TEL: 021/469-000 ; 021/506-863

www.zizic.hr

Geografija 3

SKRIPTA ZA 3. RAZRED EKONOMSKIH ŠKOLA

Skriptu priredila: Ines Parlov Pelivan, prof.

2

OSNOVNE OZNAKE POSTINDUSTRIJSKOG DOBA: ................................................................................... 3

PROCESI GLOBALIZACIJE GOSPODARSTVA .............................................................................................. 3

MULTINACIONALNE KOMPANIJE ............................................................................................................ 4

GLAVNE REGIONALNE INTEGRACIJE ........................................................................................................ 4

INDUSTRIJSKE ZONE I TEHNOLOŠKI PARKOVI ......................................................................................... 4

EKOLOGIJA - PRESUDNI FAKTOR RAZVOJA .............................................................................................. 5

RAZVOJNA ULOGA PROMETA I RASTA GRADOVA ................................................................................... 5

DIFERENCIRANI RAZVOJ I EKSPLOZIJA STANOVNIŠTVA........................................................................... 6

EUROPSKA UNIJA ..................................................................................................................................... 6

NJEMAČKA (Berlin) .................................................................................................................................. 7

FRANCUSKA (Pariz) .................................................................................................................................. 8

UJEDINJENO KRALJEVSTVO (London) .................................................................................................... 10

ITALIJA (Rim) .......................................................................................................................................... 11

IRSKA (Dublin) ........................................................................................................................................ 12

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (Washington) ..................................................................................... 13

KANADA (Otawa) ................................................................................................................................... 14

JAPAN (Tokyo) ....................................................................................................................................... 16

AUSTRALIJA (Canberra) ......................................................................................................................... 16

KINA (Peking) ......................................................................................................................................... 17

RUSIJA (Moskva) .................................................................................................................................... 18

LATINSKA AMERIKA - GOSPODARSKI USPONI I PADOVI ....................................................................... 19

BRAZIL - GOSPODARSKI DIV JUŽNE AMERIKE (Brasilia) ......................................................................... 20

ARGENTINA (Buenos Aires) ................................................................................................................... 21

ČILE (Santiago) ....................................................................................................................................... 21

AZIJA - NAJVEĆI KONTINENT ................................................................................................................. 22

KOREJSKI POLUOTOK - GOSPODARSKI POLET I GLAD U SUSJEDSTVU .................................................. 23

INDIJA - (PRE)BRZI RAST STANOVNIŠTVA (New Delhi) .......................................................................... 23

JUGOZAPADNA AZIJA - REGIJA KOJA «PLIVA» NA NAFTI ...................................................................... 24

AFRIKA - ZABORAVLJENI KONTINENT .................................................................................................... 24

JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA - NAJRAZVIJENIJA ZEMLJA AFRIKE ............................................................. 25

ALŽIR - POVIJESNO I KOLONIJAlNO NASLJEĐE (Alžir) ............................................................................ 26

3

OSNOVNE OZNAKE POSTINDUSTRIJSKOG DOBA:

● Poslijeindustrijsko doba je doba većeg smanjivanja broja zaposlenih ljudi u sekundarnim

djelatnostima (industrija, rudarstvo, građevinarstvo...) u razvijenim zemljama ali to ne znači i

smanjivanje industrijske proizvodnje. Industrija ne nestaje i ne smanjuje joj se važnost, ne

opada industrijska proizvodnja već se mijenja se struktura zaposlenih u industriji («bijele

kute» zamjenjuju «plave»).

- tercijarizacija društva (sve veće zapošljavanje u tercijarnom sektoru-turizam, trgovina,

bankarstvo, promet..)

● prestrukturiranje svjetskog gospodarstva:

- sve veće povezivanje svijeta → globalizacija

- unutarnja organizacija i način rada: JIT (just in time-točno na vrijeme; japanski sustav

organizacije rada - nema nepotrebnog i velikog skladištenja roba, proizvede se, proda se),

kaizen filozofija (provode svi zaposleni - i za najsitnija poboljšanja na svojem radnom mjestu

posebno su nagrađeni)

- važnost znanja → integracija znanosti i proizvodnje

PROCESI GLOBALIZACIJE GOSPODARSTVA ● globalizacija - širenje i produbljivanje međunarodnih tokova trgovine, financija i

informacija u jedno povezano globalno tržište (tj. proces kojim se u

današnjem svijetu postupno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među

različitim državama i dijelovima svijeta)

● posljedice globalizacije - rast međunarodne trgovačke razmjene, razvijene države trguju s

najrazvijenijima, vanjsko trgovinski deficit (SAD, neke članice EU-a), mijenja se struktura

trgovine: opada udio industrijskih proizvoda, raste udio usluga i energije

A) pozitivni učinci globalizacije:

- veća strana ulaganja → gospodarski razvoj (Kina, Irska, Čile), smanjenje siromaštva u

pojedinim dijelovima svijeta (istočna i jugoistočna Azija, Latinska Amerika)

B) negativni učinci globalizacije:

- društveno raslojavanje, isključivanje iz sustava (subsaharska Afrika, ruralna područja Indije,

Kine i Latinske Amerike), ekološki problemi, širenje epidemija (AIDS, svinjska gripa..),

terorizam, sve više gladnih, pothranjenih i umrlih od gladi, uniformiranost, povećanje

siromaštva u subsaharskoj Africi

- učinak globalizacije ovisi i znanju, uz nužan veliki oprez i izvrsnu pripremljenost

4

MULTINACIONALNE KOMPANIJE

● multinacionalna kompanija je veliko poduzetničko, trgovačko ili industrijsko društvo koje

ima podružnice u više zemalja (npr. Wal-Mart Stores, Exxon Mobil, Royal Dutch Shell, Toyota

Motor, General Motors, Coca-Cola..). Najviše velikih tvrtki ima sjedište u SAD-u i Kanadi,

zapadnoj Europi i Japanu.

