Tema broja 25 godina Hrvatskih šumacasopis.hrsume.hr/pdf/231.pdf · 2016-03-01 · proračun Republike Hrvatske koji iznosi 60 % od osnovice za dobit nakon oporezivanja. I OKFŠ

ČASOPIS ZA POPULARIZACI JU ŠUMARSTVA | Broj 231 | Godina XX. | Zagreb, ožujak 2016. | ISSN 1330 – 6480

25 godina Hrvatskih šuma

Dvije godine od goranskog ledoloma

Cestogradnja – novim tehnologijama do većih ušteda

Svjetski dan šuma

Tema broja

Izdvajamo...

Šumarija Vrbovec Prava cijena šparoga? Pansion Lovački slavi 30 ljeta Papučki geo-park na UNESCO-voj listi

sadržaj 3 Lokalnoj samoupravi Hrvatske šume uplatile više

od 100 milijuna kuna u zadnje dvije godine

4 Nakon dvije godine učinjeno je mnogo posla

6 Kultivar bijele topole u eksperimentalnoj fazi

8 Šume su naša prva crta obrane od klimatskih promjena

10 Ovogodišnja tema: Voda i zapošljavanje

12 Najuspješnija godina u više od pola stoljeća

14 Europski ljepotan u posavskim šumama

16 Hrvatske šume slave 25 godina od svoga osnutka

20 Pojavljuju se znakovi oporavka jasena

22 Koliko zapravo košta stručak šparoga?

Mjesečnik »Hrvatske šume« | Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena

Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić,

Željka Bakran | Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. |

Naslovna stranica: Kraljevi šume 2, Goran Dorić | Zadnja stranica: Oči u oči, Goran Dorić | Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić | Lektura i tisak: Intergrafika TTŽ

d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

26 Novim tehnologijama do većih ušteda

28 Svi se dolaze pokloniti vrbovečkim hrastovima

32 Pansion Lovački slavi 30 ljeta

34 Profesor Ivan Partaš donosio je napredak

36 Edukacija uz pomoć slika kroz povijest

38 Naš najpoznatiji Geo-park “Papuk” stavljen na UNESCO-vu listu

40 Proljeće nam najavljuje ogrozd u cvatu

41 Kod petoprste je u glavnoj ulozi korijen

42 Šuma lista, šuma blista

Petoprsta – cvijet s četiri žute latice

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 231 l OŽUJAK 2016.

HRVATSKE ŠUME BROJ 231 l OŽUJAK 2016. 3

Riječ Uprave

Ovih su se dana ponovno pojavili medijski napisi o tome kako šumama Republike Hrvatske gospoda-re Hrvatske šume d.o.o. i kako lokalna samouprava

nema nikakve koristi od toga, iako se te šume katastarski nalaze na njihovome području. Pojedinci se zalažu za ideju da se veći dio prihoda Hrvatskih šuma preusmjeri grado-vima i općinama. Pri tome smo već nebrojeno puta slušali o naknadi za OKFŠ kao “štetnom i nadasve destruktivnom nametu koji uništava hrvatsko gospodarstvo”.

Smatramo kako je radi lakše komunikacije i boljeg razu-mijevanja potrebno razjasniti pojedine pojmove.

Šumski doprinos je redovita naknada koju Hrvatske šume uplaćuju lokalnoj samoupravi, općinama i županija-ma od vrijednosti prodaje drveta na panju. Preračunava se tako da se ostvarena realizacija proizvodnje na osnovu po-dataka iz programa HŠP Fond, gdje postoji baza podataka o šumama u državnome vlasništvu te zapis o općini na či-jem se teritoriju pojedina šuma nalazi, množi sa službenim cjenikom (drvo na panju) kako bi se dobila osnovica. Od te osnovice općini pripada 3,5 %, ukoliko općina nema neka-kav poseban status, ili 5 %, ukoliko se radi o brdsko planin-skoj općini ili području od posebne državne skrbi. Šumski doprinos je stavka koja se redovno planira na godišnjoj bazi u planovima Hrvatskih šuma, a isplaćuje se po realizaciji kvartalno. Prema računovodstvenim izvodima Hrvatskih šuma samo u 2014. godini uplaćeno je 52.392.928,76 kuna, dok je u prošloj, 2015. godini, uplaćeno 50.306.870,06 kuna. To znači kako su Hrvatske šume u posljednje dvije godine uplatile više od 100 milijuna kuna prema lokalnim samoupravama (općinama) koje su prema Zakonu o šu-mama dužne uložiti uplaćena sredstva isključivo za izgrad-nju infrastrukture. Jedinice lokalne samouprave su prema istome zakonu dužne donijeti Program utroška sredstava šumskog doprinosa. Pretpostavljamo da su one to i učinile prema postojećim zakonima i pravilnicima.

Tu se nameće još jedno pitanje: “Je li 100 milijuna kuna u dvije godine sitniš? Ako jest, koliko bi novaca, prema mi-šljenju pojedinaca, trebale Hrvatske šume uplatiti na račun lokalnih samouprava i tko bi te novce trebao zaraditi?” Daljnjim povećanjem uplata povećali bi se i troškovi Hrvat-skih šuma d.o.o. te bi se smanjivala dobit. Time bi se bitno smanjila osnovica za porez na dobit i uplata dijela dobiti u proračun Republike Hrvatske koji iznosi 60 % od osnovice za dobit nakon oporezivanja.

I OKFŠ – Naknada za korištenje općekorisnih funk-cija šuma ima svoju priču. Optužen od javnosti kao parafi-skalni namet, koji služi šumarima kako bi plaćali rupe i pri-

Lokalnoj samoupravi Hrvatske šume

uplatile više od 100 milijuna kuna

u zadnje dvije godine

krivanje financijskih minusa, ova naknada koju plaćaju svi pravni subjekti koji posluju na prostoru RH često je izazivala polemike, kako u medijskome prostoru, tako i u saborskim klupama. Iako je u početku ta naknada iznosila 0,07 % svih prihoda pravnoga subjekta, dolaskom krize prvotno je sma-njena na 0,052 %, da bi potom bila smanjena na 0,0265 % ukupnih prihoda pravnih subjekata. Drugim riječima, uko-liko neki poduzetnik godišnje uprihoduje 1 milijun kuna, na račun naknade za OKFŠ uplatit će 265 kuna za isto vremen-sko razdoblje.

Problem je što većina naših građana ne vidi što se to točno radi sa tih 265/1.000.000, stoga smatraju kako je taj novac bačen uzalud.

Sredstva koja se skupe tijekom godine strogo se na-mjenski troše, tj. Zakon jasno govori u što se to točno sred-stva od naknade OKFŠ-a smiju trošiti a to su:

1. Radovi biološke obnove šuma

2. Radovi gospodarenja šumama na kršu

3. Radovi na sanaciji i obnovi sastojina ugroženih su-šenjem i drugim nepogodama, izgradnja šumskih prometnica, razminiranje šumskih površina i ostale radnje koje će podići općekorisnu funkciju šuma

4. Radove sjemenarske i rasadničarske djelatnosti u šu-marstvu, očuvanje genofonda i podizanju klonskih sjemenskih plantaža

5. Znanstveni radovi sa područja šumarstva

Naknada za OKFŠ počela se uplaćivati 1992. godine i konstantno je rasla kako je raslo i gospodarstvo, sve do 2009. godine kada je uplaćeno rekordnih 458.634.000 kuna. U 2015. godini došlo je do promjene Zakona o šumama nakon koje računom na koji se uplaćuju sredstva za OKFŠ uprav-lja ministarstvo poljoprivrede, a ne Hrvatske šume. Stoga su prošle godine od ukupne količine sredstava, koja su iznosila oko 180 milijuna kuna, Hrvatske šume, kao najveći subjekt u šumarstvu RH, privukle ukupno 21.551.000 kuna.

Tu se opet nameće pitanje tko će sanirati posljedice po-žara na Pelješcu ili razminirati ostatak Hrvatske kada zna-mo da je unatoč do sada uloženih 450 milijuna kuna, 85 posto od ukupne količine miniranih površina upravo šum-sko zemljište. Tko će pošumljavati krš kako bi se spriječile bujice ili tko će graditi protupožarne prosjeke i promatrač-nice te provoditi protupožarnu zaštitu? Tko će odnjegovati bujne borove šume kojima se turisti toliko dive kada stignu na našu obalu? Odgovor je samo jedan; Hrvatske šume!


Aktualno

I danas se sjetim šoka koji je u meni izazvao prizor polomlje-ne šume kada sam u ožujku 2014. godine prvi puta vidio posljedice katastrofalnog ledoloma u Gorskom kotaru. Pre-

dio Šumarija Gerovo, Fužine, Tršće, Prezid, Crni Lug i Mrkopalj, koje sam tada posjetio, izgledao je jezivo. Ogoljela stabla bukve bez grana stajala su apokaliptično poput svijeća, dok su grane koje su popadale po tlu stvorile neprelaznu prepreku za normal-no kretanje šumom. Stabla su na padinama bila u potpunosti izvaljena sa korijenskim sustavom, a izvalama su se pridružila i stabla jele, koja je s obzirom da je četinjača ipak manje stradala od bukve.

Toga proljeća započeo je mukotrpan i skup posao sanacije posljedica ledoloma u koji su uložena golema sredstva. Riječ je o vjerojatno najskupljoj elementarnoj nepogodi koja je ikada pogodila naš narod. Stoga je napravljen sanacijski plan za raz-doblje od tri do pet godina, iako su iskustva drugih zemalja, koje su se suočile sa sličnim nepogodama, govorila kako će to razdo-blje biti puno duže.

Napominjemo kako se radi o izuzetno opasnome poslu gdje i najmanja greška može imati smrtne posljedice, što je automatski eliminiralo osoblje koje nije obučeno za rad u šumi, već je zahtijevalo angažman iskusnih profesionalaca. Pri tome su poslove sanacije odrađivali šumari iz cijele Hrvatske koji su iz-vršili kompletnu doznaku kako bi se spasilo ono što se spasiti da.

Osim šume, divljač je također teško stradala u ledolomu, pogotovo srneća koja se nije mogla kretati kroz gusto granje

Tekst Foto: Goran Vincenc

SANACIJA LEDOLOMA

Nakon dvije godine učinjeno

je mnogo posla

koje je palo na tlo. Stradala je i infrastruktura. Pojedine promet-nice su bile u potpunosti neupotrebljive. Osim Hrvatskih šuma, goleme štete imala je i Hrvatska elektroprivreda na visokona-ponskim stupovima i kablovima do kojih je bilo nemoguće doći zbog uništenih cesta i putova. Također je jako stradao i Nacio-nalni park Risnjak, a zanimljivo je kako se šteta pojavila na nad-morskoj visini do 950 metara.

Dvije godine poslije obišli smo isto područje kao i u ožujku 2014. godine kako bi provjerili kako napreduje ambici-ozni plan sanacije ledoloma i treba biti iskren i reći kako je na-pravljen golemi posao. Šumski red je uspostavljen na velikome dijelu državnih šuma, a obnavlja se i infrastruktura. Na pojedi-

Prošlo je dvije godine od velikog ledoloma koji je šumare i drvoprerađivače Gorskog kotara zavio u crno. Samo u jednoj noći, kao posljedica elemen-tarne nepogode stradao je dvogodišnji etat UŠP-a Delnice ili petina godišnjeg etata Hrvatskih šuma. No šumari su odmah prionuli u golemi zahvat sa-nacije šumskih površina, vjerojatno najveći ikada na ovim prostorima, te danas, dvije godine poslije, s ponosom mogu pogledati na dosada učinjeno.


Aktualno

nim prometnicama vidljiv je novi sloj asfalta koji je tamo bio i prije nesreće, a kojeg su uništili mnogobrojni kamioni, forvare-deri i skideri radeći na saniranju. Samo je na sanaciju cesta na području Šumarija Gerovo, Fužine, Crni Lug i Prezid do sada uloženo više od 2 milijuna kuna.

Već do kraja prve godine uspješno je kroz sanaciju posje-čeno 170.000 kubika uništenih stabala i sanirani su predjeli s najkvalitetnijim sastojinama, dok je prošle godine posječeno daljnjih 101.000 m³. Ove će se godine sanirati još 50 – 100 tisuća kubika i težište će biti na teško pristupačnim terenima gdje je potrebno koristiti žičaru. Nakon ove godine vjerojat-no će u šumama još ostati nešto malo neposječenih, prven-stveno tankih bukovih stabala koji su već izgubili na kvaliteti i tehničkoj upotrebljivosti, te zbog toga neće biti većih dodat-nih šteta. Ostat će u šumi i istrunuti i obaviti jednu od svojih prirodnih funkcija. Treba napomenuti kako je sanacija kre-nula prioritetno u najkvalitetnijim sastojinama, tako da će u šumi ostati nesanirane samo najmanje kvalitetne sastojine.

– Kako bi spasili što više, prvo smo pristupili sanaciji sta-bala koja su ležala na tlu, jer su ona bila najugroženija te je njima prijetila najveća opasnost od truljenja. Većinu stabala koja su ostala stajati nismo dirali iz razloga što smo prvo že-ljeli vidjeti, utvrditi, kako će se revitalizirati i što će s njima biti u narednim godinama. Vidljivo je da su se ta stabla sama počela obnavljati iz lateralnih pupova, stoga treba pustiti prirodu da sama zaliječi svoje rane. Ta stabla bit će predmet

daljnjih postupaka u narednim godinama sanacije, – rekao nam je Denis Štimac, rukovoditelj Proizvodnog odjela delnič-ke podružnice.

Probleme u sanaciji čine i nagnuti tereni kojih u Gorskome kotaru ne nedostaje. Jesenas smo radili prilog o sanaciji ledolo-ma na nagnutim terenima pomoću žičare, stoga nam se činilo prigodno vidjeti kakav posao je obavljen u proteklih 5 mjeseci. Strme padine iznad Gerova bile su počišćene, šumski red je na-pravljen, iako žičara i dalje radi i izvlači trupce.

No, koliko je god napravljen veliki posao u fazi izvlačenja drvne mase, jednako tako napravljen je veliki posao na pošu-mljavanju površina koje su u potpunosti uništene. Samo na području Fužina posađeno je 24.000 komada sadnica crnoga bora koji će se na tome području brzo razviti i spriječiti eroziju uslijed budućih oborina. Na području Gerova, u 2014. godi-ni posađeno je 32.000 sadnica bukve te još 2.500 komada u prošloj godini. Na području Gerova i Fužina sađena je i smreka u ukupnoj količini od 70.000 sadnica, a kao detalj treba ista-knuti kako je sva ta smreka uzgojena u rasadnicima Hrvatskih šuma. Posađeno je i 5,5 tisuća sadnica Ariša na područjima Šu-marije Mrkopalj i Gerovo. Osim sadnica sijana je i jela, i to u Fu-žinama 22 kilograma sjemena, dok je u Gerovu zasijano 42 kg. Kako bi cijeli taj posao uopće mogao biti obavljen prethodili su radovi pripreme terena za sadnju i naplodnju kojih je samo u 2015. godini izvršeno na 19, 85 ha, sadnja i sjetva obavljena je na 35,15 ha, dok je njega obavljena na 9,65 ha.

Usporedba 1 i 2: Predio iznad Gerova snimljen jesenas i početkom veljače

Obnovljena cesta koja je stradala u ledolomu

1

2


Aktualno

Svi ti radovi obavljeni su po svim pravilima struke i zaštite na radu. Izuzetno opasan posao sanacije obavljen je tek sa jednom lakšom ozljedom, a koliko je to veliki rezultat govori podatak kako je u susjednoj Sloveniji zabilježeno 23 smrtna slučaja tijekom sanacije. To je vrlo važan podatak koji ide u korist zagovornicima gospodarenja putem jedne jake dr-žavne tvrtke jer većina je šuma u Sloveniji dana u koncesiju, sustav koji se pokazao kao vrlo lošim, pogotovo kada dođe do velikih elementarnih nepogoda kada koncesionari ne vide financijski interes te zbog toga zanemaruju riječ struke. Ovo je i odgovor svima onima, bilo ih je i među nama šumarima, a posebno u nekim tzv. “zelenim“ strankama i udrugama, da se kao ispomoć na sanaciji angažiraju i nezaposleni, zane-marujući iz neznanja činjenicu da je ovo još puno opasniji rad od klasičnog, svakodnevnog rada na sječi i izradi.

Postoje pokušaji prikazivanja loše ili izostale sanacije šuma i na hrvatskoj strani, a kao primjer najčešće su korište-ni brezovi šumarci sa obiju strana autoceste ARZ u okolici Fužina, koji su zaista u istom, vidljivo jako lošem stanju od ledoloma. Pri tome se zanemaruje činjenica da su to privat-ne površine, obrasli pašnjaci i livade i da Hrvatske šume d.o.o. nemaju nikakvu ingerenciju na tim površinama pa samim time nisu u mogućnosti obaviti sanaciju područja.

Bilo kako bilo, prilikom posjeta Gorskome kotaru uvjerili smo se kako je na području državnih šuma obavljen jako do-bar posao. Gorani, svaka čast!

Početkom ove godine Hrvatske šume su od Kon-zilija za istraživanje i analizu ekonomije poljodjel-stva – Jedinice istraživanja za proizvodnju drveta iz šume, CREA – PLF, dobile dozvolu za slobodno razmnožavanje, prodaju i korištenje klona bijele topole Villafranca.

Tekst: Marija Glavaš Foto: Arhiva

ODOBRENA SADNJA KLONA

VILLAFRANCA

Kultivar bijele

topole u

eksperimentalnoj

fazi

Usporedba 3 i 4: Predio oko Lividrage snimljen mjesec dana nakon ledoloma 2014. godine i sanirana sastojina 2016. godine

3

4Bijela topola


Aktualno

Bijela topola (Populus alba L.) prirodno dolazi u sre-dišnjoj i južnoj Europi, Sjevernoj Africi i centralnoj Aziji. Od ove su vrste razvijeni brojni kultivari, od ko-

jih velik broj u drugoj polovici 20. st za komercijalne po-trebe. Jedan od njih je kultivar “Villafranca” stvoren u In-stitutu za istraživanje topola u gradiću Casale Monferato u Italiji 1954. godine. Kultivar, kasnije uzgajan kao klon, je nastao križanjem ženske bijele topole iz grada Villafranca u pokrajini Piemont i muške bijele topole iz grada Lucca u pokrajini Toskana.

