Upload
aleksandar-tomic
View
176
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
lekcija1
Tehnolokisistemzamontau
Katedrazaproizvodnomainstvo,MainskifakultetuBeograduKurs:Tehnologija montae,prof.P.B.Petrovi
02.2009MainskifakultetuBeogradu,Katedrazaproizvodnomainstvo
Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 2
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 3
Tehnolokisistemmontaejeproizvodnisistemkojisadrisistemzamontaunadkojimserealizujeprocesmontaekaonjegovaosnovnafunkcija.Tehnolokisistemmontaejepovezansaokruenjem,prekosvojihulazaiizlaza.
Ulazetehnolokogsistemamontaeine:1)materijalniulazai sastavnidelovi,podsklopovi ipomonimaterijal,2)energijai3)informacije.Nasvomizlazutehnolokisistemmontaegenerie:1)materijalniizlazi proizvode/skopove iotpadnimaterijal,2)energijui3)informacije.Tehnolokisistemzamontauspadauklasuupravljivih sistema.Upravljakafunkcijaseostvarujespoljanjimdejstvimaiprekopovratnihvezakojenekeodnjegovihizlazadovodenaulaz.
Sistem za montau
Tehnoloki sistemza montau
Sistemzamontau
Procesmontae
X(t)
Y(t)
Informacije
Energija
Materijal
Informacije
Energija
Materijal
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 4
Sistem za montau je kompleksan i visokoorganizovan sistem. Radna stanica je osnovnifunkcionalnielemenatsistemazamontau.
Organizacijajednogsistemazamontau,kojejeodredjena:
1.brojemradnihstanica,
2.prostornimrazmetajemradnihstanica,i
3.medjuvezama izmedju radnihstanica,
uslovljenaje:
1.veliinomproizvodakojisemontira,
2.sloenoukonstrukcijeproizvodakojisemontira,
3.obimomserijei/iliciklusnim vremenom,i
4.skupomnametnutihogranienja.
Razlikujemodveosnovnaoblikaorganizacijesistemazamontau:
1. sistemisanepokretnimsklopomkojisemontira,
2. sistemisapokretnimsklopomkojisemontira.
Takodje, uzimajui u obzir aspekt podele tehnolokog zadaka montae proizvoda,moguseizdvojitidvaosnovnaorganizacionaoblika:
1. Sistemsaprocesommontaebezpodeletehnolokogzadatka
2. Sistemsaprocesommontaesapodelomtehnolokogzadaka
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 5
Organizacijusistemazamontaumoemoposmatratiisaaspektafizikelokacije,patakoimamodvakarakteristinasluaja:
1.sistemsaresursimagrupisanimnajednojfizikojlokaciji,i
2.sistemsafizikomdislokacijomresursa.
Takodje, dislokacija se moe posmatrati i po vremenskoj osi, pa tako izdvajamo dvakarakteristinasluajaorganizacijesistemazamontau:
1.sistemsakontinualnim procesommontae,i
2.sistemsadiskretnimivremenskidislociranimprocesommontae.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 6
Primerorganizacione forme sanepokretnim sklopom koji semontira,bezpodele tehnolokogzadatkamontae,prostornogrupisanimresursimaikontinulanim procesommontae.
Ovakva tehnoloka forma jemoderni ekvivalent zanatskomkonceptu montae, gde jekompletan proces montaeproizvoda obavljao jedan radnik,bezpodeletehnolokogzadatka,ukontinuitetu ina jednom radnommestu. Ovakvu organizacionuformu nazivamo tehnolokomelijomzamontau.
Ovakva organizaciona forma jepogodna za proizvode maleveliine, sa malim brojemkomponenata i velikomvarijantnou (mala seerija,ukljujujui i pojedinanumontau).
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 7
Primer organizacione forme sa pokretnim sklopom koji semontira, sa podelom tehnolokogzadatkamontae,prostornogrupisanimresursimaikontinulanim procesommontae.
