ww

w.v

ps-li

bert

as.h

r

Časopis Visoke poslovne škole Libertas travanj 2010. broj 5.

Radionica VPŠ Libertas 14. Sveučilišna smotra Interview: prof. dr. Mato Babić

Tek se naziru naznake izlaza iz krize!?

RRiF Visoka škola za financijski menadžment i Visoka poslovna škola Libertas postigle sporazum o međusobnoj suradnji

RRiF, Visoka škola za financijski menadžment niknula je iz društava RRiF grupe čija je djelat-nost usko vezana za područje Računovodstva, Re-vizije i Financija. Vodeću poziciju RRiF je stekao slijedeći misao kako uspjeti, znači biti znalac u svo-joj struci i održati korak s vremenom, što se može postići samo ako ste na izvoru temeljito provjerenih i pravodobnih informacija. Ideja za osnivanjem stručnog studija iznikla je iz petnaestogodišnjeg iskustva na području savjetovanja iz računovodstva, financija, poreza i svih grana prava s ko-jima se susreću gospodarski subjekti.

Potpisom dvoje dekana visokih škola u srijedu 24. veljače 2010. godine sklopljen je ugovor o me-đusobnoj suradnji RRIF Visoke škole za financijski menadžment i Visoke poslov-ne škole Libertas. Potpisom ugovora postavljen je okvir za međusobno pove-zivanje i ostvarenje suradnje u provođe-nju visokoškolskog obrazovanja, a s ci-ljem podizanja razine kvalitete nastave, optimalne iskoristivosti postojećih re-

sursa te omogućavanja protočnosti na-stavnika i studenata dviju visokih škola.  Ugovorom je studentima i nastavni-cima obiju škola omogućeno korište-nje knjižnične građe iz fundusa obiju knjižnica. Nadalje, ugovorom se potiče dvosmjerna horizontalna mobilnost studenata budući da će od sljedeće akademske godine studenti jedne viso-ke škole, prema vlastitom nahođenju, moći izabrati pojedine kolegije iz stu- dijskog programa kojeg provodi druga

visokoobrazovna institucija, a na taj na-čin odabrani, upisani i položeni kolegiji te stečeni ECTS bodovi bit će studenti-ma priznati kao upisani i položeni na vi-sokom učilištu na kojem su prioritetno upisani.Ugovor predstavlja podlogu i za me-đusobnu razmjenu nastavnog osoblja zaposlenog na objema ustanovama, a škole su se obvezale poticati i pomaga-ti u organizaciji međusobnog druženja i upoznavanja studenata kroz aktivno-sti studentskih zborova i ostalih udruga koje djeluju na školama. Ugovor su potpisali dekanica RRIF Visoke škole za financijski menadžment mr. sc. Đurđica Jurić i dekan Visoke poslovne škole Libertas prof. dr. sc. Duško Pavlović.

2 travanj 2010.

travanj 2010. 3

„Hic transit gloria mundi“!

Od prošlog broja časopisa prošlo je ne-koliko mjeseci, međutim nema puno stvari u ekonomsko-političkom okru-ženju kojima se možemo veseliti. Kriza kao groznica trese „uši i stopala“ društvenog bića. I izbori su prošli. Dobili smo novog predsjedni-ka Republike. Dobili smo i mnoštvo saznanja o kandidatima koji su učestvovali u kampanji. Mnogi od njih otvorili su nam jedan prostor političkih spletki, međusobnih optužbi i politi-kantskih igrokaza. Čemu onda da se u takvom razgolićenju „društvene nadgradnje i izvr-snosti“ nada čovjek kome je rad, istina, moral i poštenje dio odgoja i načina življenja? Ako ni-šta drugo, u nama treba iskreno živjeti nada da će nam predsjednički segment vlasti i vladanja snažno i znalački pomoći u onim dijelovima osmišljavanja političke i ekonomske stvarnosti u kojima sada postoje određeni zastoji. Kad govorimo o tekućoj krizi, bilo nacional-noj ili globalnoj, moramo naglasiti da je ona prožeta krizom ekonomije i krizom politike. S politikom je najteže. Jer, politika je trajno nastanjena u ljudskoj ćudi i u postupcima čovjeka. Gotovo kao zli nametnik stoluje u prostoru ljudskog spontaniteta. Generalno promišljajući, u svom konceptu djelovanja i „protezljivosti“, sagledana kroz prizmu povi-jesno iskazane zloće i samodostatnosti, poli-tika je preslika svojih nositelja, svojih koncep-tualnih kreatora i provoditelja. Ona iza sebe uvijek treba masu, sljedbenike, treba podrš-ku, treba „huk“, glasan pljesak, odobravanje. I zbog toga, „na kraju balade“, većina (masa) uvijek, milom ili silom, prihvati tu slatkorje-čivu manjinu opsjenara, „jahače duša i upra-vitelje povijesnih događaja“. Dakle, politika je nastala iz čovjeka, samo prividno stvorena za čovjekovo dobro, povijesno nametnuta kao nužna i „pretvara se“ svakodnevnim maskira-njem da je promišljena i mudra filozofija. Uzima sebi pravo da griješi i sama sebi oprašta pogreš-ke tražeći stalno novu šansu za nove eksperi-mente; pa i u ekonomiji. Tako Ekonomija po-često postaje talac politike. Tako nastaju visovi ekonomskog prosperiteta, ali i ambisi kriza. I tako, kažu neki, nastaje slava svijeta. „Hic transit gloria mundi“ (I tako prolazi slava svijeta)!Na kraju svega, mi samo aplaudiramo, klima-mo glavama i nezaustavljivo starimo. Gotovo kao u nekom teatru.

Ipak, teško je povjerovati da Hrvatska, u ova-kvim momentima krize, u svom političkom korpusu ne može iznjedriti jednu hrabru, mu-dru i sposobnu, u prvom redu organizacijski osposobljenu osobu, koja bi sa pozicije po-litičkog Primusa organizirala tim savjetnika, znalaca, znanstvenika, koji bi, sagledavajući opću političko-ekonomsku situaciju iznašli trenutna, pa i dugoročno najbolja, ekonom-ska rješenja za ovladavanje krizom. Vapimo naprosto za konceptom dugoročne nacional-ne politike-zamisli stvaranja i održavanja pri-mjenjive i održive ekonomske politike. Zanimljivo je da nitko od naših političara, dok su na vlasti, nikada nije priznao svoju nemoć u rješavanju nagomilanih društvenih proble-ma, već snagom inercije, koristeći uglavnom instinkte, vuče „nekakve“ poteze u cilju „eko-nomskog prosperiteta“ i objašnjava ih kao jedine prave. Narod uglavnom šuti dok šuti i stvari se slažu u prikazanu „istinu“ koja nam se tek naknadno obije o glavu. Pa zar nije tako? Otkud sad, ako je sve do sada bilo do-bro i složeno po ekonomskim zakonitostima, ovi silni dugovi, nemoć u pokrivanju financij-skih obveza, potreba za novim zaduženjima, dugoročno „dužničko ropstvo“ i slično. A što pak, kad se neki „iz okoline“ pobune tražeći obećano? Svjedoci smo nedavnog prosvjeda seljaka i reagiranja vlasti koja je ja-sno rekla u početku da novaca nema. I istinski je tako. Kasnije, popuštajući silini seljačkog bunta, vladajući su pronašli, očito, nepostoje-će novce i politika nastavlja dalje svoj hod po mukama. Do kada tako i do kuda tako? Gdje će se pronaći taj obećani pa i drugi, za dru-ge stvari i obveze, novac? Slijede li rezovi kod onih budžetskih „napojnika“ koji se neće rasr-diti? Sve to podsjeća na pretakanje iz „šupljeg u prazno“ čekajući ljeto i dobru turističku se-zonu. A gdje je misao političara o proizvod-nji, o smanjenju nezaposlenosti, o poticanju investicija, o stimuliranju izvoza i izvoznika? Što iz svega ovoga (stanja u kojem se nalazimo) može naučiti mladi čovjek, student ekonomije? Kako da povjeruje svojim profesorima koji mu objašnjavaju ekonomske zakonitosti i teorije; kad ih malo tko kod nas primjenjuje?! Jedanput će glasno postaviti pitanje: ˝Vrijede li ekonom-ska pravila uopće; ili možda vrijede samo u „bi-jelom svijetu“, a ne vrijede kod nas?˝ Netko će reći da možda ipak (ta pravila i teorije) vrijede i kod nas, ali samo u prikazima faza rasapa gos-podarstva, aktiviranog lošim potezima loših

Glavni urednikmr. sc. Nebojša Stanić

Riječ glavnog urednika

planera - „upravljača“ - „ekonomskih stratega“-političara koji su potaknuli nezaustavljivu i ne-kontroliranu eroziju gospodarstva .Zašto se tako rijetko i krajnje obazrivo uvaža-vaju savjeti naših, nesporno, velikih ekonom-skih znalaca? Kad će u politici zaživjeti stav da znanje i znalci ne proizlaze nužno iz neke političke stranke? Znanje, bilo koje vrste, nesporno proizlazi iz glava pametnih, školo-vanih, iskusnih i talentiranih ljudi. Uz uloženi trud i istraživačku znatiželju, formiraju se i nastaju znanstvenici i svi oni velikani misli i djela koji su uspjeli povezati „davno složene, ali rasute stvari“ i ponovno ih upotrijebiti za boljitak ljudi. Takvi ljudi počesto ne vole ili nemaju vremena za politiku, a poneki sasvim slučajno izabiru neku političku opciju kojoj se, više manje folklorno, mada ponekad i sr-cem, priklanjaju. Ah, ekonomskoj tuzi nikad kraja, a svi živi-mo pod istim „probušenim kišobranom dok kiša rominja.Radujte se novom broju Libertas Newsa. Nastaje velikim trudom malog broja entuzi-jasta. Čitajte ga jer sadrži niz dobrih člana-ka i ozbiljnih stavova koje obično nalazite u tiskovinama probranih novinarskih pera i dobrog financijskog zaleđa. Zato, hvala ovim mladim novinarskim „zanesenjacima“, mladim iskrenim ljudima, spisateljicama/piscima ovih članaka, koji kroz svaki novi broj časopisa hvataju zalet za probranije i zahtjevnije teme. Ovo je mala škola novi-narstva i uspomena učesnicima na novinar-sko odrastanje u okviru ovakvog koncepta razvoja i rasta časopisa.

IMP

RE

SS

UM

Broj 5, travanj, 2010.

IZDAVAČ:Visoka poslovna škola Libertas Trg J. F. Kennedyja 6b, 10000 Zagreb

T: 01/ 2323 377, F: 01/ 2315 581 E: poslovna.skola@libertas.hr WEB: www.vps-libertas.hr

DEKANdr. sc. Duško Pavlović

UREDNIŠTVO

Glavni i izvršni urednikmr. sc. Nebojša Stanić

Grafički urednikHrvoje Vražić

Lektura i korekturaprof. Snježana Stanić, mag. spec.

Redakturamr. sc. Nebojša Stanić

FotografiDomagoj Badrov i Petar Vučetić

NaslovnicaIdejno rješenje: Nebojša StanićUmjetnička izrada: Inti Kos

NovinariNebojša Stanić, Helena Šlogar,Sandra Maros, Jelena KostanićTošić, Jana Miletić, Zvonimir

Roža, Nastazija Remenar, Paulo Tičina, Esad Avdić, Eta Rozman, Ana Habjanec, Dragana Muić, Maja Jakimenko, Deny Ožvalt

Naklada2000 komada

PRIPREMA ZA TISAKDomino dizajn d.o.o.Josipa Strganca 2HR-10 090 ZagrebTel.: 01/3864-896Faks: 01/3864-896E: domino.dizajn@zg.t-com.hrwww.domino-dizajn.hr

4 travanj 2010.

≥ Sadržaj › › › › › › 3

29

31

Riječ glavnog urednika

Radionice za bolju budućnost VPŠ LibertasLibertasova zbilja6

8

14

15

16

17

21

27

25

KRiza2? (= KRiza iza/nas?)Gospodarska svakodnevica

Sve te divne ženePovijest i sadašnjost

Nasilje i nasilnici oko nas, da li smo zaštićeni?Zagrepčanin sveznalica

S reketom i lopticom po svijetuKolumna Jelene Kostanić Tošić

Kako, koliko i gdje građani Zagreba konzumiraju dostupne kulturne događajeRiječ odzvanja, a muk je posvuda

Mafija - kriminalna profitabilna organizacijaBlenda 2,8>

Razgovor sa prof. dr. Matom BabićemInterview

Danja Mlinar i žena mu CilikaHumoreska

Bakini recepti za mlade menadžere

Veliko srce Libertasa

Čip, čip, čip

Sovin kutakKolumna “Sovin kutak” by Jimmy Brinesta

10

12

RRiF Visoka škola za financijski menadžment i Visoka poslovna škola Libertas postigle sporazum o međusobnoj suradnji2

5

Visoka Poslovna Škola Libertas najveći hit 14. Sveučilišne smotreLibertasova zbilja

35 Muhammad Yunus

2

8

35

2117

27

5travanj 2010.

