Tehnologija Montaze Lekcija 1

Embed Size (px)

Citation preview

  • lekcija1

    Tehnolokisistemzamontau

    Katedrazaproizvodnomainstvo,MainskifakultetuBeograduKurs:Tehnologija montae,prof.P.B.Petrovi

  • 02.2009MainskifakultetuBeogradu,Katedrazaproizvodnomainstvo

    Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 2

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 3

    Tehnolokisistemmontaejeproizvodnisistemkojisadrisistemzamontaunadkojimserealizujeprocesmontaekaonjegovaosnovnafunkcija.Tehnolokisistemmontaejepovezansaokruenjem,prekosvojihulazaiizlaza.

    Ulazetehnolokogsistemamontaeine:1)materijalniulazai sastavnidelovi,podsklopovi ipomonimaterijal,2)energijai3)informacije.Nasvomizlazutehnolokisistemmontaegenerie:1)materijalniizlazi proizvode/skopove iotpadnimaterijal,2)energijui3)informacije.Tehnolokisistemzamontauspadauklasuupravljivih sistema.Upravljakafunkcijaseostvarujespoljanjimdejstvimaiprekopovratnihvezakojenekeodnjegovihizlazadovodenaulaz.

    Sistem za montau

    Tehnoloki sistemza montau

    Sistemzamontau

    Procesmontae

    X(t)

    Y(t)

    Informacije

    Energija

    Materijal

    Informacije

    Energija

    Materijal

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 4

    Sistem za montau je kompleksan i visokoorganizovan sistem. Radna stanica je osnovnifunkcionalnielemenatsistemazamontau.

    Organizacijajednogsistemazamontau,kojejeodredjena:

    1.brojemradnihstanica,

    2.prostornimrazmetajemradnihstanica,i

    3.medjuvezama izmedju radnihstanica,

    uslovljenaje:

    1.veliinomproizvodakojisemontira,

    2.sloenoukonstrukcijeproizvodakojisemontira,

    3.obimomserijei/iliciklusnim vremenom,i

    4.skupomnametnutihogranienja.

    Razlikujemodveosnovnaoblikaorganizacijesistemazamontau:

    1. sistemisanepokretnimsklopomkojisemontira,

    2. sistemisapokretnimsklopomkojisemontira.

    Takodje, uzimajui u obzir aspekt podele tehnolokog zadaka montae proizvoda,moguseizdvojitidvaosnovnaorganizacionaoblika:

    1. Sistemsaprocesommontaebezpodeletehnolokogzadatka

    2. Sistemsaprocesommontaesapodelomtehnolokogzadaka

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 5

    Organizacijusistemazamontaumoemoposmatratiisaaspektafizikelokacije,patakoimamodvakarakteristinasluaja:

    1.sistemsaresursimagrupisanimnajednojfizikojlokaciji,i

    2.sistemsafizikomdislokacijomresursa.

    Takodje, dislokacija se moe posmatrati i po vremenskoj osi, pa tako izdvajamo dvakarakteristinasluajaorganizacijesistemazamontau:

    1.sistemsakontinualnim procesommontae,i

    2.sistemsadiskretnimivremenskidislociranimprocesommontae.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 6

    Primerorganizacione forme sanepokretnim sklopom koji semontira,bezpodele tehnolokogzadatkamontae,prostornogrupisanimresursimaikontinulanim procesommontae.

    Ovakva tehnoloka forma jemoderni ekvivalent zanatskomkonceptu montae, gde jekompletan proces montaeproizvoda obavljao jedan radnik,bezpodeletehnolokogzadatka,ukontinuitetu ina jednom radnommestu. Ovakvu organizacionuformu nazivamo tehnolokomelijomzamontau.

    Ovakva organizaciona forma jepogodna za proizvode maleveliine, sa malim brojemkomponenata i velikomvarijantnou (mala seerija,ukljujujui i pojedinanumontau).

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 7

    Primer organizacione forme sa pokretnim sklopom koji semontira, sa podelom tehnolokogzadatkamontae,prostornogrupisanimresursimaikontinulanim procesommontae.