● osnovna obilježja:

- decentralizacija funkcija → prilagodljivost poslovanja, primjena visoke tehnologije, visok

udio strane radne snage, svaki dio se proizvodi tamo gdje je najjeftinije, ostvaruju oko

polovicu vrijednosti svjetske trgovine, imaju jak društveni utjecaj

● Keiretsu sustav – poslovno povezivanje malih obiteljskih proizvodnih tvrtki s velikim

kompanijama (osobito razvijen u Japanu)

GLAVNE REGIONALNE INTEGRACIJE - EU = Europska unija, najvažnija regionalna integracija u svijetu, 27 članica

- CEFTA = Srednjoeuropski zona slobodne trgovine

- NAFTA = Sjevernoamerička zona slobodne trgovine

- ASEAN = Udruženje jugoistočnoazijskih zemalja

- APEC = Azijsko-tihooceanska ekonomska suradnja

- NATO = Sjevernoatlantski vojni savez

- UN = Ujedinjeni narodi, najveća međunarodna organizacija,cilj joj je očuvanje mira u svijetu

- OPEC = Udruženje država izvoznica nafte

- OECD = Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

- SACU = Južnoafrička carinska unija

INDUSTRIJSKE ZONE I TEHNOLOŠKI PARKOVI ● industrije budućnosti: mikroelektronika, biotehnologije, telekomunikacije... sve one koje

se temelje na znanju i inovacijama

● industrijska zona = planska gradnja na rubovima grada

●industrijska regija = veća geografska područja u kojima je industrija najvažniji faktor

preobrazbe prostora (Ruhr, srednja Engleska, Donbas...), >150 industrijskih radnika na 1 000

stanovnika

5

● tehnološki park (tehnopolis) = područja integracije znanosti i tehnologije, tj. zone s

koncentracijom visokoobrazovanih ljudi, istraživačkim laboratorijima, proizvodnjom te

raznim uslugama

● prvi tehnopolis - Silicon Valley (Silicijska dolina) u San Franciscu

- najveći u Japanu, SAD-u i zapadnoj Europi

EKOLOGIJA - PRESUDNI FAKTOR RAZVOJA - na stanje okoliša utječu: stanovništvo - tehnologija - organizacija društva i prostora

- nužno je usporiti narušavanje prirodne ravnoteže

● koncept održivog razvoja = poticati razvoj kojim se mijenja okolina, ali u održivoj,

obnovljivoj mjeri

● EKOloško-EKOnomska (EKO-EKO) učinkovitost = ostvarivanje zarade i čuvanja okoliša za

novo stjecanje zarade

- najveći zagađivači: Sad, Kina, Rusija, Japan i Indija

● Greenpeace - svjetska ekološka udruga, osnovana 1971. u Amsterdamu

RAZVOJNA ULOGA PROMETA I RASTA GRADOVA ● etape razvoja prometa:

1. kolski prijevoz konjima (do sredine 19. st.), pomorski i riječni promet

2. željeznički promet

3. cestovni automobilski promet (od 1920-ih godina)

4. zračni i telekomunikacijski promet (od 1950-ih godina)

- danas - modernizacija pojedinih prometnih sustava (željezničkog prometa; Japanski

shinkansen i francuski TGV → superbrzi vlakovi, 300-350 km/h)

● kombinirani prijevoz

- razvoj prometa omogućuje intenzivnu urbanizaciju (rast gradova)

● diferencirani prostorni razvoj: monocentrični (razvoj jednog centra), policentrični (više

centara)

- porast broja milijunskih gradova: Tokyo (26 mil. stanovnika), Mexico (18 mil. st), Bombay

(18 mil. st), Sao Paulo (17 mil. st), New York (16 mil. st)

● milijunske gradske aglomeracije, megagradovi (od 10-25 mil.st), megalopolisi (preko 25

mil.st)

6

DIFERENCIRANI RAZVOJ I EKSPLOZIJA STANOVNIŠTVA - ubrzan porast broja stanovnika u svijetu od 17. st., posebice od 1950. g.

- nejednak prostorni razvoj i razmještaj stanovništva

● demografska tranzicija je prijelaz sa visokih stopa rodnosti i smrtnosti preko demografskog

„booma“ na niske stope rodnosti i smrtnosti. Završila je u razvijenim državama, a u slabije

razvijenim još traje → diferencirani razvoj

● opće kretanje broja stanovnika je rezultat:

1. prirodnog kretanja: prirodni prirast (veća rodnost), prirodni pad (veća smrtnost)

2. prostornog (mehaničko) kretanja: emigracija (iseljavanje), imigracija (useljavanje)

● dobna struktura: razvijene države - sve više starog, a sve manje mladog stanovništva

slabije razvijene države - sve više mladog, a malo starog stanovništva

EUROPSKA UNIJA - 1951. - Europska zajednica za ugljen i čelik, Zapadna Njemačka, Francuska, Italija i države

Beneluksa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg)

- 1957. - Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju

- 1985. - Ugovor u Schengenu → ukidanje graničnih formalnosti između članica

- 1992. - Ugovor u Maastrichtu → potpuno ukidanje granica

→ stvaranje monetarne unije do 2002.