Ovakva tehnoloka formaje tipan reprezentmodernog sistema zamontau lakihproizvoda izdomena informacionokomunkacionihtehnologiija,beletehnike iostalihtehnikihproizvodairoke potronje. Ovakvuorganizacionu formunazivamo tehnolokomlinijom za montau ilitransfer linijom zamontau. Treba uoitiprisustvo radnih stanica,zajednikog transportnogsistema koji ih povezuje ipaleta koje slue kaouniverzalni nosa sklopakojisemontira.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 8
Primerorganizacione formesanepokretnimsklopomkoji semontira,sapodelom tehnolokogzadatka montae, prostorno dislociranim grupisanim resursima i diskontinulanim procesommontae.
Ovakvatehnolokaformajetipanorganizackoni oblik koji se koristikod montae proizvoda velikoggabarita, kao to su avioni,brodovi, maine alatke, transferlinije, .... Zbog izuzetnekompleksnosti proizvoda, ukonkretnom sluaju nije mogueorganizovati montau na jednojlokaciji,pre svega zbogproblemakoncentracije velikog brojarazliito specijalizovanih resursa.Montaa je u ovom sluajuprostorno ivremenskidislocirana.Zavrna montaa proizvoda seobavljanajednojlokacijiitotakoto specijalizovane ekipe radnikacirkuliu oko radnog mesta isimultano obavljaju planiranezadatke.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 9
Primermodernemanulene radne stanice zamontauproizvodaizdomenaelektonike.
Intenzivanrazvojautomatizacijenijepotisnuomanuelnumontau,akiuvisokotehnolokim sektorime industrjie.Prisustvoovekajejo uvekvrloznaajnoiuodnredjenim situacijamabezalternative.
Studijepokreta,ergonomija istudijapsiholokihaspekatajevrloznaajanelemenatprojektovanjasistemazamanuelnumontau.Stolicanakojojsesedi,platformanakojojseoslanjajunogeiliruke,razmetajalataidelovakojiseugradjuju,osvetljenostradnogprostora,susamonekiodelemenataradnestanicezamanuelnumontaukojisevrlostudioznoanalizirajuioptimiziraju zasvakikonkretansluaj,saciljempostizanjamaksimalneproduktivnosti,visokogistabilnogkvalitetaiminimalnognaporamontera.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 10
Procesmontaejeskuptehnolokihprocesakojisemogusvrstatiutrigurpe:
1.Osnovniprocesimontae,
2.Pomoniprocesimontae,
3.Dopunskiprocesimontae.
Osnovni procesi imaju direktno dejstvo na objekat montae uslovaljajvui transformacijunjegovog oblika i funkcija. U ovu grupu spadaju: proces spajanja, proces uvrivanja i nekispecijalniprocesi.
Pomoniprocesimontaeobuhvatajuprocesekojimaseobezbedjuju uslovizaizvodjnje osnovnihprocesa,priemuoninemajuuticajnastanjeobjektamontae.Uovugrupuspadaju:uvodjenjedelova u proces, transport i manipulacija (premetanje), kontrola i neki speijalni procesipripremnogkaraktera.
Dopunski procesi obuhvataju procese kojima se obezbedjuju uslovi za izvodjenje osnovnih ipomonihprocesamontae.Tosupopravilunekispecijalniprocesi.
Procesmontae
Pomoniprocesi
Osnovniprocesi
Dopunskiprocesi
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 11
Procesmontae
Processpajanja
Procesuvrivanja
Transport
Manipulacija
Uvodjenje delovauproces
Kontrola
Specijalniprocesi
Stuktura procesa montae:
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 12
Poredrazlaganjaprocesamontaenaosnovne,pomone i dopunskeprocese,procesmontaesemoeposmatratiikaoskuptehnolokihoperacija.