Veliko srce Libertasa >>>

Neke se stvari ne mogu kupiti novcem, za sve JstalJ tu je broj računa:

2402006-8701992966

1 http://www.facebook.com/album.php?aid=2011724&id=1387556400#!/group.php?gid=157373993939&ref=t (grupa na Facebooku “Kasica Prasica Pozitivnih Misli za Sandu Šakić”)

Ok, let’s explain…

Ostalo? Što je vama “ostalo”? Ruža koju je dečko kupio curi za Va-lentinovo, a ona ga skoro zadavila jer ,eto, trebao ju je kupiti bilo koji drugi dan, a ne baš taj kad zapad diktira? Buket koji joj je kupio par dana poslije da popra-vi stvar, ali ona je baš taj dan bila posebno živčana jer je eto živčana i jer je eto taj dan takav kakav je? Čokolada, vino, čips i mara-mice koje su kupile njezine frendice kad ju je on ostavio? Majica koju si je ona kupila da se utješi jer ju je on ostavio? Druga majica koju si je kupila jer joj bolje stoji od prve? Hlače koje idu uz tu majcu? Torbica koja ide uz hlače? Kava koju je popila s frendicama dok su “shoppingcentar-irale”. Galoni piva kojeg su dofurali njegovi frendovi da se “ubiju” jer je konačno ostavio “onu”? Kutija cigareta (s onim legendarno neprimjetnim natpisima “pušenje ubija”) koju će vjerojat-no svako od njih kupiti? Uopće nije očito da sam upravo gledala neki jeftini američki TV film s oznakom “za gledate-lje ispod 18” prikladan za zatupljivanje… - ne-kad baš volim takve filmoveeeJ…Nebitno. Vratimo se na bitno.Znači imamo jednu ružu, jedan buket, čoko-ladu, vino, čips, maramice, 2 majice, hlače, torbicu, pivo, cigarete, kavu… - svašta ne-što što u ovoj nasumičnoj priči spada pod “ostalo”.Što bi bilo da ona nije bila živčana? Pretposta-vimo manje alkohola, manje odjeće, manje slatkiša, grm cvijeća (= ruža + buket), zajed-nička kutija cigareta - očito manji trošak od prvotne situacije.Dakle, suma sumarum - manje “šizakanja”, manji trošak…

Nadalje, što još može ići pod “ostalo”?Hmmm…,možda proteza, terapija, oporavak, liječenje, ? Sandici, curi kojoj uporno ponavljam da mora “nabavi-ti” slovo “r” za to svoje ime, curi koja je pravi “celebriti” po nekim portalima (poseban naglasak na bosanske), curi koja je dosad izdržala više od Ramba i Rockya zajedno, curi koja rastura – to i spada pod “ostalo”. Dakle, ono što se MOŽE kupiti novcem!Ona je cura čije je “ostalo” očito puno bitnije od “osta-log” većine koja ovo čita.Krenimo ispočetka. Sandica je Sanda Šakić1, koja je do neki dan mogla biti cura iz početka priče, iako sumnjam da bi ona to mogla - nije ona taj živčani tip, prije bi bila frendica koja pegla karticu i donosi vino, čokoladu, čips i cigarete. Studira na Libertasu, doduše stopirala je studentske obaveze zbog teške bolesti i eto, više ne “pegla” kartice na svakodnevno “ostalo”, nego kalkulira kako da “ispegla” na sve ono što joj treba. Uobičajeno naše “peglanje” svagdašnje kod nje je stopirano, ne zbog krize, recesije, nego zbog osteosarkoma. Zvuči strašno? E, pa i je. Bljakac jedan sarkom LL. Sram ga bilo da je nju ulovio. Ako ćemo na razumljivijem jeziku to je rak kostiju. ALI, Sanda mu je dostojan protivnik i ne da se. Bila je u bečkoj klinici Allgemeine Kranke-nhaus – AKH gdje joj je obavljena amputaci-ja noge. To je bio način da se riješi parazita kojemu je domaćin. Znate li išta o sarkomu, jasno vam je da je to i više

nego dobar početak. Međutim treba to “is-peglati”, a oni ne vole rate. Kriza je i kod njih. Prva operacija stoji, uvjetno, 17.300 EUR. Naravno nakon svakog “peglanja” dođe vrije-me i za novo – proteza (početna cijena 30.000 EUR). Uključimo u to i

terapiju, troškove liječenja, adaptaciju stana, života, kemoterapiju, imunoterapiju…”Peglanje” raste i pokriva mnogo ruža, buke-ta, čokolada, vina, čipsa, piva, majica, torbica, kava…, međutim, ruža po ruža – buket, buket po buket – grm, grm po grm – šuma, zatim majica po majica - kolekcija, torbica po torbi-ca – još jedna kolekcija, vino po vino – alkoho-lizam (ma šalim seJ, nije baš tako, ali sve ću napisati da bi se svatko od nas odrekao jed-nog “peglanja” i pomogao da se “ispegla” nešto mnogo bitnije). Naime što je više pokrivenih troškova, ma-nje je ”šizakanja”. Nadalje, ne nema nadalje, to je to.Učinite što mislite da treba.2402006-8701992966

Sanda i mušketirke u potrazi za “peglačima”.

Napisala: Sandra Maros

Opet su ju uhitili jer je preglasno pjevala “košulju plavu”.Ne možeš ti njoj objasniti…

Privatne donacije:2402006-8701992966 (Erste bank)Naznaka: Donacija za SanduPrimatelj: Marko Šakić (brat)Kušlanova 5a, HR-10 000 Zagreb

Donacije tvrtki:žiro račun Udruge “Za Novi Dan”:Raiffeisen bank s napomenomDonacija za Sandu Šakić:2484008-1104500353

Kuna po kuna, Sanda zdravlja puna!

6 travanj 2010.

Piše Eta Rozman

Libertasova zbilja >>>

U cilju kontinuiranog poboljšanja kvalitete, rasta i razvoja Visoke poslovne škole Libertas, započeo je program radionica u koji su uključeni nastavnici, vodstvo i Uprava Škole. Pre-thodno pripremljeni materijali, cjelod-nevni rad u grupama izvan okrilja škole, ugodan ambijent, zadatci, poticajne rasprave i razmjene iskustava definitivno nagovještavaju nove dimenzije razvoja Visoke poslovne škole Libertas. U prvih 5 godina rada naše Škole postigli smo sjajne rezultate, ali to je samo znak da moramo ići dalje i postavljati nove, ambicioznije i suvremenije ciljeve. Ne želim da Škola niti u jednom trenutku miruje, već raste u skladu sa svjetskim trendovima koji se kontinuirano mijen-jaju. Naši studenti moraju znati da su odabrali pravu ustanovu koja je ravna vodećim svjetskim visokoobrazovnim ustanovama i da činimo sve kako bismo im omogućili izvrsno studiranje, izjavio je mr. sc. Gojko Ostojić, Predsjednik Upravnog Vijeća Visoke poslovne škole Libertas.

Radionice za bolju budućnost VPŠ Libertas

Prva takva radionica održana je u veljači ove godine u Hraščini te je nagovijestila uspjeh ovakvog načina unaprijeđenija

kvalitete, rasta i razvoja Škole. Na radioni-ci se diskutiralo o četiri osnovna elemen-ta vođenja organizacije, a osim vrijed-

7travanj 2010.

Libertasova zbilja >>>

Radionice za bolju budućnost VPŠ Libertas

nih zaključaka sudionici su bili upućeni u ciljeve Škole u naredne tri godine, s novim programima koji su u procesu im-plementacije te suvremenim načinima studiranja. Moderator Strateških Radi-onica Visoke poslovne škole Libertas, dr. sc. Davor Perkov, izuzetno je zadovoljan rezultatima te već priprema materijale

Inicijator projekta dr. sc. Duško Pavlović ističe da ovaj hvalevrijedan projekt uis-tinu govori o kvaliteti programa naše Škole, a implementacija zaključaka ra-dionice dokaz je da je Visoka poslovna škola Libertas prilagođena kontinu-iranom poboljšanju studiranja kojeg osjeća svaki naš student.

za iduću radionicu koja će se održati u lipnju ove godine. Čast mi je da naša Škola i sama primjenjuje najmodernije alate vođenja organizacije o kojima učimo naše studente. Nastavnici Škole izvrsni su stručnjaci, stoga potencijal koji imamo obećava velike uspjehe našim studentima, izjavio je Perkov.

8 travanj 2010.

Libertasova zbilja >>>

Ovogodišnja kampanja

Cilj kampanje Visoke poslovne škole Li-bertas bio je ukazati da svaki maturant koji prati naše postavljene putokaze postaje poslovna mlada osoba. Ovogodišnjim posjetiteljima Smotre se iznimno svidjelo pre-poznati sebe u poslovnim siluetama koje su krasile naš štand.

Visoka Poslovna Škola Libertasnajveći hit 14. Sveučilišne smotre

Visoka poslovna škola Libertas sudjelovala je na 14. Smotri sveučilišta koja se održala u Zagrebu od 21. do 23. siječnja ove godine. Ipak, sudjelovati nije dovoljno snažna riječ kojim bi se opisalo naše prisustvo na Smotri. Saznajte na koji je način Visoka poslovna škola Libertas postala najista-knutiji sudionik Smotre te kako smo se predstavili budućim studentima.

Sveprisutnost VPŠ LibertasVeć na samom ulazu u paviljon u kojem se održavala Smotra sveučilišta maturante su vodile stope ženskih i muških cipela koje su na kraju ulazile u naš štand te postajale silu-ete poslovnih ljudi koje su prikazivale matu-rante/posjetitelje u skoroj budućnosti. Do štanda su također vodili i putokazi koji su

usmjeravali posjetitelje prema znanju, uspje-hu, slobodi i moći.

Aktivnosti na štandu VPŠ LibertasI ove godine maturanti su mogli sudjelovati na stolnonogometnim turnirima koji su pre-nosili našu poznatu poruku - ˝Timskim radom do uspjeha˝, a najsretniji su dobili i nagrade.

Piše Eta Rozman

9travanj 2010.

Libertasova zbilja >>>

Maturante je privuklo fotografiranje za na-slovnicu Libertas Newsa te su s nestrpljenjem ostavljali podatke za posjetnice. Maturanti su u samo jednom danu iskusili kako ih Visoka poslovna škola Libertas pripre-ma za uspješnu poslovnu karijeru

Personalizirana naslovnica Libertas Newsa Svaki maturant na ovogodišnjoj smotri imao je mogućnost postati lice naše kampanje. Preko 400 maturanata koji su iskazali interes za studiranjem na Visokoj poslovnoj školi Libertas dobilo je vlastiti, personalizirani pri-mjerak naslovnice Libertas Newsa te osobne posjetnice kao naš budući student. Tako su maturanti u samo jednom danu iskusili kako ih Visoka poslovna škola Libertas priprema za uspješnu poslovnu karijeru! Osobne ‘vizitke’ i naslovnice - menadžer godine stigle su na njihove kućne adrese samo nekoliko dana nakon Smotre.

Naši studenti – najbolji dokaz kvalitete VPŠ LibertasDesetak studentica i studenata Visoke poslovne škole Libertas radilo je na ovo-

godišnjoj Smotri.

Visoka poslovna škola Libertas je ovim predstavljanjem po-kazala da je snažan konkurent visokoo-brazovnim ustanova-ma u zemlji i regiji.

Uključivanje studenata pokazalo se naj-učinkovitijom promidžbenom aktivnosti, jer, osim što je maturante zanimalo isku-stvo studiranja na Visokoj poslovnoj školi Libertas, ‘iz prve ruke’, studenti su pokazali izuzetne rezultate rada. Organizacijske sposobnosti studenata, ozbiljnost u radu, prezentacija škole, kompetentnost pri na-činima studiranja govori o izvrsnoj kvaliteti naših studentica i studenata, ali također i potvrđuje vještine koje se stječu na Viso-koj poslovnoj školi Libertas. Studenti koji su ove godine radili na Smotri pokazali su veliku zahvalnost na prilici koju su dobili da sva stečena znanja na ovaj način primjene i u praksi.

VPŠ Libertas – škola budućno-stiVisoka poslovna škola Libertas je ovim predstavljanjem pokaza-

la da je snažan konkurent visoko-obrazovnim ustanovama u zemlji

i regiji. Možemo zaključiti da je najveći interes maturanata na 14. Smotri sveučilišta posti-gao upravo naš štand te smo raznovrsnošću aktivnosti uspjeli predstaviti najistaknutiji sa-držaj. Na ovaj način smo dokazali da je Visoka poslovna škola Libertas svojim kvalitetnim programom studiranja, izvrsnim studentima koji su nas predstavljali te modernom i krea-tivnom kampanjom uistinu škola budućnosti.