→ promjena imena: Europska unija

● površina: 4 283 215 km² , 495.3 mil.stanovnika, danas: 27 članica

● krugovi proširenja:

1973. - Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo

1981. - Grčka

1986. - Španjolska i Portugal

1995. - Austrija, Finska i Švedska

2004. - južni Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska,Malta,Slovačka,Slovenija i Poljska

2007. - Bugarska i Rumunjska

- upravljanje: Vijeće Europske unije, Europsko vijeće, Europski parlament, Europska komisija,

Europski sud pravde, Europska središnja banka

- kriteriji za ulazak u punopravno članstvo: politički, pravni, gospodarski, administrativni

7

● Hrvatska na putu u EU:

- 18. 6. 2004. - Hrvatskoj odobren status kandidata

- 4. 10. 2005. - počeli pregovori o punopravnom članstvu

NJEMAČKA (Berlin)

● prirodno-geografske cjeline:

1. Sjeverna njemačka nizina – agrarno vrlo izdašna (lesna podloga na jugu)

2. Središnje njemačko pobrđe – nastalo u paleozoiku hercinskom orogenezom

- bogato rudama → rana industrijalizacija

3. Južno njemačko pobrđe

4. Schwarzwald – brojna lječilišta (Baden – Baden)

5. Bavarske Alpe – nastale u kenozoiku alpskom orogenezom

- Zugspitze (2 963 m) – najviši vrh Njemačke

- površina: 357 021 km², 82 mil. stan.

- 4. po veličini gospodarstvo svijeta (2008.)

- najveći suficit u vanjskoj trgovini, G7,

dio „plave banane“ (najrazvijeniji dio Europe,

proteže se od Atlantskog oceana do Tirenskog

mora)

- razvijenost: 34 800 BDP/stanovniku (25.)

● središnji geografski i prometni položaj

- središnji dio Europe

- izlaz na Sjeverno i Baltičko more - Kielski kanal

- važnost Rajne

8

● gospodarski razvijeniji:

a) nekad: sjeverni i srednji dio

b) danas: jug (bolje se snašli u prestrukturiranju → inovacije, znanje, nova industrija,

inicijativnost, profitabilnost, najviši BDP po stanovniku, useljavanje, EKO-EKO

učinkovitost...automobilska industrija, telekomunikacije, banke...)

- prosperitetne regije: Bavarska, Hessen, Baden-Württemberg, Rheinland-Pfalz

- problemske regije: bivša Istočna Njemačka

- regije u prestrukturiranju: ostale savezne zemlje bivše Zapadne Njemačke

● Ballungsgebiet - veća prostorna cjelina s velikom koncentracijom stanovništva i

gospodarskih djelatnosti. 11 ballungsgebieta:

- sjeverna Njemačka: HAMBURG, BREMEN

- središnja Njemačka i Porajnje: RUHR, HANNOVER

- južna Njemačka: FRANKFURT, STUTTGART, NÜRNBERG, MÜNCHEN

- bivši DDR: BERLIN, LEIPZIG, DRESDEN

FRANCUSKA (Pariz) • površinom najveća država EU: 543 965 km², 62,3 milijuna st.

• jedna je od najrazvijenijih država Europe (G7)

• 32 700 BDP/st. (2008.)

● specifičan geografski i geoprometni položaj

→ povezuje Atlantik i Sredozemno more, La Manche

→ Rajna

● prirodno-geografske regije:

1. NIZINE:

Sjeverna francuska nizina (dominacija Pariza) - najvažnija poljoprivredna (vrlo plodno tlo),

snažna industrijska i turistička regija

Akvitanska obala (Bordeaux) - nalazišta nafte i prirodnog plina, vinogradarstvo

Sredozemna obala te doline Rhone i Saone (Marseille, Lyon) - moderna poljoprivreda

- Marseille – glavna pomorska luka, turizam (Azurna obala)

Dolina Rajne (Strasbourg) - promet, vinogradarstvo, sjedište Europskog parlamenta i Vijeća

Europe

9

2. STARA GROMADNA GORJA:

Bretanjsko-normandijsko pobrđe (Nantes) - lijepi klifovi, stočarstvo, ribarstvo, energetika,

turizam

Središnji masiv (Toulouse, Clermont-Ferrand) - slabije naseljeno područje, regija u

prestrukturiranju

Sjeveroistočna ravan (Vogezi) (Metz, Dijon) - crna metalurgija (željezna ruda→željezo, čelik)

3. MLADE ULANČANE PLANINE:

Francuske Alpe i planine Jure (Grenoble) - skijališta: Chamonix (Šamoni), Grenoble, Val

d'Isere

- turizam, šumarstvo, HE

-Mont Blanc (4 807 m) – najviši vrh Francuske

Pireneji- regija u prestrukturiranju

4. KORZIKA - regija u prestrukturiranju

10

● obilježja industrije:

- visoka automatiziranost

- velika ulaganja

• 4. u proizvodnji automobila (Renault, Peugeot, Citroen)

• industrija brzih vlakova (TGV), zrakoplova (Airbus)

