Tehnike mjerenja Prof.dr.sci.Nermina Zaimovi-Uzunovi Sadraj Uvod 1. Funkcije i ciljevi proizvodne metrologije 2. Historijski razvoj proizvodne metrologije 3. Proizvodna metrologija je komponenta upravljanja kvalitetom 4. Pregled proizvodne metrologije sadraj Osnove proizvodnih mjerenja Uvod SI sistem jedinica u proizvodnim mjerenjima Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima Ispitivanje, mjerenje i kontrola Podjela mjerenja Pregled mjerne i kontrolne opreme Karakteristike mjernih pribora i instrumenata sadraj Proizvodna mjerenja i greke mjerenja 1. Uvod 2. Procedure mjerenja 3. Uticaji na mjerenje 4. Greke mjerenja 5. Mjerena nesigurnost sadraj Mjerenje duina u radionici 1. Granina mjerila za duine 2. Tolerancijska mjerila za duine 3. abloni i kalibri 4. Mjerne ploe 5. Mjerni lenjiri 6. Mjerila sa nonijusom 7. Mikrometri 8. Komparatori 9. Ostale metode mjerenja duine sadraj Mjerenje uglova, konusa i nagiba 1. Granina mjerila za uglove 2. Tolerancijska mjerila za uglove 3. abloni i kalibri za uglove 4. Trigonometrijska mjerila 5. Goniometrijska mjerila 6. Ostale metode mjerenja uglova sadraj Mjerenje i kontrola parametara navoja 1. Kontrola navoja 2. Mjerenje tjemenog, podnonog i srednjeg prenika 3. Mjerna sredstva za mjerenje prenika navoja 4. Mjerenje i kontrola navoja, ugla,profila i profila navoja sadraj Mjerenje i kontrola parametara zupanika 1. Greke i metode kontrole zupanika 2. Kompleksna kontrola zupanika 3. Mjerenje podionog i osnovnog koraka 4. Kontrola profila evolvente 5. Mjerenje debljine zuba i irina meuzublja 6. Kontrola pravaca zuba zupanika 7. Kontrola ekscentrinosti ozubljenog vijenca 8. Kontrola traga noenja 9. Kontrola uma zupanika sadraj Kontrola oblika i povrina 1. Tolerancije oblika i povrina i metode kontrole 2. Metode kontrole 3. Kontrola poloaja 4. Kontrola uravnjenosti povrina 5. Kontrola hrapavosti povrina sadraj Optika mjerenja 1. Optiki i optoelektroniki elementi 2. Laserska metrologija 3. Optika mjerna sredstva sadraj Koordinatna metrologija 1. Osnovi CMM 2. Sistemi i komponente i konstrukcija CMM 3. Primjena CMM 4. Greke mjerenja i obrada rezultata sadraj Kontrola mjerila 1. Tejlorov princip 2. Tipovi kontrole mjerila 3. Standardi za kontrolu mjerila 4. Sljedivost 5. Upravljanje mjernom opremom Uvod ta su proizvodna mjerena? Proizvodna mjerenja predstavljaju skup aktivnosti koje povezuju dijelove procesa putem mjerenja, ispitivanja i kontrole.Ako se pod razvojem proizvoda podrazumijevaju sve faze u razvoju od ideje do proizvoda u rukama kupca, moe se rei da se mjerenje vri u svim fazama razvoja proizvoda. ta se postie mjerenjima? Mjerenjima se postie optimizacija: proizvodnje, ispitivanja, konstrukcije. Optimizacija proizvodnje direktno je povezana sa cijenom proizvoda, pa je za svakog proizvoaa vano znati odgovore na niz pitanja koja se odnose na tanost rada maina. Radna gotovost maine takoer se procjenjuje mjerenjem. Da li je postojee tehnologija dobra i isplativa ili treba mijenjati postojeu, opet se odgovor dobiva koritenjem mjerenja. Optimizacija ispitivanja Svakoj proizvodnji prije poetka prethodi faza ispitivanja i analize trokova koje e pratiti proizvodnju.Proizvod u mainstvu se analizira i ispituje viestruko, naroito tolerancije. Svako poveanje tolerancija smanjuje trokove izrade i pojednostavljuje i pojeftinjuje kontrolu.Adekvatna mjerna sredstva dodatno smanjuju trokove izrade proizvoda. Bespotrebna i skupa mjerenja treba reducirat i uskladiti sa realnim potrebama ispitivanja proizvoda. Optimiranje konstrukcije Optimiranje konstrukcije obuhvata smanjenje mogunosti i granice do kojih se moe mijenjati neko konstruktivno rjeenje, a da ne doe do promjene osnovnih karakteristika proizvoda i njegove funkcionalnost.U postupku optimiranja treba sagledati tolerancije alata, materijale proizvoda pa tek onda donositi odluke o proizvodnji date konstrukcije, odnosno proizvoda. Mjerenja vode ka automatizaciji U opem sluaju mjerenja u proizvodnji vode ka visokom stepenu automatizacije, smanjenju broja operacija u proizvodnji i poveanim zahtjevima za postizanje kvaliteta. Sve pomenute aktivnosti optimizacije su funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja. Ne smije se zaboraviti ni injenica da je pojam kvaliteta proizvoda neodvojiv od postupaka mjerenja.Postupci mjerenja su vane karike u kontroli kvaliteta. Osnovna uloga proizvodnih mjerenja Osnovna uloga proizvodnih mjerenja je postizanje kvaliteta proizvoda to se postie provoenjem mjerenja. Proizvod koji se; mjeri, ispituje, testira, kontrolira ili poredi, moe biti radni komad, alat, maina ili mjerno sredstvo koje treba provjeriti. Proizvodna mjerenja i kontrola proizvoda su dio procesa zasnovanih na istim principima proizvodnih mjerenja. Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja Svaki proizvod karakteriziraju njegove osobine koje se zovu parametri proizvoda. Parametri proizvoda su dimenzije, boja, teina, materijal, mehanike karakteristike, stanje i kvalitet povrine i drugeOsnovni zadaci proizvodnih mjerenja Dijagram zadataka mjerenja Konrola procesa u cilju poboljanja kvaliteta procesa Planiranje proizvodnje, podaci za odreivanje trokova Kalibracija mjerila ISO 100152 Kontrola oblikaradnog komada Osnovni zadaci proizvodnih mjerenja Parametri proizvoda Parametri proizvoda su mjerljivi i oni odreuju kvalitet proizvoda. Svi parametri mogu se svrstati u: osobine materijala, karakteristike geometrije, funkcionalne karakteristike proizvoda. Ispitivanje materijala Modul elastinosti E, Modul klizanja G, Tvrdoa, Mikrostruktura Pukotine Ispitivanje funkcionalnosti - Statika ispitivanja - Dinamika ispitivanja - Vibracione karakteristike -Mjerenje buke Kontrola geometrijskih osobina - Oblika - Dimenzije - Poloaja - Kvaliteta povrine Ispitivanje materijala Ispitivanje materijala se obavlja prije samog procesa proizvodnje pa se svi ovi koraci i postupci mogu smatrati predprocesnim mjerenjima. Prije proizvodnje treba ispitati karakteristike materijala od kog je proizvod napravljen.Te karakteristike su najee moduli elastinosti i klizanja, mikrostruktura materijala, pukotine, koliina i vrsta ukljuaka, hemijski sastav, termike karakteristike i sl.Ispitivanje materijala spada u predprocesna ispitivanja i nije predmet razmatranja u oblasti proizvodnih mjerenja. Funkcionalnost proizvoda Funkcionalnost proizvoda se ispituje nakon to je proizvod izraen, sklopljen u sklop poslije ega na njemu nema planiranih zahvata. Ispitivanja funkcionalnosti proizvoda mogu se vriti runo ili automatski.Dosta funkcionalnih testova vri se na specijalnim mainama i ureajima namjenski dizajniranim za odreeni proizvod ili ispitivanje