Kao i druge vrste kratke ophodnje podiže se s prven-stvenim ciljem pridobivanja velike količine biomase i time energije u kratkom vremenu. Talijani navode kako klon “Villafranca” koriste za pošumljavanje riječnih zaravni kakve se prostiru uz rijeku Po uz koje osnivaju kulture i plantaže.

Do sada je prošao brojna testiranja i istraživanja, a jedno od njih je pokazalo da je “Villafranca” vrlo otporna na viso-ku koncentraciju metala koji zagađuju vodu, kao što je cink, dapače otpornija od drugih klonova, dok se najrasprostra-njeniji klon euroameričke topole I – 214 pokazao najmanje otpornim. Poljaci su tijekom usporednog pokusa klonova topole dokazali da “Villafranca”, u odnosu na druge najče-šće korištene, ima najmanji udio lignina.

Klon bijele topole “Villafranca” je registriran u Talijan-skom nacionalnom registru šumskih klonova ukazom Tali-janskog ministarstva poljoprivrede 8. veljače 1991. godine te u Talijanskom nacionalnom registru repromaterijala u kategoriji testiran 11. lipnja 2015. godine.

Hrvatskim šumama je njegovo korištenje u svrhu razmnožavanja i komercijalizacije dozvoljeno od 20. siječ-nja ove godine, što potvrđuje službeni dopis dostavljen u Direkciju. Potpisnik je direktor Konzilija za istraživanja ana-lizu ekonomije poljodjelstva CREA – PLF.

Trenutno je “Villafranca” kod nas u eksperimentalnoj fazi i tek će se pokazati koliko će se dobro prilagoditi i što se od ovih topola može očekivati. U UŠP Osijek će se saditi na površinama na kojima se uzgaja crna topola. Njome pla-niraju pošumljavanja u gospodarskim jedinicama koje se nalaze uz rijeku Dravu, a ukupna će površina biti poznata tek nakon što se u potpunosti izvrši razminiranje.

U dijelu toka rijeke Drave i ušću u Dunav riječna infra-struktura dovela je do velikih promjena u vodnom režimu, zbog čega se selekcionirani klonovi trebaju adaptirati na nove uvjete razina podzemnih voda.

U Institutu za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu u susjednoj Vojvodini već su uzgojili reznice od jednogo-dišnjih izbojaka. Pripremili su ih, kako navodi grupa auto-ra iz Instituta, u dva navrata te pregledali nakon vađenja iz zemlje i ispiranja u ljeto 2010. godine. Navode kako su pregledani genotipovi pokazali zadovoljavajući potencijal zakorjenjivanja. Iz prve je grupe preživjelo 65 do 80 % sad-nica, a iz druge između 45 i 80 %.

Dr. sc. prof. Davorin Kajba sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, inicijator pridobivanja dozvole za proizvodnju u Hrvatskim šumama, pojasnio je kako je ovaj klon dobro pri-lagođen uvjetima kakvi vladaju u našim riječnim područji-ma.

Vezana uz vodu Velika iščekivanja

Slavonski hrastici


SVJETSKI DAN ŠUMA, 21. OŽUJKA

Šume su naša prva crta obrane od

klimatskih promjena

Aktualno

Ekološka važnost šuma je višestruka. One sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, šume u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Nizinske šume imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tla od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa. Veće šum-ske površine utječu na klimu ublažavanjem velikih promjena temperature, ljeti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikroklime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, za-državaju velike količine prašine te pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama.

Šume i druga šumska zemljišta pokrivaju više od 40 % kopnenog dijela zemalja Europske unije, a njihove se značajke uvelike razlikuju od regije do regije. Zahvaljuju-

ći pošumljavanju i prirodnoj sukcesiji, šumska područja EU-a tijekom proteklih desetljeća povećavala su se za 0,4 % godiš-nje. Međutim, u svijetu se šumska područja i dalje smanjuju.

Unutar Europske unije trenutačno se siječe svega 60–70 % godišnjeg prirasta, pa se drvna zaliha povećava. No, gospo-darenja šumama razlikuje se od zemlje do zemlje članice, a jedan od važnijih faktora jeste udio šuma u privatnom, odno-sno državnom vlasništvu. Oko 65 % šumskih površina unutar Europske unije nalazi se u vlasništvu 12 milijuna privatnih oso-ba. Glavnina privatnih šuma je manjih površina, oko 5 ha po posjedniku i karakterizira ih velika usitnjenost i rascjepkanost. Većina šuma u Austriji, Njemačkoj, Luksemburgu, Danskoj, Finskoj ili Francuskoj jesu u privatnom vlasništvu. S druge stra-ne, zemlje u kojima su šume u većinskom državnom vlasniš-tvu jesu Grčka, Rumunjska, Poljska, Estonija, Litva i Bugarska koja, zanimljivo, u državnom vlasništvu ima čak 97,3 % šuma i šumskog zemljišta. Promjene u vlasništvu šumskih zemljišta dovele su i do promjena u mogućnosti javnog pristupa i kori-štenja šuma. Dok su državne šume otvorene za ulazak javno-sti, pristup mnogim privatnim šumama zabranjen je, u nekim

Tekst: Irena Devčić Foto: Arhiva

slučajevima ograničen (slobodan ulaz od 9,00 do17,00) ili se čak naplaćuje.

Šume su multifunkcionalne jer služe u gospodarske, društvene i ekološke svrhe. One nude staništa za životinje i biljke te igraju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih pro-mjena. Gotovo četvrtina šumskog područja EU-a zaštićena je u sklopu mreže Natura 2000, a dobar dio ostatka stanište je vrsta zaštićenih zakonodavstvom EU-a o prirodi. Šume nude i mnoge društvene koristi, uključujući one za ljudsko zdrav-lje, rekreaciju i turizam. Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama, među kojima su prven-stveno promjene zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Sječa šuma dovodi do velikog sma-njenja biološke raznolikosti na određenom području, stoga nestaju brojne i nekad vrlo raširene vrste biljnog i životinjskog svijeta. Uz to, na područjima u kojima nestaju šume, koje su regulatori temperature i vlažnosti, neizbježne su i promjene klime. Ekološka važnost šuma je višestruka. One sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, šume u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Ni-zinske šume imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tla od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa. Veće šumske površine utječu na klimu ublažavanjem

Unutar Europske unije trenutačno se siječe svega 60 – 70 % godišnjeg prirasta, pa se drvna

zaliha povećava.

Ključna uloga u regulaciji poplava


Aktualno

Poučna staza na Kleku

i da se koristi na način kojim se negativni utjecaji na klimu i okoliš smanjuju na najmanju moguću mjeru i istodobno osi-guravaju sredstva za život, njegova uloga može biti održiva. Šumska biomasa zajedno s nedrvnim šumskim proizvodima, za koje raste interes na tržištu, pruža prilike za očuvanje ili otvaranje radnih mjesta i diversifikaciju prihoda u zelenom gospodarstvu s niskim emisijama ugljika. Na globalnoj razini EU je u prvom redu borbe protiv deforestacije i degradacije šuma. Ona promiče održivo gospodarenje šumama kao način zaštite bioraznolikosti, borbe protiv dezertifikacije i odgovora na klimatske promjene.

velikih promjena temperature, ljeti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikroklime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, zadržavaju velike količine prašine, te pružaju utočište i hranu brojnim životinj-skim i biljnim vrstama.

Europa ima dugu tradiciju održivog gospodarenja šu-mama, što se odražava i u načelima procesa FOREST EUROPE koji primjenjuju politike država članica EU, osobito putem po-litike ruralnog razvoja. To je dinamičan koncept s međunarod-nim, regionalnim i lokalnim slojevima koji na terenu moraju provoditi upravitelji šuma. U sklopu procesa FOREST EUROPE države članice obvezne su gospodariti svojim šumama na odr-živ način, u skladu s nacionalnim politikama i zakonodavstvom koji se dotiče šuma. Pri provedbi ove strategije trebalo bi se usmjeriti prema referentnim vrijednostima održiva gospoda-renja šumama, poboljšanju razmjene informacija i širenju do-bre prakse. U sektoru šuma učinkovito korištenje resursa znači korištenje šumskih resursa na način koji smanjuje utjecaj na okoliš i klimu na najmanju moguću mjeru i davanje prvenstva šumskoj proizvodnji koja ima veću dodanu vrijednost, otvara više radnih mjesta i pridonosi boljoj ravnoteži ugljika. Šume i šumske površine u Republici Hrvatskoj prekrivaju 37 % ukupne površine, dobra su od općeg interesa, uživaju posebnu zaštitu države, a koriste se pod uvjetima i na načine koji su propisani Zakonom o šumama. U našoj zemlji šume su još uvijek autoh-tone, što nije slučaj s velikim dijelom šuma u Europi. Kao rela-tivno nova članica Europske unije svojim znanjem i iskustvom gospodarenja šumama možemo zasigurno uvelike doprinijeti danjem razvoju šumarstva u ekološkom i održivom smislu.

Šume su današnjem modernom društvu sve potrebni-je. Budući da pokrivaju velike dijelove ruralnih područja, šume su vitalne i za ruralno stanovništvo jer podupiru gospodarsko blagostanje i radna mjesta. Održiva, obučena i sigurna rad-na snaga jedan je od stupova konkurentnijeg sektora šuma. Šume kojima se dobro gospodari zajedno sa svojim upravite-ljima na svim razinama, radnicima i poduzetnicima utiru put održivu i konkurentnu sektoru šuma koji igra važnu ulogu u ruralnom razvitku i cijelom gospodarstvu, a istodobno donosi društvene koristi. Drvo je prirodna sirovina koja se može ob-navljati, ponovno uporabiti i reciklirati. Pod uvjetom da se crpi iz šuma kojima se gospodari na održiv način, da se obrađuje

Mediteranske borove šume sprječavaju eroziju

Šume na kršu

U sklopu procesa FOREST EUROPE države članice obvezne su gospodariti svojim šumama na

održiv način, u skladu s nacionalnim politikama i zakonodavstvom koji se dotiče šuma.


Aktualno

Voda i posao ili zapošljavanje u širem smislu, slogan je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda koji se redovito obilježava 22. ožujka, i to još od 1993. godine, kada je Opća skupština UN-a donijela odluku o obilježavanju Svjetskog dana voda, kako bi se tog dana, a posljednjih godina i čitav tjedan, podigla svijest ljudi o potrebi očuvanja vode, njenog racionalnog korištenja i zaštite od onečišćenja.

Voda nije rijetkost u Svemiru, ona je otkrivena i potvr-đena i na drugim planetima izvan Sunčevog sustava, na mjesecima drugih planeta u našem susjedstvu,

ali voda koju trebamo za život na ovoj našoj Zemlji ipak je ograničen resurs. Količina vode na Zemlji je konstanta, ima je 1,3 milijarde kubičnih kilometara u neprekidnom kruženju i ta količina nije se smanjivala milijunima godina. Slana voda mora i oceana čini 97,4 %, samo 2,6 % je slatka voda u rijekama i jezerima, a veći dio te slatke vode nalazi se u ledenim pločama. Od cjelokupne slatke vode na Zemlji samo je 3 % pitke vode. Taj mali postotak vode nalazi se u podzemlju, koristimo je za piće i sanitarne potrebe. Podze-mne vode na većim dubinama dobro su zaštićene, ali one koje iskorištavamo podložne su onečišćenjima koja dolaze s površine tla. Rast populacije i opći porast standarda po-vezan je i s velikim rastom otpadnih tvari koje deponira-mo na tlo i u njega, a posljedica su onečišćenje podzemnih skladišta vode. Najčešći i najvažniji uzročnici onečišćenja površinskih i podzemnih voda su odlagališta otpada, prljava industrija, otpadne vode naselja, poljoprivredne površine, ceste, uređaji za proizvodnju, transport i distribuciju nafte

SVJETSKI DAN VODA 2016.

Ovogodišnja tema: Voda i zapošljavanje

i naftnih derivata. Svakog dana oko 2 milijuna tona otpada u svijetu završi u vodi. Sve je manje čiste vode na raspola-ganju čovječanstvu, a tu vodu trošimo na način da je čak 70 % koristi poljoprivreda, 22 % industrija i 8 % domaćinstva.

Ipak nije sve tako dramatično, tehnologija nam omo-gućava da slanu vodu oceana i mora učinimo slatkom, za-gađenu vodu pročišćavamo i recikliramo, a biljni pokrov na Zemlji čuva i pročišćava podzemne vode. Šume u tom ciklusu imaju presudnu ulogu. To dobro znamo i vidimo na primjeru naših šuma hrasta lužnjaka, vrba i jasena koje rastu na vlažnim područjima Kopačkog rita i Lonjskog i Mo-krog polja, a ugrožene su vodo-tehničkim zahvatima koji mogu smanjiti podzemne i površinske vode koje su neop-hodne za rast ovih šuma. Šume su čuvari podzemnih rezer-voara vode i zato je važno očuvati šumski pokrov, njegovim gubitkom i smanjenjem ugrožavamo podzemne pričuve vode. Najveća ugroza vodi i ljudima prijeti od promjena klime bilo da idemo prema ledenom dobu ili globalnom zatopljenju. Vode će biti manje i bit će neravnomjerno ras-poređena, ali i teže dostupna.

Tekst: Irena Devčić Foto: Marinko Bošnjaković, Goran Vincenc, Arhiva

Vodu pročišćava šuma


Aktualno

No, vratimo se ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana voda pod geslom Voda i posao (engl. Water and Jobs), koja implicira temu odnosa između vode i rada, a sve u cilju održivog razvoja. Voda, uz zrak i tlo, jedna je od tri najvažnijih komponenti života. Ona je posvuda oko nas i u nama. U bak-terijama je 75 % vode, slično kao i u ljudskom organizmu 65 %, u krumpiru 80 %, a u rajčici 95 % vode. Proizvodnja hrane naj-veći je potrošač, ali i onečišćivač voda. Dok se razvijeni svijet razbacuje vodom, siromašne afričke zemlje nemaju ni za mi-nimalnu opskrbu stanovništva, a to je pet litara vode dnevno po stanovniku za piće i kuhanje. Stanovnik SAD-a i EU dnevno za svoje potrebe koristi od 150 do 300 litara vode. Još je gori podatak da se u razvijenim zemljama godišnje troši 15.000 litara vode po stanovniku za uklanjanje ljudskog otpada (uri-na i fekalija). Zaista smo nevolja za ovaj naš plavi planet koji možemo zvati vodenim planetom. Prema izvješću UN-ove organizacije za poljoprivredu i hranu FAO, gotovo dvije mili-jarde ljudi na svijetu nema pristup čistoj i pitkoj vodi. Taj će se broj samo povećavati, a nedostatak pitke vode značit će i sve više epidemija bolesti čiji je uzrok onečišćena voda, kao što su malarija, tifus, denge groznica, kolera i slične bolesti.

Osiguranje pitke vode svim zajednicama na svijetu od vitalne je važnosti za osiguranje mira i održivog razvitka, poručuju iz sjedišta UN-a uz Svjetski dan voda 2016. godine. Znanstveno razumijevanje kruženja vode u prirodi, njena ra-sprostranjenost u površinskim i podzemnim vodama, uprav-ljanje vodom u gradovima i naseljima, a sve to uz racionalni pristup korištenja voda i zaštite prirode ciljevi su kojima bi se odgovorilo na potrebe čovječanstva za pitkom vodom. Svijet se nalazi u apsurdnoj situaciji kad govorimo o vodi. Sve je više vode u boci. Odlazak na posao, u šetnju ili na rekreaciju s bočicom vode u ruci u razvijenom svijetu postaje pravilo, a gdje ta plastika završava? Pa na deponijima otpada u vo-dama rijeka i oceana, samo se manji dio reciklira i ponovno vraća u uporabu. PVC ambalaža predstavlja velik ekološki problem, ali i ugrozu ljudskog zdravlja. Industrija flaširane vode vrijedna je 30 milijardi dolara i jedan je od najbrže rastućih biznisa. Voda je dragocjen resurs i ne kaže se bez razloga čuvaj to kao kap vode na dlanu. Od narodnih izreka uvijek možemo učiti.

Izvor Gacke Delta Neretve

Voda u obliku kiše Rijeka Drava

Obnovljena fasada na zgradi delničke podružnice


UŠP DELNICE

Najuspješnija godina u više od pola stoljeća

Aktualno

Prošla 2015. godina vjerojatno će opet oboriti povijesni poslovni rezultat Hrvatskih šuma, a među rezultatima se ističe poslovni rezultat UŠP Delnice koje su ove go-

dine uspjeli posjeći čak 500.701,60 kubika, što je jedan od najboljih rezultata u povijesti te najviše posječene drvne mase na delničkome području još od 1948. godine! UŠP Del-nice su ove godine tik iza Bjelovara, što prethodnih godina nije bio slučaj, a od kada postoji tvrtka Hrvatske šume ovo je definitivno najbolji rezultat. Prosječna prodajna cijena bila je 287,62 kn/m³, pa je UŠP Delnice ostvarila prihod od prodaje drvnih sortimenata od respektabilnih 140 milijuna kuna, uz rekordnu dobit od 20 milijuna kuna.

Taj rezultat još je i veći kada se istakne činjenica kako su sa radovima započeli tek iza Uskrsa, što im je ostavilo svega 8 mjeseci za realizaciju plana.

– S proizvodnjom smo startali jako kasno, tek u travnju, jer nam vremenski uvjeti nisu dopuštali da počnemo ranije. Do tada je većina naših radnika bila na ispomoći u Slavoniji. Ove godine snijega gotovo i nema, stoga je za očekivati kako ćemo početi s proizvodnjom ranije, što bi moglo donijeti još bolji re-zultat, – rekao nam je Srećko Petranović, voditelj UŠP Delnice.

