Tehnička regulativa gradnje ZAŠTITA OD BUKE U ZGRADARSTVU

1

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Graditeljski odjel

10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

Tema:

Tehnička regulativa gradnje

ZAŠTITA OD BUKE U ZGRADARSTVU

(propisi i regulativa)

dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.

i

1998

STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012.

2

Buka i čovjek

- Buka je svakodnevni stresogeni faktor okoliša.

- Stalna opasnost po zdravlje čovjeka (dan, noć, kod kuće, na poslu, na ulici, ....).

- Čovjek evolutivno nije prilagođen stalnoj izloženosti jakoj buci, niti je biološki na nju strukturiran.

- Na buku nema navikavanja.

- Čovjek ne podnosi apsolutnu tišinu!

- U zvučnoizoliranoj komori čovjek čuje svoj dah i puls.

3

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

zdravlje je “stanje potpune tjelesne, duhovne i socijalne ugode”,

a pod time se ne misli samo na odsustvo bolesti.

Na temelju te definicije se pod zdravstvenim djelovanjem ne podrazumijeva samo tjelesna povreda zdravlja (fizičko djelovanje buke), nego i ometena subjektivna ugodnost (psihičko djelovanje buke), koje dugotrajno također mogu dovesti do tjelesne povrede zdravlja.

4

3 kategorije utjecaja buke:

Utjecaj na zdravlje ljudi

Uz iznimku izrazito jakih razina zvuka (buke), kod kojih može doći do direktnog oštećenja sluha, teško je dokazati vezu između uzroka i posljedice. Djelovanje smetnje nastale bukom varira od čovjeka do čovjeka i znatno ovisi i o neakustičnim aspektima.

Utjecaji buke

Socijalni utjecaji buke

Među socijalne utjecaje buke spadaju smetnje u komunikaciji i promjene stava u socijalnom ponašanju opterećenih (buci izloženih) ljudi.

Ekonomski utjecaji buke

Često se troškovi buke ne mogu na osnovi nepostojeće tržišne cijene izraziti brojkom, što vodi do toga, da ih prikazujemo kao eksterne troškove.

5

Vrste buke1. Buka koja se stvara u prostoriji u kojoj smeta.

2. Zračna buka koja se prenosi izvana ili iz druge prostorije u prostoriju u kojoj smeta.

3. Vibracijska buka, koja se u prostoriji u kojoj smeta prenosi preko građevinskih konstrukcija.

6

Koje će se vrijednosti razine buke ocijeniti kao prihvatljive ovisi o nizu faktora:

- o lokaciji na kojoj se buka pojavljuje,- o namjeni prostora,- o dobu dana kada se buka javlja, itd.

7

Zakonska regulativa iz područja zaštite od buke u zemljama EU

Sve zemlje članice Europske unije imaju regulirano, te tehnički i pravno uređeno, područje zaštite od buke koje je usklađeno s dokumentima prihvaćenim na razini Europske unije.

Do formiranja Europske unije kao i u njenom početku zaštita od buke u zemljama članicama EU provodila se prema nacionalnim propisima.

Europska komisija objavila je 2002. godine

Direktivu 2002/49/EC (Environmental Noise Directive – END)

koja propisuje nužnost praćenja stanja u okolišu u pogledu zagađenja bukom, izradu karata buke i donošenje akcijskih planova s ciljem poboljšanja stanja u područjima visoke izloženosti kao i zaštitu mirnih područja.

Prema Direktivi 2002/49/EC države članice EU, kao i države koje to namjeravaju postati, obavezne su izraditi strateške karte buke glavnih cesta, željeznica, zračnih luka i velikihurbanih središta.

8

RH i EU potpisale su u listopadu 2001. godine „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“, u kojem su sadržana zajednička prava i obaveze s ciljem usmjeravanja RH prema članstvuu EU.

Zakonska regulativa

Republika Hrvatska je usmjerena prema usklađivanju svog zakonodavstva s pravnomstečevinom Zajednice te je započela implementaciju programa integracije u Europskuuniju, što uključuje i politiku općeg smanjenja razina buke.

9

Zaštite od buke u Republici Hrvatskoj:

- Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02);

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07);

- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09);

- Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova (NN 05/07);

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN 145/04);

- Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke

(NN 91/07);

- Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke (NN 91/07);

- Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju

stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07);

- Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN46/08).

Zakonska regulativa

10

- Akustika u građevinarstvu. Tehnički propisi za projektiranje i građenje zgrada

(HRN U.J6.201/89)

- propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine zvuka udara Lwkoje ovise o namjeni zgrade i o funkciji pregrade (pregrade između prostorija određenih namjena).

Ova norma je povučena - prema pravnom tumačenju koristi se do izlaska norme ili tehničkog propisa koji će je zamijeniti !

- DIN 4109 Schallschutz im Hochbau- proračunske metode, zvučnoizolacijske karakteristike različitih tipova konstrukcija / pregrada, .....

11

Područje rada: Priprema norma u području akustike, uključujući postupke mjerenja akustičkihpojava, njihova nastanka, prijenosa i prijama te svih vidova njihova učinka na čovjeka i njegov okoliš.Ne obuhvaća: elektroakustiku i primjenu specifikacija značajki mjerila u akustičke svrhe.