neke karakteristike. Na specijalnim ureajima i probnim stolovima ispituju se karakteristike pumpi. Zupanici se ispituju spregnuti u parovima.nastavak Funkcionalna ispitivanja mogu biti i vremenski odreena ukoliko to zahtijeva postupak provjere neke od funkcionalnih karakteristika proizvoda.Kontrola funkcija proizvoda vri se poslije proizvodnje pa su to istovremeno i postprocesna ispitivanja. Najea ispitivanja funkcionalnih karakteristika obuhvataju statika ispitivanja, dinamika ispitivanja, provjeru vibracionih karakteristika ili mjerenje buke. Ispitivanje funkcionalnosti proizvoda ne pripada oblasti mjerenja i ispitivanja geometrijskih karakteristika proizvoda. Proizvodna mjerenja su mjerenja u toku izrade proizvoda Proizvodna mjerenja obuhvataju sva mjerenja koja se vre u toku izrade proizvoda od poetka do kraja izrade radnog komada. Ponekad se proizvodna mjerenja oznaavaju i kao procesna mjerenja. Mjerenja se vre direktno na radnom komadu. Oko 90 % svih mjerenja obuhvata mjerenja geometrijskih karakteristika proizvoda. To je mjerenje i kontrola oblika, dimenzija, poloaja i kvaliteta povrina proizvoda. Mjerenja su uvijek tijesno povezana sa uslovima proizvodnje i sve veim zahtjevima za poboljanje kvaliteta proizvoda. Podjela i zadaci proizvodnih mjerenja mjerni zadaci u mainstvu proizvod funkcije proizvoda, sklopova i maina resursi i procesi oprema za ispitivanje praenje operativnih podataka dimenzije + oblik -Mikrostruktura hrapavost, valovitost -Makrostruktura, veliina, oblik, lokacija, ugao materijal i konstitucija -vrstoa, hemijski sastav -oblik -modul elastinosti -kristalna struktura karakteristika povrine -tvrdoa -pukotine -naprezanje... cca. 85% cca. 10%cca. 5% pravilna geometrija uglavnom: -prizmatini oblici -rotaciono simetrini oblici -ostali komadi nastali kombinovanjem pravilnih geometrijskih oblika zakrivljene povrine -navoj -zupanik -matematski opisano na cca. 80-90% proizvoda udio vrsta povrina pravilne povrinenepravilne povrine na cca. 10-20% proizvoda -mikrostruktura(npr. hrapavost) -makrostruktura -dimenzije, udaljenosti, uglovi, oblik, orijentacija -mikrostruktura -makrostruktura -oblik -orijentacija "stvarno" nepravilne povrine -eksperimentalni dizajn -dizajnerov opis -mikrostruktura -digitalizacija povrina za CAD ili proizvodnju ostale nepravilne povrine -izvedene -posude za tok fluida -lopatice turbina -hrapavost -odstupanje od oblika, odstupanje od poloaja Automatizacija postupaka mjerenja Dananja proizvodnja je u velikoj mjeri automatizirana, pa su i postupci mjerenja automatizirani. Time se smanjuje vrijeme izrade proizvoda.U globalnom tritu proizvod se u cijelosti ne izrauje na jednom mjestu. Najee se sloeni proizvodi sklapaju na jednom mjestu od dijelova koji se proizvode na razliitim stranama svijeta. To se radi zbog ubrzanja procesa izlaska proizvoda na trite i niza drugih razlgoa.Proizvodi izraeni na razliitim mainama i kontrolirani razliitom opremom moraju initi jednu funkcionalnu cjelinu. Da bi se to ostvarilo teba zadovoljiti osnovne uslove razmjenljivosti prikazane na sliciUslovi za razmjenjivost proizvoda SI sistem jedinica metriki sistem definicija referentne geometrije standardne serije brojeva Sistem usklaivanja odreivanje lanca dimenzije odreivanje veza izmeu tolerancija i i sklopova Uslovi za razmjenjivost proizvoda ISO sistem tolerancija odreen sistem tolerancije odreen stepen tanosti dimenzije i dozvoljena odstupanja Sistem ispitivanja metod pregleda pregled karakteristike i granice odabir mjerenja ispitnog i kontrolnog sistema Dodatna mjerenja i kontrola Mjerenja i kontrole koje se vre na radnom komadu i proizvodu esto nisu dovoljni da ispune zahtjeve svetrita. Osim propisanih esto se vre i dodatne kontrole kako bi se izbjegle neke greke, a minimizirale one koje je nemogue izbjei. Danas se smatra da se prihvatljiva greka kree u ppm (parts per milion). Takav kvalitet se moe ostvariti samo provoenjem dodatne kontrole i provoenje slijedeih mjera: Zadaci dodatne kontrole proizvoda kontrola u toku cijelog procesa, minimizacije nivoa greaka u procesu, postavljanja automatske kontrole gdje god je to mogue u procesu. Proizvodna mjerenja i kvalitet Proizvodna mjerenja su u direktnoj vezi sa nivoom automatizacije i promjenom uslova proizvodnje sa ijom promjenom se mijenja i kvalitet. Visok kvalitet proizvoda i rast kvaliteta su zahtjevi trita.Sa automatizacijom proizvodnje raste i potreba za veim kvalitetom proizvoda i manjim vremenom potrebnim za proizvodnju. Takvi zahtjevi utiu na proizvodni proces i stalno poboljavanje procesa razvoja proizvodaKontrola putem povratne sprege Kontrola je dio procesa u kome se putem povratne sprege kontroliraju podaci dobiveni mjerenem. Informacija o mjerenoj veliini se alje nazad, kako bi se vrilo planiranje i to predstavlja jedan vid zatvorene sprege. ak i u ranoj fazi razvoja proizvoda definiraju se kriteriji bitni za kvalitet proizvoda i planirajusredstva za mjerenje i kontrolu, prikupljanje i registraciju podataka vezanih za mjerne rezultate.Proizvod i kvalitet Sami po sebi rezultati mjerenja nisu i ne znae poboljanje kvaliteta proizvoda .Veliki krugovi kontrole kvaliteta i intervencije prilikom pojave negativnih trendova u procesu proizvodnje vode poveanju kvaliteta.Odgovarajue maine i procesom orijentirano konstruiranje proizvoda daje proizvod poveanog kvaliteta. Proizvodna mjerenja su dio kruga kvaliteta Putem protoka informacija o mjerenim veliinama ili karakteristikama proizvoda koji se dobiju u toku proizvodnog procesa, proizvodna mjerenja omoguavaju da se proizvodni proces odvija bez zastoja i daje proizvod eljenih karakteristika.Danas je to poetna taka za sva poboljanja mjerenih dimenzija i oblika kao sastavnog dijela kruga kvaliteta. Mjerenje se provodi u svim fazama razvoja proizvoda,nastavak Proizvodna mjerenja kao dio aktivnosti koje povezuju funkcije mjerenja sa procesom izrade proizvoda predstavlja savremeni pristup mjerenjima. Prevazieno je shvatanje proizvodnih mjerenja kao mjernih tehnologija u industrijskoj proizvodnji. Proizvodna mjerenje su dio kruga kvaliteta Krug kvaliteta Sve faze razvoja proizvoda ON-LINE osiguranje kvaliteta OFF-LINE osiguranje kvaliteta 1920-te "Sortiranje" 1930-te Statistike metode za praenje i kontrolu procesa i za nasumine provjere 1990-te Total Quality razmiljanje o adaptaciji poslovne kulture kroz npr. integrisano osiguranje kvaliteta 1980-te Prevencija greaka u podruju planiranja (npr. FMEA konstruisanja, FMEA procesa) petlje kontrole kvaliteta upotreba testiranje proizvodnja montaa prikupljanjeplaniranje razvoj konstruiranje analiza trita Historijski razvoj proizvodnih mjerenja Mnogo