Petranović ističe radnike i dobru organizaciju kao glavne nositelje ovoga rezultata. UŠP Delnice su prošle godine bro-jale 604 zaposlena, dok je ove godine u siječnju zaposleno još 38 radnika.

– Odgovorni i radišni djelatnici UŠP Delnice najviše su pri-donijeli ovome rezultatu. Od ukupno posječene količine naši radnici su posjekli više od 210.000 m³ ili 41 posto, na pomoć-na stovarišta privukli su 200.000 m³ ili 42 posto. Na ispomoći iz drugih podružnica bila nam je samo UŠP Koprivnica s dva traktora i 5 sjekača. Ostatak količina do ukupnih napravili su privatni poduzetnici. Želim istaknuti kako naši traktori imaju najbolje učinke unutar Hrvatskih šuma, što je, s obzirom na terene kojima gospodarimo, izvrstan pokazatelj truda naših ljudi, – ističe Petranović.

Iako početak godine nije imao taj nagovještaj, del-nička podružnica Hrvatskih šuma imala je jednu od najuspješnijih godina u svojoj povijesti. Kada se zbroje svi problemi koji su mučili Delničane tije-kom godine, onda možemo reći kako je ovoj rezul-tat i više nego fantastičan.


Voditelj UŠP Delnice, Srećko Petranović


Aktualno

Naravno, idealni vremenski uvjeti koji su u Gorskome kotaru vladali od travnja pa do kraja godine išli su na ruku go-ranskim šumarima, no to nikako ne umanjuje njihov povije-sni rezultat. Treba uzeti u obzir i činjenicu kako su se Gorani cijele prošle godine mučili sa sanacijom ledoloma iz 2014. godine. Sa završenom 2015. godinom može se konstatirati kako je najveći dio uspješno saniran, što znači kako su naj-kvalitetnije sastojine dovedene u red te je spriječeno njihovo daljnje propadanje. Područja zahvaćena ledolomom, kojima je trebalo pošumljavanje, obavila je uglavnom delnička po-družnica sa svojim zaposlenicima, uz pomoć radnika zapo-slenih putem agencije

Osim na proizvodnoj strani, radovi biološke obnove šuma obavljeni su u potpunosti, u što je uloženo 15,5 mili-juna kuna. Njega mladih sastojina izvršena je na 303,64 ha, dok su prorede napravljene na 89,96 ha. Izgrađeni su i novi šumski putovi pa je tako na održavanje i izgradnju šumske infrastrukture utrošeno 3,78 milijuna kuna.

Kada govorimo o investicijama, značajna sredstva uložena su u obnovu objekata. Na zgradi podružnice, koja se nalazi u centru Delnica, obnovljena je fasada te je postavlje-na nova stolarija, što će smanjiti troškove režija u budućno-sti. I neće se stati na tome!

Već u 2016. nastavlja se obnova fasada i stolarija na objektima Šumarija Delnice i Ravna Gora te na dvjema lu-garnicama; Platak i Suho. Planira se obnova fasade na zgra-dama Šumarije Crni Lug i Fužine, dok će se na centralnom skladištu podružnice mijenjati krov. Krov se planira mijenjati

i na Šumariji Tršće, Lovačkoj kući Smrekova draga te lugarni-cama Škodovnik i Milanov vrh. Planirana je i obnova fasade i stolarije na zgradi stare Šumarije Skrad, koja će po svoj prilici dobiti prenamjenu.

UŠP Delnice surađuju sa šumarima iz cijeloga svijeta, jer malo gdje struka može vidjeti preborno gospodarenje na djelu.

Prošle godine posjetili su ih šumarski stručnjaci iz Slo-vačke, dok su se za ovu godinu već najavili mađarski i finski šumari. Delničanima je jasno s kakvim blagom raspolažu, stoga surađuju sa šumarskim društvima iz cijeloga svijeta, preko kojih se realiziraju i stručni posjeti. To svakako može biti na ponos cijelim Hrvatskim šumama, jer malo se struka može podičiti kako strani stručnjaci dolaze učiti od nas, a ne mi od njih.

Delnička podružnica pokazala je kako se i u teškim vremenima može postići dobar rezultat, a mi im želimo i uspješnu tekuću godinu.

Šumarija Crni Lug ide u obnovu ove godine

Ugrožena i rijetka vrsta u Hrvatskoj


Aktualno

PRAĆENJA ORLA ŠTEKAVCA NA PODRUČJU UŠP ZAGREB

Europski ljepotan u posavskim šumama

Prvi anketni upitnik i dopis u kojima se traži popis točnih lokacija gnijezda orla štekavca Uprava šuma podružnica Zagreb zaprimila je krajem travnja 1993. godine. S go-

dinama su iz Zavoda za zaštitu prirode, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potraživali sve detaljnije podatke o loka-cijama i stanju ovih najvećih europskih orlova. Tako su krajem travnja iz Zavoda stigli novi anketni upitnik i dopis. U upisnik je trebalo upisati naziv Uprave šuma podružnice, šumski predjel, odjel i odsjek, tip i starost sastojine, godinu u kojoj će se reali-zirati etat, vrstu drveta na kojoj je viđeno gnijezdo, od koje je godine gnijezdo poznato, je li bilo aktivno 1993. godine, jesu li u njemu viđeni mladi, je li u gnijezdu viđena odrasla jedinka i gnijezdi li se na području šumarije još neka vrsta orla i u sluča-ju potvrdnog odgovora koja.

Godine 2003. podatke o štekavcu je zatražila Direkcija Hr-vatskih šuma. Temeljeni su na sustavu prema kojem se izrađu-ju gospodarske osnove, a sadržavali su upite o nazivu šumari-je na području koje se nalazi gnijezdo, gospodarske jedinice, odjelu i odsjeku, površini odsjeka, uređajnom razredu, starosti sastojine i datumu zadnjeg opažanja.

Prve šumarije koje su evidentirale prisustvo gnijezda bile su Dugo Selo, Popovača i Lipovljani. Iz Šumarije Velika Gorica javljeno je kako je viđena jedna jedinka koja prelijeće područ-jem, točnije nad selom Pešćeno, ali ne i gnijezdo. Pretpostav-ljeno je da se gnijezdo nalazi na području susjedne Uprave šuma podružnice Sisak. Iz ukupnih prikupljenih podataka je


bilo jasno vidljivo da su svi navedeni odsjeci bili starosti pre-ko sto godina, što potvrđuje činjenicu da vrsta gradi gnijezda isključivo na zrelim stablima velikih dimenzija. Također, iz po-dataka je bilo razvidno da se najveći broj gnijezda nalazi u Šu-mariji Lipovljani, točnije gospodarskoj jedinici Josip Kozarac.

Iz podataka prikupljenih 2004. godine vidljive su neke promjene. Na popis šumarija, u kojima obitava orao štekavac, uvrstile su se Novoselec i Kutina gdje su pronađena po dva gnijezda. U Šumariji Lipovljani viđeno je jedno novoizgrađe-no gnijezdo, ali je brojno stanje tamo ostalo isto, obzirom da se jedno stablo sa starim gnijezdom izvalilo. Vijest je odmah javljena Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sličnu situaciju zabilježili su u Šumariji Dugo Selo, gdje je također uništeno jedno gnijezdo. U ovome sluča-ju gnijezdo se osušilo pa ga je s lakoćom srušio vjetar, a orao štekavac neko vrijeme nije viđen. Tek nakon nekog vremena uočeno je novoizgrađeno gnijezdo na stablu udaljenom stoti-njak metara od onoga na kojem je bilo staro.

Iduće godine Zavod za ornitologiju HAZU je, u svrhu izra-de jedinstvene baze podataka o gnijezdima orla štekavca, za-tražio dostavu preslika 02 obrazaca iz gospodarskih osnova, onih odsjeka u kojima su evidentirana gnijezda.

Početkom 2006. godine Zavod za ornitologiju upoznao je UŠP Zagreb s inicijativom za izradu Protokola postupanja s mjestima gniježđenja štekavca i uspostavom trajnog zajed-

Na području Uprave šuma podružnice Zagreb evidencija o lokacijama gnijezda orla štekavca (lat. Haliaee-tus albicilla) kao ugrožene i rijetke vrste počela se voditi još od 1986. godine. Potreba za vođenjem takvih podataka temelji se na činjenici da ova grabljivica spada u Hrvatskoj u ugrožene i rijetke vrste. Kao takva je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (N. N. 30/94 i N. N. 43/95), a na popisu u Pravilniku o strogo ugroženim vrstama nosi oznaku rizična vrsta (VU) prema IUCN klasifikaciji.

Gnijezdi se visoko u krošnjama

Najviše ih je na području Šumarije Lipovljani


Aktualno

ničkog sustava praćenja stanja populacije. Odjel za ekologiju UŠP Zagreb je s Protokolom upoznao sve spomenute šumari-je i dostavio im smjernice koje su za svrhu imale što uspješnije praćenje.

Početkom 2007. godine iz Zavoda je stigao poziv na praćenje stanja populacije orla štekavca na području UŠP Za-greb sa zamolbom da se počne pratiti i populacija crne rode. U tu je svrhu Odjel za ekologiju dostavio svim šumarijama i radnoj jedinici Hortikultura dopunjene upute o evidenciji gnijezda. Zatraženo je da se, ako je moguće, točne lokacije gnijezda ucrtaju na šumarske karte ili unesu u GPS uređaj po mogućnosti što preciznije. Osim toga, u Zavod je trebalo slati podatke o vrsti stabla na kojem je gnijezdo, njegovu ukupnu izmjerenu visinu i visinu mjerenu od žilišta do podnožja gni-jezda te k tome priložiti O2 obrazac odjela. Od šumarija se tra-žilo da o svemu spremno izvještavaju Zavod za ornitologiju koji je u međuvremenu dostavio UŠP Zagreb upute s načinom praćenja crne rode s kratkim opisom vrste.

Iz Šumarije Novoselec 2013. godine javljeno je da je na po-dručju gospodarske jedinice Žutica pronađeno novo gnijezdo, a iz Šumarije Velika Gorica javljen je pronalazak dvaju gnijezda na području gospodarske jedinice Turopoljski lug. Djelatnici su upućeni da podatke dojave Zavodu za ornitologiju iz kojega stižu još detaljnije upute za praćenje grabljivica. Formulari za prijavu opažanja rijetke vrste sadrže upite o: vrsti, podvrsti, starosti, spolu, ruhu (zimsko/ljetno), boji jedinke, datumu na-laženja, lokalitetu, opisu staništa, opažaču (ime i prezime), su-opažaču, načinu opažanja (mirovanje, letenje ili dr.), vremen-skim prilikama (naoblaka, vjetar), udaljenosti ptice, optičkoj opremi, istovremeno prisutnim vrstama s kojima je moguća usporedba, prijašnjem motrenju jedinke, postoji li dokazni materijal o prisustvu (fotografije, perje ili sl.), hvatanju ptice, a u slučaju da je vršeno traži se navođenje njezinih mjera (masa, duljina krila i dr.). Na poleđini formulara traži se podroban opis

jedinke koji uključuje izgled i ponašanje te usporedba s isto-vremeno prisutnim pticama. Po mogućnosti treba priložiti i crtež kao i obrazloženje zbog čega se po mišljenju opažača radi upravo o ovoj vrsti ili podvrsti i zašto je isključena zamjena za sličnu vrstu.

Osim što se evidentiraju točne lokacije gnijezda, važ-no je napomenuti da se, prema Zakonu o zaštiti prirode, oko stabla s gnijezdima izostavljaju sječe u polumjeru od najma-nje 100 m, a dio u kojem se nalaze se prenamjenjuje u kate-goriju šume s posebnom namjenom. Isto tako, svi se šumski radovi i ljudske djelatnosti u širem području oko gnijezda ograničavaju na razdoblje izvan sezone gniježđenja. Sezona traje od sredine lipnja do sredine prosinca. Ukoliko se orlovi presele, uvjeti zaštite počinju vrijediti za područje locirano oko novog gnijezda.

Valja istaknuti da se dobar dio terena na kojem je potvrđe-no prisustvo preklapa s područjem Parka prirode Lonjsko po-lje. To se odnosi na tri šumarije smještene na lijevoj obali rijeke Save. Gledano od zapada na istok to su Šumarija Popovača s pripadajućom gospodarskom jedinicom Popovačke nizinske šume, Šumarija Kutina, odnosno pripadajuća jedinica Kutin-ske nizinske šume i Šumarija Lipovljani, odnosno gospodarska jedinicu Josip Kozarac.

Na službenoj internetskoj stranici Parka prirode stoji kako ova grabljivica u Lonjskom polju čini 15 % populacije. Opisan je orao snažne konstitucije koji zahvaljujući rasponu krila od 2 pa čak do 2.5 metra satima može jedriti na uzgonu toplijeg zraka. Stručna suradnica s Odjela ekologije, Željka Kušan, posvjedoči-la je kako joj je za svog posjeta Šumariji Lipovljani trebalo neko vrijeme kako bi uočila štekavčevo gnijezdo. Očito, iako je riječ o najvećem europskom orlu koji gradi velika gnijezda, ova ptica zna i uspijeva sebi osigurati da je mjesto na kojem obitava neu-očljivo, a da on sam ima izvrstan pogled na širu okolicu.


Događaji

OBLJETNICA

Hrvatske šume slave 25 godina

od svoga osnutka

Nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990. godine, tadašnja vlada započela je reformu pravo-suđa usvojivši pri tome brojne akte i zakone koji su

bili od nacionalnog interesa. Među njima se našao i Za-kon o šumama koji je stupio na snagu 5. listopada 1990. godine i koji je predstavljao pravnu osnovu za formiranje jedne velike tvrtke – Hrvatskih šuma. Naime, šume koje su do tada bile društveno vlasništvo postale su državno vlasništvo, zbog čega je bilo potrebno osnovati jedinstve-no poduzeće koje će upravljati tako velikim površinama. Novoproglašeni Zakon o šumama kojima se dotadašnja organizacija Šumskih gospodarstava preoblikovala u je-dinstvenu tvrtku JP Hrvatske šume.

Ostale bitne novine odnosile su se na način financi-ranja biološke reprodukcije šuma, u svrhu povećanja stope izdvajanja za jednostavnu i proširenu biološku re-produkciju šuma, za poduzeća koja se bave šumarstvom, povećana obveza izdvajanja za jednostavnu biološku re-produkciju za vlasnike šuma te uvedena naknada za ko-rištenje općekorisnih funkcija šuma (bez pojačanog pro-cesa sušenja šuma) u iznosu od 0,07 posto od ukupnog prihoda, koji plaćaju poduzeća i druge pravne osobe koje na teritoriju Republike obavljaju privrednu djelatnost.

Već 16. listopada 1990. godine (dan stupanja Zakona na snagu) Vlada Republike Hrvatske je imenovala šest čla-nova Upravnog odbora DP-a, a sljedećeg je dana Sindikat radnika iz djelatnosti šumarstva privremeno imenovao tri člana ovog odbora. Dva dana kasnije, 19. listopada, odr-žana je prva, a 24. listopada i druga sjednica Upravnog odbora. Aktivnosti na pripremama za organiziranje i re-gistraciju Javnog poduzeća tekle su ubrzano i 1. siječnja 1991. registrirano je i počelo je djelovati Javno poduzeće Hrvatske šume, te su prestale postojati radne organizacije šumarstva koje su ranije djelovale na području Hrvatske. Za vršitelja dužnosti, direktora poduzeća, imenovan je Ante Mudrovčić koji je u listopadu iste godine umirovljen, te je kao prvi direktor poduzeća Hrvatske šume imenovan Josip Dundović, dipl. ing. šum. koji je tu funkciju obavljao od 1. rujna 1991. do veljače 1996. godine.

Već iduće godine došlo je do izmjena i dopuna Za-kona o šumama te je napravljena analiza poduzeća Hrvat-ske šume gdje su istaknuti sljedeći podatci:

Tekst: Goran Vincenc Foto: Goran Vincenc, Arhiva

“Šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj prostiru se na 2.458.053 ha, što čini 35,6 posto od ukupne površine Hrvatske. Državne šume danas zauzimaju površinu od 1.574.593 ha, dok je ostalih 23,5 posto u privatnom vla-sništvu i one su u znatnoj mjeri devastirane. Oko 80 posto šumske površine obraslo je šumskim drvećem i ono da-nas ima značajnu drvnu masu od 239 milijuna m³, koja donosi godišnji prirast od oko 7 milijuna m³ bruto drv-ne mase. Međutim, zbog različite i nepovoljne strukture šuma na pojedinim područjima bruto sječa iznosila je najviše do 5 milijuna m³ i to pretežno drva listača (oko 86 posto)”… “Prosječni broj zaposlenih bio je u 1990. godini 14.971 radnika sa prosječnim čistim osobnim dohotkom od 5.195 din mjesečno, što je tada iznosilo 15,3 posto više od prosječnog čistog osobnog dohotka u privredi Hrvat-ske. U istom vremenu udio zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih u privredi Republike iznosio je 1,2 posto, isto kao i udio društvenog proizvoda šumarstva u društvenom proizvodu privrede Hrvatske. Šumarstvo nije značajan izvoznik, već se drvna masa uglavnom koristi za snabdije-vanje domaće prerade drva, koja je u Hrvatskoj značajan izvoznik. Šumarstvo sudjeluje u ukupnom izvozu Republi-ke sa oko 1,2 posto, dok cijeli šumsko-prerađivački kom-pleks sudjeluje sa 13,4 posto”

Ujedinivši sva šumska gospodarstva na području Republike Hrvatske novim ustrojem, u početku je osno-vano 15 Uprava šuma podružnica, da bi se 1995. godine osnovala još jedna, UŠP Nova Gradiška, nastala prilikom podjele UŠP Požega.

S ukupnim brojem od 16 Uprava šuma podružnica po-duzeće je funkcioniralo prema Zakonu o šumama i bilo je ustrojeno kao Javno poduzeće. Nova tvrtka je mogla u ratnim vremenima racionalnije koristiti resurse i pri tome osigurati potrajnost prihoda, a da ne govorimo o puno bo-ljoj pregovaračkoj poziciji koju je imala kao veliko poduze-će, pogotovo kod investicija. Treba uzeti u obzir vrijeme koje je nastupilo nakon osnutka kada je cijela država uto-nula u rat koji je trajao sve do mirne reintegracije 1997. godine. Tada je bilo od izuzetne važnosti za šumu cen-tralizirati tvrtku kako ne bi potpadala pod utjecaj lokalne samouprave.