    Ovakva tehnoloka formaje tipan reprezentmodernog sistema zamontau lakihproizvoda izdomena informacionokomunkacionihtehnologiija,beletehnike iostalihtehnikihproizvodairoke potronje. Ovakvuorganizacionu formunazivamo tehnolokomlinijom za montau ilitransfer linijom zamontau. Treba uoitiprisustvo radnih stanica,zajednikog transportnogsistema koji ih povezuje ipaleta koje slue kaouniverzalni nosa sklopakojisemontira.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 8

    Primerorganizacione formesanepokretnimsklopomkoji semontira,sapodelom tehnolokogzadatka montae, prostorno dislociranim grupisanim resursima i diskontinulanim procesommontae.

    Ovakvatehnolokaformajetipanorganizackoni oblik koji se koristikod montae proizvoda velikoggabarita, kao to su avioni,brodovi, maine alatke, transferlinije, .... Zbog izuzetnekompleksnosti proizvoda, ukonkretnom sluaju nije mogueorganizovati montau na jednojlokaciji,pre svega zbogproblemakoncentracije velikog brojarazliito specijalizovanih resursa.Montaa je u ovom sluajuprostorno ivremenskidislocirana.Zavrna montaa proizvoda seobavljanajednojlokacijiitotakoto specijalizovane ekipe radnikacirkuliu oko radnog mesta isimultano obavljaju planiranezadatke.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 9

    Primermodernemanulene radne stanice zamontauproizvodaizdomenaelektonike.

    Intenzivanrazvojautomatizacijenijepotisnuomanuelnumontau,akiuvisokotehnolokim sektorime industrjie.Prisustvoovekajejo uvekvrloznaajnoiuodnredjenim situacijamabezalternative.

    Studijepokreta,ergonomija istudijapsiholokihaspekatajevrloznaajanelemenatprojektovanjasistemazamanuelnumontau.Stolicanakojojsesedi,platformanakojojseoslanjajunogeiliruke,razmetajalataidelovakojiseugradjuju,osvetljenostradnogprostora,susamonekiodelemenataradnestanicezamanuelnumontaukojisevrlostudioznoanalizirajuioptimiziraju zasvakikonkretansluaj,saciljempostizanjamaksimalneproduktivnosti,visokogistabilnogkvalitetaiminimalnognaporamontera.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 10

    Procesmontaejeskuptehnolokihprocesakojisemogusvrstatiutrigurpe:

    1.Osnovniprocesimontae,

    2.Pomoniprocesimontae,

    3.Dopunskiprocesimontae.

    Osnovni procesi imaju direktno dejstvo na objekat montae uslovaljajvui transformacijunjegovog oblika i funkcija. U ovu grupu spadaju: proces spajanja, proces uvrivanja i nekispecijalniprocesi.

    Pomoniprocesimontaeobuhvatajuprocesekojimaseobezbedjuju uslovizaizvodjnje osnovnihprocesa,priemuoninemajuuticajnastanjeobjektamontae.Uovugrupuspadaju:uvodjenjedelova u proces, transport i manipulacija (premetanje), kontrola i neki speijalni procesipripremnogkaraktera.

    Dopunski procesi obuhvataju procese kojima se obezbedjuju uslovi za izvodjenje osnovnih ipomonihprocesamontae.Tosupopravilunekispecijalniprocesi.

    Procesmontae

  • Pomoniprocesi

    Osnovniprocesi

    Dopunskiprocesi

    02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 11

    Procesmontae

    Processpajanja

    Procesuvrivanja

    Transport

    Manipulacija

    Uvodjenje delovauproces

    Kontrola

    Specijalniprocesi

    Stuktura procesa montae:

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 12

    Poredrazlaganjaprocesamontaenaosnovne,pomone i dopunskeprocese,procesmontaesemoeposmatratiikaoskuptehnolokihoperacija.