prije industrijske ere ljudi su iskazivali potrebu da porede geometrijske veliine kojima su se karakterizirali razliiti proizvodi. Od najranijeg razdoblja starog i srednjeg vijeka koristile su se mjere kao osnovna. U 17-om i 18-om vijeku izvrene su pripreme i usvojena jedinica za duinu.Prametar je prvi metar koji je napravljen i to je bio poetak u razvoju definicije metra. nastavak Mjerna sredstva prvo u vidu pominog mjerila datiraju od 9-og vijeka.U Evropi su se koristila precizna mjerila za duine prilikom konstrukcije astronomskih instrumenata.U 17-om stoljeu pomina mjerila i mikrometri se takoer koriste u astronomske svrhe. nastavak U vrijeme industrijske revolucije dolazi do masovne proizvodnje i razvoja mjernih sredstava naroito kontrolnih mjerila za direktno poreenje mjerila i radnog komada. Tada su razvijene i maine za mehanika mjerenja i sredstva za kalibraciju.Od tada datira i set kalibracionih mjerila napravljen u vedskoj.Istovremeno su se razvijale i optike metode, u prvo vrijeme da bi se lake vrilo oitavanje tj. da se poveaju skale.nastavak Prvi profil projektor razvijen je 1920. godine, a prvi pneumatski mjerni ureaj razvijen je tridesetih godina.Poetkom sedamdesetih se razvijaju elektronski mjerni ureaji za proizvodna mjerenja. Kasnije se razvijaju sredstva koordinatne metrologije koja koriste elektronske i optike komponente, slikaRazvoj mjerila za proizvodna mjerenja Periodi razvoja mjerila % Runa mjerna sredstva Elektrina, Univerzalna mjernasredstva, automatskasredstva za ispitivanje Mjerna soba, komparatori Kontrola oblika Pneumatski indikatori CMM 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 1920193019401950 1960197019801990 godina Postizanje kvaliteta kroz razvoj mjerila Osiguranje kvaliteta proizvoda moe se postii na liniji i izvan linije proizvodnje.Postupci u toku proizvodnje su sortiranje i statistike metode, kontrola dimenzija i uopte geometrijskih karakteristika.Postupci osiguranja kvaliteta koji se provode izvan proizvodnje kroz osiguranje TQM (Total quality management) ili ukupnog kvaliteta i prevencija pojave greaka u planiranom podruju. Stariji postupci osiguranja kvaliteta Stariji postupci osiguravanje kvaliteta su promijenjeni 20-tih godina i to je sortiranje, 30-tih su uvedene statistike metode uzimanja sluajnog uzorka ili monitoringa procesa. Noviji postupci osiguranja kvaliteta Novije metode kontrole kvaliteta se koriste izvan proizvodne linije.Tokom 80-tih kontrola kvaliteta se ogledala u prevenciji pojavegreaka u podruju planiranja FMEA (failure manufacturing error analysis).Od 90-tih TQ (total quality), ukupni kvalitet se ogleda u praenju promjena kroz integrirani sistem kvaliteta. Trite i mjerenje Stanje na tritu i zahtjevi za poveanjepouzdanosti proizvodnje i proizvoda te porastkvaliteta stvorili su takmiarsku klimu.Proizvodne organizacije su svjesne injenice da je neophodno implementirati sistem kvaliteta unutar svih procesa koji se provode u proizvodnji i oko nje. Cilj je postizanje kvaliteta koji utiu na proizvod, a rezultat je tehnolokih i ekonomskih ogranienja. Ove aktivnosti odnose se ne samo na mjerenja nego i na sve aktivnosti i sva podruja u jednoj oganizaciji. Sve zajedno ini funkcije upravljanja kvalitetom nekog sistema. Norme i mjerenje i kvalitet Zahtjevi koje organizacija mora ispuniti u sistemu kvaliteta su odreeni skupom normi DIN EN ISO 9001/ 2000.Norme DIN EN ISO 45000 su zahtjevi sistema kvaliteta u podruju akreditacije i certifikacije i uslovima koji se moraju ispuniti za akreditaciju i certifikaciju laboratorija. Proizvodna mjerenja i ISO standardi Metodi kontrolekvaliteta prema resursima i procesu Proizvodna mjerenja igraju primarnu ulogu u upravljanju sistemom kvaliteta. Glavni naglasak je i na funkciji ispitivanja proizvoda. Standardi serije 9001 su direktno u vezi sa proizvodnim mjerenjima. Npr. DIN EN ISO 9001 i 9004 -1 su vodilje koje ne sadre zahtjeve dok DIN EN ISO 9001 do 9003 sadre modele za upravljanje sistemom kvaliteta. Oni obuhvataju: Nadgledanje ispitnih sredstava, Status ispitivanja, Kontrola zabiljeki o kvalitetu. Kontrola i dokazivanje kvaliteta U okviru take "ispitivanja" unutar navedenih standarda, upravljanje sistemom kvaliteta zahtijeva postavljanje kontrole za poetna ispitivanja, procesna i zavrna kontrola i ispitivanja.Poetna ispitivanja tite organizaciju od plaanja dijelova iji je kvalitet nedovoljan.Toliko dugo dok se moe dokazivati kvalitet proizvoda kroz vlastite procedure ispitivanje ili dokazivanje mogunosti proizvodnih procesa u sklopu certificiranog sistema kvaliteta dotle se poetna ispitivanja mogu iroko koritena. Procesna i zavrna ispitivanja Ispitivanja u toku procesa daju informacije o stanju kvaliteta unutar proizvodnog procesa. Da bi se ovo uradilo provode se razliiti testovi ocjene procesa. Zavrna ispitivanja osiguravaju da proizvod koji doe do kupca potpuno zadovolji postavljene zahtjeve trita. Za ovu vrstu ispitivanja koristi se sluajni uzorak ili se uopte i ne vri ako je kvalitet proizvoda osiguran kroz odgovarajue mjere predviene unutar procesa proizvodnje. Nadgledanje mjernih sredstava Nadgledanje mjernih sredstava obuhvata provjere, kalibraciju i odravanje svih mjernih sredstava koja se koriste za ispitivanje.Cilj nadgledanja mjernih sredstava je obezbjeenje tanih rezultata ispitivanja.To se moe postii samo strogom kontrolom nadgledanja mjernih sredstavaStatus ispitivanja Status ispitivanja odnosi se na proizvod koji pokazuje da je u skladu ili nije sa dobivenim kvalitetom i koji mora biti priznat kroz identifikaciju.Unutar okvira kontrole za upravljanje kvalitetom podataka uspostavlja se dokumentaicja ili i druge stvari koje su u direktnoj vezi sa proizvodnim mjerenjima. Procedure proizvodnih mjerenja Proizvodna mjerenja nisu samo tehnologije mjerenja i registriranje rezultata mjerenja. Njima se odreuju naini i biraju optimalni sistemi i procesi za razliite vrste mjrenja i kontrola koji se mogu ukomponirati u proizvodnju, a da se ne povea vrijeme izrade proizvoda. Metode proizvodne metrologije obihvataju klasinu kontrolu kvaliteta proizvoda, slikaMetode proizvodne metrologije Cilj klasine kontrole kvaliteta proizvoda je obezbjeenje najboljeg kvaliteta proizvoda koji se postie kroz ispitivanje kvaliteta za vrijeme ili neposredno nakon proizvodnje.Ova ispitivanja ukljuuju planiranje ispitivanja, mjerenje i dobivanje podataka mjerenja i analizu podatakakoja kae da se kvalitet ne ispituje nego da se on stvara.Stavovi o kvalitetu su se mijenjali.nastavak Danas se smatra da se pravi kvalitet moe postii usvajanjem pravih procesa od samog poetka, otkrivanjempromjena u kvalitetu i trenutnim reagiranjem