Tvrtka Hrvatske šume osnovana je 1. siječnja 1991. godine nakon što je donesen Zakon o šumama kojim je ujedinjeno 20 šumskih gospodarstava u jedinstvenu organizaciju sa zaduženjem da na odgovoran i potra-jan način upravlja jednim od najvećih prirodnih bogatstava Republike Hrvatske.


Događaji


Događaji


Događaji

Važno je za istaknuti kako Republika Hrvatska u ratnim godinama nije posegnula sa svojim prirodnim bogat-stvom kako bi došla do sredstava za financiranje države, kakav je slučaj bio na kraju Drugog svjetskog rata, već je i dalje bilo na snazi potrajno gospodarenje temeljeno na Zagrebačkoj školi uzgajanja šuma.

Hrvatske šume dale su i veliki doprinos u Domovin-skom ratu, gdje je čak 2.500 zaposlenika sudjelovalo u obrani Hrvatske, dok je sva mehanizacija svakodnevno bila na raspolaganju, a da pri tome nikada nije isporučen niti jedan račun. Nakon Oluje, Hrvatske šume su svojim sredstvima i bez ičije pomoći obnovile objekte, kupile opremu, zaposlile ljude (podjednako i Srbe i Hrvate), po-magale su u normalizaciji života na tim područjima za što tvrtka Hrvatske šume nikada nije tražila niti lipe. Taj veliki doprinos radnika Hrvatske šume u stvaranju i normaliza-ciji stanja uvijek će biti ispisan zlatnim slovima u povijesti djelovanja tvrtke.

Mirnom reintegracijom 1997. godine, tvrtka Hrvatske šume počela je sa gospodarenjem šuma na okupiranim područjima, no kako je bila riječ o šumama sa jasnim ožiljcima ratnoga djelovanja te brojnim neaktiviranim minsko-eksplozivnim sredstvima, tvrtka je krenula u du-gotrajan, mukotrpan i skup proces razminiranja koji traje i dan danas i do sada je uloženo oko 450 milijuna kuna.

Godina 2002. bila je prekretnica u organizacij-

skom djelovanju tvrtke koja je iz Javnog poduzeća pre-oblikovana u društvo ograničene odgovornosti i na taj način prešla na poslovanje prema Zakonu o trgovačkim društvima. Iako mnogi mediji žele prikazati kako su Hr-vatske šume d.o.o. korisnik državnoga proračuna, istina je kako tvrtka od prelaska na Društvo ograničene odgo-vornosti nikada nije poslovala sa gubitkom te je znatnim sredstvima od dobiti punila državni proračun.

Te iste godine Hrvatske šume su postale nositelj važ-noga FSC certifikata za sve površine kojima gospodare. U početku su certifikat dobile podružnice koje su poslovale sa inozemstvom poput Delnica, Vinkovaca i Zagreba, da bi na kraju certificirane postale sve podružnice Hrvatskih šuma. FSC certifikat ugledni je dokument sa kojim se do-kazuje kako se državnim šumama gospodari na odgovo-ran, kvalitetan i održiv način.

Ugled hrvatskog šumarstva bio je golem, što dokazuje i činjenica kako je te godine Republika Hrvatska darovala božićno drvce tadašnjem Papi Ivanu Pavlu II., a Hrvatske šume organizirale su cijelu logistiku transporta do Rima.

Hrvatske šume su tijekom posljednjih godina bile su-dionice brojnih konferencija i organizator brojnih mani-festacija, sportskih događaja, humanitarnih akcija, a po ulasku u EU i nositelji brojnih projekata.

Godine 2002. organizirana je Stručna konferencija “Europa Forum” u Drveniku na temu uloge lovstva u gos-podarenju šumama, a iste je godine organizirana i Direk-torska konferencija srednjoeuropskih državnih šuma.

Ove godine EUSTAFOR, udruženje europskih tvrtki koje upravljaju državnim šumama, slavi svoju desetu obljetni-

cu, a Hrvatske šume mogu se podičiti kako su 2006. godi-ne bile jedna od tvrtki suosnivačica te organizacije.

Od brojnih natjecanja svakako treba istaknuti organi-zacijsko vrlo zahtjevno 29. svjetsko prvenstvo šumarskih radnika koje se održalo od 23. do 29. rujna 2010. godine na zagrebačkom Jarunu. Na prvenstvu je nastupilo 180 sjekača iz 30 zemalja.

Godine 2013. Hrvatske šume su bile domaćin i organi-zator 45. EFNS natjecanja šumara u nordijskom biatlonu koje se održalo na Vrbovskoj poljani, nedaleko od Bego-vog Razdolja, UŠP Delnice. Više od 600 natjecatelja iz 20 zemalja uživalo je tjedan dana u ljepotama Gorskog kota-ra u, kako će mnogi sudionici reći, najbolje organiziranom EFNS natjecanju u četrdeset petogodišnjoj povijesti.

Osim ovih velikih događaja, djelatnici Hrvatskih

šuma inicirali su brojne događaje, među kojima svakako treba istaknuti inicijativu Hrvatskog šumarskog društva na čiji prijedlog je 2011. godina proglašena od strane Uje-dinjenih naroda Međunarodnom godinom šuma.

Tvrtka gleda i na budućnost te se vrlo brzo prilagodila ulasku u Europsku uniju. Prvi projekt, obnova arboretuma Lisičine pod nazivom “Nature No1.” koji je realizirala UŠP Našice u suradnji s mađarskim partnerima, prijavljen je u sklopu IPA programa prekogranične suradnje za pro-gramsko razdoblje 2007. – 2013., završen je 2012. godi-ne, a uslijedili su brojni drugi projekti poput ForestEye-a, BioHeatLocal i dr. U fazi izrade studije izvodljivosti je naj-veći od njih, Naturavita – projekt razminiranja, obnove i zaštitite šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 u dunavsko-dravskoj regiji.

Kao što možemo vidjeti, prvih 25 godina tvrtke Hrvat-ske šume bilo je poprilično uzbudljivo. Danas je naša tvrt-ka svrstana među 25 najjačih tvrtki u državi, a s ponosom možemo reći kako vodimo brigu o gotovo pola državnoga kopnenoga teritorija upravljajući sa jednim od najvrjed-nijih hrvatskih blaga na odgovoran, ekološki i potrajan način. Našim šumama dive se šumari iz cijeloga svijeta i svakako možemo reći kako su Hrvatske šume ponos naše države. Ovim putem čestitam ovu malu obljetnicu svim zaposlenicima Hrvatskih šuma.

Sakupljeno sjeme lužnjaka u Gunji


Sjemenarstvo

PROIZVODNJA ŠUMSKO RASADNIČKOG MATERIJALA

Pojavljuju se znakovi oporavka jasena

Rezultati proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala na primarnom mjestu proizvodnje

govore nam kako je prošla 2015. go-dina, unatoč suši, u konačnici bila go-tovo ista kao 2014. godina za koju je bio karakterističan veliki broj padalina tijekom ljetnih mjeseci, pogotovo srp-nja. U prošloj godini ukupno je proi-zvedeno 1.959.894,49 kg sjemena šumskih svojti od gospodarskog zna-čaja te 1,165,71 kg rijetkih šumskih vrsta.

Kada govorimo o glavnim šum-skim vrstama tu svakako moramo istaknuti hrast lužnjak koji je ove godi-ne sakupljen u količini od 1.941.612,5 kg, što je bolje od prošle 2014. godi-ne kada je u sjemenskim sastojinama Hrvatskih šuma sakupljeno 1.788.088 kg. Zanimljivo je kako je ove godine najviše sakupljenog sjemena došlo iz sjemenskih sastojina zagrebačke po-


Prema rezultatima prikupljenog šumskog sjemena, prošla je godi-na unatoč suši dala veću količinu šumskoga sjemena. Važan znak je i da poljski jasen pokazuje zna-kove oporavka, čiji je urod 2014. godine u potpunosti izostao.

Značajne količine sakupljene su i u UŠP Sisak, te nešto manje količine u koprivničkoj, osječkoj, karlovačkoj te gospićkoj podružnici.

Kitnjak je, s druge strane, pod-bacio i skupljeno ga je gotovo deset puta manje nego prethodne godine, ukupno 17.042 kg. Značajnije količine sakupljene su tek u sjemenskim sa-stojinama UŠP Zagreb i UŠP Požege.

Poljski jasen izgleda pokazuje znakove oporavka. Nakon dvije izrazi-to loše godine, od kojih u 2014. nije sakupljeno ništa, ove godine sakuplje-no je ukupno 3.158 kg plodova, što možemo zahvaliti dobrome urodu na području UŠP Zagreb (1.050 kg), UŠP Vinkovci (1.107 kg) te UŠP Nova Gradiška (737 kg), dok je i osječko područje pokazalo znakove oporav-ka sa ukupno sakupljenih 200 kg. Na području UŠP Požega ukupno je sa-

družnice Hrvatskih šuma, čak 441.095 kg, dok su velike količine sakupljene u Novoj Gradiški, Bjelovaru, Našica-ma te na kraju u Vinkovcima, koje su uvijek do sada bile prve po količinama sakupljenog sjemena, no ove je go-dine urod bio nešto slabiji, a pretpo-stavlja se kako je to utjecaj poplava iz 2015. godine koje su najviše pogodile područje gdje se nalaze i tradicional-no najpoznatije sjemenske sastojine, područje Šumarija Gunje i Vrbanje.

Sakupljeno sjeme lužnjaka u Vrbanji


Sjemenarstvo

Hrvatskih šuma jest obična jela koja se sakuplja na području Gospića i Delnica, a ove je godine ukupno saku-pljeno 247 kg sjemena. Na području UŠP Split sakupljeno je i 31 kg sjeme-na običnog čempresa, a značajna je i količina skupljenoga alepskoga bora koja iznosi 33 kg, što će dobro doći u sanaciji prošlogodišnjeg požara na Pelješcu. Na području Splita sakuplje-no je i 4 kg sjemena crnoga bora.

Rijeke šumske svojte su, što se uroda sjemena tiče, također polučile solidne rezultate.

Kao i prethodne godine, crni orah također je dobro urodio i ove godine, čak 15 % više nego prethodne, tako da je sakupljeno 29.045 kg njegova sje-mena. Tradicionalno je riječ o područ-jima uz Dunav, tj. Upravama šuma Vinkovci, dok Osijek i Koprivnica ove godine nisu sakupljali sjeme te vrste.

kupljeno i 20 kg običnoga jasena, što dodatno veseli i daje nadu kako je ova vrsta pred povratkom. Iako poznata uzrečica kaže kako jedna lasta ne čini proljeće, lijepo je nadati se kako ova značajna vrsta za hrvatsko šumarstvo pokazuje vidne znakove oporavka.

Prošlogodišnje klimatske prilike nisu dobro utjecale na našu najra-sprostranjeniju vrstu, bukvu, kojoj je urod u ovoj godini izostao. Iako nije problematično ukoliko u jednoj godi-ni izostane plod, nadamo se kako to neće biti praksa i u budućnosti.

Treba još spomenuti i hrast crniku sa sakupljenih 140 kg te hrast medu-nac sa 717 kg sakupljenog sjemena, sve na području UŠP Buzet.

Na području Koprivnice i Bjelovara sakupljeno je 8,7 kg sjemena johe.

Što se četinjača tiče, tradicionalno najzastupljenija vrsta u sjemenarstvu

Značajan urod sakupljen je i u sje-menskim sastojinama kestena, prven-stveno na području UŠP Sisak te nešto manje u UŠP Požegi, a ukupno je sku-pljeno 882 kg ploda kestena.

Na području UŠP Zagreb, Šumarija Kutina, nalazi se i naša jedina sjemen-ska plantaža divlje trešnje, gdje je sa-kupljeno 463 kg plodova, od čega je ekstrahirano 47 kg sjemenki trešnje.

Od ostalih vrsta sakupljeno je i 10 kg primorskoga bora te 6 kg pinije, sve na području UŠP Split.

Kao konačan zaključak možemo reći kako je prošla godina bila malo bolja od pretprošle, no ne toliko da bi ju nazvali dobrom, već prosječnom. Raduje povratak jasena, dok se osta-le vrste kreću u granicama prosjeka. I ova 2016. godina će prvenstveno ovisiti o klimi i količini padalina, a isto tako i o potrebama Hrvatskih šuma te njihovih rasadnika.


ŠPAROGE

Koliko zapravo košta stručak šparoga?

I ove godine, kao i prethodnih godina, digla se prašina vezana uz cjenik nedrvnih šumskih proizvoda Hrvat-skih šuma. Svako proljeće šparoge postaju veliki trn

u oku naših medija jer cijenom od 40 kuna po stručku, koju postižu na tržnici, građani se s pravom pitaju tko si to šparoge uopće može priuštiti. Prodavači upiru prst u Hrvatske šume jer se zbog visokih cijena koje se nalaze u spomenutom Pravilniku ne može drugačije niti prodavati. Da tome i nije baš tako vidljivo je iz letimičnog pogleda na cjenik Pravilnika koji je svima dostupan na stranicama Hrvatskih šuma, stoga je nejasno zbog čega se svakoga proljeća poteže isto pitanje.

Dakle, šparoge su nedrvni šumski proizvod i za njihovo branje u državnim šumama treba ishoditi dozvolu od stra-ne Hrvatskih šuma d.o.o. Prema cjeniku nedrvnih šumskih proizvoda HŠ d.o.o., stručak šparoga broji 40 komada, po cijeni od 3 kn. Međutim, ta je naknada već sadržana u ci-jeni dozvole i dnevno se za osobne potrebe može ubrati do 2 kg stabljika.

Jednostavna matematika glasi 3 kune podijeljeno na 40 stabljika iznosi 0,075 kn po stabljici, što je daleko ma-nje od 0,5 kuna koje se provlače po medijima.

Cijene su različite, ovisno o tome za koje razdoblje že-lite ishoditi dozvolu, kako slijedi:

Dozvola za 1 mjesec 150 knDozvola za 1 tjedan 70 knDozvola za 1 vikend 20 knDozvola za 1 dan 10 kn

Prema tome, jedna osoba za cijenu od 10 kuna po danu može ubrati do 2 kilograma šparoga, što je ako uz-memo u obzir prosječnu težinu stručka od 0,12 kg (kako je i naglašeno u Pravilniku) otprilike 16 stručaka šparoga u kojima ima (16 x 40), čak 640 stabljika šparoga!


Zanimljivo, Odnosi s javnošću Hrvatskih šuma svakoga proljeća odgovaraju na ista pitanja vezana na temu špa-roga, no iz nepoznatog razloga ta se medijska priopćenja ili ne objavljuju ili uopće ne čitaju.

Branje nedrvnih šumskih proizvoda u koje spada-

ju i šparoge regulirano je Zakonom o šumama, te Pravil-nikom o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma. U Članku 12. Zakona o šumama stoji da se posje-tom šumi ili šumskom zemljištu smatra šetnja i ostali oblici građanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu bez stjecanja imovinske koristi. U Članku 33. Zakona o šu-mama stoji da trgovačko društvo utvrđuje vrstu šumskih proizvoda, visinu naknade za sakupljanje te uvjete pod kojima ih građani mogu sakupljati.

Hrvatske šume nemaju ingerenciju za privatne posje-de, nego su nadležne samo za šume koje su u vlasništvu Republike Hrvatske.

Što se tiče nadzora i eventualnog sankcioniranja onih koji šparoge u šumama u vlasništvu RH beru bez izdane dozvole, nadležna je šumarska inspekcija koja djeluje u Ministarstvu poljoprivrede.

Smatramo da mora postojati i kontrola branja (gljiva, ljekovitog bilja, bilja za hranu ljudima i dr.) naročito onih koji se beru u svrhu daljnje prodaje, kako bismo zaštitili staništa i omogućili očuvanje biološke raznolikosti, te na taj način onemogućili devastaciju naših šumskih ekosu-stava.

Naravno, nameće se i pitanje čemu cijena od 40 kuna za stručak, kada je njegova cijena u nabavi 3 kune. Jasno je kako treba ukalkulirati cijenu berača, transport, PDV, maržu i sl., no okriviti Hrvatske šume za visinu cijene je u najmanju ruku neodgovorno.

Ove godine sezona šparoga je došla nešto ranije nego inače i, gle vraga, mediji su opet zatrpani član-

cima o problematičnom cjeniku nedrvnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma koji je, prema pojedinci-

ma, razlog visokim cijenama na tržnicama. No kratkim uvidom u spomenuti pravilnik, vidljivo je kako

je istina ipak malo drugačija.

Komentar


Vijestice iz podružnica

UŠP BUZET

Šumarija Poreč u proteklom razdo-blju završila je radove sanacije požari-šta u GJ Dubrava, predio Tar – Kaštelir. Završeni su i hortikulturni radovi u AC Lanterna koje je za investitora Valamar Riviera izvodila Šumarija. Za istog in-vestitora nastavljeni su i radovi čišće-nja na otoku SV. Nikola. Nastavljena je i prodaja ogrjevnog drva s pomoćnog stovarišta Kontija. Zbog vremenskih nepogoda na području Šumarije Poreč radove je izvodila i Šumarija Delnice sa četiri radnika.

Šumarija Opatija trenutno izvodi radove sječe i vuče s vlastitim kapaci-tetima na području GJ Lisina, dok vanj-ski izvoditelji rade na području GJ Učka – Opatija, GJ Veprinačke šume, te GJ Lisina. Također, na području Šumarije, odnosno GJ Veprinačke šume očeku-jemo nastavak radova F1/F2 od strane radnika susjedne UŠP Delnice, koji su započeli s radovima sječe krajem 2015. Prodaja drvnih sortimenata vrši se su-kladno nalozima, ali više prema moguć-nostima na terenu s obzirom na česte izmjene zimskih i ekstremno blatnih uvjeta na pomoćnim stovarištima, a uz pomoć kamiona iz UŠP Delnice složene su i četiri grupe bukovih F/L trupaca za prodaju putem javnog nadmetanja.