Tehnolokuoperacijuprocesamontaemoemodadefiniemokao skupdirektnih ipomonihaktivnosti u okviru sistema za montau kojima se uspostavlja zahtevana tpoploka relacijaizmedju dva objekta koji ine sastavni deo sklopa proizvoda i njihova sinteza u funkcionalnucelinuparcijalnogkaraktera.Tehnolokaoperacijainijednusekvencuprocesamontae
Proces montae je aditivni proces i zato se kombinacija dva objekta moe predstaviti uformalnomsmislunasledeinain:
O_s1 =O_01 +O_02
pri emu su sa O_01 i O_02 oznaeni fiziki objekti nad kojima se izvodi operacija montae.ObjekatO_s1 jenoviobjekat,parcijalnipodsklop,dobijen kombinacijomobjekataO_01 +O_02 .Samaoperacijamontaesemoezapisatikao:
M_1 =m_1(O_01 +O_02)
priemujem_1 operatorkojioznaavaskuptehnolokihaktivnostikojesuneophodnedabisezahtevanakombinacijaobjekataO_s1fizikirealizovala.
Poslednjaoperacijaprocesamontaeglasi:
M_k=m_n(O_si +O_p1)
Paseukupniprocesmontaemoeformalnopredstavitikao:
M=Mi
Tehnolokaoperacijamontae
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 13
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 14
Razloeni (eksplodirani) prikazjednog realnog proizvoda formaprikaza koja na najslikovitiji nainprikazuje niz operacija spajanjaneophodnih za formiranje sklopaproizvoda.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 15
Karakteristiniprimer1tehnolokeoperacijemontae.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 16
Karakteristiniprimer2tehnolokeoperacijemontae.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 17
Karakteristiniprimer3tehnolokeoperacijemontae.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 18
Processpajanjejeosnovniprocesprocesamontae.Onjetehnolokiekvivalentprocesurezanjailiprocesudeformisanjakojisuosnovniprocesiprocesaobrade.
Processpajanjapredstavljaskupaktivnostikojimasekonformne povridvaobjektadovodeuprethodnodefinisanrelativnipoloaj,priemusevriuspostavljanjezahtevanihmedjusobnihgeometrijskihifunkcionalnihrelacija.
Processpajanjajedeterminisansatest grupafaktora:
1.geometrijskasvojstvadelova,
2.mehanikasvojstvadelova,
3.kinematika spajanja,
4.relativnizazor,
5.inicijalnagrekapoloajadelova
6.mehanikekarakteristikeopreme.
Osnovniprocesitehnologijemontae Processpajanja
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 19
Geometrijskasvojstvadelovasujedanodosnovnihfaktorakojidominantnoodrejuje processpajanjaiprocesmontaeucelini.
Polazeiodinjenicedajeoblikiveliinadelovasakojimaseoperieuprocesumontaepraktinoneogranien,razvijenesuodredjene tehnikeopisaiklasifikacije,imeseznaajnoredukujekompleksnost procesamontaeusvimnjegovimaspektima.
Kljunizahtevjedaserazdvojetehnolokibitniodtehnolokinebitnihgeometrijskihelemenataidaseondaonisistematizujuuvodjenjem pogodnogformalnogokvira.PremapristupukojijerazvioprofGeofrey Boothroyd,tajformalniokvirmoeseuspostavitiuvodjenjem sledeihkategorija:
1.envelopa,
2.geometrijskaosobenost,
3.simetrija,
4.veliina.
Processpajanja geometrijskasvojstva
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 20
EnvelopaEnvelopa jenajmanjipravilniprostornigeometrijskioblik(cilindar,prvilne prizme,sfera,...)kojiupotpunostiobuhvatadeokojiserazmatra.Optimalnioblikgeometrijskogprimitiva kojiseusvajakaoenvelopa odredjuje sepremakriterijumumaksimalnogkontakta izmedju razliitihoblikageometrijskihprimitiva biraseonajkojiostvarujenajveikontaktsadelomkojiserazmatra.