Interaktivni marketing je trenutno najaktual-niji promidžbeni alat u

svijetu, a Visoka poslov-na škola Libertas je

ponovno po-kazala kako

prati svjetske trendove!

Piše Toja Stevilov

Danja Mlinar je zapravo Damir Mlinar. Živi u u najdužoj zagrebačkoj ulici, Ilici. Ima stari trošan stan - jedva da se proteže na 50 metara kvadratnih. Danja u tom malenom stanu živi sa suprugom Ci-likom, a Cilika je posebna žena. Čini se da sve zna. Često se hvali da bi i parobrodom mogla upravljati i brigadom vojnika zapo-vijedati. Svaku stvar u kući ona mora dodir-nuti, pomaknuti ili premjestiti. O svemu želi raspravljati, sve po svome posložiti, o svemu odlučiti. Danja se pomirio sa činjenicom da se drži ženi za halju. Pa što, važno je da sve klapa, ali ne klapa baš uvijek, a u zadnje vri-jeme sve lošije i lošije. Naime, Ciliku je u zadnje vrijeme uhvatila

neka nekontrolirana boljka posprema-

nja i preslagiva-nja stvari

u kući.

Tako je neki dan, izjutra, Danja skuhao kavu i dobrano je zasolio, ne zna ni sam kako. Šećer uvijek stoji u istoj, onoj žutoj posudi, a kad tamo unutra je bila sol. Znao je Danja da je Cilika u sve to umiješala svoje prste. Nije se usudio s njom to raspravljati, misleći da će je faza nekontroliranog premještanja i presi-pavanja iz posude u posudu uskoro proći. A Cilika je, zamislite, galamila na Danju. Nije joj bilo jasno kako to da nije uočio da se u neka-dašnjoj posudi sa šećerom nalazi sol. Valjda je mislila da on provodi vrijeme zavirujući što to ona po kući premješta i čini. Zašto je to sve skupa radila? Jedanput je rekla da uspostavlja ravnotežu u stanu i da preme-tanjem stvari i sadržaja po raznim posudama uspostavlja energetsku ravnotežu u svojoj okolini. Međutim, nije ona to radila samo u svom stanu, već i kod prijatelja. Po podne istog dana, Danja je opet na-pravio svinjariju. Utočio je djeci jabučni ocat da piju, misleći da se radi o soku. Ta oduvijek su u toj flaši širokog grla dr-žali sokove. Odjednom se tamo našao ocat. Cilika je opet siktala. Mislila je da sa Danjom nešto nije u redu, a ne sa njom. Savjetovala mu je da se odmori i da što više poslova prebaci na studen-ticu Regicu koja je stanovala kod njih i pomagala im u ku-ćanskim poslovima. Danja se ipak nije dao proglasiti umor-nom šeprtljom, a nije imao

hrabrosti ni proturječiti Ciliki. I tako, Danja je svakim danom sve manje

prepoznavao nekad poznate okolnosti oko sebe. Neki dan je udario glavom u vješalicu za kapute i to po noći dok je bez svijetla tapkao do klozeta. Kad je raspalio po vješalici, ona je pala po

akvariju sa ribicama, izvrnula ga i to ravno na Ciliku koja je hrkala u krevetu.

Nastala je vriska. Cilika je zapomagala misleći da se utapa. Dojurili su i bunovni susjedi i ču-dom se čudili što se to u zadnje vrijeme deša-va kod Mlinarevih. I tako, dan za danom, Cilika je premetala stva-ri po kući, a posljedice svega bolno je proživ-

ljavao Danja.Danja je preko dana, onako usput, odra-

đivao nekoliko poslova, a jedan posao je radio skoro do ponoći. Kad se vra-

ćao kući, svi bi obično spavali, a posebno Cilika koja je po običaju stalno hrkala i širila zvuk kao da pili drva. Tako je bilo i jedne u nizu večeri. Da-nja se ušuljao u stan i nije palio svje-tlo. Odmah je zapeo za usisač i dobro se očešao o zid. Znao je da su to Cilikine pre-tumbacije pa nije htio galamiti. Lagano je napipao vrata kupaone, kročio unutra i laktom odvalio nosač sapuna. Nekad je bio desno, a tu ve-

čer se našao na

lijevoj strani. I to nije sve, posk l iznuo se na isti taj

sapun i nagla-vačke uletio u

kadu. Nije se ozlijedio, samo je bio prestrašen.

Skinuo se u kadi, bacio odjeću nekuda, misli prema

perilici za rublje, ako Cilika nije nešto drugo stavila na njeno mjesto. Uglav-nom nekako se otuširao, obrisao se svojom pidžamom, jer je stajala na mjestu ručnika, i koraknuo po podu kupaone, kad, gle opet - stao je na onaj sapun i strelovitom brzinom se povezao i poletio. Da, poletio i to ravno kroz prozor pa u neku hrpu kutija ispod prozora. Srećom, stan mu je u visokom prizemlju, pa se nije radilo o pogibeljnom padu. Kad je ule-tio u tu hrpu kartonske ambalaže, nije vjero-vao da je ostao živ. Lagano se izvukao, okre-nuo se oko sebe i poskočio hvatajući rukama rub prozora kroz koji je proletio. I baš u tom trenutku naiđoše dva policajca i krenuše pre-ma njemu. Danja se prestrašio i počeo bježati. Nije znao zašto to čini. Uglavnom, policajci su ga sustigli, a pošto nije dao da ga prime ispod ruku, malo su ga onako jogunastog, dohvati-

Danja Mlinar i žena mu Cilika Humoreska >>>

10 travanj 2010.

Piše Toja Stevilov

Danja Mlinar i žena mu Cilika li palicom po leđima. Kad je vidio da je „vrag uzeo šalu“, pristao je na sve. Pričao im je usput do Postaje sve onako istinito, kako je bilo, a oni su se samo smiješili. U postaji su ga ispi-tivali kao osumnjičenog za pokušaj provale na mjestu gdje su ga zatekli. Bilo im je čudno kako je taj tip-Danja došao na ideju da prova-ljuje odjeven u pidžamu. Bio je to za njih novi način izvršenja kaznenog djela. Međutim, Danja je i dalje pričao svoju priču, pa su po-licajci bili u čudu. U međuvremenu su izvršili terensku provjeru i utvrdili da u toj ulici nije bilo provale, niti pokušaja provale. Zvonili su i na vrata stana na adresi za koju je Danja rekao da tamo stanuje. Nitko im nije otvarao. Nisu znali što će. Gurali su Danji alkotest, a testirali su ga i na droge. Mislili su da ovako u pidža-mu odjeven čovjek koji je zatečen da se uvlači kroz prozor nekog stana ne može biti trijezan, a niti sasvim normalan. Danja nije pozitivno reagirao na testove, a cijelo to vrijeme je pla-kao i spominjao Ciliku vičući da je ona kriva za sve. Ovo je već nadilazilo opsege po-licijskog posla, pa se oni sjetiše da na-zovu hitnu medicinsku pomoć. Kad su došli medicinari, smjestili su Danju u automobil i odvezli ga na psihijatri-ju. Dali su mu novu pidžamu, ubriz-gali neku injekciju i zatim otišli. Danja se malo pribrao, svi oko njega su spavali, svjetla su bila pogašena, a on onako mamuran malo pomalo se iskrao iz bolnice pa trkom kući. Već su od pada kroz prozor prošla tri sata i Danja se opet našao pored onih kutija. Ulica je bila pusta, nigdje nije bilo policajaca pa se Danja kroz prozor ubacio u stan. Ušao je u bračnu sobu, sve onako u mraku i začudio se kako to da Cilika ne hrče. Kako god, učinilo mu se da je nekako smršavila, a kad ju je onako mamuran od injekcije dotaknuo, ona ga je počela grliti. Pomi-šljao je da možda haluci-nira, jer takva prisnost nije bila svojstvena Ciliki. Što god bilo da bilo, prihvatio je igru nježnosti, ne opiru-ći se. Činilo mu se da mu dugo nije bilo ovako do-bro u Cilikinom zagrljaju. Ljepota i san su se stopili u jedno i kao da je sve u toj

Humoreska >>>

čaroliji trajalo prekratko. Po običaju, naglo se izjutra probudio još uvijek mamuran. Iskočio iz kreveta, protegnuo se i u krevetu u kojem je spavao ugledao kako blaženo sniva studenti-ca Regica. Uletio je u drugu sobu, kad tamo u njihovom bračnom krevetu hrče Cilika. Kako je moguće. Cilika u Regičinoj sobi, a Regica u Cilikinoj i njegovoj. Pade mu na pamet da je Cilika i tu stavila svoje prste. Razmjestila je sobe! Bio je jako zbunjen pa je, onako po na-vici, skuhao kavu i čaj i sačekao, kao u nekom drugom snu, da se Cilika i Regica probude. Pjevušio je, a nije znao zašto, dok je Cilika po običaju bila „nabrijana“, a gle čuda, i Regica je pjevušila. - Čudesna noć - pomislio je u sebi Danja. Još uvijek nije bio siguran da je spa-vao s Regicom. Možda je to bila stvarno ha-lucinacija uslijed djelovanja one injekcije. Bilo mu je ipak nekako sumnjivo jer mu se Regica dok su pili kavu tajanstve-

no smijuljila.

Čudno mu je bilo i da taj dan nije išla na predavanje, a Ciliki je rekla da je odveć bila umorna. I tako, ipak je ispalo da je Cilika svo-jom revnošću „utjerala“ Danju Regici u krevet. Srećom, ona ništa o tome nije znala. I dalje je premještala stvari po kući, a Danja je čekao Cilikin sljedeći krug razmještanja soba. Od tog dana više mu nisu smetali Cilikini mane-vri po stanu. Podnosio je sva moguća klizanja, zasoljene kave, peć u kupaoni, a veš mašinu u spavaćoj sobi. Čeznutljivo je čekao onaj dan kad će ga Cilikina kombinatorika spontano odvesti ponovno Regici u zagrljaj. Nekako mu je ona noć, iako su ga još dugo boljela leđa od pendreka, ostala u posebnom sjećanju.

travanj 2010. 11

travanj 2010.12

Piše Sandra Maros

Da li je KRiza iza nas? Pasée? Ili još vreba iza ugla? Hmmm...zapravo, da li je ikoga uopće briga? Koga to? A koga bi treba-lo biti briga - ako bi trebalo? Bi li? Hmmm2...Mislim stvarno, koga uopće briga koga je briga oko neke tamo brige (zvane kriza)?Možda mene, vas, političare, radnike, seljake, poduzetnike, ekonomiste, pravnike, banka-re, investitore, dobavljače, lihvare, profesore, siromahe, tajne agente, novinare, revizore, nogometaše, studente, pisce, porezne ob-veznike, šefove, pjevače, bogataše, ‘’celebriti-je’’, roditelje, vlasnike nekretnina, dioničare, predsjednika, tajnice, dimnjačare, menadže-re, quasi menadžere, prodavačice, bakice s tržnice...? Nikoga? Ikoga?Postoji li itko na koga KRiza nije utjecala? Bilo direktno ili indirektno? Itko? Nitko?Ijedan pripadnik/pripadnica gore, šaroliko - raznoliko, navedenog druš-tvanca? Sumnjam. Uzmimo za primjer svaku zaposlenu osobu s prihodom većim od 3.000,00 kn1 – svaka ta osoba je sretnija od bilo koje nezaposlene osobe s nikakvim prihodom, međutim, osim spomenute sre-će, svaka ta osoba plaća posebni porez1. Dakle, prema logici stvari, svima tj. većini bi trebalo ‘’biti stalo’’ jer upravo je KRiza za-služna za ‘’nesreću’’ zvanu posebni porez, iako, po današnjim medijima, samo sretnici imaju posao, stoga sretnici imaju i ‘’nesreću’’. Hmmm...zbunjujuće? Ništa više nego poja-va zvana KRiza, kao i niti ništa više od poja-ve postKRize.

Nadalje, ovisno o subjektivnoj percepciji, u taj pojam krivca za ‘’nesreću’,’ zvanu poseban po-rez, može se “ugurati’’ puno krivaca.Nekome će to biti vladajuća vlada, nekome ‘’višenevladajuća’’ vlada, nekome Tito, nekome Tuđman, nekome Tarantino, nekome netko četvrti s imenom na ‘’T’’, nekome je dovoljan opći pojam ‘’krize’’, nekome će to biti hipote-karni krediti koji su po/krenuli lavinu u Ame-rici, nekome punica, a nekome jedno-stavno nije stalo.