Djelatnici Šumarije Rovinj započe-li su radove hortikulturnog uređenja kampova na području Rovinja i Bala, kao i radove biološke obnove šuma. Uviđa-jem obavljenim nakon olujnog nevre-mena koje je pogodilo Rovinj veće štete na stablima ipak nisu ustanovljene.

UŠP KARLOVAC

Sječa i izrada drvnih sortimenata u siječnju iznosila je 29.859 m3 (8 % plana), dok je istovremeno privučeno 19.718 m3 drvnih sortimenata.

Prodaja drvnih sortimenata u prvom mjesecu iznosila je 26.224 m3, što je do-nijelo prihod od 8,6 milijuna kn s pro-sječnom prodajnom cijenom od 329 kn/m3. Prema prošlogodišnjem siječnju ostvarena prodaja je viša za 3,2 milijuna kn, a prosječna prodajna cijena za 58 kn/m3.

U lovištima kojima gospodari UŠP Karlovac završila je sezona skupnih lo-vova na divlje svinje. Plan odstrjela je iz-vršen prvenstveno komercijalnim sku-

pnim lovovima na divlje svinje. U lovištu IV/22-PETROVA GORA pojavio se čopor vukova koji je napravio velike probleme u organizaciji i provođenju skupnih lo-vova. Zabilježene su štete na divljači i uvelike je smanjen broj odstrijeljene divljači po lovnom danu. Obaviještene su institucije koje gospodare ovom za-štićenom životinjskom vrstom, kojima su dostavljeni materijalni dokazi koji svjedoče o brojnosti vuka u lovištu.

Na zaštiti šuma završavaju se poslo-vi dostave podataka Šumarskom insti-tutu Jastrebarsko radi izrade godišnjeg izvješća Izvještajno prognoznih poslova u šumarstvu. Ono će obuhvatiti analizu stanja u 2015. godini i prognozu pojave biljnih bolesti i štetnika za 2016. godinu. Dovršavaju se i poslovi na izradi Planova zaštite šuma od požara.

Od Ministarstva poljoprivreda odo-brena je osnova GJ Crno Osovje – Ve-liki Lisac. Održana je javna rasprava za Program gospodarenja Jurovo – Griče te se započelo s terenskim radovima u GJ Petrova gora – Bublen, Petrova gora- Bistra i GJ Stražnji Vrh.

UŠP OGULIN

Tijekom siječnja na radovima prido-bivanja drvnih sortimenata realizirano je svega 4.712,88 m³ drvne mase (2,32 % realizacije plana). Razlog malom izvr-šenju nisu nepovoljne vremenske prili-ke za ovo doba godine, već činjenica da se veliki dio proizvodnih radnika i šum-skih traktora nalazi na području UŠP Si-sak (Lekenik, Pokupsko) i UŠP Karlovac (Pisarovina), gdje izvršavaju radove na pridobivanju drvnih sortimenata drugih Podružnica.

Radovi biološke obnove šuma počeli su sa svojom provedbom, a dominira grupa radova na njezi i podizanju šuma.

Na području UŠP Ogulin u mjesecu siječnju su izvođeni radovi na izgradnji i održavanju šumskih prometnica, dok se jedan visokovrijedni građevinski stroj nalazi na području UŠP Split na izgrad-nji šumske ceste.

UŠP SISAK

Realizirana sječa u razdoblju od 1.1. – 16.02. 2016. godine iznosi 56.270,70 m³, od toga 29.166,68 m³ oblog i 27.104 m³ prostornog drva. Privlačenje trupaca u navedenom periodu iznosi ukupno

43.469,02 m³, od toga oblog 20.078,28 m³ i prostornog drva 23.390,74 m³.

Suzbijanje glodavaca izvršeno je na 80 ha površine. Završeni su radovi na podizanju i održavanju ograda. Čišćenje sastojina na 23 ha površine.

Završen je Plan investicija u 2015. godini, te primopredaja završenih cesta.

Povjerenstvo Ministarstva poljopri-vrede izvršilo je prijedlog predloženog elaborata programa za gospodarenje šumama šumoposjednika za GJ Žirovac – Javornik.

Do kraja lovne godine traje odstrjel divljih svinja, dobni razred mladunčad. Do kraja veljače odstrjel kod jelena obič-nog, dobni razred mladunčad. U tijeku je prihrana divljači. Za sada je 50 % lovi-šta pod vodom – poplave.

UŠP SPLIT

U rasadniku Piket intenzivno je po-čela proizvodnja sadnog materijala za potrebe Uprave šuma. U planu je pro-izvesti 299.615 sadnica crnog bora, 54 745 sadnica alepskog bora, 20.700 sad-nica pinije i 37.800 sadnica bagrema.

U izabranim ŠSO HR-PNI-SI-420/295 i HR-PNI-SI-420/297 u Šumariji Imotski, tijekom siječnja počelo je sakupljanje češera crnog bora.

Na Odjelu za ekologiju obrađeno je 29 predmeta Agencije za poljoprivred-no zemljište za dostavom koordinata površina za zakup poljoprivrednog zemljišta, kao i zahtjeve za izračunom troškova privođenja u poljoprivredne svrhe poljoprivrednog zemljišta. Odjel se očitovao na 16 izmjena i dopuna prostornih planova općina/gradova na području UŠP Split. Izdano je 59 poseb-nih uvjeta građenja, potvrđeno 27 glav-nih projekata, izrađena su 4 obračuna (izdvajanje, služnost), a obrađeno je 17 zahtjeva za najam i zakup, te je iskazano i 30 ostalih očitovanja tijekom mjeseca siječnja. Također, Odjel za ekologiju počeo je s pripremom za predstojeću protupožarnu sezonu 2016. u svezi pri-kupljanja redovitih podataka.

Za radove na sanaciji prošlogodiš-njeg požara na Pelješcu i Korčuli u tijeku je potpisivanje Ugovora nakon čega će se pristupiti ugovorenim radovima.

Sukladno planovima u Odjelu za uređivanje obavljaju se terenski radovi



kako bi programi gospodarenja u zada-nom roku i završili.

Kako do sada nismo imali zahtjeva za branjem gljiva, početkom godine iskazan je interes na pojedinim šumari-jama (Zadar, Obrovac, Drniš, Sinj, Split) za branjem tartufa, za koje govore (po-tvrda stručnjaka s Poljoprivrednog fa-kulteta), da su po kvaliteti čak bolji od poznatih istarskih tartufa. Živi bili pa vidjeli i probali.

UŠP GOSPIĆ

Na području Šumarije Sveti Rok, kra-jem siječnja Turistička zajednica Općine Lovinac, otvorila je sanjkalište “Cvituša” koje je privuklo veliki broj posjetitelja, kako djece tako i odraslih.

Povjerenstvo Ministarstva poljopri-vrede pregledalo je i prihvatilo Izvan-rednu reviziju za GJ “Kalinovača” i Program gospodarenja za GJ “Kesteno-vac – Nebljuška gora” u Šumariji Donji Lapac, kao i Osnovu gospodarenja za GJ “Kriva draga – Baćinovac” u Šumariji Vrhovine.

Zbog vremenskih prilika vlastiti radnici u proizvodnji rade samo na pri-stupačnim terenima Šumarija Otočac i Brinje, dok su ostali raspoređeni na pod-ručja UŠP Sisak, Našice i Osijek. Pomoć-ni šumski radnici nalaze se na području UŠP Split, Šumarije Benkovac i Metko-vić. Sukladno vremenskim prilikama počela je i proizvodnja koju realiziraju privatni poduzetnici

Na području Šumarije Gospić, sani-raju se štete na šumskim prometnica-ma nastale uslijed velikih količina obo-rina u studenom i prosincu 2015. god.

UŠP SENJ

U Šumariji Rab, GJ Kamenjak, zavr-šena je izgradnja donjeg stroja protu-požarne prosjeke s elementima ceste “Gros – Kamik” duljine 2,28 km.

U Šumariji Krk radi se na radovima čišćenja sastojine u GJ “Kras – Gabo-njin”, odjel 46b na površini od 5,00 ha.

UŠP KOPRIVNICA

Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca siječnja iznosi 22. 861 m³ oblovine i 11.529 m³ prostornog drva, što ukupno iznosi 34.390 m³.

Održana su stručna povjerenstva za odobrenja Osnova gospodarenja za

gospodarske jedinice Ravna gora na području Šumarije Ivanec i Kestenovac – Nebljuška gora na području Šumarije Donji Lapac u UŠP Gospić te za program gospodarenja šumama šumoposjedni-ka za gospodarsku jedinicu “Štrigova – Mursko Središće”.

Završeni su lovovi prigonom na div-lje svinje u kojima je izlučeno 260 grla.

Izrađeni su Planovi zaštite šuma od požara. Procijenjena opasnost u II. stupnju je na 675 hektara, u III. stupnju 13.232 hektara i u IV. stupnju 46.440 hektara.

U Hrvatski šumarski institut do-stavljene su grane hrasta lužnjaka sa područja pet šumarija iz 20 odsjeka na kojima će biti praćena brojnost ranih štetnika.

UŠP BJELOVAR

U siječnju 2016. godine posječeno je i izrađeno 53.369 m3 drvnih sortime-nata, prodano je 51.493 m3 drvnih sorti-menata i ostvaren prihod od 21.577.671 kn uz prosječnu cijenu od 419 kn/m3.

Radnici UŠP Delnice od 11. siječnja 2016. godine rade na radovima sječe, izrade, privlačenja i preuzimanja drvnih sortimenata na području UŠP Bjelovar. Radovi se izvode u Šumariji Bjelovar (radnici Šumarije Fužine), u Šumariji Grubišno Polje (radnici Šumarije Go-mirje), Šumariji Veliki Grđevac (radnici Šumarije Skrad), Šumariji Velika Pisani-ca (radnici Šumarije Delnice), Šumariji Virovitica (radnici Šumarije Vrbovsko) i u Šumariji Vrbovec (radnici Šumarije Tršće). Radovi se nastavno provode i tijekom veljače 2016. godine. Ukupno je Sporazumom o ustupanju radova između UŠP Delnice i UŠP Bjelovar obu-hvaćeno 17 objekata i oko 25.000 m3.

Izgrađena je šumska cesta u Šuma-riji Ivanska u gospodarskoj jedinici “Du-gački gaj – Jasenova – Drljež” dužine 0,47 km.

UŠP NAŠICE

Od uzgojnih radova obavljaju se ra-dovi na čišćenju koljika i uređenju donje etaže.

Tijekom radova sječe i izrade (F1) ostvareno je 20.212 m3 oblovine i 12.634 m3 prostornog drveta što uku-pno iznosi 32.846 m3. Prodaja na panju ostvarena je s 2.087 m3 oblovine i 2.441

m3 prostornog drveta, što ukupno izno-si 4.528 m3. Tijekom privlačenja (F2) ostvareno je 12.807 m3 oblovine i 6.186 m3 prostornog drveta, što ukupno izno-si 18.993 m3.

Tijekom otpreme (F3) ostvareno je 14.703 m3 oblovine i 11.921 m3 prostor-nog drveta, što ukupno iznosi 26.624 m3. Od toga su 11.923 m3 oblovine i 8.241 m3 prostornog drveta ostvarili vanjski izvođači, a prostornog drveta sa-moizradom ostvareno je 1.762 m3. Na pomoćnom je stovarištu 1.014 m3 crno-gorice i 26.397 m3 bjelogorice.

Započeti su uređivački radovi u Šu-mariji Orahovica na gospodarskoj jedi-nici Duzlučka planina i u Šumariji Sla-tina na gospodarskoj jedinici Slatinske prigorske šume.

U mjesecu siječnju prodano je 15.074 m3 trupaca i naplaćeno 8,2 mi-lijuna kn, prostornog drveta prodano je 12.396 m3 i naplaćeno 2,1 milijun kn.

U ispomoći na sječi, izradi i privlače-nju su radnici iz UŠP Gospić, Šumarije Udbina, Korenica, Karlobag, Vrhovine, Gračac i Gospić.

UŠP NOVA GRADIŠKA

S današnjim danom (19. veljače) ostvarena je proizvodnja od 37.100,36 m3, što je 11,31% od planiranog.

Na području cijele Podružnice u tije-ku su radovi sječe, izrade i privlačenja, (I kv. 2016.). Angažirani su svi izvršitelji s



ciljem izvršenja dinamičkog plana.Izvršena je preraspodjela vlastitih

kapaciteta Podružnice, tako da je 12 sjekača i 9 šumskih zglobnih traktora iz Podružnice Delnice angažirano u podružnici Nova Gradiška (Šumarija Okučani i Slavonski Brod) na poslovima sječe, izrade i privlačenja.

Dio šumarija s nizinskim gospodar-skim jedinicama već je nekoliko dana izloženo poplavi koja će zasigurno us-poriti radove na pridobivanju drva.

Vršena je izrada situacija kameno-loma u koordinatnom sustavu HTRS96/TM. Obrada zahtjeva Agencije za poljo-privredno zemljište.

Zbog nepovoljnih vremenskih prili-ka (poplava u dijelu šumarija sa nizin-skim gospodarskim jedinicama) radovi BOŠ-a izvršavaju se smanjenim intenzi-tetom ili su odgođeni dok se ne stvore normalni uvjeti za njihovo izvršenje. Od radova se radilo sljedeće: sadnja sadni-ca, vađenje sadnica, klupaža, doznaka u II. debljinskom razredu, priprema stani-šta ručno/strojno te istjerivanje divljači.

U prvom mjesecu šumsko građevi-narstvo je samo radilo na nužnim po-pravcima šumskih cesta te na sanacija-ma postojećih vlaka.

UŠP ZAGREB

Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca veljače iznosi 9.849 m³ oblo-vine i 9.425 m³ prostornog drva, što

ukupno iznosi 19.274 m³. Od uzgojnih radova tijekom veljače rađena su čišće-nja. U rasadniku se orezuje crnogorica, presađuje ukrasno grmlje, prihranjuju biljke i uklanja korovska vegetacija.

Povećana je brojnost mrazovaca u nekoliko odjela gospodarske jedinice Žutica koji se nalaze u centralnom dije-lu kao žarište. Učinkovita uporaba pro-pisanih bioloških sredstava i zastarjela poljoprivredna avijacija, samo su neke od prepreka s kojima se suvremena za-štita šuma danas susreće.

Odobrena je Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Vukomerič-ke gorice na području Šumarije Velika Gorica. U tijeku su terenski radovi na izradi Programa gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika gospodarske jedinice “Jastrebarsko – Okić”.

U Osnovnoj školi Otok u Zagrebu održana je radionica o kontinentalnoj listopadnoj šumi gdje su mladi prirod-njaci temeljito upoznali bukvu, hrast kitnjak, grab, pitomi kesten, jasen, javor i druge vrste šumskog drveća i grmlja. Radionicu su zajednički vodili prof. dr. sc. Ante Seletković i mr. sc. Irena Franjić.

Učenici drvodjeljske škole iz Zagre-ba proveli su svoju terensku nastavu na području Medvednice, gdje su pod budnim okom revirnika i svojih profeso-ra uspostavljali šumski red.

UŠP OSIJEK

Od početka godine do 18. veljače proizvedeno je 32.350 m³ drvnih sor-timenata, od toga 16.955 m³ trupaca i 15.395 m³ prostornog drva. Sječa i izra-da vrši se uglavnom vlastitim kapacite-tima (vlastiti sjekači uz pomoć sjekača UŠP Gospić) koji su izradili 26.400 m³ drvnih sortimenata (81,6 %), dok je sa-moizradom realizirano 4.080 m³ (12,6 %) i prodajom na panju 1.870 m³ (5,8 %). U isto vrijeme, na pomoćna je sto-varišta privučeno 19.726 m³ drvnih sor-timenata i to sve vlastitim kapacitetima.

UŠP POŽEGA

Izvršenje sječe i izrade u siječnju iznosi 8.488 m3, dok Plan proizvodnje za 2016. godinu iznosi 181.379 m3. Ostva-rena norma na sječi i izradi u siječnju iznosi 17,99 m3/R.dan (114 %). Otpre-ma drvnih sortimenata kupcu u siječnju iznosi 8.998 m3.

Proizvodnja tucanika i ostalih frakci-ja u siječnju iznosi 7.250 m3. Otprema iz vlastitih kamenoloma u siječnju iznosi 1.643 m3. Zalihe tucanika u vlastitim ka-menolomima na dan 31. siječnja 2016. godine iznose 4.249 m3.

Izgradnja i održavanje šumskih trak-torskih vlaka izvršena je na dužini od 0,78 km. Održavanje šumskih prometnica iz-vršeno je u vrijednosti od 93.000 kn

Odjel za uređivanje šuma radi na izradi Osnova gospodarenja za gospo-darsku jedinicu Zapadni Papuk Zveče-vački, gdje su izvršeni završni radovi na površini 500,00 ha.

Od uzgojnih radova u siječnju izvr-šeni su: priprema staništa na površini od 16,26 ha, njega pomlatka 1,90 ha, čišćenja koljika na površini od 20,22 ha i sjetva i sadnja na površini od 16,01 ha.

UŠP VINKOVCI

Tijekom siječnja i veljače započele su sječe glavnog prihoda koje još nisu dovršene, a proizvodnja drvnih sorti-menata izvršena je u količini od 35.246 m3 oblovine (56 % od planirane količine za 1. kvartal ove godine) i 22.713 m3 vi-šemetrice.

Dinamika sječe nešto zaostaje od planirane zbog nedovoljnog broja sje-kača u UŠP Vinkovci. Na cijeloj Podruž-nici Vinkovci, šumski red provodi se-strinska tvrtka Biomasa.

Realizacija drvne mase iznosi 20.979 m3 ili 11.095.502 kn, što je 75 % od prosječne mase ostvarene u zadnjih nekoliko godina.

Od uzgojnih radova u tijeku je čišće-nje koljika i doznaka drugog dobnog ra-zreda, a završena su kemijska tretiranja kupine na pomlađenim površinama.