mijenjajui proizvodni proces korektivnim mjerama. Statistika kontrola procesaStatistika kontrola procesa,(SPC), je statistika ocjena karakteristika proizvoda. Ovaj vid kontrole omoguava brzu korekciju proizvodnog procesa prije nego to se zavri radni komad.Ispitivanjem procesa ili maine moe se osigurati stabilan i pouzdan proizvodni proces. Pouzdanost mjernih sredstava Proces osiguranja kvaliteta moe se postii ako se mjerna i ispitna sredstva dre u ispravnom stanju tj. u stanju u kome e pokazati pouzdane podatke.Zbog toga je ispitivanje mjernih ureaja jedan od najvanijih zadataka proizvodne metrologije. Planiranje kontrole Planiranje kontrole se uglavnom koristi u vezi sa ispitivanjem radnog komada. Ovaj je nain da se planira u cijelosti ispitivanje koje treba da obuhvati: ta treba ispitati (koje karakteristike radnog komada treba izabrati), kada treba vriti ispitivanje (u koje vrijeme u toku proizvodnje i u kojoj taki), kako treba ispitati (mjerenjem, poreenjem, kontrolom), nastavak koliko uzoraka treba ispitati )100 % ili sluajni uzorak), gdje treba vriti ispitivanje (u pogonu ili radionici), sa kojim mjernim sredstvima treba vriti ispitivanje, izabrati odgovarajua mjerna sredstva, kakvu analizu rezultata treba napraviti. nastavak Planiranje kontrole se odnosi na radni komad i ispitnu opremu.Zasniva se na dokumentaciji, crteima, normama i sl.Ako se koriste CAD sistemi plan se lake izrauje. Kontrola i prikupljanje podataka Podaci dobiveni mjerenjem mogu biti vrlo razliiti.Razlikuju se prema: preciznosti i brzini mjerenja, nivou automatizacije i sl.esto se kontrola je provodi u svim fazama proizvodnje, a na kraju se vri objedinjavanje podataka. Postprocesna mjerenja Mjerenja poslije izrade proizvoda- postprocesna mjerenja, predstavljaju skup ispitivanja geometrijskih karakteristika proizvoda koje vri izvrilac mjerenja uz pomo runih sredstava ili automatski, pomou mjernog ureaja pri emu sepodaci skupljaju u raunaru. Postprocesna mjerenja Mjerenja poslije izrade proizvoda- postprocesna mjerenja, predstavljaju skup ispitivanja geometrijskih karakteristika proizvoda koje vri izvrilac mjerenja uz pomo runih sredstava ili automatski, pomou mjernog ureaja pri emu sepodaci skupljaju u raunaru. Kontrola mobilnom opremom Mobilni mjerni ureaji se koriste u sluaju kada je skupa mjerna oprema i ureajida se koriste samo na jednom mjestu i kada je potrebno istu koristiti na vie mjesta. Podaci se skupljaju u laptopu. Ovaj tip mjerenja koristi se za statistiku kontrolu, za male serije i sluajni izbor ispitivanja. Kontrola sloene geometrije Ako se vri kontrola sloene geometrije radnog komada, u kratkom vremenskom intervalu, tada se moraju koristiti mjerna sredstva koja daju informaciju o rezultatu mjerenja istovremeno u vie mjernih taaka. Ovakva mjerna sredstva su specijalne izrade i koriste se za tano odreene zadatke. Uglavnom se koriste u velikoseirjskoj proizvodnji. Osnovni dio ovakvih mjernih ureaja su senzori koji rade na razliitim principima. Sastavni dio su i raunari koji slue za pohranjivanje i analizu podataka. Mjerenja rade na principu zatvorene sprege. U proizvodnji se danas esto koristi ova vrsta mjerenja. CMM Koordinatne mjerne maine CMM, su fleksibilni mjerni sistemi za mjerenje dimenzija geometrijski sloenih radnih komada.Taktilni i optiki mjerni alati su dijelovi CMM sistema. Ako se eli ostvariti visoka tanost mjerenja ovakvih maina, one se smjetaju u radne sobe u kojima postoje posebni uslovi. Ocjena podataka dobivenih mjerenjem Na bazi podataka dobivenih mjerenjem karakteristika radnog komada gradi se krug kontrole kvaliteta.Najnii nivo ocjene sadri poetne rezultate i podatke o mjernim sredstvima koja se koriste u statistikoj kontroli.Privremeni podaci o ocjeni sadre srednju vrijednost , varijansu s i rang R za jednu seriju. Podaci o mjerenju Podaci koji se dobiju dugoronim mjerenjem karakteristika proizvoda su kombinacija kvaliteta kako procesa tako i proizvoda. Jedan od ciljeva mjerenja su slabe take u procesu.Baza podataka dobivena mjerenjem obuhvata kvalitet procesa, proizvoda i maina, a sadri statitike podatke za razliite faze.Podaci mjerenjasu nezamjenljivi u planiranju i donoenju odluka. Osnovne su one koje se odnose na odluke i proces i trokove proizvodnje, mada se na osnovu rezultata mjerenja donose i druge poslovne odluke u cilju poboljanja kvalitetaStatistika kontrola kvaliteta Osim klasine kontrole kvaliteta postoji i proces statistike kontrole kvaliteta, SPC, koji koristi kontrolne karte, ispitivanje sposobnosti procesa i ispitivanje mjernih i kontrolnih sredstava.Ovi testovi se vre kako na procesu tako i na resursima za razliku od klasinih koji su okrenuti prema proizvodu. na slici su prikazane i ove metode proizvodnih mejrenjanastavak To je jedna od najee koritenih tehnologija za nadgledanje i regulaciju mogunosti proizvodnog procesa. Kontrolne karte opisuju proces i kojimsistemom se moe kontrolirati samo proces.Provjera mogunosti odnosi se na mogunosti maina, opreme i procesa. Ispitivanje radne sposobnosti Obuhvata ispitivanje tri razliite sposobnosti: procesa, maine i ispitne opreme. Ova vrsta ispitivanja treba da pokae da izabrana oprema jeste u stanju da prati odgovarajue parametre procesa. Istu opremu, maine i ostala sredstva za proizvodnju treba pregledati u odgovarajuim intervalima kako bi se utvrdilo da li su im karakteristike onakve kakve treba da budunastavak Maine u procesu proizvodnje iz razliitih razloga ne rade idealno.Proces e se izvravati i zavisie direktno od karakteristika maina na kojima se izrauje proizvod. Zbog toga je bitno imati informacije o karakteristikama radnih maina.Radna gotovost je karakteristika koja se daje u statistikoj ocjeni mjerenja onoga to se proizvodiPregled ispitne i mjerne opreme Pregled mjerne i ispitne opreme obuhvata kontrolu karakteristiku mjerne i ispitne opreme. To se vri da biradni komad koji se kontrolira mjernom i ispitnom opremom bude tanih dimenzija.Ovaj proces kontrole usko je povezan sa proizvodnim procesom. Kvalitet proizvoda, u najveoj mjeri je rezultat stanja mjernih sredstava kojima se kontroliraju dimenzije i druge karakteristike proizvoda.Zavisno od nivoa automatizacije proizvodnje, sredstva za kontrolu i mjerenje, mogu biti unutar ili izvan proizvodnog procesa. Podjela mjerila za duinu MJERNA SREDSTVA ZA MJERENJE DUINA JEDNOOKORDINATNI DVOKORDINATNI TROKORDINATNI MEHANIKIPNEUMATSKI OPTIKIELEKTRONSKI JEDNOSTRUKI VIESTRUKI ETALONI KALIBRI TOLER. MJERILA GRANINA MJERNE GLAVE LENJIR TRAKE SKALE MJERILA POMINA MJERILA MIKROMETRI MJERNI SATOVI MJERNI APARATI NISKOG PRITISKA VISOKOG PRITISKA DIFERENC BRZINSKI SA LUPAMA SA OGLEDALIMA ABBEOVA SA