- Utjecaj buke na ljude (oko 38 normi)

- Akustika i akustička mjerenja

Akustička mjerenja i smanjenje buke općenito (oko 34 norme)

Buka koju proizvode strojevi i oprema (oko 45 normi)

Buka koju proizode prijevozna sredstva (oko 13 normi)

Elektroakustika (1 norma)

- Zaštita zgrada i zaštita u zgradama

Akustika u zgradama. Zvučna izolacija (oko 33 normi)

Zaštita od buke

HZN - Hrvatski zavod za norme / TO 43 – Akustika

12

- HRN EN 12354 - Akustika u zgradarstvu - Procjena akustičkih svojstava zgrada iz akustičkih svojstava elemenata

1. dio: Zračna zvučna izolacija između prostorija2. dio: Udarna zvučna izolacija između prostorija3. dio: Zračna zvučna izolacija od vanjskog zvuka4. dio: Prijenos zvuka iznutra prema van5. dio: Razine zvuka od servisne opreme6. dio: Zvučna apsorpcija u zatvorenim prostorima

HZN / TO 43 – Akustika / Akustika u zgradarstvu

Zaštita od buke

13

Građevina mora udovoljavati ovim zahtjevima u predviđenom roku svog trajanja uz redovnu uporabu i održavanje.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)

Mehanička otpornost i stabilnost

BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Zaštita od požara

Higijena, zdravlje i zaštita okoliša

Sigurnost u korištenju

Zaštita od buke

Ušteda energije i toplinska zaštita

14

Zahtjeve zaštite od buke treba uvažavati kod:

- izbora lokacije zgrade,

- projektiranja i određivanja elemenata zgrade,

- izvedbe.

Elaborati u glavnom projektu građevine:

- Elaborat akustičkih svojstava građevine

- Elaborat zaštite od buke

15

Za zaštitu od buke treba osigurati:

- zaštitu od vanjske buke,

- zaštitu od zračne i udarne buke unutar zgrade,

- zaštitu od buke ugrađene opreme u zgradi,

- zaštitu okoliša od buke za zgradu vezanih izvora buke,

- zaštitu od buke povečane odječnosti.

16

Zaštita od vanjske bukeNa lokaciji planirane gradnje potrebno je izmjeriti postojeću razinu buke ili koristiti podatke iz karte buke.

- buka industrije i zanatstva,

- buka prometa (cestovnog, tračničkog, zračnog),

- buka drugih izvora.

Dokazati da nivo buke u zatvorenim boravišnim prostorima odgovara vrijednostima propisanim Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04).

17

Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgradeMinimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka

udara Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.

Rw

Rw / Lw

18

Zaštita od buke ugrađene opreme i uređaja u zgradiServisni uređaji i oprema u zgradi: uređaji i oprema za dovod i odvod vode, uređaji za zagrijavanje, ventilaciju, klimatizaciju, dizala, vrata na motorni pogon,....

Ugrađeni elementi koji proizvode buku i vibracije moraju biti projektirani i ugrađeni na naćinda ne ometaju bukom boravišne prostore zgrade iznad dopuštenih vrijednosti.

Buka ovih uređaja ovisi o karakteristikama samog uređaja ali i o njihovoj pravilnoj izvedbi i ugradnji.

19

Zaštita okoliša od buke za zgradu vezanih izvora bukeStrojevi i uređaji u/na zgradi ili u vezi sa zgradom, kao i predviđena djelatnost u poslovnim i proizvodnim zgradama ne smije ometati bukom ljude u boravišnim prostorijama u samoj zgradi i u okolnim zgradama.

20

Zaštita od buke povečane odječnostiZaštitu od buke koja nastaje zbog prekomjerne odječnosti, a da bi se osigurala dovoljna razumljivost govora, treba provoditi npr. u radnim prostorijama svih vrsta i veličina, uredskim prostorijama, prostorijama za odmor, predavaonicama i hodnicima obrazovnih institucija kaoi prostorijama dječjih vrtića, gimnastičkim dvoranama, sportskim dvoranama, zatvorenim bazenima, itd.

Korištenje zvuko-apsorbirajućih obloga kako bi se postiglo odgovarajuće vrijeme odjeka prostorije ovisi o njenoj namjeni.

21

Ovim se Zakonom utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnihučinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s:

– utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanjebuke u okolišu,

– osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i

– izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke.

Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09)

22

Članak 1.

.....

Ovim se Zakonom utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnihučinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se za ocjenu i upravljanje bukom okoliša kojoj suizloženi ljudi, osobito u izgrađenim područjima, u javnim parkovima ili drugim tihimpodručjima u naseljenim područjima, u tihim područjima u prirodi, pored škola, bolnica i drugih zgrada i područja osjetljivih na buku.

.....

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koju izaziva sama izložena osoba, bukusvakodnevnih kućanskih aktivnosti, buku unutar vozila, buku iz stambenih prostora, bukuna radnome mjestu, buku od vojnih aktivnosti u strogo određenim vojnim područjima te nazvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima na/iz vjerskih objekata i bukuod uporabnih predmeta koji predstavljaju kulturno dobro sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.


23

Članak 3.

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosnosmanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

Članak 4.

Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljajuregistrirane djelatnosti.

Članak 5.

Zaštita od buke provodi se danonoćno.

U smislu ovoga Zakona

dan traje 12 sati, od 7 do 19 sati,

večer traje 4 sata, od 19 do 23 sata,

noć traje 8 sati, od 23 do 7 sati.


dan

7-19

večer

19-23

noć

23-7

24

Članak 7.

Gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika obvezni su izraditi:

1. strateške karte buke,2. akcijske planove.

Obveza izrade strateških karata buke i akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosnokoncesionare industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnihzračnih luka.

Strateške karte buke i akcijski planovi iz stavka 1. točke 1. ovoga članka sastavni su dioinformacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i čine stručnu podlogu za izraduprostornih planova i u postupku strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš.

Strateške karte buke i akcijski planovi usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od dana odobravanja.

Strateške karte buke i akcijski planovi u potpunosti moraju biti dostupni javnostisukladno posebnim propisima koji uređuju informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.


25

Izvor buke je svaki stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnološki postupak, elektroakustički uređaj za emitiranje glazbe i govora, bučna aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport, rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl.

Boravišni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili privremeno.

Radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi rade.

Osnovna razina buke L95 jest razina buke koja je pređena 95% vremena mjerenja.

Ekvivalentna trajna razina buke Leq jest ona razina stalne buke koja bi na čovjeka jednako djelovala kao promatrana promjenjiva buka istog vremena trajanja.

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Ovim Pravilnikom propisuju se najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

26

Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.

LmaxnT jest najviša razina buke tijekom mjerenja standardizirana na vrijeme odjeka 0,5 s.

Ocjenska razina služi za ocjenu udovoljavanja dopuštenim razinama buke. To je svaka predviđena ili izmjerena akustička razina kojoj je dodano prilagođenje. Označava se indeksom R.

Prilagođenje jest svaka veličina koja je dodana predviđenoj ili izmjerenoj akustičkoj razini zbog uzimanja u obzir nekih značajki buke:

– sadržaja istaknutih tonova, impulsa, informacija (jasno prepoznatljiv govor, glazba ili pjevanje), dubokih tonova (smatra se da duboki tonovi postoje kada vrednovana razina C prekoračuje za više od 20 dB dopuštenu A-razinu buke),

– vremenskog perioda pojave buke (dan, noć, doba dnevnog odmora, radno vrijeme),

– vrste izvora buke (cestovni, zračni, tračnički promet, industrija).


27

Zona Namjena prostora Najviše dopušteneocjenske razine bukeimisije LRAeq u dB(A)buke

za dan(Lday) noć(Lnight)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40

2. Zona namijenjena samo

stanovanju i boravku 55 40

3. Zona mješovite, pretežito

stambene namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovnenamjene sa stanovanjem 65 50

5. Zona gospodarske namjene(proizvodnja, industrija,

skladišta, servisi)

– Na granici građevne čestice unutar zone –buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

– Na granici ove zone buka ne smije prelazitidopuštene razine zone s kojom graniči

Buka u vanjskom prostoruNajviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru dane su u

Tablici 1. ovoga Pravilnika


28

Članak 6.

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine prema Tablici 1. iz članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine iz Tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika, umanjene za 5 dB(A).

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).


29

Buka u zatvorenim boravišnim prostorimaČlanak 8.

Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq u zatvorenim boravišnim prostorijama po zonama buke dane su u Tablici 2. ovoga Pravilnika. One vrijede kod zatvorenih prozora i vrata prostorija.

Tablica 2.

3030252525– za noć

4040353530Najviše dopuštene ekvivalentne razine bukeLReq u dB(A) – za dan

54321Zona prema Tablici 1. ovog Pravilnika


Najviše dopuštene razine buke LA95 u zatvorenim boravišnim prostorijama niže su za 10 dB od LAeqnavedenih u Tablici 2. ovoga Pravilnika.

Svi novi izvori buke u zgradi i izvan nje zajedno ne smiju povisiti postojeću razinu buke u boravišnim prostorijama.

30

Članak 10.

Najviše dopuštene maksimalne standardne razine buke LRAFmax,nT koje se u zatvorenim boravišnim prostorijama javljaju kao posljedica rada na zgradu vezanih servisnih uređaja (uređaji za dovod i odvod vode, uređaji za snabdijevanje energijom, grijanje, prozračivanje i klimatizaciju, dizala, uređaji za pranje, bazeni i športski uređaji, uređaji za sakupljanje i uklanjanje otpada, vrata na motorni pogon itd.) dane su u Tablici 3. ovoga Pravilnika.

30Kratkotrajna ili kolebajuća buka(npr. dizala, ispiranje WC)

25Stalna ili isprekidana buka(npr. grijanje, pumpe)

LRAFmax,nT u dB(A)

Dopuštena razina bukeVremenska značajka buke

Tablica 3.


31

35Kina, čitaonice, izložbene prostorije, predavaonice, učionice i sličneprostorije

25Koncertne dvorane, kazališta i slične prostorije

buke LA,eq u dB(A)

ekvivalentna razinaNamjena prostora

Najviša dopuštena

Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u zatvorenim prostorijama posebne namjene dane su u Tablici 4.

Tablica 4.


32

Opis poslaNajviša dopuštenaekvivalentna razinabuke LA,eq u dB(A)

Najsloženiji posloviupravljanja, rad vezan zaveliku odgovornost, znanstveni rad

35

Rad koji zahtijeva velikukoncentraciju i/ili preciznupsihomotoriku

40

Rad koji zahtijeva čestokomuniciranje govorom

50

Lakši mentalni rad te fizičkirad koji zahtijeva pozornost i koncentraciju

65

Buka na radnom mjestuČlanak 12.

Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq koju na radnom mjestu stvaraju proizvodni i neproizvodni izvori buke:

– s obzirom na ometanje rada:


33

Članak 15.

Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaju se kao priznata pravila primjenjivati odredbe Pravilnika o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl.L., br. 29/71) te ne primjenjuju odredbe članka 12. Pravilnika o najvišim dopuštenima razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave »Narodne novine« 145/04).

Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)

34

6580Pretežno rutinski fizički rad sa zahtjevom na točnost, praćenje okoline slušanjem 8

6575Manje zahtjevni fizički poslovi koji zahtijevaju usredotočenost i oprez, manje zahtjevno upravljanje sustavima

7

6070Pretežno mehanizirani uredski poslovi, zahtjevno upravljanje sustavima, upravljačke kabine, fizički rad koji zahtijeva stalnu usredotočenost, rad koji zahtijeva nadzor sluhom, rad koji se obavlja na temelju zvučnih signala

6

5565Manje zahtjevni i uglavnom mehanizirani uredski poslovi, prodaja, vrlo zahtjevno upravljanje sustavima, fizički rad koji zahtijeva veliku pozornost i usredotočenost, zahtjevni poslovi montaže

5

5060Manje zahtjevni uredski poslovi, pretežno rutinski umni rad koji zahtijeva usredotočenje ili neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje, komunikacijske centrale

4

4555Zahtjevniji uredski poslovi, liječničke ordinacije, dvorane za sastanke, školska nastava, neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje

3

4050Pretežno umni rad koji zahtijeva usredotočenost, kreativno razmišljanje, dugoročne odluke istraživanje, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi

2

4045Najzahtjevniji umni rad, vrlo velika usredotočenost, rad vezan za veliku odgovornost, najsloženiji poslovi upravljanja i rukovođenja

1

(b)*(a)*

Najvišadopuštenarazina buke

LA, eq u dB(A)Opis poslaR. br.

*LEGENDA:

(a) razina buke na radnome mjestu koja potječe od proizvodnih izvora(b) razina buke na radnome mjestu koja potječe od neproizvodnih izvora (ventilacija, klimatizacija, promet i dr.).

Prilog: Dopuštene razine buke s obzirom na vrstu djelatnosti

Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)

35

Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgradeMinimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine udarnog

zvuka Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.

36

Normom HRN U.J6.201/89* propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine udarnog zvuka Lw ovise o namjeni zgrade:

A. stambene i stambeno-poslovne zgrade,

B. poslovne zgrade,

C. restorani, prostori za igru i zabavu, zanatski pogoni,

D. hoteli, moteli, domovi,

E. bolnice, klinike, domovi zdravlja,

F. škole, fakulteti,

G. ustanove za predškolsku djecu;

i o funkciji pregrade (pregrade između prostorija određenih namjena).

*Ova norma je povučena - prema pravnom tumačenju koristi se do izlaska norme ili tehničkog propisa koji će je zamijeniti !

37

Zahtjevi za zaštitu zgrada od bukeProjektom se predviđa zaštita zgrada od buke koja može biti

a) minimalna,

b) povećana.

Normom su navedeni zahtjevi za minimalnu zaštitu od buke koja u boravišnim prostorijama, kod uobičajenog korištenja, pruža ljudima dovoljnu zaštitu.

Povećana zaštita postoji kada je zahtjev za zaštitu od buke veći od normom propisanog minimalnog zahtjeva.

NAPOMENA: Unatoč ispunjenju minimalnih zahtjeva može zbog ponašanja korisnika nastati u zgradi smetajuća buka koja se širi kao zračni, udarni ili ostali strukturni zvuk u tuđe stanove ili radne prostorije i tamo se čuje, osobito na lokacijama sa niskom razinom buke okoliša. Poboljšanju može doprinijeti samo uzajamna obazrivost kroz izbjegavanje neprimjerene smetajuće buke kao i pridržavanje vremena mirovanja.

38

Zahtjevi minimalne vrijednosti zvučne izolacije i maksimalne vrijednosti razine udarnogzvuka (prema normi HRN U.J6.201 - dio*):

Rw,min (dB)

Lw,max (dB)

A/ Stambene i stambeno-poslovne zgrade zid između dva stana 52 - zid između stana i zajedničkog hodnika 52 - zid s vratima između stana i zajedničkog hodnika Dw 52 - zid između stana i poslovnih prostora 57 - strop između stanova, i ispod stana prema ulaznim prostorima, ....

52

68

strop iznad stana prema lođi/terasi drugog stana - 68 strop ispod stana prema prostorima druge namjene (poslovni prostori, ....)

57

68

pod bučne prostorije prema stanu iznad i pored

- 48

B/ Poslovne zgrade i poslovne prostorije u drugim zgradama

zid između prostorija dva korisnika 52 - zid bez vrata između prostorija za intelektualni rad i prostorija za sastanke prema prostorijama za drugu namjenu istog korisnika

44

-

zid bez vrata između protorija istog korisnika 42 - stropovi između poslovnih prostora 52 68

* Navedene su samo neke vrijednosti. Za detaljniji uvid vidi HRN U.J6.201

39

Zvučna izolacija pregrade

U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajneu prijemnu prostoriju:

- direktni put (preko zajedničkog dijela pregrade),- bočni put (uzduž bočnih zidova, međukatnih konstrukcija, instalacijskih kanala, ...).