Dovršeno je praćenje velikog i ma-log mrazovca u sastojinama hrasta lu-žnjaka, a prikupljeni podatci ukazuju da ne bi trebalo biti gradacije ovog štet-nika. Nastavlja se suzbijanje glodavaca na obnovljenim površinama sastojina hrasta lužnjaka preostalim zalihama ro-denticida Sorexa Cebo.

Završena je izrada nove Lovno gos-podarske osnove Spačva i novog Pro-grama uzgoja divljači za Kunjevce. Lov-na sezona je uspješno završila.

Održavanje cesta na Biokovu


Investicije

Prošla je godina bila za Hrvatske šume vrlo uspješna i u investicijskom dijelu, pogotovo kada govorimo o šumskoj infrastrukturi. Radovi na otvaranju šuma,

održavanju infrastrukture i izgradnji novih cesta i vlaka os-tvareni su prema planu, a već je za ovu godinu sastavljen novi plan koji će nadmašiti dosadašnje godišnje planove. U 2015. godini uloženo je gotovo 118 milijuna kuna kojima je izgrađeno 133,5 km donjega stroja, 218,1 km gornjega stroja šumskih prometnica, 1.113,7 km traktorskih vlaka te je izvedeno održavanje na 2,973,4 km već postojećih šum-skih cesta. Usporedbe radi, investicija je bila veća od 2014. godine za 7 milijuna kuna, dok od investicije za 2013. godi-nu za čak 14 milijuna kuna.

Izvrstan je to podatak koji još dobiva na težini kada uvi-dimo kako je 65 % ove investicije odrađeno vlastitim kapa-citetima.

– Treba naglasiti kako vanjske izvođače za izgradnju gornjega stroja koristimo samo za prijevoz kamenog ma-terijala, dok donji stroj radimo svojim kapacitetima. Isto je i kod održavanja, – rekao nam je Tomislav Ecimović, stručni suradnik za građevinarstvo i investicije.

Treba reći i kako su 2013. te 2014. godine, kada je u sklopu Hrvatskih šuma poslovala Šumarska savjetodavna služba, građene i održavane prometnice za potrebe šumo-posjednika. Novim Zakonom o šumama, Šumarska savjeto-

CESTOGRADNJA

Novim tehnologijama do većih ušteda

davna služba je premještena u Ministarstvo poljoprivrede, što je omogućilo prebaciti sve kapacitete Hrvatskih šuma na površine kojima gospodare.

Unutar Hrvatskih šuma posluje 12 radnih jedinica od kojih je, uvjetno rečeno, 8 velikih i 4 male, a sve su specija-lizirane za izvođenje radova u šumarskom građevinarstvu. Prema rekapitulaciji radova za 2015. godinu, možemo vidjeti kako su sve investicije na infrastrukturi na 100-po-stotnom izvršenju. Ovakvu realizaciju moguće je sprovesti jedino pomnim planiranjem i dobrom organizacijom rada na terenu.

Projektiranje i izrada projekata radi se isključivo kapaci-tetima Hrvatskih šuma. Prilikom planiranja izgradnje izra-đuju se elaborati ekonomske isplativosti – opravdanosti na temelju kojih se određuju prioriteti za tekuću godinu, dok

Hrvatske šume nastavljaju raditi na izgradnji no-vih te održavanju starih šumskih cesta i traktorskih vlaka, neophodnih za funkcioniranje šumarstva. Prošla je godina bila vrlo uspješna, a ambiciozno sastavljeni plan za 2015. godinu u potpunosti je realiziran.

Tekst: Goran Vincenc Foto: Tomislav Ecimović

Završena cesta u Pakracu Probijanje donjeg stroja na Visu

Frezana cesta na kršu štedi troškove održavanja Nove tehnologije – kemijska stabilizacija tla u Čazmi


Investicije

se održavanje povjerava šumarijama koje izrađuju elabo-rate održavanja vodeći računa o svojim potrebama i finan-cijskoj sposobnosti. Planiranje počinje na početku godine kada se utvrđuje plan i raspored kapaciteta između radnih jedinica i javne nabave kako bi kapaciteti radnih jedinica Hrvatskih šuma imale posla tijekom cijele godine. Također se izrađuju i prate dinamički planovi radova te se prati nji-hovo ostvarenje. Dinamički planovi rade se i za izvršenje radova po podružnicama, što se također prati u sklopu Sek-tora za šumarstvo.

Ovakav način rada omogućio je znatne pomake kako u financijskom, tako i u kvaliteti izvršenih poslova. Hrvatske šume se trude pri tome srezati troškove tako da se kod svih vrsta radova uvode nove tehnologije. U nizinskim predje-lima, prilikom izgradnje donjega stroja koriste se dozeri i bageri, što je i uobičajeno, no u planinama ili na kršu radi se sa bagerima sa hidrauličkim čekićem.

– Još prije 15 godina odlučili smo napustiti tehnologiju gradnje miniranjem kamena jer je izrazito neekološka. Hr-vatske šume kao “zelena tvrtka” mora koristiti tehnologije koje su ekološki prihvatljive, – kaže Ecimović pa nastavlja, – prilikom upotrebe tehnologije bagera sa pneumatskim čekićem planski projektiramo prometnicu od kamena tako da odmah koristimo materijal za gornji sloj, kojeg nanosi-mo na planum ceste, te ga na kraju samo “obradimo“ sa sitnilicom – frezom i kao takvog koristimo za izgradnju gornjeg stroja, čime smo umnogome ubrzali i pojeftinili ra-dove. U nizinskome pak dijelu, gdje nalazimo slabo nosiva tla, Hrvatske šume su počele koristiti geotekstil i geomreže za izgradnju gornjega stroja, čime se uštedilo na potrošnji tampona, – naglašava Ecimović.

Kod održavanja, gdje god je to moguće, također se ko-risti sitnilica – freza, što znatno smanjuje troškove i pobolj-šava nosivost kolničke konstrukcije, a znatno je i jednostav-nija organizacija izvođenja radova. Na taj način Hrvatske

šume održavaju između 250 i 300 kilometara cesta godiš-nje. Tehnologija sitnilicom – frezom koristi se već 8 godina i pokazala se kao daleko najbolja za naša šumska tla na kršu i u planinama, kao i za održavanje u nizinama.

Javna nabava za kompletno građevinarstvo Hrvat-skih šuma vodi se iz Direkcije čime se dobivaju povoljniji uvjeti na tržištu, što zbog trenutnih odnosa na građevin-skom tržištu, što zbog odnosa obima poslova i cijena. Tre-ba napomenuti kako se od izvođača traže visoki standardi izvođača, kao i licenca od Hrvatske komore inženjera šu-marstva i drvne industrije. S obzirom da i Hrvatske šume koriste tehnologiju bagera u nizinama, te hidrauličkog če-kića u planinama i kršu, isto će se uvjetovati na natječaji-ma prilikom izbora kooperanata, kako bi zadržali kvalitetu i smanjili negativan utjecaj na okoliš.

Traktorske vlake su Hrvatske šume sve do 2015. godine radile sa oko 60 % vlastitih kapaciteta, no kako će 2016. go-dina donijeti povećani obim poslova pri izgradnji donjeg i gornjeg stroja cesta i gdje ćemo zaposliti više naših jedini-ca, traktorske vlake će se davati u izvođenje vanjskim izvo-đačima putem javne nabave.

Ono što je važno istaknuti jest kako je za 2016. godinu planirano izdvajanje za nove ceste, traktorske vlake i održa-vanje postojećih putova u iznosu od 134,2 milijuna kuna. S obzirom da su kapaciteti Hrvatskih šuma već sada u potpu-nosti isplanirani i popunjeni, stoga je povećanje na više od 16 milijuna kuna namijenjeno vanjskim investitorima.

Kako ne bi sve ostalo na brojkama, Hrvatske šume ula-žu i u budućnost testirajući nove trendove u cestogradnji. Trenutno se ispituju nove tehnologije poput vapnene sta-bilizacije temeljnog tla i cementna stabilizacija kolničke konstrukcije (Muć, Drniš, Čazma). One još nisu ušle u pri-mjenu, no ukoliko se pokažu korisne, Hrvatske šume će ih rado prihvatiti.


ŠUMARIJA VRBOVEC, UŠP BJELOVAR

Svi se dolaze pokloniti vrbovečkim

hrastovima Tekst: Marija Glavaš Foto: Željko Gubijan, Marija Glavaš

Na uobičajeni upit, tijekom in-tervjua za časopis, kakve ova šu-marija ima posebnosti, sadašnji je upravitelj Željko Gubijan dao neuobičajen, no ujedno i najbolji mogući odgovor. Ni znanstve-nih skupova na svjetskoj razini, ni odlične otvorenosti šuma, ni vraćanja rijeke Česme njezinim prirodnim tokovima, ni ideje o otvaranju šumara javnosti kroz čarobni svijet fotografske um-jetnosti ne bi bilo bez iskrenih i struci predanih, odnosno sasvim posebnih ljudi.

Šumarija Vrbovec smjestila se na krajnjem zapadu Uprave šuma po-družnice Bjelovar između UŠP Ko-

privnice na sjeveru i UŠP Zagreb na jugu. Na istoku i jugoistoku graniči sa Šumari-jama Bjelovar i Čazma koje pripadaju nje-zinoj matičnoj podružnici. Službeni da-tum osnutka Šumarije je 12. rujna 1951. godine, rješenjem Narodnog odbora Kotara Vrbovec, zbog potrebe organizi-ranog gospodarenja područjem koje u to vrijeme ima više od 4.000 ha državnih i više od 6.000 ha privatnih šuma. Nastala je spajanjem državnih šuma sa šumama imovinske općine, konfisciranim i nacio-naliziranim šumama na upola manjoj površini i s upola manje gospodarskih jedinica u odnosu na današnju. Također, već u to vrijeme istodobno se provodi nadzor i doznaka privatnih šuma po na-čelu potrajnosti.

Današnja šumarija isto tako djeluje u suživotu državnih i privatnih šuma koje se većinom isprepliću i među kojima su smještena brojna poljoprivredna zemlji-šta, ali se površina onih kojima gospodare Hrvatske šume i više nego udvostručila. Današnje državne šume čini šest gospo-darskih jedinica koje se prostiru na uku-pno 8.279,27 ha, odnosno 7.926,46 ha obrasle površine, a privatne na oko 7.200 ha. Najveći neprekinuti šumski kompleks predstavlja gospodarska jedinica Česma, točnije njezin dio, budući da jedan dio pripada Šumariji Bjelovar, a još jedan Šumariji Čazma. Obzirom na nadmor-ske visine, Šumariju karakterizira prilično ravnomjeran teren, najniža točka, 101 m i najviša 240 m u istoj su, najzapadnijoj gospodarskoj jedinici Vrbovečke prigor-ske šume, na čijem je području smješten sam gradić Vrbovec i upravna zgrada Šu-marije.

Jedna od glavnih karakteristika

Šumarije je da se nizinske šume prosti-ru vodonosnim područjem. Premda ime Šumarije upućuje na vrbu kao najbroj-niju vrstu, vode rijeka Česme, Glogovni-

Šumska razglednica

kupno iznosi 2.302.658 m3, uz prosječni godišnji prirast od 50.477 m3. Uz lužnjak značajne udjele zauzimaju obični grab i obična bukva te poljski jasen i crna joha.

Spomenuti lužnjak je zahvaljujući vi-sokoj kakvoći i ljepoti, što je za zahvaliti znalačkom i predanom gospodarenju generacija šumarskih stručnjaka, Šuma-riji donio svjetsku reputaciju. Vrbovečke hrastove došli su vidjeti znanstvenici i stručnjaci koji su sudjelovali na 18. svjet-skom kongresu (IUFRO) šumarskih znan-stvenoistraživačkih organizacija 1986. godine i potom sudionici Međunarodne konferencije za unaprjeđenje uzgoja i genetike raznolikosti hrastova 2000. go-dine. U razdoblju od 1969. do 2005. odr-žane su 22 domaće i 18 međunarodnih stručnih ekskurzija, a Šumariju redovito posjećuju studenti Šumarskog fakulteta koje ovamo dolaze na terensku nastavu. Na teren redovito dolaze i domaći znan-stvenici istraživati strukturu i prirodnu obnovu lužnjaka i vršiti praćenja režima podzemnih voda, zbog čega je u gospo-darskim jedinicama Česma, Bolčanski i Varoški lug još 1986. godine uspostavlje-na mreža piezometarskih postaja.

Najvjerojatnije upravo uslijed niske razine vode, kao i drugdje u Hrvatskoj, gdje su poplavne šume i na području Vr-bovca, šumari se suočavaju sa sušenjima koja su najizraženija u kasno ljeto. Zbog toga se godišnje doznači oko 20.000 m3 slučajnog prihoda prvenstveno zbog su-šenja. Također, primijećena su pojačana obolijevanja stabala jasena i bukve, ali op-ćenito gledano u Šumariji Vrbovec nema izraženih zdravstvenih problema, a šume se redovito uz pomoć struke same ob-navljaju.

Prema ideji stručnog osoblja Šumari-je, 2007. i 2009. godine u gospodarskoj jedinici Česma izgrađene su umjetne pregrade zahvaljujući kojima se poplav-na voda zadržala u starom toku Česme koja meandrira šumom, tj. počela se traj-no i obilno zadržavati u šumi, što se po-

Upravitelj Željko Gubijan

ce, Lonje i Velike, u najvećoj mjeri uživa hrast lužnjak. Nema značajnih izvora onečišćenja, budući da su poznata me-sna industrija i njene farme opremljene učinkovitim pročistačima za vodu. Tu se lužnjak također raširio i na netipičnim, nešto višim predjelima, u gospodarskim jedinicama Novakuša – Šikava i Bukovac, pomiješan s bukvom do značajnih di-menzija i dobre kvalitete, tako da čini više od 50 % drvne zalihe Šumarije, koja sveu-


Šumska razglednica

zitivno odrazilo na rast šume, kao i bio-raznolikost.

Kao što je upravitelj Gubijan ista-

knuo, najveća posebnost Šumarije Vrbo-vec, zbog kojih je to što jest, su ljudi koji su je stvarali.

Zahvaljujući upravitelju, mr. sc. Zdravku Motalu, Šumarija je tijekom razdoblja samostalne pravne i financij-ske osobnosti dobila brojna međuna-rodna priznanja i zahvaljujući njegovom zalaganju Šumarija ima zavidnu otvore-nost cesta koja danas iznosi 19,3 m/ha, od čega je 127 km šumskih cesta, odno-sno 15,5 m/ha. Asfaltiranje 8 km šum-skih cesta još davne 1972./73. godine, u čiji je popravak do danas samo dva puta ulagano, sigurno je jedna od njegovih trajnih ostavština Šumariji.

Značajan doprinos preventivi degra-dacije i obnovi staništa lužnjaka zahva-ćenih sušenjem dao je jedan od bivših upravitelja, poznati i priznati šumarski stručnjak Tomislav Starčević. U šumar-skoj će struci svakako biti upamćen kao osoba koja je veliki dio svog radnog vije-ka posvetila prirodnoj obnovi i njezi hra-sta lužnjaka.

Zahvaljujući pak Starčevićevom na-sljedniku, upravitelju Đuri Kauzlariću, na-stavljena je odlična suradnja s domaćim šumarskim znanstvenicima i ostvarena je zamisao da se za 60. obljetnicu Šu-marije objavi monografija i na taj način zabilježi povijest Šumarije. Pri tome valja istaći da je najveći dio svih potrebnih rad-nji odradio osobno.

Šumarijska zgrada

Velika prednost Šumarije je i što je sa-stavnica podružnice koja na raspolaganju ima četiri forwardera. Zato su u samoj Šumariji na iskorištavanju angažirana samo tri traktora. Oni većinom služe za rješavanje zaustava, razgrtanje trupaca pri preuzimanju i potezanju, pri rušenju rubnih stabala uz javne ceste, polja, dvo-rišta ili uz neku od ograda dvaju državnih lovišta u koncesiji, a za privlačenje samo u mlađim sastojinama. Još dva traktora slu-že za potrebe uzgojnih radova, a jedan, opremljen hidrauličnom rukom, služi za kopanje jaraka i propusta ili po potrebi za slaganje drvnih sortimenata. Velika je potreba za još jednim kombi vozilom i još jedan terenskim automobilom. Trenutno su u pogonu dva kombija na tri radne grupe i dva terenska vozila na pet revirni-ka i upravitelja, a problem je tim veći što je teren velik i vrlo razveden.

U Šumariji radi 61 zaposlenik, od kojih je petero revirnika, jedan pripravnik, 12 pomoćnika revirnika, 16 sjekača, od kojih su petorica zaposlenih na određe-no, a dvojica pretežno rade kao traktori-sti. Šumskih radnika je 18, četvorica me-haničara, troje administrativnih radnika i čistačica – dostavljačica. Kao potencijalni problem u Šumariji ističu starosni pro-sjek zaposlenika, a koji iznosi više od 50 godina, i velik broj proizvodnih radnika koji je na opravdanim dugotrajnim bo-lovanjima.

U vrijeme kada je pisan ovaj tekst radilo se na sječi glavnog prihoda, privla-čenju i intenzivnoj otpremi, a u ispomoći su bili zaposlenici UŠP Delnice s 11 sje-

kača i četiri traktorista. Gorani su kazali kako im godi nakratko raditi u nizinskim terenima.

Šumarija prosječno godišnje sječe oko 50.000 m3 neto drvne mase, koju pre-ma sklopljenim ugovorima prodaje od Slavonije do Gorskog kotara. Uz tehniku i ogrjev povremeno se prodaje i biomasa. Dio biomase je od sušenja četinjača koje su posađene tijekom srednjeeuropskog trenda očetinjavanja, a koje se danas uspješno zamjenjuju sadnicama lužnja-ka. Kao biomasa, ovisno o potražnji, pro-daje se i granjevina. Dio mase proda se putem samoizrade za potrebe lokalnog stanovništva.