STAKLENIM LENIROM SA PRIZMOM KONTAKTNI INTERFEROMET INTERFEROM KOMPARATOR LASERI MJERNE MAINE OPTIKAELEKTRONSKA OPTIKAELEKTRONSKA MJERNI MIKROSKOP MJERNI PROJEKTOR ALATNI MIKROSKOP MJERNA MAINA MJERNI MIKROSKOP MJERNA MAINA MJERNI CENTRI MJERNE MAINE MJERNI ROBOTI Mjerenje duina Mjerila za duine mogu se razvrstati na razliite naine i prema razliitim parametrima. U principu mogu biti: Jednostruka i Viestruka U jednostruka mjerila spadaju mjerila koja se koriste za mjerenje i kontrolu samo jedne veliine. To su: Granina mjerila, Tolerancijska mjerila, Lenjiri bez skale, Mjerenje duina Mjerne ploe, abloni i kalibri. Viestruka mjerila koriste se za mjerenje vie vrijednosti mjerne fizike veliine ili mjernog odstupanja. To su: Lenjiri sa skalom, Mjerila sa nonijusom, Mikrometarska mjerila, Komparatori, Mjerni mikroskopi. Podjela mjerila za duinu prema principu rada Prema principu na kom je zasnovana konstrukcija ureaja mjerenja mogu biti: Mehanika, Optika, Elektrina, Hidraulika Pneumatska itd. Granina mjerila-etalon Etalon je objekat ili proizvodni fenomen koji predstavlja utjelovljenu dimenziju sa tanom konstantnom karakteristikom.Etalon za duinu Utjelovljenje mjere nemaju dijelovi koji se mogu mijenjati za vrijeme mjerenja. Utjelovljene geometrijske mjere mogu se podijeliti na: materijalne i nematerijalne. Materijalna mjera predstavlja dimenziju geometrijskog oblika dok nematerijalna tu dimenziju izraava svojom prirodom kao npr. talasnaduina svjetlosti. Definicija prema DIN 94 gdje se materijalizirana mjera moe definisati kao sredstvo ija je namjena da reproducira ili snabdijeva na stalan nain tokom upotrebe jednim ili vie poznatih vrijednosti date veliine. Ubaciti BIPM emuAW.23.04.2001. Jednostruka mjerila Granina mjerila Etalon je mjerilo ili proizvodni fenomen koji predstavlja utjelovljenu dimenziju sa tano odreenom karakteristikom. Utjelovljene mjere nemaju dijelovi koji se mogu mijenjati za vrijeme mjerenja. Zavisno od njihove namjene granina mjerila mogu biti paralelna u vidu blokova ili paralelna granina mjerila ili u obliku tapia cilindrinog oblika. Jednostruka mjerila Paralelna granina mjerila Najeese koriste mjerila za provjeru duina.To su granina mjerila. Zovu se i etaloni za duine ikoriste se u industriji i u labaratorijama. Koritenjem ovih mjerila postie se zadovoljavanje tanosti u procesu mjerenja duinskih veliina. Granina mjerila imaju visok nivo tanosti i stabilnosti pa ukoliko se koriste na ispravan nain rezultat dobiven koritenjem graninih mjerila moe se smatrati da je taan, odnosno,da je istinita vrijednost mjerene veliineGranina mjerila Najee koritena mjerila za provjeru duina su granina mjerila. To su etaloni za duine koji se koriste i u industriji i u labaratorijama. Koritenjem ovih mjerila postie se zadovoljavanje tanosti u procesu mjerenja duinskih veliina. Granina mjerila imaju visok nivo tanosti i stabilnosti pa ukoliko se koriste na ispravan nain rezultat dobiven koritenjem graninih mjerila moe se smatrati da je tana, odnosno, istinita vrijednost mjerene veliine. Jednostruka mjerila Materijalgraninih mjerila Blokovi graninih mjerila izrauju se od visokougljeninog elika ili keramike u obliku pravougaonika. Isporuuju se u kompletima, slika Jednostruka mjerila Dimenzije blokova u kompletu su razliite,a broj blokova u kompletu je razliit. Broj blokova je uvijek toliki da se moe sloiti eljena duina. Dimenzije blokova su najee 9 x 30 mm za blokove duine do 10 mm, a 9 x 35 za blokove preko 10 mm duine. Klasa tanosti graninih mjerila Klasa tanosti graninih mjerila Granina mjerila za duine izrauju se u pet klasa tanosti za odreene namjene i to: 00, kalibraciona K, 0, I, II. Tanost graninih mjerila Granina mjerila za duine izrauju se u pet klasa tanosti i to: 00, kalibraciona, 0, I, II. Mjerila klase tanosti 00 su ona koja slue za kalibraciju na poetku postupka kalibracije svakog kompleta graninih mjerila. Osnovna uloga graninih mjerila ove klase tanosti je da poslue kao etalon proizvoaima graninih mjerila kao i u labaratorijama gdje se umjeravaju mjerila. Koriste se u kalibracionim labaratorijama. Zbog njihove ekskluzivne i ograniene upotrebe ne proizvodi se mnogo ovih kompleta i zato su dosta skupa. Kalibracioni kompleti graninih mjerila omoguavaju najvii nivo tanosti koja se zahtijeva u normalnom inenjersko poslu za kalibraciju drugih kompleta graninih mjerila uz koritenje i odgovarajuih za tu priliku potrebnih komparatoranastavak Kalibracioni kompleti granini mjerila koriste se tamo gdje su tolerancije 2 m ili manje i nisu namijenjene za opu provjeru mjerila. Osnovna razlika izmeu mjerila klase 00 i K ili kalibracionih mjerila je u toleranciji. Kalibraciona mjerila imaju ire tolerancije nego mjerila klase 00, dok su im geometrijske tolerancije ravnost i paralelnsot jednake. datetolerancije ove dvije klase pominih mjerila. Tolerancije graninih mjerila odreene su(DIN 861) TabelaTolerancije paralelnih graninih mjerila Jednostruka mjerila Mjerila klase tanosti 00 su ona koja slue za kalibraciju na poetku postupka kalibracije svakog kompleta graninih mjerila. Osnovna uloga graninih mjerila ove klase tanosti je da poslue kao etalon proizvoaima graninih mjerila kao i u labaratorijama gdje se umjeravaju mjerila. Koriste se u kalibracionim labaratorijama. Kalibraciona granina mjerila se koriste za kalibraciju drugih mjerila jer se njihovim koritenjem mogu ispuniti zahtjevi koji se trae od mjerila za kalibraciju. Jednostruka mjerila Klase graninih mjerila 0, I, II tanosti koriste se opu provjeru mjerila. Klasa 0 koristi se za provjeru mjerila kojima se eli postii velika preciznsot. Klasa I se koristi u provjeri mjerila kojima se vre mjerenja u proizvodnji od kojih se zahtijeva velika tanost.Koritenje i zatita paralelnih graninih mjerila U toku koritenja etalona treba paziti da ne doe do njihovog oteenja ili loma, ali i da se sauva tanost reprodukcije mjere. Zbog toga treba poduzimati slijedee mjere zatite: Zatita mjerila od praine, prljavtine i vlage, Izbjegavati magnetizaciju, Ne dirati blokove rukama da se izbjegne nagrizanje kiselinama sa koe ruke, Obrisati prainu neposredno prije koritenja ak i kada se koriste kontinuirano, Uvijek poslije upotrebe obrisati mjerne blokove i vratiti u kutiju. Ne drati blokove na, mjestima gdje se mogu oteti. Slaganje blokova paralelnih graninih mjerila na poznatu duinu. Obino se kompleti blokova sastoje od 32 do 112 komadadatih u odgovarajuim veliinama sa osnovnim dimenzijama 1 mm i 2 mm. Na slici je prikazannain slaganja poznate veliine kako bi se mogla provjeravati mjerilaJednostruka mjerila Slaganje mjerki 5,328 Dranje granine mjerke dra Setovi graninih mjerki