Ok, ako nekome nije stalo, što je s onima koji-ma je (kao) stalo?S onima koji pričaju, teoriziraju, prognoziraju, predviđaju, računaju3 i planiraju šaroliko-ra-znolike priče, teorije, prognoze, predviđanja, rezultate i planove. U spomenutim pričama, teorijama, prognozama, predviđanjima, re-zultatima i planovima, spominju se, već spo-menuti, porezi, zatim nacionalni programi protiv krize, otkazi, dugovi, poticaji, struktu-ralne gospodarske promjene, zaustavljanje zaduživanja zbog tekuće potrošnje, budžet-ski deficit, državni dug, konkurentnost, kri-zni fondovi, likvidnost i njena zla pratiteljica

nelikvidnost, aukcije kredita, krediti usmje-reni na profitabilne projekte..., ponovno

šaroliko – raznolika slika s nijansom punom potencijala.Samo, pitanje je koliki je po-

stotak realizacije potrebnog, tj. koliki će biti, ako će biti, i, nimalo

manje bitno, kad će biti? Da li je ikome toliko stalo da održi riječ,

da planira dugoročno, da se trudi i ne odustaje dok ne dođu rezultati (e da je

bar Gibonni ekonomski stručnjak!4)? Kad bi rezultati mogli pokucati na vrata prije unuka mojih unuka ili ćemo prije doći na omjer da jedan zaposlenik hrani jednog umirovljenika. Uh, jadni umirovljenici, svi odreda će imati dobru liniju. Htjeli – ne htjeli. Koliko se tan-kanje dugova budućim generacijama razliku-je od prvotne definicije dužničkog ropstva? Koliko su buduće generacije uopće svjesne “salda’’ na globalnoj razini?

Gospodarstvo u svakodnevici >>>

KRiza2?Da li je KRiza iza nas? Pasée? Ili još vreba iza ugla? Hmmm...zapravo, da li je ikoga uopće briga? Koga to? A koga bi trebalo biti briga - ako bi trebalo? Bi li? Hmmm2...Mislim stvarno, koga uopće briga koga je briga oko neke tamo brige (zvane kriza)?

(= KRiza iza/nas?)

1 413,086924 EUR po srednjem tečaju HNB-a2 na iznos veći od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn porezna stopa 2% na iznos veći od 6.000,00 kn porezna stopa 4%. èhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/Uputa%20posebni%20

porez%20i%20ostali%20porezi%2030%5B1%5D.07.09..pdf3 U ovom slučaju računanje podrazumijeva šaroliko – raznolike matematičke operacije koje uključuju integrale, funkcije, varijable, derivacije&slične operacije potrebne za kvantitativ-

ne metode, te proces koji slijedi redoslijed od ekonomije preko matematike i opet natrag do ekonomije J.

13travanj 2010.

Kako bi rekao jedan od mojih, neu-pitno i očito kreativan, profeso-

ra - to je “totalna ekonom-ska bediška’’. Sad,

rodnog pada i logičnog rasta nakon pada; vjerovati u ‘’ekonomski spontanitet’’... - hrpa opcija. Ima ih koliko i kredita u rukama hr-vatskog naroda. Zaduženog naroda. Ako ništa drugo, jedno je jasno

Gospodarstvo u svakodnevici >>>

4 autor Gibonni; pjesma ‘’Ne odustaj’’ na albumu “Mirakul”, (Dallas Records, 2001.)5 Henkel – Taft looks proizvodi za styling kose JJJ

uvijek nam ostaje opcija guranja problema pod tepih. Stari balkanski način rješavanja problema. Ma što bi mi bez njega? Hodali po parketu? Ne bi išlo.

- KRiza nije iza. Sve dok ne shvatimo da svaka akcija ima reakciju i to primjenimo u eko-nomskoj realnosti, nećemo se približiti postkriznoj situaciji. Izuzev prirodnih poboljšanja koje možemo/moramo objasniti ‘’ekonomskim spontanitetom’’, međutim, dugoročno to nije izlaz, čak ni nada. Na žalost i štetu svih raznoli-ko - šarolikih pojava kojima bi trebalo ‘’biti stalo’’ tražiti, naći i do/čekati rje-šenje. Jedno su riječi, a drugo su djela, jedno je teorija a drugo praksa, iako je granica tanka. Dakle, vrijeme prolazi dok kriza stagnira, vreba, utječe na sve, na nekog više, na nekog manje, netko je svjestan, netko nije,… - baš kako to i obično biva. U stvarnosti. Samo, po-nekad bi stvarnost trebalo zabraniti jer je...prestvarna(?!). Ali, hvala Bogu,

ako spominjem ‘’ekonomsku bedišku’’ očito da KRiza baš i nije iza (nas). Mislim budimo realni - zar je za očekivati da jedna tako postojana pojava poput Tafta5, KRiza, dođe i ode sama od sebe, potaknuta pasivnim’’ekonomskim spontanitetom’’. Možda u filmovima. Američ-kim. Dakle, za rješavanje krize potrebno je je-dino otići u kino. Zapravo čak ni to - dovoljno je skoknuti do videoteke (dvd-oteke) ili budi-no realni(opet) - skinuti film s interneta. Vrlo jednostavno. U filmovima, naravno. U stvar-nosti je to, međutim, puno...stvarnije. I kom-pliciranije. Puno je aktera koji djeluju nauštrb općeg poboljšanja, bilo iz svjesnih ili nesvje-snih, političkih ili vlastitih, zlih ili nesavjesnih, namjernih ili slučajnih...postupaka. Mnogo je kuteva iz kojih se može djelovati, kao i zeznuti stvar. I što sad?Čekati, pasivizirati, pouzdati se u logiku pri-

travanj 2010.14

Sve po zakonuUvijek je važno da je sve po zakonu. Kao da zakon postoji sam po sebi, a ljudi mu se samo prilagođavaju. Zakon ipak osmi-šljavaju ljudi, često puta isti oni koji imaju interese pokrivene tim zakonom. Imamo primjer kad neki investitor kupi kompletno zemljište i izgradi stanove za nekoliko tisuća ljudi. Zakon onda obve-zuje lokalnu upravu da na svakih 3.000 stanovnika izgradi osnovnu školu i vrtić za po 300 djece. Jedino zemlji-šte gdje se može graditi te objekte je u vlasništvu pri-vatnog investitora. Tada on kapitalizira svoj „teri-torij“ i određuje „junačku cijenu“. Dakako, sve je po zakonu. Zamislite kako bi bilo da investitor-

vlasnik zemljišta pokloni lokalnoj upravi ze-mljište-prostor za vrtić i školu. To bi mu, isti-na, bilo u interesu, jer bi bolje i brže prodao sagrađene stanove. Međutim, investitor bi tada radio protuzakonito. Zamislite, mo-gli bi ga i zatvoriti. Dakle, on „siromah“ mora; jer je zakonom prisiljen prodati ze-mljište za javne sadržaje. Eto, zato postoji zakon - da ljudi ne bi krivo postupali. To je objasnio i jedan od čelnika našeg grada sljedećim riječima:

„Kada radimo infrastrukturu u gradu Zagrebu, radimo je

sukladno proceduri koja je bazirana i na zakon-

skim odredbama. Tako i samo tako radimo, a da li je to ili nije dobro, u to ne

ulazim ja, već zakonodavac.“

Kolumna “Sovin kutak” by Jimmy Brinesta >>>

FarbanjeKod nas se mnoge stvari farbaju. Farbaju se oči javnosti razno raznim lažima. Far-baju se birači kojekakvim obećanjima.

Farbaju dečki curama i cure dečkima. Far-baju se stanovi periodično, a bogme se far-baju i tuneli. Tuneli se zapravo mogu farbati

ba, da je farbao sa lošim kistovima, da to nisu radili profesionalci itd. Možete reći i da su to komunistička podmetanja, jer su komunisti majstori za to - zbog navike rada u ćelijama u tami sličnoj onoj u tune-lima. Zato ih i zanimaju tunelski problemi. Možete reći svašta i protivnici vam mogu reći svašta (važno je da ste strpali novac u džep). Poslije napravite mrak u dokaznom postupku ili ispustite mrak kao sipa crni-lo pri bijegu i nitko vam neće moći ništa. Osim toga, što je briga narod za nekakva farbanja „Svetog Roka“ i Male Kapele! Kao da netko gleda zidove tunela dok se vozi na drugu stranu.

Udri po mačkama i psimaU nekim je novinama izašlo da je LOVAČ-KO društvo Jelen iz Mirkovaca organiziralo “skupni lov na štetočine - pse lutalice i mač-ke”(?!) te pozvalo vlasnike kućnih ljubimaca pasa i mačaka da ih u navedene dane sklo-ne kako ih slučajno ne bi ubili! U proglasu

na licu mjesta. Ubijanje pasa i mačaka na ras-poredu je svake nedjelje u ožujku.Pravo čudo. Sve zalutale mačke i psi bit će bez suda smaknuti. Normalno, sve će biti izvršeno bez prava na obranu od strane ljubitelja živo-tinja ili njihovih vlasnika. Jadne lutalice neće moći ni mijauknuti ili zalajati, a lovci će ih oprašiti sačmom. Lovci se brane od ljuti-tih vlasnika pasa i mačaka pričom o bjesnoći koja vlada kod pasa i mačaka lutalica. A zamislite, lutalicom će biti, na licu mje-sta, proglašen svaki pas i svaka mačka koja izađe pred kuću protegnuti noge. Lutalice ne bi bile, vjerojatno, samo one kućne životinje koje bi imale odgovara-juću osobnu iskaznicu s adresom stanovanja. Ona životinja koja sa sobom ne bi imala iskaznicu bila bi sigurno smaknuta. Isto tako, ako slika na iskaznici ne bi odgovara-la nositelju iskaznice, izvršilo bi se

smaknuće. Mačke bi se inače morale tajno kretati samo noću, a psi bi ponekad izlazili i danju, ali ne u ožujku i ne nedjeljom. Postoji opasnost da neki mačak nastrada od revnih lovaca i ako bude gledao kroz prozor gaz-dine kuće na cestu; jer nema on što gledati nedjeljom u ožujku prema cesti dok njome

hodaju hrabri lovci. Mačori mogu ho-dati oko kuće samo tijekom veljače,

na vlastitu odgovornost, jer to je njihov mjesec ljubavi. Ostali mjeseci su mje-

seci rezervirani za lov-ce - naročito one ljutite

lovce kojima pobjegnu srnjaci u lovištu. Zato oni moraju pucati po mačkama i psima, kuć-

nim ljubimcima. I bit će tako ako „bijesni“ vlasnici kućnih ljubi-

maca ne ispraše lovce natrag u šumu.

lovaca stoji kako će svi psi i sve mačke koje budu zatekli

bez vlasnika biti ustrijeljeni

jeftino i skupo. Ako odredite da tunele farbaju jeftino, onda ne mogu višestruko zaraditi vaši prijatelji. Zamislite kakav bi propust napravili da ne omo-gućite svojim prijateljima da zarade na farbanju, a možete im to priuštiti. Pa koga je briga ako je netko drugi mogao tu-nele ofarbati za tri puta manje novaca. Vi uvijek možete reći da tom“ jeftinom“ ne valja far-

15travanj 2010.

T ko se ne sjeća neke dobre bakine hrane? Koliko li je okusa u njoj utkano? U toj i takvoj hrani su i sjećanja na naša djetinstva. Pa zašto se s tim ne bi ponosili? Ako se neki vaš budući poslovni partner bude ponosio s japanskom, norveškom ili nekom drugom svojom nacionalnom kuhinjom, zašto i vi ne bi posegnuli na stran-ice Libertas News časopisa (kojeg ćete naravno sačuvati) i po recep-tima od prije stotinjak godina napravili neki interesantan autentičan domaći (bakin) zalogajčić. Mnoge se stvari dešavaju u kuhinji, zar ne? Možda Vam uz pomoć dobre interesantne trpeze uspije i neki poslov-ni dogovor. Te naše drage bake uvijek će nam biti od pomoći.

Recepti su pronađeni u starim kuharicama i pisani su počesto korištenjem lokalnih riječi, izričaja i jednostavnih konstrukcija rečenica, što smo u prijepisu uglavnom zadržali.

Odabrali Helena Šlogar i Bill Zakula

Salata od cikleGlavicama cikle odreži lišće, ali ne sasvim do kraja (korijen nemoj odrezati). Metni ih kuhati u malo vode ( tako da se voda gotovo sasvim ukuha) dok cikle ne posta-nu mekane. Mekane cikle oguli, nareži na ploške ili naribaj na ribež poput rezanaca. Pomiješaj ih s octom i s malo šećera.