TLOCRT PRESJEK

40

Energija zvučnog vala koji udari u pregradu između predajne i prijemne prostorije se:

ZVUČNA RAZINA

L1

ZVUČNA RAZINA

L2

- djelomično reflektira i vraća natrag u predajnu prostoriju,- dijelom se predaje pregradi koja zbog toga počne vibrirati,- dio energije vibriranja se vraća natrag u predajnu prostoriju, - manji dio vibriranja širi se uzduž pregrade na susjedne pregrade,- preostali dio energije zrači pregradna stijena u prijemnu prostoriju.

41

R = L1 - L2 + 10 log (dB)AS

Zvučna izolacija pregrade određuje se mjerenjem u laboratoriju bez bočnih putova prijenosa buke (R) ili mjerenjem na građevini (R') u frekvencijskim pojasevima od 1/3 oktave (terce) od 100 - 3150 Hz.

Indeks zvučne izolacije - R (zvučna izolacija pregrade)

42

Rw

R'w

mjerenje u laboratoriju (bez bočnih putova prijenosa buke)

mjerenje na građevini (s bočnim putevimaprijenosa buke)

R'w < Rw

43

Propisi o minimalnoj zvučnoj zaštiti:

- koju zvučnu izolaciju ima građevni element,- koja zvučna zaštita postoji između dvije prostorije.

Ovo se smatralo identičnim - mislilo se da je zvučna izolacija između dvije prostorije određena zvučnom izolacijom razdjelnog građevnog elementa.

Zvuk iz prostorije u prostoriju ne prolazi samo kroz razdjelnu pregradu tj. razdjelni građevni element, već prolazi i bočnim građevnim elementima.

44

Zvučna zaštita između dvije prostorije opisana razlikom između razina emisije i imisije

D = L1 – L2

Nakon mnogih provjera odabrana je kao najprikladnija veličina za opisivanje zvučne zaštite između prostorija standardna razlika razina

DnT = D + 10 lg

Zahtjevi za određenu zvučnu zaštitu izražavaju se u vrednovanim standardnim razlikama razina DnT,w.

0TT

ZVUČNA RAZINA

L1

ZVUČNA RAZINA

L2

45

Iskustva u primjeni DnT,w su nadmašila očekivanja:

- najveća prednost u činjenici da se izolacija građevnih elemenata i zvučna izolacija između prostorija označavaju različitim slovima, pa je projektantima postalo jasno da to nije jedno te isto.

- pokazalo se opravdanim zadržati postojeće kriterije za propisane vrijednosti indeksa zvučne izolacije i za razlike razina.

Kako indeks zvučne izolacije na gradnji i standardna razlika razina stoje međusobno u čvrstom odnosu, može ih se lako preračunati (npr. HRN EN ISO 140 – 4 i EN 12354 – 1) pa je u konačnici:

DnT = R` + 10 lg V – 10 lg S – 4,9

Postoji međutim razlika pri mjerenju u primjeni R` i DnT u slučaju kada su volumeni predajnei prijamne prostorije različiti. Kod mjerenja indeksa zvučne izolacije, uz difuzno zvučno polje, smjer mjerenja nije bitan. Kod mjerenja standardne razlike razina, mjerenje ovisi o smjeru. Da bi se bilo na sigurnoj strani, veća prostorija mora pri mjerenju biti predajna a manja prijamna.

46

Prijenos zvuka između dva prostora kroz prostor spuštenog stropa

47

Prijenos zvuka između dva prostora (utjecaj instalacijskih kanala)

48

Jednostruke pregrade

Akustički jednostruki građevinski elementi obično su izvedeni od jednog materijala (beton, opeka, drvo, ...) ili od više materijala sličnih akustičkih karakteristika (npr. ožbukane pregrade od betona ili opeke).

Na zvučnu izolaciju pregrade utječe više faktora:

1. površinska masa,2. elastičnost,3. bočni građevinski elementi,4. propusnost građevinske pregrade na zrak.

49

Računska vrijednost vrednovanog indeksa zvučne izolacije R'w,Rjednoslojnih krutih pregrada (DIN 4109/89)

Površinska masam'

(kg/m2)

Vrednovani indeks zvučne izolacije

R'w,R(dB)

50

Dvostruke pregrade

Za postizanje velike izolacijske moći jednostrukom pregradom treba toj pregradi povećati površinsku masu. Često je to povećanje neekonomično i neracionalno. U tim slučajevima koriste se dvostruke ili višestruke pregrade koje, uz određene uvjete, relativno malom površinskom masom postižu veliko zvučno gušenje.

Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim mekanim (apsorbirajućim) materijalom. Ponašanje dvostruke pregrade može se usporediti s ponašanjem mehaničkog sustava od dvije mase m1 i m2 međusobno povezane oprugom određene krutosti.

51

52

Lagane predstjenke za poboljšanje zvučne izolacije masivnih pregrada

Kako bi povećali zvučnu izolaciju jednostrukih pregrada često koristimo lagane pregrade -lagane predstijenke. Između predstijenke i masivne jednostruke pregrade potrebno je staviti elastičan međusloj.