    Tehnolokuoperacijuprocesamontaemoemodadefiniemokao skupdirektnih ipomonihaktivnosti u okviru sistema za montau kojima se uspostavlja zahtevana tpoploka relacijaizmedju dva objekta koji ine sastavni deo sklopa proizvoda i njihova sinteza u funkcionalnucelinuparcijalnogkaraktera.Tehnolokaoperacijainijednusekvencuprocesamontae

    Proces montae je aditivni proces i zato se kombinacija dva objekta moe predstaviti uformalnomsmislunasledeinain:

    O_s1 =O_01 +O_02

    pri emu su sa O_01 i O_02 oznaeni fiziki objekti nad kojima se izvodi operacija montae.ObjekatO_s1 jenoviobjekat,parcijalnipodsklop,dobijen kombinacijomobjekataO_01 +O_02 .Samaoperacijamontaesemoezapisatikao:

    M_1 =m_1(O_01 +O_02)

    priemujem_1 operatorkojioznaavaskuptehnolokihaktivnostikojesuneophodnedabisezahtevanakombinacijaobjekataO_s1fizikirealizovala.

    Poslednjaoperacijaprocesamontaeglasi:

    M_k=m_n(O_si +O_p1)

    Paseukupniprocesmontaemoeformalnopredstavitikao:

    M=Mi

    Tehnolokaoperacijamontae

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 13

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 14

    Razloeni (eksplodirani) prikazjednog realnog proizvoda formaprikaza koja na najslikovitiji nainprikazuje niz operacija spajanjaneophodnih za formiranje sklopaproizvoda.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 15

    Karakteristiniprimer1tehnolokeoperacijemontae.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 16

    Karakteristiniprimer2tehnolokeoperacijemontae.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 17

    Karakteristiniprimer3tehnolokeoperacijemontae.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 18

    Processpajanjejeosnovniprocesprocesamontae.Onjetehnolokiekvivalentprocesurezanjailiprocesudeformisanjakojisuosnovniprocesiprocesaobrade.

    Processpajanjapredstavljaskupaktivnostikojimasekonformne povridvaobjektadovodeuprethodnodefinisanrelativnipoloaj,priemusevriuspostavljanjezahtevanihmedjusobnihgeometrijskihifunkcionalnihrelacija.

    Processpajanjajedeterminisansatest grupafaktora:

    1.geometrijskasvojstvadelova,

    2.mehanikasvojstvadelova,

    3.kinematika spajanja,

    4.relativnizazor,

    5.inicijalnagrekapoloajadelova

    6.mehanikekarakteristikeopreme.

    Osnovniprocesitehnologijemontae Processpajanja

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 19

    Geometrijskasvojstvadelovasujedanodosnovnihfaktorakojidominantnoodrejuje processpajanjaiprocesmontaeucelini.

    Polazeiodinjenicedajeoblikiveliinadelovasakojimaseoperieuprocesumontaepraktinoneogranien,razvijenesuodredjene tehnikeopisaiklasifikacije,imeseznaajnoredukujekompleksnost procesamontaeusvimnjegovimaspektima.

    Kljunizahtevjedaserazdvojetehnolokibitniodtehnolokinebitnihgeometrijskihelemenataidaseondaonisistematizujuuvodjenjem pogodnogformalnogokvira.PremapristupukojijerazvioprofGeofrey Boothroyd,tajformalniokvirmoeseuspostavitiuvodjenjem sledeihkategorija:

    1.envelopa,

    2.geometrijskaosobenost,

    3.simetrija,

    4.veliina.

    Processpajanja geometrijskasvojstva

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 20

    EnvelopaEnvelopa jenajmanjipravilniprostornigeometrijskioblik(cilindar,prvilne prizme,sfera,...)kojiupotpunostiobuhvatadeokojiserazmatra.Optimalnioblikgeometrijskogprimitiva kojiseusvajakaoenvelopa odredjuje sepremakriterijumumaksimalnogkontakta izmedju razliitihoblikageometrijskihprimitiva biraseonajkojiostvarujenajveikontaktsadelomkojiserazmatra.