Topla salata Salatu nareži na listove pa je operi i metni u zdjelu. Komad slanine nareži na kocki-ce, isprži ih, čvarke povadi iz masti, u mast uspi razvodnjenoga octa i soli. Kad zavri-je, polij vrelo na salatu, promiješaj je te je odozgo pospi čvarcima.

Voćna salata od jabuka, grož-đica i orahaOguli jabuke i naribaj na ribež te po-miješaj sa sokom od limuna i šeće-rom. K tomu dodaj grožđica i nare-

zanih oraha ( a izvrsne su u tom i narezane banane).

Pauline masinjceUzmi 1 kg brašna i unutra, uz dodavanje pola šalice slankaste vode, umiješaj koc-ku svježe germe ili 2 žlice sušene. Oblikuj hljepčić i ostavi da se digne. U međuvre-menu zakuhaj padelu kravljeg mlijeka i ostavi ga da se ohladi i da se napravi skorup. Poslije s mlijeka pokupi skorup, u njega umiješaj 3-4 jaja i s time nafilaj razvaljano tijesto. U to pospi trop od masla, tijesto zavij u svitak i još pola sata ostavi da se diže. Takav dignuti svitak sta-vi u okruglu tepsiju i metni ga u pekvu peći. Peče se oko 30 minuta. Kad je goto-vo, nareži ga na komadiće. Slasno se jede uz kiselinu još neohlađeno.

Jožina pečenka u mreniPripremi komad čistog svježeg svinjskog karea. Neka teži oko 3-4 kile. Taj komad mesa nasoli prema potrebi i položi na raširenu potrbušnu svinjsku mrenu. Sa strane nareži na tanke kriške limun, na-ranču, bijeli luk i jabuku i sa svih strana s tim kriškama obloži meso. Mesu još dodaj peršin, biber i celer. Poslije toga sve zamotaj u raširenu mrenu i stavi da se peče u peći na laganoj vatri. Više puta pogledaj u pećnicu da se meso ne prepe-če, a kad bude gotovo, nareži pečenje na komade i serviraj uz prilog prema želja-ma. Uživaj uz bijelo vino ili cviček.

Samljeveni vrganjiVrganje očisti, nareži, pirjaj na maslacu sa zelenim peršinom, nalij vrhnja, dodaj bi-bera te samelji na stroju. Složi ih u sredini zdjele i obloži okruglim kolačima od lista-vog tijesta.

Pečena guskaMladu gusku očisti, nasoli, metni na mali ražanj i preko tepsije u pečenjaru. Maži je mašću i peci dok ne porumeni. Jede se s mlincima i salatom.

Odresci od srnetineNareži kao palce široke odreske od oči-šćenog buta. Svaki odrezak posve malo rukom natuci i dvaput provuci slaninom. Jednu stranu napraši brašnom i metni u vrelu mast te peci samo pet do šest mi-nuta, posoli i povadi ih na zdjelu. Na mast metni malo maslaca i brašna, zalij juhom, prokuhaj i prelij preko mesa.

Raci sa umakomKuhaj rakove u vreloj slanoj vodi sa nešto kima, octa i zelenog peršina. U vruće ulje metni dosta kosanog ze-lenog peršina pomiješanog sa češnjakom, biberom, soli i malo octa. Rako-ve ocijedi i prelij tim umakom.

Bakini recepti za mlade menadžere >>>

travanj 2010.16 travanj 2010.16

Odabrao Nebojša Stanić

Čip, čip, čip >>>

(Izvori: Bugonline, Tehno, ITnovosti, CNET NEWS, IT News Today)

Apple prvi po popularnostiAppleova računala zauzela su vodeće pozicije na listi najprodavanijih računala u trgovinama SAD-a. Prema podacima tvrtke Npd Group, nedavno izašli 21 inčni iMac najprodavanije je stolno računalo u listopadu prošle godine. Nešto jači mo-del, temeljen na 27-inčnom ekranu, zau-zeo je treće mjesto na listi prodaje. Tvrt-ka je zauzela vodeću poziciju prodajom prijenosnih računala, posebno modelom MacBook Pro, koji se u SAD-u prodaje po cijeni od 1.199 dolara.

Odlična prodaja Windowsa7Novi Windowsi7 prodaju se brže od bilo koje prijašnje verzije Windowsa. Najnoviji podaci govore da je dosad prodano više od 90 milijuna licenci. Ovu vijest je obja-vio čelnik kompanije Peter Klein, koji vjeruje i najavljuje još bolju pro-daju novih Windowsa, naročito kad „sedmicu“ počnu koristiti poslovni korisnici.

Verbatim Pocket DriveVerbatim je predstavio prijenosni disk imena Pocket Drive. Disk se od ostalih iz-dvaja malenim dimenzijama (90-64-14) i masom koja iznosi svega 85 grama. Kom-paktne dimenzije postignute su ugrad-njom 1,8 inčnog diska kapaciteta 250 GB. Preporučena prodajna cijena Pocket Dri-va za europsko tržište iznosi 125 eura, a dolazi s dvogodišnjom garancijom.

Samsungov DDR NANDSamsung je počeo s masovnom proizvod-njom MLC NAND memorija zasnovanih na brzom DDR sučelju. Memorijski čipovi su rađeni u 30-nanometarskom proizvod-nom procesu, a upotreba DDR sučelja pru-ža mogućnost većeg prijenosa podataka bez povećanja potrošnje energije. Manja potrošnja pruža veću fleksibilnost proizvođačima raznih prijenosnih ure-đaja u dizajnu štedljivih modela s brzim pristupom podacima. Samsungov DDR NAND čita podatke brzinom od 133 Mb/s (16,6 MB/s) te je pogodan za upotrebu u SSD-ovima, brzim SD karticama, mobi-telima, media playerima i navigacijskim uređajima. Prema Samsungovim riječima, ovaj DDR MLC NAND postiže 300 posto veće performanse čitanja podataka kod memorijskih kartica u odnosu na “obične” SDR NAND memorijske čipove. 

Privatnost na FacebookuPrema rezultatima Sophosovog istraživa-nja, korisnici Facebooka previše lako oda-ju svoje privatne informacije.Tokom studije australske podružnice Sop-hosa u kojoj je obuhvaćeno 100 korisnika Facebooka, napravljena su dva lažna pro-fila. Nakon što je odabranoj skupini ko-risnika s tih lažnih profila poslan zahtjev da postanu prijatelji, zahtjev s jednog je 41%, a drugog 46%, korisnika automatski prihvatilo. Nakon što su korisnici postali “prijatelji” s lažnim Sophosovim profilima, kod 89% korisnika omogućen je pristup informacijama o datumu rođenja, adre-sama elektroničke pošte, u koju školu su išli i brojnim drugim privatnim podacima. Kod polovice korisnika bile su dostupne informacije o gradu ili kvartu u kojem žive, a mnogi su dijelili i informacije o svojim prijateljima i obitelji.

Bežična Tipkovnica USB Wireless Handheld Keyboard be-žična je USB tipkovnica koja na mjestu ekrana ima touchpad. Predstavlja idealnu zamjenu za uobičajene bežične tipkovni-ce na HTPC-ovima. Umjesto uređaja koji su tek minimalno ispod dimenzije prave tipkovnice, ova dolazi u gabaritima malo većeg daljinskog i omogućava punu kontrolu nad svim funk-cijama računala u dnevnoj sobi. Cijena joj je 62 dolara.

Vijesti kroz crtice

Jelenski očekuje kako će do kraja godine završiti proces spajanja osam tvrtki s po-dručja jugoistočne Europe u jedinstvenu tvrtku Asseco SEE.

Canon otvorio predstavništvoNakon što je godinama naše tržište “pokri-vao” kroz tvrtku Canon Adria iz Ljubljane, Canon je konačno otvorio predstavništvo u Zagrebu.

Hootsuite za iPhoneDugo očekivana iPhone inačica Hootsuitea, popularnog web klijenta za Twitter, pojavila se u prodavaonici iPhone aplikacija i u pro-motivnom periodu košta 1,99 dolara.

Kingmax Golden TigerTajvanski proizvođač je pripremio dvije USB memorije iz linije Golden Tiger – dolaze pod imenima Junior Tiger i King Tiger.

Nokia zatvara prodavaoniceNakon objave da zatvara svoju veliku pro-davaonicu u Londonu, Nokia je najavila isto i za dvije prodavaonice u SAD-u.

MSI Wind Top AE2020MSI-jevo all-in-one računalo AE2020 čini sredinu ponude s 20-inčnim ekranom te so-lidnim performansama i opremom.

Vidaković šef Microsofta HrvatskaVišetjedne spekulacije pokazale su se točnima - na Microsoftovoj presici predstavljen je novi direktor domaće podružnice Ivan Vidaković.

Pozlaćena Nokia 6700 ClassicU Nokiji izgleda ne razmišljaju o recesiji – predstavljena je zlatna verzija popularnog modela 6700 Classic.

Intel Core i3-530 u prodajiNa stranicama A-Power.com osvanuo je na prodaju i prvi Intelov procesor iz serije Core i3 iako ga Intel službeno još ne prodaje.

Silicij umjesto litijaIzraelski istraživači na putu su da zamijene litij u baterijama silicijem, jeftinijim, daleko raširenijim i lakše dostupnim.

MS Office 15Iako tek imamo prilike vidjeti betu Officea 2010 (redni broj 14), Microsoft navodno već radi na idućoj verziji rednog broja 15.

17travanj 2010.

Piše Esad Avdić

Sve tedivne ženeNaše majke, naše djevojke, supruge i sve druge žene drugih životnih uloga, zajedno koračaju kroz povijest boreći se za svoja prava

Trenutačno na planetu Zemlji živi 6,7 milijardi stanovnika, a svake se godine ovaj broj pove-ća za 80 milijuna. Broj stanovnika svijeta raste munjevitom brzinom tako da bi već 2025. on mogao doseći granicu od 8 milijardi, među kojima će biti sigurno 4 milijarde žena.Poznato je da se, u principu, rađa manje žena, ali svi znamo da ih u populaciji ima više. Uzrok toj činjenici je veća smrtnost muškaraca. Pa iako je na planetu više žena i dalje živimo u pa-radoksu, živimo u „muškom svijetu“ - svijetu koji je, ovisno o dijelu planeta, iznjedrio sva čuda neprihvatljivog odnosa prema ženskoj populaciji. Jedan od najdrastičnijih primjera je svakako ritualno ubijanje ženske novorođenčadi u indijskim državama. Značajno je, mada mučno, spomenuti i obrezivanje spolnog organa djevojčica u afričkim zemljama, ropski po-ložaj prostitutki ili žena iz nižih kasta u Indiji i trgovanje ženama iz zemalja bivšeg Sovjet-skog Saveza. Ovakvih ružnih primjera je previše.

travanj 2010.18

Povijest i sadašnjost >>>

Eh da, dragi moji pripadnici „jačeg“ spola. Ma koliko god vam uvodna rečenica vu-kla na rubriku ‘vjerovali ili ne’, toliko ste vi ovaj puta u zabludi. Iako većina kritičara te tvrdnje, odnosno teo-rije o matrijarhatu, a ne moram vam ni reći da su svi odreda muškog roda, svodi sve u mito-loške okvire, toliko je dokaza i u našoj blizini (čitaj: pametnih, sposobnih i k tomu lijepih žena) da ne možemo, nego samo priznati da je nekada, u davna vremena, bilo drugačije (da ne kažem prirodnije), a usudio bih se reći svakako ljepše. Jer živjelo se u skladu sa prirodom, nije bilo ratovanja, a zajednica je bila temeljena na suradnji i razumijevanju među spolovima. Osnovna filozofija matrijarhata polazila je od vjerovanja u kružni tijek stvari. Sve počinje od prirode. Priroda se (zazeleni) rađa u pro-ljeće, onda dolazi plodno ljeto, darovita jesen pa zima kada sve zamire da bi se ponovo ra-đalo u proljeće. Takvo dešavanje su nekada samo preslikavali na ljudski život, na društvo i društvene odnose. Nekako se tada činilo da se uvažava jedan očiti prirodni ciklus - rađa nas majka, rastemo, starimo i umiremo (kada nas naši dragi ili neki drugi vraćaju u majku zemlju) da bismo se u nekom drugom obli-ku ponovo rodili. Vjerovalo se u kult Boginje majke koja se ogledala u uvijek prisutnom mjesecu. To se posebno osjeća kroz poveza-nost žena i Mjeseca kroz menstrualni ciklus žena, što ih samim time čini osjetljivijima za skrb nad okolinom. Naglašeno je bilo osjeća-nje jedinstva ukupnosti života i sklad sa sve-