Jednostruka mjerila Postoji pet grupa blokova Svaka grupa ima po devet mjerki Podjela u (mm) 0,001 0,010 0,100 1,000 10,00 Veliina blokova u (mm) 1,001-1,009 1,100-1,090 1,100-1,900 1,000-9,000 10,00-90,00 Jednostruka mjerila Ukoliko se eli dobiti poznata veliina od 5.328 mm, za njeno slaganje moe se iz kompleta prikazanog prethodno, uzeti odreeni broj blokova. Prvo se iz kompleta uzme blok iz grupe blokova 1 ija je duina 1,008, zatim iz grupe 2 blok 1,020, iz grupe 3 blok 1,350 i grupe 4 blok 2.000. Traenje nepoznate veliine pomou graninih mjerila Iznalaenje nepoznate veliine pomou graninih mjerila odreuje se tako to se smatra da je veliina priblino poznata. Takva duina se procijeni pomou pominog mjerila i dobije da je npr. 44,92 mm. Odredi se zona ija veliina mora leati unutar 44,50,4 mm i onda se proba dok se ne dobije odgovor kao u tabeliTabela Probna rezultat probati 45 ne ide 44.8 44,8ide44,9 44,9ide44.95 44,95ne ide 44,92 44,92ide44.93 44,93ne ide prihvata se 44,92 Tanost i kontrola graninih mjerila Odstupanje od mjere paralelnih graninih mjerila rauna se po izrazu i direktno zavisi od nominalne vrijednosti rastojanja mjernih povrina L i stvarnog rastojanja m. Kontrola paralelnih graninih mjerila obuhvata provjeru srednje mjere odstupanja u ma kojoj taki, zakoenja i stanja mjernih povrina. Izvodi se kontaktnim i bezkontaktnim metodama. ( ) m m L f =Kontrola graninih mjerila Kontaktne metode obuhvataju mjerne maine, optike, interferometre. Bezkontaktne metode su interferometrijske metode-plan paralelna stakla i sl. Stanje mjernih povrina koristi se za provjeru planparalelnog stakla. Zavisno od stepena neravnomjernosti povrina javljaju se razliite referentne linije i stepen neravnomjernosti. Kontrola graninih mjerila Zavisi od talasne duine svjetlosti (m) =0,6b(m) za bijelu svjetlost i osnovnih parametara interferometrijskih linija a i b (mm). ( ) mbafu2 =Kontrola i tanost graninih mjerila Jednostruka mjerila za uglove Jednostruko mjerilo za uglove Jednostruka mjerila za uglove Jednostruka mjerila za uglove-sinusni lenjir Mjerenje uglova-uglomjer Tolerancijska mjerila Tolerancijske mjerila Prema mogunostima koritenja Provjera oblikaProvjera broja kontrolisanih parametara Prema namjeni -regulirajue -dvosmjerna - jednostrane - dvostrane - diferencijalna - kompleksna - radna - prijemna - reviziona Tolerancijska mjerila Kontrolnici ili tolerancijska mjerila slue za kontrolu proizvoda.Postoje razliiti naini kako se mogu razvrstati tolerancijska mjerila, a prikazani su na slici Tolerancijska mjerila se izrauju u dva osnovna oblika: u vidu ravi kontrolu spoljanjih i u vidu epova za kontrolu unutranjih duinskih mjera. Kontrolnicima ili toelrancijskim mjerilima se povjerava da li se kontrolisana veliina nalazi u granicama dozvoljenih odstupanja, alise ne utvruje vrijednost kontrolisane veliine niti mjerno odstupanje. To su vrsta mjerila sa stranom IDE i NE IDE.Rave i epovi Rave i epovi Tolerancijska mjerila Prema namjeni kontrolnici tolerancijaska mjerila se dijele na: Radne Prijemne i Revizione Radionika radna mjerila se koriste neposredno u proizvodnji, prijemna za prijem, a reviziona za zavrnu kontrolu proizvoda i kontrolu radnih mjerila.Prije svega, reviziona mjerila slue za provjeru i prijem radnih kontrolnika. Tolereancijska mjerila Prema konstrukciji kontrolnici mogu biti: vrsti i podesivi Podesivi regulacioni omoguavaju neutralisanje habanja i podeavanje mjerila za kontrolu dimenzija razliitih vrijednosti i razliitih odstupanjaTolerancijska mjerila Prema obliku mjerila mogu biti: jednostrana i dvostrana Kortenjem rave i epa, moe se odrediti da li je kontrolirana dimenzija u granicama dozvoljenih tolerancija, iznad ili ispod njih. Komadi se na osnovu toga mogu svrstati u dobre, loe i one za doradu. Tolerancijska mjerila Ostala jednostruka mjerila U ostala jednostruka mjerila mogu se ubrojati lenjiri bez skale, abloni, mjerne ploe i kalibri, sve prikazano na slikamaOstala jednostruka mjerila Podjela mjernih sredstava za mjerenje duina dijagram MJERNA SREDSTVA ZA MJERENJE DUINA JEDNOOKORDINATNIDVOKORDINATNI TROKORDINATNI MEHANIKIPNEUMATSKI OPTIKIELEKTRONSKI JEDNOSTRUKI VIESTRUKI ETALONI KALIBRI TOLER. MJERILA GRANINA MJERNE GLAVE LENJIR TRAKE SKALE MJERILA POMINA MJERILA MIKROMETRI MJERNI SATOVI MJERNI APARATI NISKOG PRITISKA VISOKOG PRITISKA DIFERENC BRZINSKI SA LUPAMA SA OGLEDALIMA ABBEOVA SA STAKLENIM LENIROM SA PRIZMOM KONTAKTNI INTERFEROMET INTERFEROM KOMPARATOR LASERI MJERNE MAINE OPTIKA ELEKTRONSKA OPTIKA ELEKTRONSKA MJERNI MIKROSKOP MJERNI PROJEKTOR ALATNI MIKROSKOP MJERNA MAINA MJERNI MIKROSKOP MJERNA MAINA MJERNI CENTRI MJERNE MAINE MJERNI ROBOTI Podjela tolerancijskih mjerila Prema broju kontrolisanih parametara postoje: jednosmjerna diferencijalna i kompleksna integralna mjerila Diferencijalna mjerila se koriste u procesu za pojedinanu kontrolu parametara objekata sloene geometrije. Kompleksna mjerila se koriste za istovremenu kontrolu veeg broja parametara kontrolisanog objekta odnosno prijemnu i zavrnu kontrolu objekata sloene konstrukcije (npr. oljebljenje vratila). Podjela tolerancijskih mjerila prema obliku povrina Prema obliku kontrolisanih povrina kontrolnici se dijele na mjerila za kontrolu cilindrinih otvora i osovina, ljebastih profila, duina, visina i dubina, rastojanja ose otvora, konusa, zavojnica, zupanika, kontrolu oblika itd. Kontrolnici se izrauju od legiranih alatnih elika ili elika za cementaciju. Materijal se moe poboljati termikom obradom ili nanoenjem prevlake na kontrolne povrine. Rave za kontrolu osovina Kontrola osovina (spoljanjih cilindrinih povrina) vri se ravama razliitog oblika i konstrukcije.Kontrola oblika pomou epova Kontrola oblika vri se pomou epova koji mogu biti jednostrani i dvostrani, loptasti, pljosnati itd. Kontrola ljebova Kontrola ljebova razliitog profila Za kontrolu ljebova razliitogf profila koriste se duferencijalne i kompleksne metode. Diferencijalne metode kontrole zahtijevaju pojedinanu kontrolu svih elemenata profila dok se kompleksnim metodama obezbjeuje provjera zamjenjivosti dijelova bez kontrole pojedinih elemenata profila ljebova. Tako se npr. pri kontroli parametara oljebljenosti vratila koriste razliiti oblici epova i ravi za kontrolu osovina i otvora kod diferencijalnih metoda, odnosno epovi i rave sloenog oblika kod kompleksnih metoda kontrole profila sloenih konstrukcija. Mjerila za kontrolu ljebova Kontrola duinskih rastojanja Kontrola duinskih rastojanja (duina, visina, dubina) izvodi se razliitim tipovima kontrolnika u vidu ravi i epova izvedenih najee od lima. Mjerila od lima za kontrolu duine,visine i dubine Kontrola meuosnih rastojanja