Uz redovne poslove u državnim šu-mama, djelatnici Šumarije Vrbovec iz-vrše oko 15 do 18 tisuća m3 doznake i 8 do 10 tisuća m3 preuzimanja i otpreme iz šuma šumoposjednika, što je dodatna obaveza stručne radne snage uz nedo-statak terenskih vozila. Značajan teret je i na administrativnom osoblju, jer već više od godinu dana Šumarija nema blagaj-nika, a godišnji promet blagajne je preko 1,750.000 kuna.

Kao veliku prednost treba istaknuti iskustvo i vještinu mehaničara koji u vla-stitoj radionici, smještenoj nasuprot cen-tralne zgrade, popravljaju motorne pile i traktore. Zahvaljujući njima Šumarija je potpuno neovisna o vanjskim servisnim uslugama i svi se kvarovi otklanjaju u najkraćem mogućem roku, što svakako umanjuje troškove i ubrzava proces pro-izvodnje.

Šumarija je u razdoblju od 2006.

do 2015. godine posadila oko 15.000 sadnica godišnje, odnosno 1.402.030

Plus stablo u Česmi


Šumska razglednica

sadnica lužnjaka, 24.060 poljskog jasena i 80.780 crne johe. Sadni materijal hrasta lužnjaka i poljskog jasena potječe iz ra-sadnika na području vlastite podružnice, dok sadni materijal crne johe dolazi iz rasadnika na području susjedne UŠP Ko-privnica.

Sjeme lužnjaka sakuplja se iz dviju sjemenskih sastojina na području Šuma-rije, ukupne površine 57,65 ha, koje su upisane u Registar šumskih sjemenskih objekata još 1976. godine. Šumski repro-dukcijski materijal crne johe sakuplja se u sjemenskoj sastojini crne johe povr-šine 3,15 ha koja je u Registar upisana 2011. godine. Sjemenski izvori, upisani u Registar 2013. godine, u kojima se sa-kuplja šumski reprodukcijski materijal kategorije poznato podrijetlo odnose se na žir hrasta lužnjak, hrasta kitnjaka i bukvicu. Izvori lužnjakovog sjemena na-laze se na nižim predjelima na ukupno 1.683,87 ha. Sjemenski izvori kitnjaka i bukve nalaze se u najsjevernijem dijelu gospodarske jedinice Vrbovečke prigor-ske šume, gdje se površina od 64,19 ha odnosi na kitnjak, a površina od 84,42 ha na bukvu. Tijekom proteklih deset godi-na sakupljeno je 371.684 kg žira hrasta lužnjaka i 13.250 kg žira hrasta kitnjaka, a trušenjem češera crne johe dobiveno 2.258 grama sjemena.

Što se tiče sakupljanja repromateri-jala, valja još istaknuti da je Šumarija Vr-bovec još donedavno činila to na u Hrvat-skoj jedinstven način. Po sjeme, češere i plemke odlazili su penjući se u krošnje,

ne samo na plus stabla na području svoje Šumarije, već gdje god se za to ukazala potreba. Godine 1993. obučena su pe-torica penjača, jedan od njih je i današnji upravitelj Gubijan, donosili su uzorke koje su mnogim šumarima pomogli u struč-nom usavršavanju i pridobivanju točnih rezultata znanstvenih pokusa. Ali danas više niti jedan nije zdravstveno sposoban za rad na visini.

Ova, po mnogočemu jedinstvena

Šumarija može se pohvaliti s čak devet rezervata šumske vegetacije od kojih su dva unutar gospodarske jedinice Nova-kuša – Šikava, četiri unutar gospodarske jedinice Varoki lug i tri u gospodarskoj jedinici Česma. Osam su reprezentanti sastojina hrasta lužnjaka i običnog graba starosti od 155 do 180 godina a deveti je rezervat crne johe na čunjevima starosti 117 godina, također u Česmi, gdje je pri-sutna vrlo rijetka biljka Spirea salicifolia. Od bilja valja istaknuti obilno prisutne strogo zaštićene vrste hrvatsku kockavicu i bodljikavu veprinu.

Još jedna posebnost vrbovečkih šuma je neizostavni posebni zoološki rezervat Varoški lug u istoimenoj gospodarskoj jedinici koji je zaštićen od 1982. godine. Najznačajniji je po tome što su tamo na-stanjene rijetke i ugrožene vrste ptica, među kojima i crna roda. Unutar rezerva-ta nalazi se poučna staza Staza prijatelj-stva s prirodom kojom šumari rado pove-du učenike kada imaju nastavu u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi.

Od rijetkih i strogo zaštićenih ptica na stoljetnim hrastovima Česme stalno se gnijezdi i najveći orao europe, orao šte-kavac ili bjelorepan.

Još jedan zanimljivi stanovnik vrbo-večkih šuma, koji se kao i spomenute ve-like ptice drži vode, ali koji za razliku od njih ne leti i koji redovito, uglavnom noću, radi šumske štete koje je šumarima ne-moguće naplatiti, europski je dabar.

Što se tiče objekata, po terenu je raz-mješteno više šumarskih kućica, lugarni-ca i nadstrešnica u kojima kao građevni materijal dominira drvo. Glavno sjedište, odnosno šumarijska zgrada, koja se kao takva koristi od veljače 1955. godine, može se podičiti postojanjem knjižnice unutar svojih prostorija, opremljene s oko 530 naslova koji se većinom odnose na stručnu literaturu.

O Šumariji Vrbovec svakako još valja spomenuti kako je iznjedrila za šumare najbolju moguću promociju u javnosti. Jedan od najlakših načina u ostvarivanju neposrednog kontakta među ljudima je umjetnost, a u našem slučaju to je fo-tografija. Naime, kultna izložba Šuma okom šumara koja se redovito održava na brojnim javnim mjestima širom Hr-vatske, zahvaljujući brojnim kolegicama i kolegama šumarima i nekolicini profe-sionalnih umjetnika, razvila se od počet-ne ideje Željka Gubijana. Prisjetimo se, umjetničku stranu naših šumara imali su priliku vidjeti sudionici 9. zasjedanja UN – ove konferencije za šume u New Yorku 4. veljače 2011. godine.

I još jednom, za kraj, uz već spome-nute, neprocjenjiva vrijednost Šumarije Vrbovec su generacije njezinih visoko stručnih i istodobno pristupačnih i otvo-renih ljudi koji su odavno dokazali svoju iskrenu ljubav prema šumama.

Bukve u jedinici Novakuša – Šikava

Brana u gospodarskoj jedinici Česma


Pogled na Delnice sa terase pansiona

Pansion Lovački


Turizam

OBLJETNICA

Pansion Lovački slavi 30 ljetaTekst: Goran Vincenc Foto: Goran Vincenc, Arhiva

Pansion Lovački u Delnicama slavi svoju tridesetu obljetnicu. Otvoren je na Dan žena 1986. godine u zgradi koja je dugo vremena bila u jako lošem stanju. Zapuštenu zgradu šumari su obnovili i pokrenuli jedan od najpoznatijih restorana u povijesti Gorskog kotara.

Kada je 1953. godine skupina goranskih lovaca, člano-va Lovačkog društva “Tetrijeb”, odlučila izgraditi lo-vački dom iznad delničkoga parka, nisu ni slutili kako

su udarili temelje jednoj priči koja traje sve do današnjih dana. Lovci su uložili svoj trud, vrijeme i novac te su izgra-dili objekt koji je i u ono vrijeme predstavljao luksuzan re-storan poznat po delicijama iz lovačke kuhinje. No, godine početnog zanosa su prošle i zgrada lovačkoga doma polako je padala u zaborav putnicima koji su starom cestom puto-vali od Zagreba prema Rijeci. Objekt je polako, ali sigurno propadao sve do 1982. godine kada je rukovodstvo tadaš-njeg OOUR-a Delnice odlučilo napraviti zaokret i uložiti u obnovu te vratiti objektu stari sjaj.

Pansion Lovački koji se nalazi na prekrasnom mjestu iznad Delnica i s čije terase puca pogled na cijeli delnički kraj, otvorio je svoja vrata 8. ožujka 1986. godine. Dva dana ranije priređen je domjenak za sve suradnike i potencijalne poslovne partnere koji su na neki način vezani za šumar-stvo i drvnu industriju. Priča se da je fešta bila fantastična, što je dalo do znanja novome rukovodstvu Lovačkog, na čelu sa Miroslavom Plešeom, kako će restoran sa smješta-jem biti pun pogodak.

– Te 1986. godine privreda u Delnicama i okolici bila je izuzetno jaka. Drvni i metalski sektor bio je jako razvijen i česti su bili poslovni domjenci. Znalo se događati da go-sti čekaju ispred doma kako bi se domogli stola. Tada smo otkupljivali kompletnu proizvodnju mesa divljači Gorskog kotara, što je iznosilo 5 tona godišnje. Sve smo to moja eki-pa i ja odrađivali bez imalo problema, – prisjeća se tih dana Miroslav Pleše, danas zaposlenik Šumarije Delnice.

Restoran, koji je postao poznat diljem bivše države po svojim specijalitetima od divljači, punih deset godina je radio punim kapacitetom. Uvijek se tražio stol više, tako da su ga ubrzo proširili i na terasu. Znalo se tih dana organizi-rati i tri zabave za jednu večer sa tri različite muzike. Ipak, kako nam ističe Pleše, novogodišnje zabave bile su pravi hit. Da bi dobili mjesto za stolom, bilo je potrebno potvrditi rezervaciju 3 – 4 mjeseca unaprijed.

Nekada je restoran Lovački pratio sva ozbiljnija doga-đanja u organizaciji Hrvatskih šuma poput Dana hrvatskog šumarstva, gdje su pratili šumare sa svojom kuhinjom. Značajno je to mjesto i za gotovo sve političke stranke Gorskog kotara koje su svoje osnivačke skupštine redovito


Turizam

organizirali upravo u restoranu pansiona Lovački. Devedese-tih godina posjećivali su ih hrvatski predsjednici i premijeri poput Franje Tuđmana, Stipe Mesića, Ivice Račana i drugih. Pansion Lovački bio je i značajno odredište za vrijeme grad-nje autoceste Rijeka – Zagreb, jer je bio jedini objekt u okolici koji je mogao primiti veći broj gostiju.

Mjesto je to i brojnih kulturnih i sportskih događaja. Ovdje je odsjela glumačka ekipa na premijeri filma “Kraljica noći”, redatelja Branka Schmidta, a tu su i nekadašnje skijašice Nika Fleiss i Ana Jelušić dolazile na pripreme za sportsku sezonu.

SRNJAK

Zanimljiva je anegdota o statui srnjaka izlivenog iz bronce, koja krasi ulaz u pansion Lovački još od tre-nutka otvaranja zgrade 1954. godine. Naime, u ono je doba bilo gotovo nemoguće doći to bronce za puno “važnije” spomenike, stoga je vrlo čudno kako se naš-lo materijala za spomenik srnjaku. Priča kaže kako je riječ o poprsju rimskog vojskovođe Julia Cezara koja je ostala nakon talijanske okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata, a koja je nađena u drvarnici delničke Gi-mnazije. Tadašnji ravnatelj Gimnazije, Stjepan Vukelić, prošvercao je brončano poprsje u Zagreb, gdje ga je odnio svome prijatelju, akademskom kiparu Belizaru Bahoviću sa zahtjevom da napravi statuu srnjaka. No, kipar nije bio i lovac, stoga je napravio jednu malu po-grešku. Naime, umjesto prednjeg, stražnjeg i vršnog paroška rogovlja, kiparov srnjak nema stražnjeg, ali ima dva prednja paroška. Nema veze, jer se toj skulptu-ri tako dalo na posebnosti.

Brončani srnjak

Članak iz 1986. godine sa otvorenja doma (ustupio Igor Pleše)

Osim njih, u pansionu Lovački odsjedala je cijela pleja-da sportaša, TV voditelja, glumaca, čak su ugostili i Izbor za miss Gorskog kotara.

Pansion Lovački raspolaže sa kapacitetom od 17 le-žajeva. Restoran broji 80 stolaca, a u sklopu pansiona je i sala za sastanke koja može primiti 30 gostiju. Restoran je ukrašen slikama akademskog slikara Grge Marjanovića.

Odmah do doma nalazi se ograđeni zvjerinjak u kojem žive jeleni lopatari, velika radost dječjeg svijeta. Gorski ko-tar poznat je po svojim prirodnim ljepotama tako da je pan-sion Lovački izvrsna baza za istraživanje Risnjaka, Zelenog vira, Kamačnika, Golubinjaka i drugih prirodnih atrakcija.

Pansionom Lovački trenutno upravlja RJ Ugostiteljstvo i turizam, osnovano 2012. godine, na čijem je čelu Živko Malnar. Restoran je dobitnik brojnih nagrada za izvrsnost kuhinje.

Danas, trideset godina nakon otvorenja, Lovački prati tra-dicija koju je stekao u nekim boljim vremenima. I danas je poznat po vrlo ukusnoj kuhinji i lovačkim specijalitetima, no gostiju je znatno manje. Propadanjem privrede i izgradnjom modernih autoputova, rijetki su oni koji siđu sa autoceste i navrate na večeru ili noćenje. Šteta, jer propuštaju priliku uži-vati u pravom lovačkom ugođaju i svježem goranskom jutru, pogotovo za vrijeme ljetnih mjeseci kada je žega u ostatku Hrvatske nesnosna. Tada se u Gorskom kotaru lijepo spava.

Lovački dom u izgradnji (ustupio Igor Pleše)

Restoran u sklopu pansiona


Feljton

SVESTRANI ŠUMARSKI STRUČNJAK

Profesor Ivan Partaš donosio je napredak

– Niti nasliednici ne mogu zahtjevati, da sadanji uži-vatelji za njih štede i odreku se užitaka, tako ni sa-danji uživatelji neće pravom htjeti, da njihovi nasli-ednici prikraćeni budu. Treba dakle uzdržati šumsko tlo u punoj snagi i uzčuvati normalnu zalihu t.j. onu množinu drvne glavnice, koja će mogućim učiniti potrajno uživanje najviših redovitih prihoda šume. – tako je za Šumarski list broj 9 i 10, objavljen 1896. godine, pisao kraljevski profesor šumarstva Ivan Partaš.

Uzgajivač, uređivač, lovni stručnjak, urednik časopisa, praktičar i teoretičar, borac za potrajno gospodare-nje i modernizaciju u stručnoj nastavi – sve je to bio

prof. Ivan Partaš.

Bio je dijete asfalta, ili bolje rečeno, obzirom na doba u kojem je živio, dijete kamenom popločanih ulica, koje je izraslo u vrhunskog stručnjaka u struci koja podrazumijeva potpunu posvećenost prirodi.

Ivan Partaš rođen je 24. ožujka 1862. godine u Zagrebu. Po završetku Velike realne gimnazije u Zagrebu počeo je stjecati prva stručna znanja o šumarstvu u Visokoj školi u Beču. Nakon završenog studija vratio se u Hrvatsku i već na prvom radnom mjestu ostavio trajni trag u šumarskoj struci. Za početak je bio imenovan privremenim općinskim šumarom na području Zagrebačke županije 1883. godi-ne. Županija je u to doba imala sjedište u Samoboru pa je okolica tog gradića predstavljala prve terene koje je Partaš obilazio. Već je prve godine zaposlenja dobio zadatak po-šumiti predjele Anindol i Stražnik, na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Ljudevita Šmidhena, koji je izrazio bojazan da bi se uslijed velikih poplava mogla otvoriti klizišta i na-nijeti Samoboru velike štete. Pošumljavanje je, najprije na području Anindola, provođeno nekoliko narednih godina, a uspjeh je, odnosno ispunjenje zaštitne i estetske funk-cije, vidljiv i danas. Vjerojatno najveću potvrdu Partaševoj stručnosti dao je šumarski nadzornik pri hrvatskoj Vladi u Zagrebu, Ante Kern, kada je 1909. godine u Šumarskom li-stu preporučio da se šume Medvednice urede po uzoru na naravni perivoj u Anindolu.

Partaš je 1885. godine uspješno položio Držav-ni ispit za vođenje šumskog gospodarstva u Zagrebu te je nakon toga službeno imenovan kotarskim šumarom u Samoboru. Dvije godine kasnije odlazi u Križevce gdje je

Tekst: Marija Glavaš Foto: Marija Glavaš, Arhiva

12. ožujka imenovan asistentom za šumarsku struku. Tako je počeo predavati na Kraljevskom i gospodarskom šu-marskom učilištu koje je osnovano 1860. godine kao prva institucija u Hrvatskoj u kojoj se šumarstvo podučava kao stručna i znanstvena disciplina. Prof. Partaš je i tamo osta-vio trag i donio poboljšanje. Za razliku od svoga prethodni-ka, profesora Dragutina Halve, koji je od učenika zahtijevao zapamćivanje suhoparnih definicija, unio je u predavanja duh i počeo podučavati praktične izračune potrebne za gospodarenje šumama temeljene na Presslerovoj znano-sti. Godine 1892. imenovan je pravim učiteljem, a dvije godine kasnije dodijeljen mu je naslov profesora. Predavao je brojne predmete: uređivanje šuma, dendrometriju i ra-čunanje vrijednosti šuma, šumarsko uredovanje, narodno gospodarstvo, šumarsko kućanstvo, šumarsku zoologiju, opće šumarstvo i lovstvo te održavao šumarske i geodet-ske vježbe. Itekako je shvaćao značaj praktične nastave u šumarstvu i znao da će unaprijediti struku tako što će napredne metode, do tada nepoznate u Hrvatskoj, učiniti dostupnim mladim ljudima. Stoga je svoje učenike vodio na stručne ekskurzije u Češku, Austriju i Njemačku. Osim mudrosti, širokih svjetonazora i sposobnosti sagledavanja budućnosti, pokazivao je i svoju plemenitu stranu, između ostalog, zalažući se za materijalnu egzistenciju svojih uče-nika kod viših vlasti.

Uz predavanja je obnašao je dužnosti predstojnika Zbir-ke za šumarsku taksaciju, lovstvo i čuvanje šuma i k tome upravljao šumom i lovištem koji su pripadali zavodu.