mirom, a što se ogledalo kroz filozofiju ‘reguli-ranog naturalizma’ u kojoj je majčinska ljubav činila osnovu svih društvenih veza.Johann Jakob Bachofen (1815-1887), profe-sor rimskog prava na Baselskom sveučilištu, svojim je djelom „Majčinsko pravo“ 1861.g. podigao ne malu prašinu izazivajući prijepor u usvojenim stavovima o poznatoj povijesti, kod, u to vrijeme, još uvijek konzervativne in-telektualne elite. U svojoj knjizi Bachofen između ostalog na-vodi da je u drevnim društvima vladao pro-miskuitet, a brak kao uređena zajednica dvo-je ljudi suprotnog spola nije postojao. Djeca najčešće nisu ni znala tko im je otac. Zbog toga su ta društva bila matrilinearna (kao npr. kod Židova) jer su ljudi svoje pretke mogli znati samo preko majčine linije. I to naravno samo ženske pretke, od majke do majke. Kada god se počne s nekakvom raspravom o pravima žena, matrijarhatu i patrijarhatu Ba-chofenovo djelo je neizostavna potka takve diskusije. S razlogom.Prema J.J. Bachofenu, stoljeća su prolazila i patrijarhat je polako na mala vrata ulazio na povijesnu scenu. Radi lakše usporedbe dva društvena uređenja, treba istaknuti da je osnovna filozofija patrijarhata vjerovanje u linearni tijek stvari. Rađamo se, rastemo, starimo, umiremo i selimo se na neko dru-go mjesto gdje će nas dočekati naši preci. Nekima je to raj/pakao, nekima su to vječna lovišta, nekima je to nešto drugo. Prelazak na patrijarhat je bio „trenutak“ u povijesti kada su muškarci shvatili da su fizički snažniji i da

mogu na svojim plećima ponijeti teret odgo-vornosti stjecanja i opstanka. Sve negativno-sti ovog društvenog poretka sažimaju se u nekoliko najružnijih podsjećanja - da patrijar-hat počiva na seksizmu, rasizmu, društvenoj nejednakosti i destrukciji okoliša, i naravno, ratovima. A od trenutka kada je muškarac preuzeo do-minantnu ulogu u zajednici počela je i borba žene za svoj položaj. Borba za koju je povijest bilježila ponekad jako tužne epizode, trenut-ke koje nikako ne mogu ući pod nazivnik civi-liziranog ophođenja prema ženama. Riječ je o više tisućljetnoj borbi koja i danas traje.Čak je i u društvima, na koja gledamo kao na napredna, odnos prema ženama bio blago rečeno upitan. Primjera radi, kod starih Grka žena je bila u pravom smislu riječi ponižena, smatrali su je nečistom, nije imala nikakva pra-va, nije mogla upravljati novcem, imetkom i sl. Prodavali su je i kupovali baš kao robu. Rimljani su pak smatrali da žena nema dušu i provodili su ponekad nad ženama najsvirepi-ja mučenja. Stari Kinezi su žene također sma-trali robom - muškarac ju je imao pravo pro-dati ili slično kao kod Rimljana kažnjavati ju na najgori mogući način, a kad bi muž umro postajala bi svojinom njegovih roditelja. Indijci su imali zakonik u kojem je doslovno stajalo: „Trpljenje, vjetar, smrt, pakao, otrov i vatra nisu gori od žene”. Kod njih nakon smrti muža žena nije imala pravo da živi i živu su je spaljivali zajedno s tijelom njena muža. Žido-vi su ženu smatrali prokletstvom, a to vjerova-nje je išlo toliko daleko, pa kada je žena bila u menstruacijskom ciklusu nije smjela objedo-

U početku bijaše matrijarhat, a onda je došao patrijarhat

Primjera radi, kod starih Grka žena je bila u pravom smislu riječi ponižena, smatrali su je nečistom, nije imala nikakva prava, nije mogla upravljati nov-cem, imetkom i sl.

Indijci su imali zakonik u kojem je doslovno stajalo: „Trpljenje, vje-tar, smrt, pakao, otrov i vatra nisu gori od žene”. Kod njih nakon smr-ti muža, žena nije imala pravo da živi i živu su je spaljivali zajedno s tijelom njenog muža.

Pa iako je na planetu više žena i dalje živimo u pa-radoksu, živimo u „muš-kom svijetu“ - svijetu koji je, ovisno o dijelu plane-ta, iznjedrio sva čuda ne-prihvatljivog odnosa pre-ma ženskoj populaciji. Jedan od najdrastičnijih primjera je svakako ritu-alno ubijanje ženske no-vorođenčadi u indijskim državama. Značajno je, mada mučno, spome-nuti i obrezivanje spol-nog organa djevojčica u afričkim zemljama, rop-ski položaj prostitutki ili žena iz nižih kasti u Indiji i trgovanje ženama iz ze-malja bivšeg Sovjetskog Saveza. Ovakvih ružnih primjera je previše.

19travanj 2010.

Povijest i sadašnjost >>>

vati s muškim članovima obitelji, niti je smjela išta dotaknuti da ne bi nešto ‘onečistila’.Krajnost u takvom suludom ponašanju je potpuna fizička izolacija žene do proteka menstrualnog perioda. Predislamski Arapi su toliko “voljeli” žene da su čak žensku djecu živu zakopavali u vrući pustinjski pijesak.Za ilustraciju kakav je bio položaj žena u sta-roj Europi, navest ćemo par primjera. Francu-zi su 586. godine održali konferenciju s ciljem da istraže i otkriju da li je žena čovjek ili ne i da li ima dušu ili nema, a ako je ima, da li je ljud-ska ili životinjska.(????) Na kraju je ipak odlu-čeno da je ona ljudsko biće, ali je stvorena da služi muškarcu. Nakon francuske revolucije pa sve do 1938. godine, vrijedio je zakon koji je tvrdio da su maloljetna djeca i žene luđa-ci. Pazite, do 1938.g!!! Engleski parlament je za vrijeme Henrika VIII izdao zabranu čitanja Biblije ženama jer su smatrali ženu nečistom. Engleski zakon je sve do 1805. g. dozvoljavao muškarcu da proda svoju ženu za 6 penija. Najbrutalniji otpor patrijarhalnog društva da se zadrži primat muškaraca u društvu bio je veliki progon vještica i njihovo spaljivanje, koje je pokrenula crkvena Inkvizicija svojim proglasom “Malj za vještice” dvojice katolič-kih redovnika, nakon čega je uhićeno, muče-no i spaljeno na tisuće žena i to je potrajalo nekoliko stoljeća.Stvarno zastrašujuće zvuče ovakve povijesne istine, jer uvijek na proteklo vrijeme želimo gledati kroz romantičarski vizir, tužiti se na ovovijekovno i žaliti nad svojom sudbom što ne živjesmo u ta stara, ljepša i bolja vreme-na. Sva je prilika da su bila surova, okrutna i nemilosrdna, a kako vidimo posebno je teško bilo ženama u takvom svijetu. Ipak, u 19. te osobito u 20. stoljeću, žene su počele pružati

veliki otpor i tražiti ista prava za sebe kakva već imaju muškarci. Nisu više htjele biti po-dređene i obespravljene. Njihova borba, a to je već danas vidljivo, polako im donosi uspjeh u vidu drugačijeg tretmana na svim poljima življenja.A kako je danas? Jesmo li i koliko smo odma-kli u ispravljanju svih nepravdi koje se nad ženama tisućljećima provode!?Trenutačno na planetu Zemlji živi 6,7 mi-lijardi stanovnika, a svake se godine ovaj broj poveća za 80 milijuna. Broj stanovni-ka svijeta raste munjevitom brzinom tako da bi već 2025. on mogao doseći granicu od 8 milijardi, među kojima će biti sigurno 4 milijarde žena.Poznato je da se, u principu, rađa manje žena, ali svi znamo da ih u populaciji ima više. Uzrok toj činjenici je veća smrtnost muškaraca. Pa iako je na planetu više

žena i dalje živimo u paradoksu, živimo u „muškom svijetu“ - svijetu koji je, ovisno o dijelu planeta, iznjedrio sva čuda nepri-hvatljivog odnosa prema ženskoj popu-laciji. Jedan od najdrastičnijih primjera je svakako ritualno ubijanje ženske novoro-đenčadi u indijskim državama. Značajno je, mada mučno, spomenuti i obrezivanje spolnog organa djevojčica u afričkim ze-mljama, ropski položaj prostitutki ili žena iz nižih kasta u Indiji i trgovanje ženama iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Ova-kvih ružnih primjera je previše.Ali u svezi položaja žena u različitim dijelo-vima svijeta u zadnje vrijeme posebnu po-zornost izaziva položaj žena u islamskim ze-mljama. Ne kažem Islamu. Namjerno radim distinkciju između ta dva termina jer je život-no opipljiv, jer su razlike od zemlje do zemlje u kojima živi većinsko muslimansko stanov-ništvo ogromne. A sva takva pitanja mogu se sažeti u dva ključ-na: zašto se žena mora pokrivati u Islamu izašto mora skrivati svoje ukrase od drugih? Istina je da prema šerijatskom zakonu (vjer-ski zakon Islama, utemeljen na Božjoj objavi) žena (ali i muškarac) mora prekriti određene dijelove tijela u činjenju ibadeta, a ibadet označava apsolutnu pokornost koja je pro-praćena poniznošću i skrušenošću spram Svevišnjeg. U prijevodu, sam čin i svrha ta-kvog načina odijevanja je isključivo duboko vjerske prirode. Prosječni zapadnjak percep-ciju o Islamu doživljava kroz priče i slike iz ze-malja kao što su Iran, Pakistan ili Afganistan, koje su vjerske zemlje (odnosno svi zakoni i propisi u državi se temelje na šerijatskom pravu), stoga takva slika zaklanja neke manje poznate činjenice, koje su za mnoge iznena-đujući podatak, da recimo u Kini živi gotovo

Stari Kinezi su žene također smatrali robom - muškarac ju je imao pravo prodati ili slič-no kao kod Rimljana kažnjavati ju na najgori mogući način, a Židovi su ženu smatrali pro-kletstvom, a to vjerova-nje je išlo toliko daleko, pa kada je žena bila u menstruacijskom ciklu-su nije smjela objedo-vati zajedno s muškim predstavnicima.

Francuzi su 586. godine održali konferenciju s ciljem da istraže i otkriju da li je žena čovjek ili ne i da li ima dušu ili nema, a ako je ima, da li je ljudska ili životinjska.(????) Na kraju je ipak odlučeno da je ona ljudsko biće, ali je stvorena da služi muškarcu.

Jesmo li i koliko smo odmakli u ispravljanju svih nepravdi koje se nad ženama tisućljećima provode!?

travanj 2010.20

Povijest i sadašnjost >>>

jednak broj muslimana kao što ih broji Iran, da također u Rusiji obitava islamska zajednica koja je brojkom jednaka broju stanovnika Sa-udijske Arabije i da npr. u Indiji živi više musli-mana nego ih ima cijeli arapski poluotok. Me-đutim, te zemlje su sekularne i položaj žena u njihovim islamskim zajednicama je drugačiji, bolje rečeno - daleko je bliže zapadnjačkom poimanju slobode i jednakosti spolova. Izazov za sve žene, a naročito se to odnosi na žene u islamskim zemljama, je promjena od nazadnog sistema razmišljanja, po kojem žene moraju stalno braniti svoje pravo na kontrolu vlastitog tijela (susrećući se sa jakom opozici-jom patrijarhalnih struktura i različitih sistema mišljenja i ponašanja), prema naprednom, ak-tivnom sistemu razmišljanja i djelovanja, koji će im omogućiti da konačno počnu same o sebi govoriti kao o osobama koje na istoj ravni zajedno sa muškarcima mogu obavljati goto-vo sve raspoložive poslove, naravno, osim onih koji su krajnje fizički iscrpljujući. Na tržištu rada žene su posebno ranjiva sku-pina. Za svoj je posao u 2007. bilo plaćeno 1,2 milijarde žena, dok je plaću primalo 1,8 milijardi muškaraca. Osim što rjeđe primaju plaću, žene još k tome rade i za manju plaću; u prosjeku žene su 17 posto slabije plaćene od svojih muških kolega, dok je (u prosjeku gledano) taj postotak ipak veći u privatnim nego u državnim tvrtkama.Iako žene čine gotovo polovinu svjetske po-pulacije, ne zauzimaju više od 10 posto mjesta u upravnim i izvršnim odborima u vodećim svjetskim tvrtkama. Općenito se veći broj žena nalazi u izvršnim i upravnim odborima u sje-vernoameričkim kompanijama nego drugdje, pri čemu je njihov udio od 15,6 posto, dvostru-ko veći nego u europskim tvrtkama,  te gotovo osam puta veći u odnosu na njihove azijske konkurente. Ustvari, svaka vodeća sjevernoa-merička kompanija ima barem jednu ženu na vodećoj menadžerskoj poziciji. Švedske tvrtke nude najbolje prilike za žene koje ciljaju na mjesta u izvršnim odborima. Vodeće japan-ske kompanije na samom su dnu te ljestvice, pri čemu žene čine svega 1,4 posto članova izvršnih odbora. Tek nešto bolje žene prolaze u indijskim tvrtkama, gdje njihov udio iznosi 1,8 posto. Ali, i da su na tom polju stvari po-čele poprimati drugačiji tijek, govori podatak ministarstva rada u Washingtonu objavljen u lipnju ove godine kako od 132 milijuna radnih mjesta u SAD-u 49.83 % popunjavaju žene. Nadalje, udio žena u radnoj snazi stalno raste već desetljećima i ubrzavao se tijekom recesije i ukoliko se održi sadašnji rast žene će vrlo brzo postati većina radno zaposlenih osoba u SAD-u. Taj povijesni preokret uzrokovan je dugo-ročnim promjenama uloge i položaja žena u društvu te masovnim otpuštanjem muškaraca u granama najteže pogođenim recesijom; gra-đevinarstvu i industrijskoj proizvodnji. S druge pak strane, neki dijelovi američkog gospodar-stva poput zdravstvene zaštite, obrazovanja i državne uprave, koji većinom zapošljavaju žene, zabilježili su rast. Ni kad je u pitanju participiranje žena u izvrš-noj i zakonodavnoj vlasti situacija nije puno