Kontrolnici za provjeru meuosnog rastojanja dva otvora se izrauju u vidu epova, ravi ili kombinacije epova i ravi. Tanost kontrole zavisi od tanosti izrade obima, tanosti meuosnog rastojanja i tanosti izrade kontrolnika. U postupku kontrole meuosnograstojanja prvo se vri kontrola tanosti otvora (pripremu standardnih kontrolnika u vidu epova, a onda kontrola tanosti meuosnog poloaja otvora). Kontrola meuosnih rastojanja Mjerne ploe Za kontrolu i mjerenje paralelnosti i ravnosti mjernih povri nekih mjernih objekata koriste se mjerne ploe. One slue kao osnovne referentne povri. Kontrola se vri uporednim metodama. Materijal mjernih ploa je sivi liv, elik ili granit. Referentne povrine ploe se obrauju razliitim postupcima ime se postie odgovarajui kvalitet povrina.Mjerne ploe Metalne ploe su manje pogodne u odnosu na one izraene od granita, granit je nedeformabilan i dugotrajan materijal velike vrstoe 450 HB. Osim toga granit se lako obrauje, odrava. Nedostatak je velika cijena mjernih ploa od granita. Dimenzije ploe se kreu od 300x300 mm do 2000 mm i odreene su standardima. Postavljaju se na podesive oslonce. Mjerne i probne ploe Mjerne ploe se izrauju kao mjerne o probne. Razlika je u tanosti i namjeni. Osnovni parametar mjernih ploa je uravnjenost (odstupanje profila realne povrine nominalne). Ploe se svrstavaju u pet klasa tanosti prikazanih na slici: Klasa tanosti mjernih ploa Dozvoljeno odstupanje Namjena 00 Specijalne 0 Specijalne 1 Za kontrolu alat i dijalova za preciznu tehniku 2 Za tanu proizvodnju alata i dijelova poveane tanosti 3 Za mjerenje dijelova u masovnoj i serijskoj proizvodnji |.|

\| + 50001L|.|

\| + 10005L|.|

\|+ 10000010L|.|

\|+ 20002L|.|

\|+ 5000020LKontrola mjernih ploa Osnovna kontrola ploe je kontrola ravnosti. Ova kontrola se provodi na vie naina: Metodom mrlje Koritenjem autokolinciranog durbina Komparatorom Metod mrlje je jednostavan metod. Probna ploa se premae bojom. Takva ploa se prevlai preko kontrolisane. Dio boje se prenosi na kontrlisanu plou na osnovu ega se donose zakljuci o ravnosti ploe. Kontrola ravnosti mjernih ploa Kod komparativnog metoda koristi se druga povrina kao etalon (mjerni lenjir bez skale i mjerni instrumenti). Mjerni lenjir je veeg stepena tanosti i postavlja se du dijagonale mjerne ploe na oslonce formirane od blokova paralelnih graninih mjerila. Rastojanja mjerne ploe i lenjira (kontrola tanosti) se provjerava treom duinom od sloenih blokova po sistemu IDE i NE IDE. Duina kontrolnih slogova zavisi od rastojanja ploe i lenjira, dimenzija i klase tanosti mjerne ploe. Kontrola ravnosti mjernih ploa komparatorom Mjerni lenjiri bez skale Mjerni lenjiri bez skale koriste se za kontrolu ravnosti mjernih ploa ali i drugih povrina. Najee se izrauju od elika, sivog liva ili kamena. Popreni presjek lenjira moe biti trouglasti, pravougaoni, I ili T profil i dr. Mjerenje se vri na principu svjetlosnog procjepa. Izrauje se u4 klase tanosti, tabelaKlasa tanosti mjernih lenjira Naziv lenjiraDozvoljeno odstupanje Napomena 1 precizniTrougaoni presjek 2 normalniTrougaoni presjek 3 Radioniki Klase I Razni popreni presjeci 4 Radioniki klase II Razni popreni presjeci |.|

\| + 5000001L|.|

\| + 2000001L|.|

\| + 1000001L|.|

\| + 500001LMjerni lenjiri L nominalna duina lenjira Nominalna duina lenjira kree se od 70 do 1000 mm, za standardnu namjenu, a do 4000 mm za specijalne svrhe. Kontrola mjernih lenjira se najee izvodi komparativnim metodama, koritenjem mjernih ploa vee klase tanosti od one koju imaju mjerni lenjiri. Lenjiri sa skalom To su metalne trake ili epovi na kojima je naznaena skala za oitavanje izmjerene veliine. Izrauje se do metala, najee elika. Mogu se izraivati i od plastike, tkanine i sl. Kvalitet izrade lenjira zavisi od namjene i potrebne tanosti lenjira. Lenjiri se mogu izraivati kao etaloni, komparatori, kontrolni i radioniki/radni. Klasa lenjira i tanost lenjira dati su u tabeli. Klasa lenjiraDozvoljeno odstupanje (m) napomena etalon Kontrola komparativnih (uporednih) lenjirauporedni Kontrola kontrolnih lenjirakontrolni-probni lanjiri Kontrola radionikih lenjiraRadioniki lenjiri I klase Za izvoenje mjerenja u proizvodnim uslovimaRadioniki lenjiri II klase Za izvoenje mjerenja u proizvodnim uslovima|.|

\|+ 500000002 , 0L|.|

\|+ 200000005 , 0L|.|

\|+ 100000010 , 0L|.|

\|+ 50000020 , 0L|.|

\|+ 5000050 , 0LEtalon lenjiri F - m dozvoljeno odstupanje rastojanja proizvoljne take lenjira L mm rastojanje proizvoljne take na skali lenjira Etalon lenjiri se upotrebljavaju u metrolokim labaratorijama za kontrolu komparatornih (uporednih) mjerila. Debljina oznake na lenjiru je 1-3 m. Uporedni lenjiri imaju visoku tanost mjerenja jer se oitavanje vrijednosti vri pomou mikroskopa ili lupe. Podjele se nanose tako to se na oba kraja postavlja slobodan prsten veliine 10 mm, a debljina oznake je 3-7 m. Popreni presjek je X ili I ili X profil, a duina do 1000 mmKontrolni lenjiri Kontrolni lenjiri imaju kvadratni popreni presjek 15x15 mm ili 25x25 mm i duinu do 2m.. Skala lenjira se nanosi na odstojanu 10 mm od poetka i kraja lenjira. Debljina oznake je 20-40 m.Radioniki lenjiri Radioniki lenjiri se izrauju u 2 klase tanosti. Kod prve klase tanosti debljina oznake je 80-120 m. Na lenjirima II klase podjele se nanose od poetka dok je zadnja oznaka na rastojanju 10 mm od broja lenjira. Izrauju se sa pravougaonim poprenim presjekom 5x25 mm ili 14x70 mm, duine 5000 mm. Veliina poprenog presjeka i duina zavisi od stepena tanosti lenjiraKontrola lenjira sa skalom Kontrola lenjira sa skalom obuhvata kontrolu umanjenosti i tanosti podjele skale. Izvodi se komparatorima, mikroskopima, optikatorima i drugim optikim mjerilima. Mjerila sa nonijusom Mjerila sa nonijusom ili pomina (kljunasta) mjerila imaju dvije skale osnovnu i dopunsku (skala nonijusa). Osnovna skala ima podjele u mm, dopunska skala nonijusa obezbjeuje oitavanje i manjih vrijednosti (dijelova mm). Pomina mjerila se prema namjeni dijele na: Kljunasta, Dubinomjere i Visinomjere karakteristike mjerila sa nonijusom Veliina podjele skale nonijusa Tanost oitavanja Gdje su; a (mm) veliina podjele osnovne skale b (mm) veliina podjele skale nonijusa (mm) modul nonijusa u (mm) broj podioka nonijusa ( )) ( ,1mmuu ai a b= = ) ( , mm b auai = = nastavak Broj podjela skale nonijusa Duina skale nonijusa ) ( , mmiacau = =) ( , mm b u l =nonijus osnovne karakteristike mjerila sa nonijusom zavise od tanosti oitavanja mjerila, koja zavisi od podjele skale nonijusai broja podioka tj. modula nonijusa. Prema DIN-u, mjerila sa nonijusom tipa: 1/10 sa 10 podioka i tanou oitavanja 0,1 mm 1/20 sa 20 podioka i tanou oitavanja 0,05 mm 