• farmaceutska industrija

• prehrambena industrija

• najviše nuklearnih elektrana u Europi

● turizam – najviše stranih turista u svijetu (cca 75 milijuna stranih turista godišnje)

• Pariz, Azurna obala, Alpe, dolina Loire

● polarizirani regionalni razvoj: dominacija Velikog Pariza (aglomeracija od 10 mil. st):

globalni grad, demografsko, političko, industrijsko, znanstveno, prometno, kulturno i

turističko središte

• monocentrični urbani sustav

• pokušaj decentralizacije → razvoj 8 gradova kao protuteža Parizu:

Lille, Nancy, Strasbourg, Lyon, Marseille, Toulouse, Bordeaux, Nantes

UJEDINJENO KRALJEVSTVO (London) Ujedinjeno Kraljevstvo čine: Engleska,

Wales, Škotska i Sjeverna Irska

površina: 242 910 km², 62 milijuna st.

36 000 BDP/st. (2008.)

gusto naseljena 253 st/km²

● prirodne regije:

1. Sjeverno škotsko pobrđe – rijetko naseljeno

2. Središnja škotska nizina (Edinburgh,

Glasgow) – okosnica života Škotske,

poljoprivredno i industrijski najvažniji dio

3. Južno škotsko pobrđe – stočarstvo; vuna iz

doline rijeke Tweed

4. Penini – kolijevka industrijalizacije, rubni

dijelovi bogati ugljenom

11

5. Wales (Cardiff) – Kambrijsko gorje, ugljenokopi, poljoprivredno-industrijska regija

6. Jugozapadni poluotok – na obali bijeli klifovi (→ Albion), turističko-poljoprivredna

regija

7. Engleska nizina (London) – glavna koncentracija naseljenosti, industrije i

poljoprivrede

8. Sjeverna Irska (Belfast)-poljoprivredna regija

● 90% stanovništva živi u gradovima: Veliki London (12,3 mil. st), Birmingham, Manchester,

Leeds, Glasgow, Liverpool, Sheffield, Newcastle

● u prošlosti velika kolonijalna sila i 1. industrijska sila svijeta

● danas: nafta i prirodni plin u Sjevernom moru, industrija visokih tehnologija: 4. izvoznik

farmaceutskih proizvoda, radarski uređaji, svemirski sateliti, suvremeno oružje, podmorski

telefonski kabeli, velik proizvođač čelika → cestovna vozila (elitni automobili Rolls-Royce),

željeznička vozila, motori za zrakoplove...

ITALIJA (Rim) - površina: 301 336 km², 59.8 milijuna st.

- BDP = 31 000 ID/st. (2008.)

- jedno od najpropulzivnijih gospodarstava

Europe, članica G7

- važan položaj na Sredozemnom moru

● prirodne regije:

1. Alpski i predalpski prostor - zimski turizam,

stočarstvo, HE, brojna jezera (ledenjačka: Lago

di Garda, Lago di Como, Lago di Maggiore)

2. Padska nizina - najgušće naseljeni dio

Italije: Milano i Torino (Fiat) – industrijska

središta

- moderna poljoprivreda

3. Sjevernojadranska nizina - vapnenačko

područje

4. Apenini - planinsko područje, najsiromašniji

dio Italije

12

5. Apulija - maslinarstvo, ribarstvo

- Bari i Taranto – glavne luke i industrijska središta

6. Zapadna obala i unutrašnjost - uz obalu Tirenskog mora, drugo po razvijenosti područje

(regije Toskana i Umbrija), gusto naseljeno područje: Rim i Napulj

7. Otočna Italija: Sicilija - najveći otok Sredozemlja (Palermo), vulkan Etna i

Sardinija (Cagliari)

- razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata, visokoprofitni turizam

- velike razlike između razvijenog sjevera (trokut Milano – Torino – Genova i Padska nizina)

i slabo razvijenog juga

●Treća Italija – između sjevera i juga, područje u usponu

IRSKA (Dublin) površina = 70 273 km², 4.5 mil.st.

BDP = 47 000 BDP/st. → jedna od

najrazvijenijih europskih država

92% Irci, 93% katolici

do 1980. g. jedna od slabije razvijenih

europskih država, jaka emigracija

- razvojni model:

1. članstvo u EU (1973.)- privlačna za strana

ulaganja, korištenje fondova EU-a

2. ulaganje u obrazovanje - za potrebe industrije

visokih tehnologija i informacijsku industriju

3. strana ulaganja - IDA, gazela i industrije

visokih tehnologija (SAD-Microsoft, Lotus,

Novell, IBM, Motorola, Intel, Corel-kanada,

Ericsson-Švedska, Philips-Nizozemska)

4. učinkovita razvojna politika vlade: porezi, novčana potpora, ulaganja u istraživanja,

obrazovanje, projekte i infrastrukturu , poticanje izvoza, povećanje konkurentnosti

● IDA = Irska industrijska razvojna agencija, osnovana s ciljem privlačenja stranih ulaganja,

privlači gazela tvrtke – industrije visokog rasta, tj. tvrtke koje imaju godišnji rast prihoda od

prodaje najmanje 20%, i to neprekidno u posljednje 4 godine

● 1/3 irskog izvoza čine informatički proizvodi (2 svjetski izvoznik računalnih programa,

poluvodiči, računala, financijske usluge...)