blistavija i bitno se razlikuje od dijela do dije-la svijeta. Udio žena u parlamentarnim pred-stavništvima od 1998. do 2008. povećao se sa 8 na 18,4 posto na globalnoj razini. Međutim, ukoliko se rast nastavi ovakvom stopom, do 2045. godine neće se moći postići donekle “uravnoteženi odnos” od 40 % žena prema 60 posto muškaraca u politici.Pogledajmo kako stvari stoje diljem planete: žene u Ruandi zauzimaju više od polovice mjesta u parlamentu, polovinu vlade Bolivi-je čine žene što je velika stvar za mačističko društvo Bolivije, u hrvatskom saboru žena ima manje nego u zemljama EU, ali više od svjetskog prosjeka. Nakon Švedske, žene ima-ju najviše mjesta u parlamentu Finske (41,5%) i Nizozemske (41,3%). Ipak, da ne bismo osta-li samo na suhoparnom navođenju statistike, evo pozitivnih primjera koji pokazuju koliko se daleko može otići kad je riječ o participira-nja žena u izvršnoj vlasti. U Njemačkoj je gđa. Angela Merkel u studenom 2005.g. postala kancelarka, kao prva žena na čelu vlade u povijesti te zemlje, a gdja. Johanna Sigurdar-dottir postala je u veljači 2009. prva premijer-ka Islanda. Šeik Hasina Vajed, proglašena je premijerkom Bangladeša u siječnju 2009., a već je obavljala tu dužnost od 1996. do 2001. (većinski muslimanska zemlja), gdja. Miche-le Pierre-Louis, premijerka Haitija od srpnja 2008., druga je žena na toj dužnosti na Haitiju, gdja. Zinaida Greceanii, premijerka Moldavije od ožujka 2008., gdja. Julija Timošenko, pre-mijerka Ukrajine od siječnja do rujna 2005., a potom ponovno od prosinca 2007. do evo nedavno, i naravno ne treba smetnuti s uma da je i u našoj zemlji na čelu vlade premijerka gdja. Jadranka Kosor.Ali nismo gotovi. Pogledajte malo gdje ima-mo žene predsjednice država: gdja. Cristina Kirchner, predsjednica Argentine od listopa-

da 2007., gdja. Pratibha Patil, predsjednica Indije izabrana u srpnju 2007., prva žena na tom položaju u zemlji., gdja. Michelle Bache-let, Čile, izabrana u siječnju 2006., gdja. Mary McAleese, predsjednica Irske izabrana 1997.; naslijedila je Mary Robinson, prvu ženu na tom položaju u zemlji, itd, itd.Ovako gledano reklo bi se da svijetom idu po-bjedničke žene. Muškarci, čuvajte se!I neosporno je da su žene emocionalno inte-ligentnije od muškaraca. Ta vrsta ženske su-periornosti u psihologiji se zove socijalna ili naprosto praktična inteligencija, a popularno - ženska intuicija ili žensko šesto čulo. Ta in-teligencija je mnogo važnija od matematičke, u kojoj su muškarci superiorniji. A ne manje bitno, žene su rođeni eksperti za ophođenje s ljudima; u stanju su da bolje prosude nečiji karakter. Isto tako, žene više i bolje vide, čuju i osjećaju, a i to što vide, čuju i osjete znači im više. Znam da ste već primijetili, a tko ne bi, da žene češće plaču nego muškarci, jer one imaju više razloga da plaču – primaju više emocionalnih signala, reagiraju snažnije na njih i svoje reakcije snažnije izražavaju. Ali postoje i neke druge istine: mnogo više žena nego muškaraca svira neki instrument; ali znatno manje ih je vrsnih izvođača ili kompo-zitora, znatno više žena studira ili predaje knji-ževnost; ali znatno manje ih je vrsnih pisaca. Sva borba za jednakopravnost spolova izro-dila je, po mom skromnom sudu, jednu negativnost - danas je džentlmenski način ophođenja muškarca prema ženama veoma potisnut upravo pod utjecajem ideologije jednakosti. Šteta, nestaju istinski šarmeri, s manirima.Nakon svega rečenoga ne mogu a ne pa-rafrazirati jednog svog kolegu koji voli reći: ‘muškarac se postaje’. Da, stari moj, ali žena se rađa!

Za svoj je posao u 2007. bilo plaćeno 1,2 milijarde žena, dok je plaću pri-malo 1,8 milijardi muškaraca. Osim što rjeđe primaju plaću, žene još k tome rade i za manju plaću; u prosjeku žene su 17 posto slabije plaćene od svojih muških kolega, dok je (u prosjeku gledano) taj postotak ipak veći u privat-nim nego u državnim tvrtkama.

Razgovor sa prof. dr.

Matom Babićem

Razgovarala Jana Miletić

Prof. dr. sc. Mate Babić jedan je od najpoznatijih i najutjecajnijih hrvatskih ekonomista. Autor je nekoliko temeljnih ekonomskih udžbenika: Makroekonomija, Međunarodna eko-nomija i Mikroekonomske analize, te mnogih članaka u vodećim svjetskim ekonomskim časopisima od kojih su brojni prevedeni na nekoliko svjetskih jezika. U svojoj svestranoj dugogodišnjoj karijeri jedno je vrijeme bio glavni stručni savjetnik za makroekonomiju pri Ujedinjenim narodima.

21travanj 2010.

Intervju >>>

Iako je trideset godina predavao na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu, obnašao ulogu gosta predavača na brojnim svjet-skim sveučilištima te godinu dana proveo na Odsjeku za ekonomiju sveučilišta Harvard, svoj daljnji profesorski rad ipak nastavlja na Libertasu.

Lijepo Vas pozdravljam i zahvaljujem na Vašem vremenu koje ste odvojili za ovaj raz-govor. Zašto ste izabrali VPŠ Libertas za Vaš daljnji profesorski rad?Prošle sam godine otišao u mirovinu, među-tim prije odlaska odlučio sam napraviti jedan uvod, knjigu, uvod u ekonomiju za sve gene-racije. Napisao sam brojne knjige, no ova je nastala na kraju moje karijere kao jedinstvo svega do sada napisanog. Taj sam uvod želio predavati na nekom od fakulteta i na jedno-stavan način mladim ljudima približiti eko-nomiju. U tom trenutku moj dugogodišnji prijatelj prof. Jelčić, naš najbolji stručnjak za javne financije, predložio mi je da dođem na Libertas. Prof. Jelčića poštujem i kao čovjeka i kao stručnjaka. Zato sam prihvatio njegov prijedlog.Kakvi su Vaši dojmovi vezano za Libertas te koliko se razlikuje radna atmosfera Liberta-sa od iste na državnom fakultetu?Ne razlikuje se značajno. Radije bih naveo značajnu razliku jutarnje i popodnevne smje-ne na Libertasu, s obzirom da studenti u po-podnevnoj grupi jesu u radnom odnosu; sto-ga je i sam rad ozbiljniji.Koliko dugo radite kao profesor?Jako dugo. 1965. g. započeo sam raditi na Ekonomskom institutu u Zagrebu, vama u susjedstvu. 1973. otišao sam na Harvard i pre-davao godinu dana. Zatim sam nastavio raditi na Fakultetu za vanjsku trgovinu te 1981. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Danas sam na Libertasu. Dakle, zaista jako dugo.Koje su 3 najvažnije osobine izvrsnog pro-fesora?

Prvo, mora poznavati struku i pratiti što se događa. Ja već dugo godina živim u istome režimu. Ustajem u 7 ujutro, pogledam CNN business news i pratim događanja u svijetu. Zatim 2 sata pišem, čitam ili učim.Drugo, mora imati strpljenja s mladim ljudi-ma, studentima. Znate, često puta zaboravlja-mo da smo i mi nekoć bili mladi. A mladi ljudi imaju neke druge preferencije. Zato moramo biti strpljivi, razumjeti ih i prilagoditi se upra-vo njima.I treće, imati ljubav prema prenošenju znanja. Uživam kada student na izvrstan način odradi svoje zadatke i presretan sam kada studenti traže znanje, zalažu se i trude. Takav način rada uvijek rezultira uspjehom i dobrom ocje-nom, a njihov uspjeh je i moj uspjeh.Koje su Vaše mane, a koje vrline?Uh, ima ih poprilično mnogo. Ha, ha, ha. Pa, ovako, volim dobro piti i jesti, a to se, kao što vidite i primijeti. Ha, ha, ha.Zatim, jako volim društvo. Imao sam jednog velikog prijatelja s kojim sam redovito odla-zio na Sljeme i diskutirao o raznim temama, naš sjajan jezikoslovac, pokojni g. Ladan. Me-đutim, uvijek imate nešto što mi u ekonomiji zovemo oportunitetni trošak. Vrijeme koje provedem s društvom ne mogu provesti u čitanju i pisanju.Također, volim raditi. Kada nešto radim, onda je to vrlo ozbiljno i savjesno. Proputo-vao sam svijet u svojoj karijeri i nikada nisam imao problem produljenja ugovora sa strane poslodavca, već obratno. Ja sam taj koji nije nikada produljivao ugovoreno. Razlog je upravo moj karakter savjesnog i odgovornog odrađivanja dogovorenog posla. Npr. jedno od mojih poslovnih putovanja bilo je odlazak u Somaliju na jednu godinu. Psihički sam se za taj pothvat pripremio za dogovorenu 1 godinu i niti dan više. Unatoč velikoj zaradi, nagovorima, ne postoji ništa što bi me odgo-vorilo i zadržalo duže od onog početno ugo-

vorenog vremenskog perioda na koji sam se psihički pripremio. I to jest razlog mog uspje-ha, jer, za koga god da sam radio, dobivao sam same pohvale.Godinu dana proveli ste na čuvenom Har-vardu. Koji su Vaši dojmovi? Na Harvardu sam napravio prvi ekonometrij-ski model jugoslavenske privrede. To je bilo razdoblje keynezijanizma kada su se počeli raditi ekonometrijski modeli radi predviđa-nja i što boljeg vođenja ekonomske politike.