    Redukovanaenvelopa

    Uciljupotpunijeg definisanjaoblikadelakojiserazmatrauvodisepojamredukovaneenevelopekojomserazdvajabaznioblikodgeometrijskihosobenosti,presvegaspoljanjih.Ovdesejavaljavrlodelikatnasituacijarazdvajanjaosobenostiodbaznogoblika.Reukovanom nvelopom sesmanjujezapreminaenvelope iistovremenopratibaznioblikdelakojiserazmatra.

    Geometrijskaosobenost

    Geometrijskomosobenou senazivadeoprostorailideodelakojiserazmatrakojizadovoljavajedanodsledeatrikriterijuma:

    1.prostorizmedju envelope iredukovaneenevelope kojinepriada delu,

    2.prostorkojiobuhvataredukovanaenvelopa anepripadadelu,

    3.prostorkojijeobuhvaendelomalinepripadaredukovanojenvelopi.

    Drugaijeizraeno,samoprostorkojiistovremenopripad deluiredukovanojenvelopi nijegeometrijskaosobenost.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 21

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 22

    V1=zapreminaenvelope

    V2=zapreminajedneodmoguihredukovanihenvelopa

    V3=Zapreminaspoljanjegeometrijskeosobenostiizvedeneuodnosunaizabranuredukovanuenvelopu

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 23

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 24

    SimetrijaRotacionasimetrijaseizraavaveliionom uglomrotacijeokoizabraneosekojaprolazikrozteiteredukovaneenvelope,zakojiedeokojiserazmatradoiusvojprividniinicijalnipoloaj.Rotacionesimetrijeseodreduju popraviluzaskupodtriortogonalneose.Pokazujesedajedovoljnoodreditiuglovesimetrijezadveortogonalneose.

    ALFAsimetrija

    ALFAsimeterija jesimetrijauodnosunaosukojajeortogonalnanaosuspajanja.

    BETAsimetrija

    BETAsimeterija jesimetrijauodnosunaosukojajekolinearna osispajanja.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 25

    Primeri ALFA i BETA simetrije za etri geometrijska oblika i zavisnost vremena manuelneorijentacijeufunkcijizbiraALFAiBETAsimetrije.Poveavanjemovogzbirauslonjavaseprocesorijentacijeisamimtimpoveavavremepotrebnozaizvodjenje uvodjenja delovauproces.

    Primer dve varijante svornog zavrtnja, jedna sasimetrinim a druga sa asimetrinim duinama navjnogdela.Asimetrinizavrtanjzahtevadvaputaduevremezaorijentaciju!

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 26

    VeliinaVeliinakaoapsolutnakarakteristikageometrijskihsvojstavarazmatranogdeladefiniesenabaziveliinenjegoveenvelope.Zasluajcilindrineenvelope,veliinajejednakaduinicilindra.Zasluajprizmatineenevelope,veliinajejednakaduininajduestranice.

    DebljinaPoredveliine,kaoapsolutnakarakteristikadefinieseidebljina.Zasluajcilindrineenevleopedebljinajejednakapolupreniku,dokjezasluajprizmatineenvelope duinajednakaveliininajkraestranice.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 27

    Primeriodredjivanja veliineidebljineiuticajnjihovihvrednostinadodatnovremepotrebnozamanipulaciju.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 28

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 29

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 30

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 31

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 32

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 33

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 34

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 35

    BaziranjeZaprocesspajanjabitnisusamonekielementigeometrijedelova kojisespajaju.Oveelementejemoguesvrstatiudvegrupe:

    1. tehnolokebazemontae,

    2. kontaktnepovri.

    Tehnolokebazemontae

    Tehnolokebazemontae imaju funkcijudefinisanjapoloajadelovauprostorutokomprocesaspajanja.Uzavisnostiodtogazakojusuaktivnostvezane,tehnolokebazemontaesedelena:

    1. tehnolokebazemanipulacije,

    2. tehnolokebazeoslanjanja,

    3. tehnolokebazespajanja.