Redukovanaenvelopa
Uciljupotpunijeg definisanjaoblikadelakojiserazmatrauvodisepojamredukovaneenevelopekojomserazdvajabaznioblikodgeometrijskihosobenosti,presvegaspoljanjih.Ovdesejavaljavrlodelikatnasituacijarazdvajanjaosobenostiodbaznogoblika.Reukovanom nvelopom sesmanjujezapreminaenvelope iistovremenopratibaznioblikdelakojiserazmatra.
Geometrijskaosobenost
Geometrijskomosobenou senazivadeoprostorailideodelakojiserazmatrakojizadovoljavajedanodsledeatrikriterijuma:
1.prostorizmedju envelope iredukovaneenevelope kojinepriada delu,
2.prostorkojiobuhvataredukovanaenvelopa anepripadadelu,
3.prostorkojijeobuhvaendelomalinepripadaredukovanojenvelopi.
Drugaijeizraeno,samoprostorkojiistovremenopripad deluiredukovanojenvelopi nijegeometrijskaosobenost.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 21
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 22
V1=zapreminaenvelope
V2=zapreminajedneodmoguihredukovanihenvelopa
V3=Zapreminaspoljanjegeometrijskeosobenostiizvedeneuodnosunaizabranuredukovanuenvelopu
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 23
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 24
SimetrijaRotacionasimetrijaseizraavaveliionom uglomrotacijeokoizabraneosekojaprolazikrozteiteredukovaneenvelope,zakojiedeokojiserazmatradoiusvojprividniinicijalnipoloaj.Rotacionesimetrijeseodreduju popraviluzaskupodtriortogonalneose.Pokazujesedajedovoljnoodreditiuglovesimetrijezadveortogonalneose.
ALFAsimetrija
ALFAsimeterija jesimetrijauodnosunaosukojajeortogonalnanaosuspajanja.
BETAsimetrija
BETAsimeterija jesimetrijauodnosunaosukojajekolinearna osispajanja.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 25
Primeri ALFA i BETA simetrije za etri geometrijska oblika i zavisnost vremena manuelneorijentacijeufunkcijizbiraALFAiBETAsimetrije.Poveavanjemovogzbirauslonjavaseprocesorijentacijeisamimtimpoveavavremepotrebnozaizvodjenje uvodjenja delovauproces.
Primer dve varijante svornog zavrtnja, jedna sasimetrinim a druga sa asimetrinim duinama navjnogdela.Asimetrinizavrtanjzahtevadvaputaduevremezaorijentaciju!
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 26
VeliinaVeliinakaoapsolutnakarakteristikageometrijskihsvojstavarazmatranogdeladefiniesenabaziveliinenjegoveenvelope.Zasluajcilindrineenvelope,veliinajejednakaduinicilindra.Zasluajprizmatineenevelope,veliinajejednakaduininajduestranice.
DebljinaPoredveliine,kaoapsolutnakarakteristikadefinieseidebljina.Zasluajcilindrineenevleopedebljinajejednakapolupreniku,dokjezasluajprizmatineenvelope duinajednakaveliininajkraestranice.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 27
Primeriodredjivanja veliineidebljineiuticajnjihovihvrednostinadodatnovremepotrebnozamanipulaciju.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 28
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 29
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 30
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 31
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 32
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 33
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 34
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 35
BaziranjeZaprocesspajanjabitnisusamonekielementigeometrijedelova kojisespajaju.Oveelementejemoguesvrstatiudvegrupe:
1. tehnolokebazemontae,
2. kontaktnepovri.
Tehnolokebazemontae
Tehnolokebazemontae imaju funkcijudefinisanjapoloajadelovauprostorutokomprocesaspajanja.Uzavisnostiodtogazakojusuaktivnostvezane,tehnolokebazemontaesedelena:
1. tehnolokebazemanipulacije,
2. tehnolokebazeoslanjanja,
3. tehnolokebazespajanja.
Princip321baziranjakrutihdelovauprostoru.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 36
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 37
Makrogeometrija kontaktnihpovriitipovispojevaKlasifikacijommakrooblika osnovnihkontaktnihpovridefiniuseosnovnitipovispojevaumontai.