13

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (Washington)

3 država svijeta po površini = 9,8 milijuna km² , 50 saveznih država sa 315 mil. st.

47 000 BDP/st

najveće gospodarstvo svijeta, politička i vojna velesila svijeta

temelj razvoja – slobodno poduzetništvo, nema rata već 140 godina, nije bilo

feudalizma, povoljni prirodni uvjeti, duga demokratska tradicija

● REGIJE SAD-A:

1. SJEVER - razvoj zbog položaja i prirodnih bogatstva

- najgušće naseljen dio megalopolis BOWASH (od Bostona do Washingtona )

- New York – gospodarsko, financijsko središte SAD i svijeta, burza, sjedište UN-a,

banke, najveći grad SAD

- Washington DC – gl. grad

- Detroit – grad automobila

- Chicago – prometno čvorište, žitni i mesni centar, jezerska luka, riječno-kanalski

promet

- Pittsburgh – industrijsko središte i sjedište Hrvatske bratske zajednice

2. JUG - preobrazba prostora → nekada plantaže duhana i pamuka

- otkriće nafte u Meksičkom zaljevu i Teksasu

- povoljna klima, Miami– turizam, Houston – nafta, NASA, Dallas

14

3. ZAPAD – najdinamičnija regija, razvoj nakon zlatne groznice

- Los Angeles – grad filma, industrije

- San Francisco – luka zapada, Silicijska dolina (industrija visoke tehnologije HI-TECH)

- Seattle – HI-TECH Microsoft

najgušća naseljenost: SI obala (New York), prostor uz Velika jezera (Chicago i

Detroit), Kalifornija (San Francisco i Los Angeles)

rijetka naseljenost: Stjenjak, središnji ravnjaci te JZ pustinje i polupustinje

faktori razvoja snažnog gospodarstva:

a) ogromni prirodni resursi: rude, nafta i prirodni plin, HE, plodno tlo, šume, jezera, rijeke

b) radna snaga d) organizacija rada

c) povijesni razlozi e) slobodno tržište i poduzetništvo

● struktura gospodarstva:

- tercijarno društvo - trgovina, turizam, promet, bankarstvo

- postindustrijsko doba - znanje i inovativnost primijenjeni u industriji

- moderna poljoprivreda – vodeća u proizvodnji žitarica:

uzgoj u pojasevima (BELTOVI):

istok – kukuruz, pšenica

jug i zapad – pamuk, agrumi

zapad – stočarstvo

KANADA (Otawa)

površinom druga država svijeta = 9 984 670 km² , 33.5 mil. st. neravnomjerna naseljenost pod utjecajem klime

podjela na 10 provincija i 3 teritorija

BDP/st = 39 300, gospodarski visoko razvijena država, članica G7

razvoj gospodarstva nakon Drugog svjetskog rata → prirodni resursi + stručna radna

snaga + blizina SAD-a + NAFTA

15

● prirodno-geografske regije:

1. Tihooceanski planinski lanci i doline 5. Nizina rijeke St. Lawrence

2. Stjenjak 6. Apalačko gorje

3. Unutarnja nizina 7. Arktički otoci

4. Kanadski štit

● 60% stanovništva živi na jugu, uz granicu sa SAD-om (duž rijeke St.Lawrence)

● gospodarska i demografska središta: Toronto – pokrajina Ontario; pod anglofonskim

utjecajem, Montreal – pokrajina Quebec; pod frankofonskim utjecajem, Vancouver - najveća

kanadska luka na Pacifiku, Calgary, Ottawa (glavni grad)

● izuzetno bogata prirodnim bogatstvima: rude, nafta, plin, voda, drvo (tajge), riba

- visok životni standard, tercijarno društvo

- industrija visoke tehnologije, produktivna poljoprivreda

- utjecaj SAD-a na Kanadu (ulaganja, najvažniji trgovinski partner)

16

JAPAN (Tokyo) ● površina = 377 837 km², 127 mil.st.

● 339 st/km² - gusta naseljenost

● BDP = 34 200 ID/st.

● BDP = 4 844 mlrd USD → druga najveća

svjetska ekonomija i najveći trgovački suficit u

svijetu

● otočna država – najveći otoci: HOKKAIDO,

HONSHU, SHIKOKU i KYUSHU

● politički i gospodarski zatvorena do sredine

19. stoljeća

● nakon 2. svjetskog rata - najbrži gospodarski

rast → japansko gospodarsko čudo;

marljivošću, strpljivošću, štedljivošću i

ulaganjem u znanje prevladali su izoliranost i

slabu prirodnu osnovu

- malo prirodnih bogatstava - kvaliteta društva (organizacija) i pojedinaca (znanje) najvažniji

resursi

- uspon se temelji na industriji, 3. izvoznik u svijetu

● industrija: JIT sustav, keiretsu, multinacionalne kompanije, litoralizacija (proces

preseljavanja stanovništva i gospodarstva na obalu), robotizacija, tehnopolisi, zaštita okoliša

● industrijski pojas od Tokija do Nagasakija

AUSTRALIJA (Canberra) • površina: 7 692 030 km², 21 mil.stan.

• BDP = 38 100 BDP/st.

• izrazito rijetko naseljena zbog klime

• gospodarska i demografska središta: Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth, Adelaide;

Canberra (glavni grad)

- otkrivena krajem 18. st., britanska kolonija do poč. 20. st.