travanj 2010.22

>>>Intervju >>>

1969. dodijeljene su prve dvije Nobelove nagrade prof. Tinbergenu i prof. Frischu. 1970. prof. Lang poslao me na specijaliza-ciju u Haag kod profesora Frischa. Onda je rečeno kako se ne može napraviti ekonome-trijski model za socijalističku privredu jer je donošenje odluka sasvim drugačije. No, kao pravi dalmatinac, zainatio sam se i ipak ga napravio.Usporedite američki i hrvatski način studi-ranja?Ako krenete analizirati obrazovanje od dna prema vrhu piramide, na dnu je osnovno školstvo, zatim srednje pa visoko te na vrhu specijalizacija i doktorat. Kako se približa-vate vrhu, američko je obrazovanje bolje i skuplje, naravno, a ako krenete prema dnu kod nas je znatno bolje osnovno i srednje obrazovanje.Unatoč zasigurno boljoj zaradi u inozem-stvu s obzirom na ulogu utjecajnog hrvat-skog ekonomista ipak ste ostali u RH. Zašto?To je jedno sjajno pitanje. Hvala.Molili su me da ostanem na Harvardu 1974. g., a ja sam se svejedno vratio u svoju zemlju u kojoj je još uvijek vladao socijalizam, unatoč jako dobroj zaradi u Americi. Međutim, ipak sam dalmatinac i kada mi srastemo s korije-nima teško se od toga odvojiti. Prema tome, bez obzira na to gdje sam radio ili mogao nastaviti raditi, uvijek se najradije vraćam ko-rijenima.Tko je prof. dr. sc. Mate Babić u privatno vri-jeme?Jedan debeljuškast sijed čovjek koji ima ženu, tj. žena ima mene, da ne budem ocijenjen kao muški šovinista, i to već 48 godina. Zato i jesam posijedio. Ha, ha, ha.Ha, ha, ha. Svaka čast.Imam 2 sina izvrsnog obrazovanja te 2 unuke od starijeg sina, jedna je na 4. godini farmaci-je, tako da svaki čas mogu očekivati da posta-nem pradjed.Krenimo malo na ekonomiju.Zašto je došlo do silnog zaduženja RH?Zaduženost je svakako jedan od velikih problema. No, najveći je problem nezapo-slenost. Čim imate visoku nezaposlenost to vam je isto kao i visoka temperatura ljud-skog organizma, jer i privreda je živi organi-zam što znači da može biti bolesna. I sada da bismo ju liječili, najprije uzimamo eko-nomske pokazatelje poput liječnika koji pri uspostavljanju dijagnoze gleda određene pokazatelje u koje svakako ulazi visoka tem-peratura. Ako imate visoku temperaturu, bolesni ste, jednako tako ako postoji visoka stopa nezaposlenosti, privreda je bolesna. Zatim nastavljamo dalje proučavati ostale pokazatelje kako bi ustanovili dijagnozu i započeli liječenje.E, sada zašto smo se zadužili. Meni je to vrlo jednostavno. Naša potrošnja bila je veća od proizvodnje. Ako trošite više od visine do-hotka, onda se krenete zaduživati. Međutim, problem nije u zaduživanju već u vraćanju duga koji podrazumijeva da bi u buduć-nosti naša potrošnja morala biti manja od

proizvodnje. Dakle, ili moramo povećati proizvodnju, ili smanjiti potrošnju. Dugo-ročno najpametnije je povećati proizvodnju. No, kako ju povećati kada morate povećati i ulaganje rada i kapitala jer je proizvod-nja funkcija ulaganja kapitala i rada. Kapi-tal ćemo uvijek imati, i to nije problem, ali rad nećemo. Demografska tendencija u RH je loša, naš dohodak po stanovniku raste i radi opadanja rasta stanovništva. Ukoliko za 20 godina želimo imati radnu snagu, mladi ljudi prije svega moraju zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe: posao, stan… itd. i najvažnije da se mladim ljudima treba ispla-titi imati djecu. Dakle, država mora stimuli-rati rađanje djece. Prije cca. 4 godine objavio sam program demografske obnove upravo iz navedenog razloga, a to je nedostatak rada u budućnosti. S druge strane, trebamo poticati mlade da nasele opustošene krajeve lijepe naše poput Like, kako bi na taj način stvorili ravnomjeran razvoj čitave zemlje. Kod nas se događa upravo suprotno, Zagreb raste, a ostala područja zaostaju.Na koji način RH može otplaćivati vanjsko-trgovinski dug?Morat će se smanjiti potrošnja i povećati pro-izvodnja. Drugim riječima, ne smijemo više živjeti na kredit!Recesija, zaduženost, nezaposlenost riječi su koje čine svakodnevnicu naše zemlje. Izgleda kao da kod nas nema kraja recesi-ji i da svaki dan donosi samo gore stanje. Zašto? Napravili smo nekoliko pogrešaka. Prvo, dugo smo nijekali da postoji recesija u RH. Problem kod ekonomske politike je sljedeći: kada vi ustanovite bolest prođe određeno vrijeme da se ona izliječi. To se vrijeme dijeli na 3 perioda-jaza: spoznajni, administrativ-ni i jaz djelovanja. Baš kao kad obolimo, od trenutka oboljenja do trenutka priznanja da smo bolesni prođe određeno vrijeme. To je spoznajni jaz u politici. Ako vi ne priznate da ste bolesni, bolest se i dalje razvija.

Drugo, kada smo priznali recesiju, tj. njeno postojanje, ministarstvo je napravilo pro-gram koji ide u vladu, vlada ga šalje u Sa-bor na nekoliko čitanja i od trena kada se konačno slože do trena objave u NN prođe određeno vrijeme. A za isto to vrijeme, bo-lest napreduje i stanje je lošije. Zato smo mi u težoj situaciji od onih zemalja koje su odmah reagirale. Npr. guverner američke centralne banke sjajno je reagirao. Odmah u 9. mj 2008. upumpao je preko 800 milijardi dolara da bi spasio banke i njihove komiten-te, velika poduzeća. Najveća pogreška naše zemlje je upravo to što nije hitro i energično djelovala!Kako je Hrvatska, nakon što je priznala po-stojanje recesije, djelovala?Sasvim pogrešno. Što treba raditi kada je re-cesija?! Ona nastaje radi nedostatka potra-žnje za proizvodima, pa proizvođači ne mogu prodati proizvode te stoga nemaju novca za daljnju proizvodnju. Zatim smanjuju ulaganje proizvodnih faktora, i to prije svega rada, ra-ste nezaposlenost, smanjuje se proizvodnja, smanjuje se dohodak, pa se još više smanjuje potražnja i proporcionalno tome smanjuje se proizvodnja, progresivno povećava neza-poslenost te dobivamo negativno djelovanje multiplikatora.I što treba činiti? Ne treba izmišljati toplu vodu. Keynes je to još prije 80 godina lijepo napravio. Potaknuti domaću proizvodnju i to mjerama monetarne i fiskalne politike. Monetarnom na način da se smanje kamat-ne stope, jer FED je od 5% smanjio kamate na 0,25%, Europa je to učinila na 0,5%, a kod nas su u isto vrijeme kamatne stope rasle! Kako bi potaknuli potražnju moramo pove-ćati raspoloživi dohodak, a to znači fiskal-nom politikom smanjiti poreze. A što smo mi napravili?! Uveli smo još jedan i to krizni porez, povećali PDV sa 22% na 23%, dakle potpuno suprotno od onoga što su učinile ekonomske velesile! Nadalje, 1998. imali smo bankarsku krizu.

1. Privreda jest živi organizam2. Najveći problem RH je nezapo-

slenost3. Ukoliko za 20 godina želimo

imati radnu snagu, država mora stimulirati rađanje djece

4. Ne smijemo više živjeti na kredit5. Hrvatska još uvijek rješava re-

cesiju i to potpuno suprotno od načina na koji su to učinile eko-nomske velesile

6. Za efikasnost poduzeća bitno je upravljanje, a ne vlasništvo

7. Radite odgovorno i savjesno jer to je jedino dugoročno isplativo

7 poruka prof.dr.sc. Mate Babića koji svoj daljnji profesor-ski rad nastavlja upravo na Libertasu:

travanj 2010. 23

Intervju >>>

Amerikanci su bankarsku krizu imali 2008., dakle 10 godina kasnije. Kako smo je mi rješavali? Likvidacijom banaka i privatiza-cijom državnih banaka. Amerikanci su uči-nili potpuno suprotno, spašavanjem, a ne likvidacijom banaka i dokapitalizacijom tj. podržavljenjem banaka. Privatne banke su nacionalizirane. I još jedna bitna stvar, moramo stimulira-ti izvoz, a destimulirati uvoz. Stimulacijom izvoza povećavamo domaću proizvodnju, poboljšavamo bilancu vanjske trgovine, smanjujemo potrebe za zaduživanjem te stvaramo sredstva za otplatu postojećih kredita. Sve zemlje, a prije svih Amerika, išla je na snažnu deprecijaciju dolara. Dolar je u rujnu 2008. na početku krize bio 1,23 $ za 1 EUR, a krajem 2009. 1,50 $ za 1 EUR, za više od 20 % je depreciran. Američki su proizvodi postali jeftiniji. Potrebno je određeno vre-mensko razdoblje da bi se vidio efekt depre-cijacije.Je li MMF, unatoč velikom otporu, ipak ono što slijedi?To je pitanje na koje bih i ja želio čuti odgovor. Međutim, mogu reći da MMF nama ne treba jer mi znamo što trebamo učiniti. Ovidije je u svojim Metarmofozama rekao, a kasnije i Sv. Pavao u poslanici: ”Ja znam što je dobro, ali i dalje tjeram lošije!” Dakle, mi znamo što tre-bamo napraviti, ali tjeramo po svome.Savjetujte običnog građanina pojedinca kako preživjeti krizu?Kada je pljusak, onda pod strehu. Sada tre-bate nastojati preživjeti. Mi kao obični gra-đani pojedinci ne možemo učiniti mnogo, ali naša vlada bi mogla i morala napraviti više. No, sami smo izabrali ovakvu vladu i ovakve političare i kako bi zagorci rekli ”prav nam budi”.U posljednjih godinu dana Hrvatska je do-živjela značajne promjene: globalna eko-nomska kriza čije posljedice tek isplivavaju na površinu; Sanaderova ostavka; svinjska gripa; progresivan rast političko-gospo-darskih afera; 3. hrvatski predsjednik; sto-pa nezaposlenosti u stalnom porastu. Na koji način stabilizirati stanje u državi, izbiti strah i vratiti povjerenje građana i je li to uopće moguće?Kod nas je globalna ekonomska kriza samo izgovor za već dugo postojeću krizu u zemlji. Kako je Shakespeare rekao: ”Nije naše zlo u zvijezdama, već u nama samima!” Pitali su me u jednoj emisiji koji je najveći problem hrvatske privrede? Na njihovo zaprepašte-nje odgovorio sam, korupcija gospodo, a to je bilo prije više od 3 godine. Korupcija je jedan strašan problem s kojim se mi nismo znali nositi. Zaista bih želio vjerovati da je sada počela ozbiljna borba protiv korupcije. Međutim, kada se bori protiv korupcije nuž-no je one koji su u njoj sudjelovali kazniti ne samo zatvorom već i oduzimanjem cjeloku-pne imovine. Odgovornost mora postojati od dna do vrha hijerarhijske ljestvice jedne demokratske države u kojoj su pred zako-nom svi jednaki.Privatizacija, da ili ne?

Za efikasnost poduzeća bitno je upravljanje, a ne vlasništvo i ja to govorim od 1990. godine. Radi takvih istupa, jer sam bio veliki protiv-nik procesa privatizacije, morao sam otići sa mjesta prvog potpredsjednika vlade za gos-podarstvo. Danas kažu da sam bio u pravu. E pa kakva je korist od toga danas?Još uvijek zastupam i zastupat ću tezu kako je za efikasnost privrede potrebna efikasnost poduzeća. Za efikasnost poduzeća bitno je upravljanje, a ne vlasništvo! Dok mi tvrdimo privatiziraj i bit će sve u redu. Sada ja vas pi-tam je li sve u redu s npr. Pevecom i mnogim drugim tvrtkama?! Dakle, tu je potrebna bit-no drugačija logika i pristup.Nadalje, da bismo znali upravljati moramo mlade ljude naučiti i poučavati, jer mladi ljudi moraju stjecati znanje. Vi možete upravljati i vlastitim i tuđim autom, ako znate, ali ako ne znate, razbit ćete i vlastiti i tuđi!Tko bi po Vama trebao voditi državu, a da takvo vodstvo bude uspješno?Prije svega odgovorni ljudi. Kod bilo kojeg posla vi morate znati koje su vaše odgovor-

nosti i morate ih biti svjesni. Npr. kada preda-jem, moram biti svjestan da mladim ljudima moram približiti i objasniti ekonomske poj-move. Na fakultetima učimo riječi vodilje uspješ-nih hrvatskih poduzetnika koji se danas nalaze u zatvoru. Ispostavlja se da su svoju uspješnost izgradili upravo na suprotnome od onoga što su propagirali. Znači li to da je pošten rad izgubio svoju vrijednost ili ju nikada nije niti imao?Ne. Dugo sam vremena proveo na Ekonom-skom fakultetu u Zagrebu i znate koliko se afera otvaralo u Hrvatskoj. Ljudi koji su su-djelovali u tome nisu našli sreću. Dakle, radite odgovorno i savjesno jer to je jedino dugo-ročno isplativo.Poruka Vašim studentima i svim mladim “mozgovima” lijepe naše?Radite pošteno, savjesno i moralno i budite sigurni da će vam se dugoročno isplatiti jer kako ja volim reći: na kraju dana zbraja se što radite, a svaki nepošten rad uvijek dođe na naplatu!

travanj 2010.24

S reketom i lopticom po svijetu

Kolumna Jelene Kostanić Tošić >>>

S obzirom da sam prva dva puta pisala o svojim putovanjima, odnosno turnirima koji nisu polučili moje dobre teniske rezul-tate, ovaj put sam odlučila pisati o jednom od svojih već