Premabrojukontaktnihpovrispojevisedelenaproste(jednostruke)isloene(viestruke).NaosnovuBETAsimetrijeprostispojevisesvrstavajuucilindrine(BETA=0),kvadratne(BETA=90),trougaone(BETA=120),pravougaone(BETA=180)iostalespojeve.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 38
Makrogeometrija kontaktnihpovri pomonekontaktepovriPomonekontaktepovrisuonekontaktnepovrikojesuznaajnesamozaprocesspajanjausmilu obezbedjenja njegovoguspenogizvodjenja inemajunikakvudrugufunkciju.Pomonekontaktnepovripopraviluimajustatusgeometrijskeosobenosti.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 39
Jedna od osnovnih karakteristika spoja koji se formira u toku procesa spajanja delova jesterelativnizazor.
Spojeviuoptemsluajumogudabudusazazorom,sapreklopom (negativnizazor)ineizvesni.
Kodcilindrinihdelovamoemodefinisatizazorurelativnomsmislu,odnosno:
c=(D d)/D
Ovakodefinisanzazorimaveipraktiniznaajodnjegoveapsolutnevrednosti.
Relativnizazormoemoda tretiramo ikao intervalnu vrednost,ukolikoseprenikotvora (D) iprenikosovine (d)posmatrajuprekonjihovih tolerancija.Takonaprimer za spoj fi40H7/h6relativni zazor se kree u intervalju c_min/max = [0 , 0.001].Na osnovu vrednosti relatinvogzazoramoguejeizvritiklasifikacijuvrstaproizvoda/sklopovapoindustrijskimsektorima.
Processpajanja relativnizazor
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 40
Premamehanikimsvojstvimadelova/materijalakojiuestvujuuprocesumontaemoguejeizvritiklasifikacijukakojetopirkazano nasliciispod.Bitnojeuoitiosnovnedvegrupe.Prvuinedelovikojiimajujasnodefinisanugeometrijukojasenemenjau tokuprocesaspajanja.Drugugrupuinedelovikojiimajupromenljivugeometriju,kojasemenjapoddejstvomspoljanjegoptereenjaigravitacijeiliseradiopromenljivojgeometrijikojaje rezultatfizikogstanjamaterijala.
Processpajanja mehanikasvojstvadelova
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 41
Utokuprocesaspajanjadolazidorelativnogkretanjadelova.Jednaodkarakteristikaovogkretanjajeobliktrajektorije.Naosnovuoblikatrajektorijedelovautokuprocesaspajanjamoguejeizdvojititrikarkateristina sluaja:1)prostopravolinijskokretanje,2)prostokrunokretanjei3)sloenokretanje.Uindustrijskojpraksinajeijeprvisluaj u80%sluajevakretanjedelovaseizvodipopravolinijskojtrajektorijiuvertikalnojravni.
Processpajanja kinematika spajanja
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 42
Procesuvrivanjailiprocesfiksiranjajeosnovniprocesprocesamontae.Posleprocesaspajanjaslediprocesuvrivanjakojiimazadatakdafiksirastanjeostvarenoprocesomspajanja.
PremaklasifikacijikojajepostavljenaodstraneJSPE(JapanSociety ofPrecisiona Engineering),tehnikefiksiranjadelovakojeseprimenjujuusistemimamanuelneiautomatskemontaesvrstanesuudesetgrupa:
1.Presovanispojevi,2.Vijane veze,3.Zakivanje,4.Elastine(uskone)veze,5.Lepljenje,6.Zavarivanje,7.Lemljenje,8.Adhezioneveze,9.Fiksiranjeplastinomdeformacijom,10.Ostaletehnikefiksiranja.
Procesuvrivanja
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 43
Ugrupupomonihprocesamontaespadajusledeiprocesi:
1. uvodjenje delovauproces
2. transprort
3. manipulacija
4. proceskontrole
5. specijalniprocesi
Zaoveprocesejesvojstvenodasenjimaobezbedjuju potrebniuslovizaizvodjenje osnovnihprocesamontae,priemuoninemajuuticajnastanjeobjektamontae.