    Princip321baziranjakrutihdelovauprostoru.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 36

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 37

    Makrogeometrija kontaktnihpovriitipovispojevaKlasifikacijommakrooblika osnovnihkontaktnihpovridefiniuseosnovnitipovispojevaumontai.

    Premabrojukontaktnihpovrispojevisedelenaproste(jednostruke)isloene(viestruke).NaosnovuBETAsimetrijeprostispojevisesvrstavajuucilindrine(BETA=0),kvadratne(BETA=90),trougaone(BETA=120),pravougaone(BETA=180)iostalespojeve.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 38

    Makrogeometrija kontaktnihpovri pomonekontaktepovriPomonekontaktepovrisuonekontaktnepovrikojesuznaajnesamozaprocesspajanjausmilu obezbedjenja njegovoguspenogizvodjenja inemajunikakvudrugufunkciju.Pomonekontaktnepovripopraviluimajustatusgeometrijskeosobenosti.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 39

    Jedna od osnovnih karakteristika spoja koji se formira u toku procesa spajanja delova jesterelativnizazor.

    Spojeviuoptemsluajumogudabudusazazorom,sapreklopom (negativnizazor)ineizvesni.

    Kodcilindrinihdelovamoemodefinisatizazorurelativnomsmislu,odnosno:

    c=(D d)/D

    Ovakodefinisanzazorimaveipraktiniznaajodnjegoveapsolutnevrednosti.

    Relativnizazormoemoda tretiramo ikao intervalnu vrednost,ukolikoseprenikotvora (D) iprenikosovine (d)posmatrajuprekonjihovih tolerancija.Takonaprimer za spoj fi40H7/h6relativni zazor se kree u intervalju c_min/max = [0 , 0.001].Na osnovu vrednosti relatinvogzazoramoguejeizvritiklasifikacijuvrstaproizvoda/sklopovapoindustrijskimsektorima.

    Processpajanja relativnizazor

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 40

    Premamehanikimsvojstvimadelova/materijalakojiuestvujuuprocesumontaemoguejeizvritiklasifikacijukakojetopirkazano nasliciispod.Bitnojeuoitiosnovnedvegrupe.Prvuinedelovikojiimajujasnodefinisanugeometrijukojasenemenjau tokuprocesaspajanja.Drugugrupuinedelovikojiimajupromenljivugeometriju,kojasemenjapoddejstvomspoljanjegoptereenjaigravitacijeiliseradiopromenljivojgeometrijikojaje rezultatfizikogstanjamaterijala.

    Processpajanja mehanikasvojstvadelova

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 41

    Utokuprocesaspajanjadolazidorelativnogkretanjadelova.Jednaodkarakteristikaovogkretanjajeobliktrajektorije.Naosnovuoblikatrajektorijedelovautokuprocesaspajanjamoguejeizdvojititrikarkateristina sluaja:1)prostopravolinijskokretanje,2)prostokrunokretanjei3)sloenokretanje.Uindustrijskojpraksinajeijeprvisluaj u80%sluajevakretanjedelovaseizvodipopravolinijskojtrajektorijiuvertikalnojravni.

    Processpajanja kinematika spajanja

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 42

    Procesuvrivanjailiprocesfiksiranjajeosnovniprocesprocesamontae.Posleprocesaspajanjaslediprocesuvrivanjakojiimazadatakdafiksirastanjeostvarenoprocesomspajanja.

    PremaklasifikacijikojajepostavljenaodstraneJSPE(JapanSociety ofPrecisiona Engineering),tehnikefiksiranjadelovakojeseprimenjujuusistemimamanuelneiautomatskemontaesvrstanesuudesetgrupa:

    1.Presovanispojevi,2.Vijane veze,3.Zakivanje,4.Elastine(uskone)veze,5.Lepljenje,6.Zavarivanje,7.Lemljenje,8.Adhezioneveze,9.Fiksiranjeplastinomdeformacijom,10.Ostaletehnikefiksiranja.