- doseljavanje kažnjenika do sr. 19. st., a zatim ekonomska imigracija (rudari, stočari)

17

- starosjedioci Aboridžini gotovo

istrijebljeni

- rasna useljenička politika do 1970-tih

● prirodne regije:

1. Istočno pobrđe - najveći vrh Austarlije;

Mt. Kosciusko (2 228 m)

2. Središnja nizina - jezero Eyre (- 20 m)

3. Zapadna ravan - najstariji dio

Australije, pustinje

● gospodarstvo utemeljeno na rudarstvu

(boksit, ugljen, željezna ruda, nafta, plin, uran) i poljoprivredi ( visokomehanizirana, meso,

pšenica, vuna)

- danas tercijarno društvo

KINA (Peking)

- površina = 9. 57 mil km² ,

1. 3 milijarde stanovnika,

najmnogoljudnija država svijeta

- 2 360 BDP/st. → srednje

razvijena država

- BDP = 4222 mlrd. USD → 3. po

veličini gospodarstvo svijeta

- G9 (G7 + Rusija i Kina)

- najbrži gospodarski rast u

posljednjem desetljeću

- zaustavljen demografski rast →

antinatalitetna populacijska

politika (ograničen broj djece na

jedno)

18

● podjela Kine:

1. PRAVA KINA - istočni dio Kine, obalna Kina (najnaseljeniji i gospodarski najvažniji dio Kine)

2. VANJSKA KINA - unutrašnjost Kine (rijetko naseljena)

● megagradovi: Shanghai (18 mil.) – najveća svjetska luka

Guangzhou (15 mil), Beijing (13 mil.)

- 1997. god. – Hong Kong vraćen Kini

- 1999. god. – Macao vraćen Kini

● velike zalihe energenata: ugljen, nafta, prirodni plin (uvozi naftu)

● temelj gospodarskog razvoja - izvozno orijentirana industrija (radno intenzivna), obilje

jeftine i kvalitetne radne snage

- jak primarni sektor

- značajni prihodi od turizma

RUSIJA (Moskva) površinom najveća država svijeta 17 mil. km² i 140.8 mil.stan

15 800 BDP/st. - srednje razvijena država

izlaz na 12 mora

● povijesni razvoj: Kijevska Rusija, Rusko Carstvo → osvajanje do Tihog oceana, Baltičkog i

Crnog mora → „leopardova koža“

- 1922. SSSR - dominacija u istočnoj Europi (SEV, Varšavski ugovor)

- 2. gospodarska sila svijeta nakon 1945.

- gospodarska kriza 1980-ih, pokušaj reformi: perestrojka, glasnost

- 1989. Pad Berlinskog zida → 1991. raspad SSSR-a na 15 država

- niz neriješih pitanja → sukobi

- negativni trendovi ekonomskog razvoja od 1991. godine

- sve veće zaostajanje za Zapadom

- opasnost od velike količine nuklearnog oružja

REGIONALIZACIJA RUSIJE:

19

- najveća prirodna bogatstva u svijetu

● prirodne regije:

1. Europska nizina - najgušće naseljena i najrazvijenija regija

- Moskva - demografsko, ekonomsko, političko središte države

- prometni položaj na pet rijeka, čime je povezana s 4 mora i Kaspijskim jezerom

- Sankt Peterburg - drugo najveće središte Rusije, nekadašnja metropola

2. Ural - zalihe željezne rude, bakra; industrija

- Čeljabinsk

3. Zapadnosibirska nizina - najveća nizina na svijetu, nafta, prirodni plin

4. Središnjesibirska visoravan - rude (Kuznjecki bazen), šume, HE

5. Istočnosibirsko pobrđe - rude, šume; rijetko naseljena regija

- glavna nodalno-funkcionalna žarišta: Moskva (13.5 mil.st), Sankt Peterburg (4.8 mil.st),

područje Volga-Ural, transsibirska željeznica → okosnica života u središnjoj i istočnoj Rusiji

LATINSKA AMERIKA - GOSPODARSKI USPONI I PADOVI Latinska Amerika = Srednja + Južna Amerika

Latinska Amerika = kontinent kontrasta

20

● prirodno-geografska regionalizacija: Meksiko, Srednja Amerika, Karipski otoci, Planinski

andski prostor, Porječje Amazone i Orinoca, Područje savana i pampa, Sredozemni i umjereni

pojas juga

- prirodna bogatstva: nemetali, nafta i prirodni plin

● razvoj gospodarstva: do 1950-ih → izvoz poljoprivrednih proizvoda i ruda

- 1960-ih - industrijalizacija → zaduživanje

- negativni učinci: politička nestabilnost, diktatorska vlast, mafija, komunizam

- 1980-ih - izgubljeno desetljeće (promjena cijena, inflacija)

- 1990-ih - spori gospodarski oporavak

- trgovačka usmjerenost na razvijene države Zapada

- najveće regionalne i socijalne razlike u razvijenosti

BRAZIL - GOSPODARSKI DIV JUŽNE AMERIKE (Brasilia) površina = 8.5 mil km² i 193 mil.st.→ gotovo 50 % površine i stanovništva Južne Am.

5 910 BDP/st.

BDP = 1 665 mlrd USD → 10. gospodarstvo svijeta!