53

+35855500

+35754450

+45652400

+45551350

+55449300

+55348275

+55247250

+65044200

+84941150

+124937100

POVEĆANJE ZVUČNE

IZOLACIJE JEDNOSLOJNE

KRUTE PREGRADE S

LAGANOM PREDSTJENKOM

(dB)

PROCIJENJENA ZVUČNA

IZOLACIJA JEDNOSLOJNIH

KRUTIH PREGRADA S

LAGANOM PREDSTJENKOM

(dB)

PROCJENJENA ZVUČNA

IZOLACIJA JEDNOSLOJNE

KRUTE PREGRADE

(dB)

POVRŠINSKA MASA MASIVNE

PREGRADE

(kg/m2)

1) Važi za uvjet da su bočne pregrade srednje površinske mase cca 300 kg/m2

(DIN 4109/89)

54

Međukatna konstrukcija bez slojeva poda i spuštenog stropa

Udarci izazvani na površini konstrukcije (npr. armirano betonska ploča) izazvati će vibracije koje će se brzo širiti konstrukcijom. Kada ova energija stigne na donju površinu međukatne konstrukcije, jedan njen dio će se reflektirati i ponovno vratiti prema gornjoj površini konstrukcije, a preostali dio energije pretvoriti će se u energiju zvučnih valova u zraku donje prostorije – nastaje zvuk udara.

Normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji ovisi o debljini međukatne konstrukcije i faktoru gubitka.

55

Sama međukatna konstrukcija bez izvedenog poda i/ili stropa uglavnom ne zadovoljava normama propisane vrijednosti zvučne izolacije. Iz toga razloga potrebno je izvesti dodatne slojeve poda (mekana podna obloga, plivajući pod, spušteni strop, …) kojima ćemo smanjiti normaliziranu razinu zvuka udara, što znači da se poboljša izolacija od zvuka udara.

Poboljšanje izolacije od zvuka udara L definirano je formulom:

L = Lno – Ln1 (dB)

Lno – normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji izmjerena za «golu» međukatnu konstrukciju - (bez poda i spuštenog stropa) (dB)Ln1 – normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji izmjerena za međukatnu konstrukciju - sa podom i/ili spuštenim stropom (dB)

56

Izolacija zvučne energije nastale udarcem

Ako želimo spriječiti ili ograničiti energiju udarca trebamo:

- promijeniti okolnosti na početku širenja udarca,- izvesti zapreke na putu kojim se val širi,- stvoriti prekide u konstrukciji kojom se val širi.

Postizanje zadovoljavajuće vrijednosti izolacije udarnog zvuka može se postići:

- izvedbom mekog završnog sloja poda,- izvedbom plivajućeg poda,- izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete).

57

Meki završni sloj poda

Mekani završni sloj poda (razne vrste tepiha, sintetički podovi sa slojem spužvaste gume ili sl.) apsorbiraju dio energije udara. Na taj način smo manji dio energije prelazi u nosivu međukatnu konstrukciju čime se smanjuje razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji.

58

Plivajući pod

Plivajući pod sa sastoji od krute podnog sloja (betonska podloga, …) koja leži («pliva») na mekanom elastičnom sloju. Pri tome ne smije postojati na najmanja kruta veza između plivajućeg sloja i nosive međukatne konstrukcije.

Na frekvencijama bliskim frekvenciji rezonancije (fo), vrijednost veličine L postaje negativna što znači da će na tim frekvencijama razina zvuka udara biti veća nego u slučaju međukatne konstrukcije bez plivajućeg poda. Iz toga razloga treba izvesti takav plivajući pod kojem je frekvencija rezonancije što niža, odnosno barem niža od 100 Hz.

fo = 160 x (Hz)''

ms

s' – dinamička krutost međusloja (MN/m3)m' – masa plivajućeg sloja (kg/m2)

59

60

61

Izolacija udarnog zvuka stubišnog prostora

62

63

Spušteni strop

Prenošenje zvuka udara preko «gole» međukatne konstrukcije u donju prostoriju može se djelomično smanjiti izvedbom spuštenog stropa. Da bi dobili što bolju izolaciju od zvuka udara spušteni strop mora biti nepropustan za zrak i male krutosti kako bi njegova kritična frekvencija bila što veća. Iz razloga vibriranja nosive međukatne konstrukcije izazvane udarcima, stvara se zračni zvuk u sloju zraka između konstrukcije i spuštenog stropa tako da spušteni strop mora dobro izolirati zračni zvuk. Ugradnja apsorbirajućeg materijala (npr. mineralna vuna) u ovaj međuprostor poboljšava izolacijsku moć stropa. I ovjes kojima je spušteni strop pričvršćen za međukatnu konstrukciju mora biti što elastičniji kako bi se što više spriječilo direktno prenošenje vibracija sa konstrukcije na spušteni strop.

Poboljšanje izolacije od zvuka udara izvedbom spuštenog stropa ograničeno je zbog prenošenja vibracija bočnim putovima – pregradama.

64

1) Žbuka na rabic pletivu ili trstini, gips-kartonske ploče 2x12,5 mm ili 2x1,5 mm, ploče od drvene vune d 25 mm.2) Zvuko apsorbirajući materijal (mineralna vuna) d=40 mm

(DIN 4109/89)

65

Prigušenje zvuka pročelja može se prezentirati kroz više veličina.

R’w - vrednovani indeks zvučne izolacije,

D2m,nT - standardna razlika razina zvuka između vanjske razine zvučnog tlaka naodmaku 2 m od pročelja i razine zvučnog tlaka u prijemnoj prostoriji u odnosuna referentno vrijeme odjeka,

R’w+Ctr - vrednovani indeks zvučne izolacije sa spektralnom prilagodnom vrijednost zabuku cestovnog prometa.