1/50 sa 50 podioka i tanou oitavanja 0,02 mm i nonijus sa tanou oitavanja 0,001 Karakteristike mjerila sa nonijusom Pomino mjerilo U industrijskim uslovima naroito u industriji prerade metala, pomino mjerilo se koristi za mjerenje spoljanjih i unutranjih mjera; prenika, duina, irina, ali i visina, dubina, meuosnih rastojanja itd. Prema konstrukciji pomina mjerila se dijele na: standardna specijalna. Standardna pomina mjerila, sastoji se od osnovnog lenjira, sa osnovnom skalom, nonijusa sa dopunskom skalom i mjernih kljunova za mjerenje spoljanjih i unutranjih mjera i produetaka za mjerenje dubina i visina. Pomino mjerilo Pomino mjerilo Specijalno pomino mjerilo Specijalna pomina mjerila su mjerila specijalne namjene. Razlikuju se prema kljunovima koji zavisno od svrhe koritenja su specijalnog oblika i konstrukcije (pokretnim, suenim, zaobljenim, zailjenim, preklopni). Specijalno pomino mjerilo Razliite izvedbe pominih mjerila Pomina mjerila sa satnim mehanizmom Omoguavaju oitavanje mjerene vrijednosti na osnovnoj skali i na skali mjernog sata. Obezbjeenje je vea tanost oitavanja uz smanjenje podioka oitavanja. Centrimetri su mjerila za mjerenje meuosnih rastojanja koji omoguavaju direktno oitavanje vrijednosti meuosnih rastojanja. Skala ima dvostruku podjelu. Isporuuju se s razliitim duinama mjernih skala (100, 200, 300 mm) i dimenzijama i oblicima mjernih pipaka (1,5 do 5 mm). centrimetri Dubinomjeri i visinomjeri Koriste se za mjerenje dubina i visina stepenastih povrina. Mogu biti razliitih konstrukcija Dubinomjeri za mjerenje dubina ljebova u koje se postavljaju klinovi imaju specijalne oblike sa naslonima pod uglom od 90 koji obezbjeuju pravilno postavljanje. Kao i dubinomjeri i visinomjeri se izrauju u razliitim izvedbama, sa i bez digitalnog oitavanja, manja ili vea tanost. Mogu sadrati i mjerni set-komparator. Dubinomjeri i visinomjeri Greke i kontrola pominih mjerila Greke mjerenja Greka mjerenja je funkcija greke paralakse, veliine zazora izmeu osnovnog mjernog lenjira i skale nonijusa, greke podjele osnovne i dopunske skale odstupanja neravnomjernosti povrina mjernih krakova Ugao izmeu pokretnog kraka i mjernog lenjira je normiran i iznosi 905. Usljed zazora izmeu lenjira i nonijusa i habanja elemenata mjerila javlja se zakretanje pokretnog dijela i nastaje greka mjerenja. Greka mjerila Provjera mjerila obuhvata kontrolu tanosti pokazivanja (podjele), ravnosti i paralelnosti mjernih povrina krakova tanosti podjele osnovne i dopunske skale itd. Kontrola ravnosti i paralelnosti izvodi se preko svjetlosnog procjepa. Provjera tanosti vri se na alatnom mikroskopu. Za kontrolu tanosti mjerila u opsegu mjerenja koriste se granine mjerke. Formiraju se slogovi razliitih veliina. Greka mjerenja je razlika oitane vrijednosti i istinite (slog graninih mjerila). Mikrometri Mikrometarska mjerila obezbjeuju veu tanost od mjerila sa nonijusom. Rade pomou specijalno izraenog zavojnog vretena visoke tanosti i kvaliteta izrade. Korak vretena je 0,5 mm, hod mikrometara sa podjelom u mm. Tanost oitavanja zavisi od koraka zavojnice vretena S i broja podjela dopunske skale (u). ) (mmuSi =mikrometri To znai da je tanost oitavanja mikrometara sa milimetarskom podjelom 0,01 mm. Prema namjeni mikrometri se dijele na mikrometre za: Spoljanja Unutranja mjerenja To su mikrometri standardne izrade. Pored njih postoje i mikrometri za specijalne namjene (specijalni mikrometri). Mikrometri za mjerenje spoljanjih i unutranjih dimenzija Mikrometar sa komparatorom Mikrometri za spoljanja mjerenja Prema konstruktivnom obliku mikrometarska mjerila za spoljanja mjerenja se dijele na normalna ili standardna i mjerila za specijalne namjene. Standardni mikrometri se sastoje od dijelova prikazanih na slici. Mjerni objekat se postavlja izmeu nepokretnog i pokretnog mjernog pipka. Pomjeranjem pokretnog dijela obezbjeuje se postavljanje mikrometra na mjerni objekat i oitavanje izmjerene vrijednosti pomou osnovne i dopunske skale. Mikrometri za spoljanja mjerenja Dijelovi mikrometra Mikrometri sadre i mehanizam za regulisanje mjerne sile. Sila se regulira a zatim fiksira konicom prikazanom na slici. Mikrometri za spoljanje mjerenje se sa opsegom mjerenja (od 50 mm do 500 mm). Pokazivanja mogu biti razliita 0-25 mm, 25-50 mm, 475-500 mm, 900-950 mm, 950-1000 mm. Kod mikrometara za mjerenje duina do 25 mm nalazi se specijalna mjerka, ija je duina na drugoj vrijednosti pokazivanja. Koristi se za podeavanje nule ovih tipova mikrometara. Mjerni pipci mikrometara su obino ravni ali mogu biti (loptasti, tanjirasti, sloeni, eljasti itd) zavisno od namjene mikrometarskog mjerila. Pipci mikrometra Mikrometar sa mjerkom za podeavanje nule Mikrometri za unutranje mjerenje Koriste se za mjerenje unutranjih dimenzija (irina, duina, prenika). Nastavci, kljunovi i mjerne glave mogu biti sastavni dijelovi tih mikrometara. Mikrometri sa nastavcima obezbjeuju mjerenje otvora veih dimenzija, kada je omogueno da ruka operatora zajedno sa instrumentom moe ui u otvor koji se mjeri. Ovi mikrometri su jednostavni za koritenje, lako se prilagoavaju dimenzijama mjernog objekta, a imaju visoku tanost mjerenja. Namjenjeni su za mjerenje dimenzija u granicama od 30-400 mm sa tanou 0,01 mm. Izrauju se u garniturama sa nastavcima razliite duine i oblasti mjerenja (30-35 mm, 35-40 mm, 40-50 mm, 75-100 mm i 100-125 mm). Kombinovanjem osnovnih elemenata i nastavaka sa nepokretnim pipkom mogue je obezbjediti mjerenje duine do 4000 mm.Mikrometri sa nastavcima Osnovni nedostatak ovih mikrometara je nemogunost oitavanja neposredno po ostvarivanju kontakta mjernih pipaka. Zato se zauzeti poloaj fiksira, mjerilo skida i izvodi oitavanje mjere. Mikrometri sa eljustima obezbjeuju direktno oitavanje mjere odmah nakon ostvarivanja kontakta mejernih krakova. Koriste se za mjerenje parametara otvora manjih dimenzija, ljebova i dr. Tanost mjerenja je 0,01 mm, a podruje pokazivanja 3-30 mm, 25-50 mm. Za vee podruje pokazivanja ova mjerila se ne rade zbog oteanog voenja mjernih kljunova. Mikrometar sa nastavcima Mikrometri sa kalibracionom glavom Mikrometri sa kalibracionom mjernom glavom slue za mjerenje dimenzija otvora na veim dubinama. Ne koriste se nastavci do 150 mm dubine, a preko 150 mm se koriste. Sastoje se od zavojnog vretena (2), koje povlai nastavak (4) i kalibriranu mjernu glavu (3), to se dalje prenosi na mjerne pipke (1). Mjerno (zavojno) vreteno se zavrava konusom sa nagibom 8%, tako da aksijalno pomjeranje zavojnog vretena izaziva i pomjeranje mjernih pipaka. Oitavanje mjere se vri na skali mikrometra sa tanou 0,01 mm. Mikrometar sa kalibracionom glavom Specijalni mikrometri