    Procesuvrivanja

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 43

    Ugrupupomonihprocesamontaespadajusledeiprocesi:

    1. uvodjenje delovauproces

    2. transprort

    3. manipulacija

    4. proceskontrole

    5. specijalniprocesi

    Zaoveprocesejesvojstvenodasenjimaobezbedjuju potrebniuslovizaizvodjenje osnovnihprocesamontae,priemuoninemajuuticajnastanjeobjektamontae.

    Pomoniprocesitehnologijemontae

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 44

    Inicijalnaaktivnosttehnolokeoperacijemontaejeuvodjenje delovauproces.Uvodjenje delovauprocespodrazumevaprevodjenje skupadelovaizneuredjeno stanjeuuredjeno stanjeitotakotoseusvakomtrenuktu naodredjenoj terminalnoj takinalazijedandeosapreciznodefinisanomorijentacijomipreciznodefinisanompozicijom.Optizadatakuvodjenja delovauprocesizvodiseuetirikarakteristinefaze:

    FAZAI: Grupisanje

    FAZAII: Orijentacija

    FAZAIII: Akumulacija

    FAZAIV: Selekcija,separacijaipozicioniranje.

    Pomoniprocesitehnologijemontae uvodjenje delovauproces

    Uvodjenje delovauprocesjeuvekvrlodelikatanzadatak.Tradicionalnisistemibaziranisunastohastikim tehnikamapasivnogorijentisanjaipozicioniranja.Savremenisistemisebazirajunatehnologijisenzora vetakoggledanja,gdeseprocesizdvajanjaizmase,orijentacijeipozicioniranja moedaizvde bezilisavrlomalimobimommanipulacijedelovima.Umestotoga,analizomdigialne slikesceneukojojsenalazedelovi,vrisenjihovoprepoznavanjeilociranje.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 45

    Procesmontaesenanajgrubljemnivourezolucijemoeposmatratikaoprocesmanipulacijedelovimaisklopovima.Osnovnafunkcijaovihprocesajepremetanjeobjekataizjedneudrugupoziciju.

    Procesmanipulacijepodrazumevapremetanjedelovaisklopovaunutarjedneradnestanice.Ovajzadataksepopraviluizvodimanuleno iliprimeno manipulacionih robota.

    Procestransportapodrazumevapremetanjedelovailisklopovauprostoruizmedju radnihstanica.Procestransportaimaintegrativnufunkcijuinjimesevrifizikaintegracijaskuparadnihstanicausistemzamontau.Transportsenajeeobavljakonvejerima.

    Pomoniprocesitehnologijemontae manipulacijaitransport

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 46

    Posvojojprirodi,procesmontaejezavrnafazastvaranjajednogproizvodaitojemestonakomeseneminovnootkrivakvalitetsvihprethodnihfazaproizvodnogprocesaiodredjujufunkcionalneperformansesklopakojisemontira.Iztihrazlogaproceskontrolejenezaobilazanusvakomtehnolokomsistemuzamontau.

    Pomoniprocesitehnologijemontae proceskontrole

    Procesomkontroleobuhvaenesuproverekvalitetadelovakojiseuvodeuproces,itonajeeproverakompletnostiigeometrijskihkarkateristika funkcionalnihpovrina.

    Procesomkontroleobuhvaenesuproverekvalitetaformiranogsklopa.Provereovevrstesesprovodepomedjufazama inafinalnomsklopu.

  • 02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 47

    Specijalniprocesisusvipomoniprocesikojinisuuvodjenje delovauproces,manipulacija,transportilikontrola.Generalo,radiseovrloirokomspektru procesakojisunajeeodredjenispecifinimzahtevimaproizvoda.Naprimer,specijalniprocesjeprocesoznaavanjapodsklopova,iliprocesnanoenjamaziva.Takodje,specijalniprocesimogudabuduirazliitiobradni procesikojisekoristezadoradudelovailiintervencijenasklopukojisemontira.Zagrevanje,hladjenje,ilenje,....sutakodjeprocesikojispadajuuovuklasu.

    Pomoniprocesitehnologijemontae specijalniprocesi