Proračun treba provesti najmanje za oktavno područje od 125 do 2000 Hz ili za tercnopodručje od 100 do 3150 Hz. Iz tih rezultata mogu se, prema normi HRN EN ISO 717-1, izvesti jednobrojne vrijednosti.

Zvučna zaštita vanjskih pregrada

66

Spektralna prilagodna vrijednost C (spektar 1):

- stambene aktivnosti (razgovor, glazba, radio, televizija),- dječja igra,- željeznički promet sa srednjom i velikom brzinom,- promet na autocesti brzine >80 km/h,- mlazni zrakoplovi na maloj udaljenosti,- proizvodni pogoni s pretežito srednjom i visoko-frekventnom bukom.

Rw + C = RA

Spektralna prilagodna vrijednost Ctr (spektar 2):

- gradski cestovni promet,- željeznički promet s malim brzinama,- zrakoplovi s propelerom,- mlazni zrakoplovi na velikoj udaljenosti,- disko glazba,- proizvodni pogoni s pretežito dubokom i srednje-frekventnom bukom.

Rw + Ctr = RA,tr

67

Zvučna izolacija pročelja prema normi HRN EN 12354-3

Norma HRN EN 12354-3 (Zračna zvučna izolacija od vanjskog zvuka) utvrđuje postupak proračuna za određivanje zvučnog prigušenja ili razliku razina zvučnog tlaka pročelja ili neke druge vanjske površine zgrade.

Podloga za proračun:

- indeks zvučne izolacije različitih građevnih dijelova,

tj. elemenata pročelja koji uključuje direktni i bočni prijenos zvuka.

Ostali podaci za proračun zvučne izolacije pročelja:

- ukupna površina ploha pročelja koje se vide iz prijemne prostorije,- vrsta brtvljenja i kvaliteta spojnica i veza,- struktura pročelja.

68

Pregrade sastavljene od više dijelova različite izolacijske moći

Mnoge pregrade nemaju isti sastav u cijeloj svojoj površini već se sastoje od više dijelova - elemenata najčešće različite izolacijske moći. To je česti slučaj sa vanjskim pregradama sa prozorima ili unutarnjim pregradama sa vratima. U tome slučaju potrebno je izračunati rezultirajuću izolacijsku moć pregrade složene od više dijelova. Rezultirajuća vrijednost izolacijske moći tako složenih pregrada uvijek je bliža vrijednosti izolacijske moći dijela sa manjom izolacijskom moći.

R'w,rez = -10 log (dB)

n

i

R

iuk

iw

SS 1

10,

101

Suk - ukupna površina pregrade (m2)Si - površina i-tog dijela pregrade (m2)R'w,rez - rezultirajuća izolacijska moć pregrade koja se sastoji od više dijelova različite izolacijske moći (dB)R'w,i - procijenjena izolacijska moć i-tog dijela pregrade (dB)

69

Vanjski zid: R'w > 49 dB S1 = 5.50 m2Ugrađeni prozor IZO staklo: Rw,min 32 dB S2 = 2.34 m2

Površina prostorije: 17.15 m2

Rw,z+o = R1 - 10 log (1+ S2/S1 (10 (R1 - R2)/10 - 1 ))

Rw,z+o = 37.1 dB

Primjer proračuna:

Rw,z+o

Dopuštena razina buke u boravišnim prostorima stana odnestacionarnih izvora buke izvan zgrade ne smije preći

35 dB(A) - danju, odnosno 25 dB(A) - noću. (zahtjev prema Pravilniku .... NN 145/04)

Kako se buka 1 m ispred pročeljapretpostavlja u vrijednosti

63 dB(A) - danju, 55 dB(A) - noću, izolacijska moć zida (s prozorima) treba

iznositi (prema VDI 2719):

Rw,pot = LA – LA,dop +10 log S/A + K

S - ukupna površina vanjske pregrade gledano iz prostorije (m2)

A - ekvivalentna apsorpcijska površina prostorije (m2)

A=0.8 x površina poda prostorije

K - korekcija ovisno o izvoru zvuka (0 do 6 dB)

70

Rw,z+o,potrebno28.6 dB - dan

LRAeq = 63 dB(A) - dan

Buka u vanjskom prostoru Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke

u zatvorenim boravišnim prostorijama

dan: Rw,pot = 63 – 35 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 28.6 dBnoć: Rw,pot = 55 – 25 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 30.6 dB

LRAeq = 55 dB(A) - noć

LRAeq = 35 dB(A) - dan

LRAeq = 25 dB(A) - noć

Rw,z+o,potrebno 30.6 dB - noćRw,z+o = 37.1 dB

Prema tome predviđeni zid s prozoromzadovoljava.

<

71

Smanjenje buke i njenog utjecaja kroz urbanističko planiranje

Orijentacija zgrada prema izvorima buke

Linije jednakih jačina zvuka - izofone

72

Utjecaj izgradnje na širenje buke

- direktni zvuk

- reflektirani zvuk

73

74

75

Arhitektonsko projektiranje

Projektom se predviđa zaštita zgrade od buke koja može biti

- minimalna i - povećana.

Minimalna zaštita propisana je normama i pravilnicima na nacionalnoj razini i onaosigurava minimalnu zaštitu od buke koja u boravišnim prostorijama, kod uobičajenog korištenja, pruža ljudima koji se normalno osjećaju dovoljnu zaštitu od smetajuće buke.