- završena demografska tranzicija

- heterogeno stanovništvo: Indijanci, crnci, Europljani, Azijci, mješanci → socijalne razlike

- brazilska kultura: rimokatolici + portugalski jezik + stil života

● prirodno-geografske regije:

1. Amazonsko područje: bujan

biljni i životinjski svijet, problem

krčenja tropskih kišnih šuma

2. Sjeveroistočno područje:

monokulturna poljoprivreda

3. Središnji dio i južne ravni: rude,

poljoprivreda

- obilje prirodnih bogatstava:

željezna ruda, boksit, kositar,

nafta, prirodni plin...

21

● etape razvoja gospodarstva:

1. do 1960-ih - izvoz sirovina i poljoprivrednih proizvoda

2. od sred. 1960-ih - model zamjene uvoza = potrebna industrijska roba proizvodi se u Brazilu

1980-ih – “izgubljeno desetljeće”, raste vanjski dug

3. od 1990-ih - otvaranje brazilskog tržišta, dolazak stranog kapitala, propulzivnost

● megagradovi: Sao Paulo i Rio de Janeiro

● trokut Sao Paulo-Rio de Janeiro-Brasilia = gosp. i demograf. najaktivnije područje u Brazilu

- snažna litoralizacija

- nedovoljna trgovinska razmjena sa susjedima → glavni trgovački partneri su države

razvijenog Zapada

ARGENTINA (Buenos Aires) - površinom i veličinom gospodarstva druga, a brojem stanovnika treća država Južne Amerike

- najviši životni standard u Južnoj Americi

● prirodne regije: Međurječje, Pampa, Gran

Chaco, Patagonija

- razvoj temeljen na prirodnim bogatstvima

(plodno tlo, pašnjaci, nafta)

- izvoz žita i mesa u Europu krajem 19. st. učinili

su je bogatom

- danas to prirodno bogatstvo nije dovoljno za

jaku gospodarsku silu

- utjecaj SAD-a

● metropolitansko područje: Buenos Aires -

visok stupanj urbanizacije (90%)

ČILE (Santiago) - nepravilan, izduženi oblik

● prirodne cjeline:

22

a) pustinja Atacama - najveće svjetske zalihe nitrata i bakra

b) srednji Čile - 90% stanovništva, glavni grad Santiago i luka Valparaiso

c) južni Čile - fjordovi

- otvoreno gospodarstvo

- „latinskoamerički tigar“

- monocentrični prostorni razvoj Argentine,

Čilea i Urugvaja

AZIJA - NAJVEĆI KONTINENT - kontinent superlativa i suprotnosti s oko 4 milijarde stan.

● prirodno-geografske regije:

1. Sibir - šumska i rudna

bogatstva, slabo naseljen

2. Kinesko-korejska regija -

prostor s najviše stanovnika na

Zemlji

3. Indokina - heterogena etnička

struktura, velike razlike u

razvijenosti

4. otočna Azija - velike razlike u

razvijenosti

5. Himalajska geografska regija

- slabo naseljena

6. Indijski potkontinent - jedna

od najnaseljenijih regija na

svijetu

7. Središnja Azija - suha klima,

golema prirodna bogatstva

8. Jugozapadna Azija - islam,

nafta, sukobi

● demografska polarizacija - velika gustoća naseljenosti: istočna i sjeveroistočna Kina, Koreja,

obalni dio Indokine, Bangladeš, Indija, Pakistan, Japan, Filipini i središnji otoci Indonezije

● polarizacija gospodarstva:

23

a) visokorazvijene države: Japan, azijski «tigrovi», izvoznici nafte u Zaljevu, Izrael

b) slabije razvijeni dijelovi: južna Azija, unutrašnja Azija, dijelovi jugoistočne Azije

- brojni sukobi usporavaju gospodarski razvoj

KOREJSKI POLUOTOK - GOSPODARSKI POLET I GLAD U SUSJEDSTVU - Sj. Koreja - prostorno veća, demografski manja (24 mil.st.), izrazito siromašna

- J. Koreja - prostorno manja, dvostruko više stanovnika (48 mil.st.), vrlo gusto naseljena,

visoko razvijena država

● 1950 - 1953. Korejski rat → 2 države, paralela 38º sjeverne geog.širine = granica →

→ SJ. KOREJA: komunizam, planska privreda, zatvorenost, siromaštvo, nuklearno oružje

- bogatstvo prirodnim izvorima - ugljen, željezna ruda

- Pyongyang – glavni grad

→ J. KOREJA: tržišno gospodarstvo i model usmjerenosti na izvoz, pomoć SAD-a i Japana

- azijski tigar

- siromašna prirodnim izvorima → uvoz → litoralizacija

- nodalno-funkcionalna središta: Seoul (glavni grad), Pusan, Ulsan

INDIJA - (PRE)BRZI RAST STANOVNIŠTVA (New Delhi)

● površinom sedma, 1.2 mlrd stan.- druga država u svijetu

- gusta naseljenost, koncentracija stanovništva u Sjevernim nizinama

- najveće aglomeracije: Delhi, Bombay, Calcuta, Madras

● prirodno-geografske regije:

1. Himalaja - gospodarski zaostao prostor; HE

2. Sjeverne nizine - slabo produktivna poljoprivreda; nafta i plin

3. Dekan - bogatstvo ruda (Fe ruda, ugljen)

- razvoj gospodarstva nakon 1947. - nagla industrijalizacija, zelena revolucija

- slabo razvijeno gospodarstvo

- svjetska važnost: 12. po veličini gospodarstvo svijeta, nuklearna sila, svemirski program,

visoke tehnologije

- 2/3 izvoza - industrijska roba

24

- slabije uključena u izvozno orijentiranu industriju (slabija sređenost društva, niža kvaliteta

radne snage) → manje stranih ulaganja

- razvoj kvartarnih djelatnosti - naglo prestrukturiranje prema tercijarnom društvu, velike socijalne razlike