Pomoniprocesitehnologijemontae
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 44
Inicijalnaaktivnosttehnolokeoperacijemontaejeuvodjenje delovauproces.Uvodjenje delovauprocespodrazumevaprevodjenje skupadelovaizneuredjeno stanjeuuredjeno stanjeitotakotoseusvakomtrenuktu naodredjenoj terminalnoj takinalazijedandeosapreciznodefinisanomorijentacijomipreciznodefinisanompozicijom.Optizadatakuvodjenja delovauprocesizvodiseuetirikarakteristinefaze:
FAZAI: Grupisanje
FAZAII: Orijentacija
FAZAIII: Akumulacija
FAZAIV: Selekcija,separacijaipozicioniranje.
Pomoniprocesitehnologijemontae uvodjenje delovauproces
Uvodjenje delovauprocesjeuvekvrlodelikatanzadatak.Tradicionalnisistemibaziranisunastohastikim tehnikamapasivnogorijentisanjaipozicioniranja.Savremenisistemisebazirajunatehnologijisenzora vetakoggledanja,gdeseprocesizdvajanjaizmase,orijentacijeipozicioniranja moedaizvde bezilisavrlomalimobimommanipulacijedelovima.Umestotoga,analizomdigialne slikesceneukojojsenalazedelovi,vrisenjihovoprepoznavanjeilociranje.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 45
Procesmontaesenanajgrubljemnivourezolucijemoeposmatratikaoprocesmanipulacijedelovimaisklopovima.Osnovnafunkcijaovihprocesajepremetanjeobjekataizjedneudrugupoziciju.
Procesmanipulacijepodrazumevapremetanjedelovaisklopovaunutarjedneradnestanice.Ovajzadataksepopraviluizvodimanuleno iliprimeno manipulacionih robota.
Procestransportapodrazumevapremetanjedelovailisklopovauprostoruizmedju radnihstanica.Procestransportaimaintegrativnufunkcijuinjimesevrifizikaintegracijaskuparadnihstanicausistemzamontau.Transportsenajeeobavljakonvejerima.
Pomoniprocesitehnologijemontae manipulacijaitransport
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 46
Posvojojprirodi,procesmontaejezavrnafazastvaranjajednogproizvodaitojemestonakomeseneminovnootkrivakvalitetsvihprethodnihfazaproizvodnogprocesaiodredjujufunkcionalneperformansesklopakojisemontira.Iztihrazlogaproceskontrolejenezaobilazanusvakomtehnolokomsistemuzamontau.
Pomoniprocesitehnologijemontae proceskontrole
Procesomkontroleobuhvaenesuproverekvalitetadelovakojiseuvodeuproces,itonajeeproverakompletnostiigeometrijskihkarkateristika funkcionalnihpovrina.
Procesomkontroleobuhvaenesuproverekvalitetaformiranogsklopa.Provereovevrstesesprovodepomedjufazama inafinalnomsklopu.
02.2009 Mainski fakultet u Beogradu, Katedra za proizvodno mainstvo Kurs: Tehnologija montae, prof. P.B. Petrovi 47
Specijalniprocesisusvipomoniprocesikojinisuuvodjenje delovauproces,manipulacija,transportilikontrola.Generalo,radiseovrloirokomspektru procesakojisunajeeodredjenispecifinimzahtevimaproizvoda.Naprimer,specijalniprocesjeprocesoznaavanjapodsklopova,iliprocesnanoenjamaziva.Takodje,specijalniprocesimogudabuduirazliitiobradni procesikojisekoristezadoradudelovailiintervencijenasklopukojisemontira.Zagrevanje,hladjenje,ilenje,....sutakodjeprocesikojispadajuuovuklasu.
Pomoniprocesitehnologijemontae specijalniprocesi