Povećana zaštita od buke može biti također propisana normama i pravilnicima ili proizlazi iz durgih zahtjeva (npr. zahtjevi investitora).

Učešće zaštite od buke predviđeno je u svim projektnim fazama od idejnog preko glavnog do izvebenog projekta.

76

Idejni projekt

U idejnom projektu građevine daju se njena....

....osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja kao i smještaj u prostoru.

U ovoj fazi postavlja se....

....osnovni koncept građevinsko fizikalnih uvjeta i zahtjeva.

Ustanovljene imisije buke potrebno je usporediti s najvišim dopuštenim planskim vrijednostima imisija buke propisanim “Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave” (NN 145/04 ).

Nemogućnost dokazivanja i postizanja zadovoljavajućih rezultata najčešće ukazuje na urbanističko planske pogreške prilikom definiranja područja za gradnju.

77

Za zaštitu od buke u idejnom projektu zgrade treba dokazati da je odabrano:

a) protiv buke izvana:

- podobna lokacija zgrade u pogledu međusobnog utjecaja buke od promatrane (planirane) zgrade i okolnih objekata i sadržaja,- akustički povoljan smještaj prostorija u zgradi u odnosu na postojeće/planirane vanjske izvore buke;

78

b) protiv buke unutar zgrade:

- akustički povoljan međusobni razmještaj prostorija u odnosu na njihovu namjenu, - akustički povoljan smještaj boravišnih prostorija u odnosu na izvore buke u/na zgradi.

79

Glavni projekt

Glavni projekt čini skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i ostalih zahtjeva pa tako i zahtjeva zaštite od buke.

Elaborati u glavnom projektu građevine:

- Elaborat akustičkih svojstava građevine

- Elaborat zaštite od buke

80

Izvedbeni projekt

Temeljem izvedbenog projekta gradi se građevina uz određene iznimke propisane Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.

Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Izvedbenim projektom razrađuju se dijelovi glavnog projekta i dopunjuju izvedbenim detaljima i ostalim tehničkim rješenjima radi ispunjenja uvjeta određenih glavnim projektom.

Obzirom da su zvučne izolacije osjetljive na izvedbu detalja, ova faza projekta zaslužuje jednaku pažnju kao i dvije prethodne.

Budući da su pri građenju do određenog stupnja dovršenosti („roh-bau“) dopuštene dodatno samo završne obrade ploha podova, zidova i stropova, čime se ne može ostvariti zaštita od buke, treba u zgradu prethodno ugraditi sve potrebne mjere za zaštitu od buke (npr. plivajuće podove, spuštene stropove, lagane predstjenke uz zidove).

81

Razlozi za izmjenu projektom predviđenih materijala:

a) neupućenost u projekteb) nekvalitetni projektic) nemogućnost nabave projektom predviđenih materijalad) cijena projektom predviđenog materijalae) jednostavnost ugradnje

IZVOĐENJE

Izvedba građevine prema projektima.

1) Izmjena projektom predviđenih materijala i/ili naćina njihove ugradnje.

2) Nekvalitetna izvedba (nepažnja, nemar, nestručnost, ....)

82

KONTROLA IZVEDENOG STANJA

Po završetku gradnje, zvučna izolacija i zvučno-izolacijske vrijednosti izvedenog stanja se provjeravaju ispitivanjem na zgradi.

Način i broj ispitivanja, te sadržaj i oblik izvještaja je određen odgovarajućim normama.

Ispitivanjima se provjerava kvaliteta izvedenog stanja zgrade, odnosno daje se ocjena konačnog rezultata niza projektantskih i izvođačkih aktivnosti, ne analizirajući pozitivan ili negativan utjecaj pojedine od njih na dobiveni rezultat.

83

SANACIJA

Budu li rezultati ispitivanja negativni, odnosno pokažu li ispitivanja da ispitane konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve predviđene projektom, ili su pogreške naknadno uočene, potrebno je

izraditi projekt sanacije i izvršiti sanaciju.

Izrada sanacijskog rješenja je znatno složenije od rješenja u fazi projektiranja, jer se predviđene mjere moraju prilagoditi zadanim uvjetima na već postojećoj zgradi koje je najčešće nemoguće modificirati. Ovdje treba naglasiti da je u nekim situacijama nemoguće provesti sanaciju bez značajnijih zahvata na zgradi, a koji bi opravdali uložena sredstva.

84

ZAKLJUČAK

Za postizanje kvalitetne zaštite od buke potrebno je ovome zahtjevu pridavati značajnu pažnju već od faze prostornog planiranja.

Učešće zaštite od buke u zgradarstvu predviđeno je u svim projektnim fazama od idejnog rješenja do izvedbenog projekta. Projektiranje zvučne zaštite i zaštite od buke treba biti povjereno iskusnim projektantima, specijalistima za područja zvučne zaštite.

Pri projektiranju izuzetno je važno ostvariti stalnu suradnju između projektanata međusobno i s izvođačem sve do završetka gradnje kako bi se projektom predviđeni kriteriji i realizirali na zgradi.

85

Zaštita od buke - iskaznica

86

HVALA NA PAŽNJI !

[email protected]

Documents

Tehnička regulativa gradnje ZAŠTITA OD BUKE U ZGRADARSTVU