JUGOZAPADNA AZIJA - REGIJA KOJA «PLIVA» NA NAFTI - siromaštvo prije vađenja nafte

● najveće svjetske zalihe nafte

- visoka razvijenost, ali i visoke stope rasta stanovništva (utjecaj islama)

- manjak domaćih stručnjaka, ovisnost o zapadnoj tehnologiji

● Meka i Medina - središta islama

- vađenje nafte slabo prati daljnji industrijski razvoj, osim u Saudijskoj Arabiji

- utjecaj stranih MNK i utrka za profitom → česti sukobi

AFRIKA - ZABORAVLJENI KONTINENT ● prirodno-geografske regije:

1. Niska Afrika

- Obalne nizine

- Sjeverne planine

- Saharska ravan

- Zapadna ravan

- Zavala Nila

- Zavala Konga

2. Visoka Afrika

- Sustav rasjeda

- Istočno visočje

- Južna visoravan

- Obalne nizine

- Madagaskar

25

● povijesno-geografski razvoj:

- sjeverna Afrika - dio Staroga svijeta

- subsaharska Afrika - srednjovjekovna kraljevstva i carstva

- 16.-20. st. - Europljani nasilno prekinuli demografski, politički i gospodarski razvoj Afrike →

trgovina robljem, osvajanje kolonija

- dekolonizacija Afrike - 1960-ih godina → niz problema u gospodarskom razvoju

EKSPLOZIJA STANOVNIŠTVA AFRIKE PRAĆENA GLAĐU

- model razvoja temeljen na prirodnim izvorima

● najveće bogatstvo ruda, izvora energije, drveta i mlade radne snage u svijetu

- važna rudarska područja: Transvaal i Oranje (JAR), Shaba ili Katanga (Kongo), Kabilia (Alžir)

● demografska eksplozija

- rast gradova - paraurbanizacija

● najveći afrički gradovi: Kairo (Egipat), Lagos (Nigerija), Kinshasa (DR Kongo), Johannesburg

(JAR)

- nakon dekolonizacije pad BDP-a

- etnička, vjerska i jezična heterogenost

- brojni narodi i plemena + neprirodne granice država → česti sukobi

JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA - NAJRAZVIJENIJA ZEMLJA AFRIKE ● najveće gospodarstvo u Africi

● povijesno-geografski razvoj:

a) 17.-18. st. nizozemska kolonija na JZ → starosjedioci (Bušmani i Hotentoti, bantu narodi na

istoku i JI) se miješaju s europljanima, nastaju Buri (slobodni građanin) i jezik afrikaans

b) 19. st.- britanska kolonija Kapland (na J) → povlačenje Bura u unutrašnjost i osnivanje

država Natal (uz Indijski ocean), Transvaal (na S) i Oranje (središnji dio) → burski ratovi →

pobjeda UK

c) 20. st. - stvaranje Južnoafričke unije → rasni zakoni → JAR 1961. → rasna diskriminacija od

1950-ih je ozakonjena (apartheid) → sukobi s crnačkom većinom → demokratske promjene

1990

d) 1994. Južna Afrika, prvi višerasni izbori, crnački predsjednik Nelson Mandela

● prirodno-geografske regije: Središnji ravnjak, Južne planine, Obalni pojas, Kalahari

26

● tri glavna grada: Pretoria (Tswane) - sjedište vlade, Cape Town - sjedište Parlamenta

Bloemfontein - sjedište Vrhovnog suda

- gospodarstvo temeljeno na rudnim bogatstvima i njihovu izvozu

- rasna i etnička heterogenost stanovništva

● nodalno-funkcionalne regije:

1. Središnji dio Transvaala – 1/3 rudarstva,

industrija

2. Jugozapad + Cape Town - industrija,

poljoprivreda

3. Središnji dio Oranja - rudarstvo,

industrija, poljoprivreda

4. Obala Natala + luka Durban - pomorski

promet

5. Jugoistočna obala Kaplanda - rudarstvo,

industrija

- tercijarizacija društva i gospodarstva

- velike socijalne razlike

ALŽIR - POVIJESNO I KOLONIJAlNO NASLJEĐE (Alžir) - površinom druga država Afrike, treća po veličini gospodarstva

- rijetko naseljena

● prirodno-geografske i gospodarske regije:

1. Mediteranski pojas - najrazvijeniji i

najnaseljeniji dio (75%)

2. Sredozemni Atlas - rudarstvo i stočarstvo

3. Zavala šotova - nomadsko stočarstvo

4. Saharski Atlas - rijetka naseljenost

5. Sahara - najveći dio Alžira, oazna

naseljenost

27

● povijesno-geografski razvoj: berberske države, dio Arapskog Carstva, Osmanskog Carstva,

dio Francuske

- nakon dekolonizacije politička i društvena nestabilnost → ustanci Berbera, islamski

fundamentalizam

● velika rudna bogatstva - nafta, plin, fosfati → izvoz nafte i plina u Francusku i Italiju

- važnost djelatnosti primarnog sektor