Prof. Partaš je snažno podržavao ideju jednog od najvećih šumarskih stručnjaka, prof. Frana Kesterčaneka, kako se križevačko učilište treba podići na razinu sveučilišta i preseliti u glavni grad Zagreb. Takvu nužnost iznio je u Šu-marskom listu u članku naslova Kratki nacrt historijskog ra-

Profesor Ivan Partaš


Feljton

zvitka višje šumarske nastave i njezino sadašnje stanje. Kao obrazloženje potrebe osnivanja fakulteta, između ostalog, navodi – Obzirom na financijski moment može se reći da ni-jedna vrst šumarske nastave nije toli jeftina kao ona utjelov-ljena universi, a i to je za manje zemlje od osobite važnosti. –

Njihova su nastojanja urodila plodom te je 1898. godi-ne osnovana Šumarska akademija u sklopu Zagrebačkog sveučilišta, odnosno Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta. Zbog svojih nastojanja danas se obojica smatraju uteme-ljiteljima šumarske nastave na akademskoj razini. Njihovi mlađi kolege, Đuro Nenadić i Andrija Petračić, aktivno su se založili za osamostaljenje Šumarske akademije kao sa-mostalnog odjela na Filozofskom fakultetu. Godine 1899., 24. lipnja, profesor Partaš imenovan je učiteljem Šumarske akademije, gdje je predavao punih dvanaest godina, u raz-doblju od 1899. do 1911. godine. U predmete koje je tamo predavao također je unio duh modernizma i kao što je i pri-je donosio poboljšanja, tako je sada, kao predstojnik Kabi-neta šumsko – uređajne skupine predmeta, bio zaslužan za unaprjeđenje nastave dendrometrije i predmeta računa-nje vrijednosti šuma. Kao vrlo svestran, ali i zbog tadašnje malobrojnosti stručnog kadra, predavao je i druge visoko specijalističke predmete, točnije uzgajanje šuma, uporabu šuma, upravu šuma i povijest i literaturu šumarstva. Bio je drugi po redu pročelnik Šumarske akademije, u razdoblju od 1908. do 1909. godine, nakon prof. Frana Kesterčaneka.

Svoje je studente vodio na stručne ekskurzije po cijeloj Hrvatskoj i u Bosnu pa se Šumarski fakultet može pohvaliti kao ustanova koja od početka svoga postojanja provodi te-rensku nastavu.

Otkako je imenovan učiteljem Šumarske akade-

mije, prof. Partaš je obnašao i druge dužnosti. Niz godi-na radio je kao član povjerenstva za polaganje praktičnog

šumarskog ispita. Bio je upravitelj Šumarskog muzeja koji je predstavljao nastavni objekt Šumarske akademije. Uz to je, do 1904. godine, samostalno uređivao Šumarski list i Lugarski vjesnik. Brojeve koji su izlazili tijekom 1905. go-dine uređivao je zajedno s prof. Kesterčanekom. Kao lovac i lovački stručnjak objavio je nekoliko članaka u Lovačko – ribarskom vjesniku, a neke je od članaka koje je pisao za ova glasila moguće pronaći na internetskim stranicama.

Kao član Hrvatsko – slavonskog šumarskog društva od 1884. godine, gdje je neko vrijeme vršio dužnost tajnika, bio je jedan od aktivnih sudionika u otvaranju Šumarskog doma u Zagrebu.

Godine 1911. biva premješten na Šumarski odjel hrvat-ske Vlade, a tužni razlog bila je bolest koja ga je prekinula u njegovom nesebičnom djelovanju. Krajem 1912. godine je umirovljen. Mučen teškom bolešću i s nedostatnim ma-terijalnim primanjima živio je punih petnaest godina, a za njega je brinula njegova sestra.

Profesor Ivan Partaš kao osoba koja je život posvetila unaprjeđenju šumarske struke i koja je dala svoj velik do-prinos u visokom stručnom obrazovanju ne smije ostati nepoznat ni zaboravljen.

Vrijeme krasopisa i ilustracije

Partaševa knjiga iz predmeta Uređivanje šuma


UMJETNICI U SLUŽBI BOTANIKE

Edukacija uz pomoć slika kroz povijest

Za polaganje jednoga od prvih kolokvija studen-ti dodiplomskog smjera na Šumarskom fakultetu koriste nekoliko knjižica poznatih pod nazivom Klein bogatih ilustracijama drvenastog i zeljastog bilja. Pomoću njih studenti uče prepoznavati vrste i vježbaju uočavati njihove osobitosti. Upišete li ime neke biljne vrste na internetsku stranicu i pritom označite da želite da vam se prikažu slike, gotovo sigurno će se pojaviti ilustracije biljaka seciranih na dijelove na tipičnim žućkastim podlogama.

Neupitno je da je izum fotografije i još k tome inter-neta donio veliki doprinos u širenju znanja, ne samo na području botanike, nego i svim segmentima ži-

vota, ali prisjetimo se, za širenje informacija putem slika likovni su umjetnici još donedavno bili neizbježni.

Najstarija sačuvana ilustrirana knjiga u kojoj su crteži bilja prikazani u svrhu proizvodnje i liječenja zavedena je u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici pod nazivom Codex Vin-dobonensis. Riječ je o kopiji izrađenoj 1515. godine za prin-cezu Aniciju Julijanu, kćer rimskog cara Aniciusa Olybriusa. Budući da je od izrade originala prošlo punih 14 stoljeća, u Anicijinom Codexu nije sačuvan niti jedan originalan crtež starogrčkog liječnika Cretavasa koji je djelovao u 1. st. prije Krista i koji je u povijesti zapisan kao prvi ilustrator u bota-nici. U prvobitnom stanju nisu ostali ni šturi opisi njegovog zemljaka, prvog službenog vojnog liječnika Pedaniusa Di-oskurida, budući da su puno puta prepisivani, proširivani i prevođeni. Ipak, neosporno je da je prvi praktični priručnik za prepoznavanje biljnih vrsta s uputama za liječenje sto-

Zanimljivosti


ljećima bio pravi hit. Knjiga, kasnije poznatija kao Materia medica, proširila se po čitavoj Europi i srednjoj Aziji. Na njoj su radili brojni crtači i prepisivači, prevedena je najprije na latinski i arapski, a kasnije na talijanski, njemački, španjol-ski i francuski te na kraju engleski. Ipak, često je korisnike dovodila u opasnost, ručno crtanje prema predlošku uma-njivalo je kvalitetu slika, pogotovo ako je bila u pitanju biljka koje nije bilo u ilustratorovom podneblju, a slično je bilo i s opisima.

Ta se praksa napustila tek u 16. stoljeću kada se ilu-stratori okreću naturalizmu, tj. izravnom crtanju modela. U početku su njihove slike bile uklopljene u religiozne knjige, a naglasak je bio na dopadljivosti, ne i točnosti. Razvojem mikroskopa i mikroskopije stvari se mijenjaju jer su omo-gućene nove spoznaje o strukturi i reprodukciji biljaka, a započeta zlatna era umjetnika u botanici traje sve do 18. stoljeća. Botaničari su bili sve više svjesni značenja njihovog rada, osobito jer su sušeni primjerci biljaka u herbarijima vremenom gubili na svojim osnovnim karakteristikama, osobito boji. Osim toga, nastupilo je razdoblje velikih pu-tovanja pa umjetnici postaju redoviti putnici na brodovima kao nužno potrebni za crtanje i slikanje novootkrivenih vrsta biljaka i životinja u dalekim i egzotičnim zemljama. Umjetnici su najčešće radili vodenim bojama, ali i u ulju, tinti ili olovci, ili su kombinirali tehnike. Napretkom procesa printanja postigla se veća preciznost u proizvodnji kopija koje su pomagale i pomažu ljudima identificirati vrste i proširiti zanimanje za botaniku i hortikulturu.

Jedna od najpoznatijih među umjetnicima botanike bila je njemačka ilustratorica Maria Sibylla Merian, koja je djelo-vala krajem 16. i početkom 17. st., a koja se smatra pionirkom entomologije. Njoj se pripisuje velik doprinos znanosti jer je na crtežima prikazivala biljke s njihovim polinatorima, a za-hvaljujući njoj Europljani su upoznali floru i faunu Surinama. Redouteov hrast


ZanimljivostiZanimljivosti

Rođeni Austrijanci su kao i prethodno opisani umjetnici prvu poduku iz likovne umjetnosti dobili kod kuće. Nakon što je njihov otac, dvorski slikar Lucas Bauer preminuo, na-stavila ih podučavati njihova majka Therese. Kasnije su bili smješteni u sjemenište u Feldsbergu gdje im je skrbnik bio prior, liječnik i botaničar Norbert Boccius. Pod njegovim su vodstvom Franz i Ferdinand vodenim bojama naslikali pre-ko 2000 vrsta biljaka. To ih je izvještilo u uočavanju detalja te su u dobi od samo 17 i 15 godina, stariji Franz i mlađi Ferdinand, dobili posao slikara cvijeća u carskim vrtovima Schönbrunna. Zaposlili su ih znanstvenik barun Nikolaus Joseph von Jacquin i njegov sin barun Baron Joseph Franz von Jacquin. Franzu je tamošnji rad, nakon što ga je Jacquin mlađi preporučio Sir Josephu Banksu, čuvenom britanskom prirodnjaku, botaničaru i meceni, donio sigurno, doživot-no zaposlenje prvog umjetnika botanike u Kew Gardenu i pripadajućem muzeju. Tamo je postao članom Kraljevskog društva te je imenovan slikarom kralja Georga III. U Kewu je napredovao te su njegove slike sekcija cvjetova često bile na mikroskopskoj razini. Njegovi su radovi objavljeni pod nazivima Delineations of Exotick plants i Strelitzia Depicta, gdje su prikazane delikatne litografije.

Ferdinanda su još u Schönbrunnu uputili u Linneov tak-sonomski sustav i mikroskopiranje kao i slikanje pejzaža. Sredinom 1786. godine, na prijedlog Jacquina, Ferdinand se pridružio botaničaru Johnu Sibthorpu na istraživačkom putovanju u Grčku i Malu Aziju od kuda su se vratili s preko 1.500 skica ptica, biljaka i pejzaža od kojih su neke objavlje-ne u knjizi Flora Graeca. Na brod se ponovno ukrcao kako

Djelatnici osječkog Šumatransa na terenu u drugoj smjeniJedan od najutjecajnijih ilustratora botanike 18. st.

bio je Nijemac Georg Ehret. Njegov je talent osobito zapa-zila aristokracija u Engleskoj, kamo se preselio 1735. go-dine i gdje je postao popularan. No najveću prekretnicu u njegovoj karijeri značio je odlazak u Nizozemsku, gdje ga je zajedno sa samim Carlom Linneom angažirao bogati nizozemski bankar i guverner, u to doba sveprisutne Nizo-zemske istočnoindijske kompanije, George Clifford. Linne i Ehret zajedno su 1738. godine stvorili rano botaničko re-mekdjelo Hortus Cliffortianus. Ehretovi su radovi izloženi na više mjesta u Engleskoj, kao što su prestižni Prirodoslovni muzej u Engleskoj i Kraljevski Kew Garden. Rod Ehreta na-zvan je njemu u čast, a u povijest je ušao kao prvi umjetnik – botaničar koji je radio ilustracije prema Linneovoj klasifi-kaciji.

Belgijanac Pierre – Joseph Redoute slikao je bilje kraljev-skih vrtova Pariza u razdoblju koje je predstavljalo vrhunac za umjetnike botanike. Slikanjem je počeo zarađivati vrlo rano, već s 13 godina, kao svestrani putujući slikar. Ključ-ni moment za njegovu karijeru bio je onaj kada ga je brat Antoine Ferdinand, koji je radio kao dekorater interijera i dizajner scenografije, kao dvadesettrogodišnjaka pozvao k sebi u Pariz kako bi zajedno oslikavali scenografije po kazalištima. U Parizu je imao sreću upoznati botaničare Charlesa Louisa L'Héritiera de Brutelle i Renéa Desfontai-nesa koji su ga usmjerili ka tada brzorastućoj disciplini – botaničkoj ilustraciji. L'Héritier ga je podučavao u secira-nju cvijeća i ukazivao mu na specifične detalje koje treba prikazati. Upoznao ga je s dvorjanima Versaja, nakon čega njegova mecena postaje Marija Antoaneta glavom te je imenovan službenim slikarom kraljevskog kabineta. Osim biljaka koje su okruživale francuski dvor, slikao je biljke autohtone u Japanu, Americi, na jugu Afrike i u Australiji. Stvorio je preko 2.100 ploča koje prikazuju 1.800 različitih vrsta. Kao već iskusan majstor, 1787. godine odlazi u En-glesku proučavati biljke u Kew Gardenu, a po povratku u Francusku zapošljava se u Francuskoj akademiji znanosti. Od 1798. godine njegova mecena postaje carica Jozefina de Beauharnais, prva supruga Napoleona Bonapartea, a nekoliko godina kasnije Redoute biva imenovan njezinim službenim slikarom. Treća pripadnica rojalista koju upo-znaje je Marija – Lujza od Austrije koju od 1809. godine podučava slikanju. Jozefina mu je i dalje bila potpora sve do njezine smrti kada kraće vrijeme zapada u probleme, tj. do zaposlenja u Nacionalnom muzeju prirodnih znanosti gdje podučava slikanju velik broj aristokrata i rojalista. Godine 1825. odlikovan je najvećim državnim priznanjem koje je ustanovio Napoleon, Legijom časti, a 1835. godine u svojoj rodnoj Belgiji Ordenom Leopolda I. Pierre Joseph Redout je surađivao s najvećim botaničarima svoga vremena, njego-ve su slike objavljene u djelu Ruže i knjiga ljiljana, a ukupno je sudjelovao u gotovo 50 publikacija.

U tom istom razdoblju, kada su umjetnici specijali-zirani za botaniku bili na vrhuncu svoje slave, a botaničari i ljubitelji hortikulture od njih zahtijevaju veliku točnost kako bi bilo jasno vidljivo o kojoj je vrsti riječ, djeluju braća Franz i Ferdinand Bauer.

Bor Ferdinanda Bauera


Zanimljivosti

Vijest koja nam je stigla 17. studenog prošle godine razveselila je sve one koji brinu o zaštititi prirode, ali i znanstvenike geologe: Park prirode “Papuk”, prvi hr-

vatski geološki park uvršten je na UNESCO-vu listu svjetske geološke baštine. Naime, u Parizu je od 3. do 18. studenog održan sastanak ove organizacije UN-a za edukaciju i znanost na kojem je odlučeno da geo-parkovi koji se nalaze na popisu Svjetske mreže geo-parkova budu uvršteni i na UNESCO-vu li-stu zaštićenih prirodnih vrijednosti. Zašto Papuk i koliko dugo traje taj proces uvrštenja u globalnu mrežu geo-parkova? Evo kratkog slijeda događaja.

Park prirode Papuk osnovan je 1999. godine i zauzima po-dručje od 33.600 ha. Šumarima je dobro poznata ova slavon-ska planina koja u ravnoj Slavoniji ima vrhove koji nadvisuju 900 metara. Posebnost ovog parka su i šume kojima prema posebnim osnovama (za parkove prirode), gospodare Hrvat-ske šume, iako otežano od Domovinskog rata, jer je ovo po-dručje bilo dosta minirano. Očuvane šume čine 95 % Parka prirode Papuk, najviše je bukve i hrasta, ali ima i javora, klena i jasena. Na njegovim prisojnim stranama rastu breze, borovice i pitomi kesten. Za istaknuti je šumsku vegetaciju Sekulinačke planine, prašumu bukve i jele, kao i Park šumu Jankovac.

Papuk je dio Slavonskog gorja s Krndijom koje ka-rakterizira velika geološka raznolikost i to u rasponu od 700 milijuna godina. Posebno se izdvaja geološki spo-menik prirode Rupnica zaštićen zbog morfološke pojave stupastog lučenja vulkanskih eruptivnih stijena i jedin-stveno je takvo područje u Hrvatskoj, ali i u Europi. Upravo

GEO-PARK “PAPUK”

Naš najpoznatiji Geo-park “Papuk” stavljen na UNESCO-vu listuTekst: Irena Devčić Foto: Goran Vincenc

bi crtao floru i faunu Australije gdje ga je u slikanju vodio botaničar Robert Brown. Nakon dugog vremena prove-denog u Australiji doplovio je u Englesku s 11 kovčega u kojima se nalazilo 1.542 slike biljaka Australije, 180 biljaka autohtonih na otoku Norfolk i preko 300 prikaza životinja. Većina njegovih radova za početak je završila u Britanskom admiralitetu. Godine 1843. preseljeni su u Britanski muzej zajedno s Franzovim radovima, dok je većina njihovih ski-ca pohranjena u njihovoj rodnoj Austriji, u Prirodoslovnom muzeju u Beču.

Ne smije se izostaviti ni Matilda Smith koja je živjela u 19. i 20. st., a u povijest se upisala kao prva osoba koja je slikala floru Novog Zelanda, prva službena umjetnica Kew Gardena i druga žena u povijesti koja je izabrana u Linneo-vo društvo u Londonu.

U prvoj polovici 20. st. djelovanje umjetnika specijalizi-ranih za botaniku počinje blijedjeti, a velika stavka je ma-sovna proizvodnja fotoaparata koji je pod komercijalnim imenom Kodak izumio George Emerson još 1888. godine.

Ipak, ne samo da je ilustracija preživjela, nego se da-našnji umjetnici udružuju u razna društva, a razvoj tehnike je doprinio širenju ove kulture, jer je na internetu moguće naći velik broj filmova s uputama kako sami možete preci-zno i lijepo crtati i slikati bilje.

Kew Garden još uvijek sponzorira umjetnike botanike i objavljuje njihove radove u časopisu Curtisov botanički ča-sopis koji je osnovao botaničar i entomolog William Curtis, a koji neprekidno izlazi od 1. veljače 1787. godine.

Paprat Georga Ehreta

Geološki spomenik prirode Rupnica


Zaštićena priroda

velika vrijednost geološkog naslijeđa ponukala je vodstvo i stručnjake Parka prirode “Papuk” da ga kandidiraju za Eu-ropsku mrežu geo-parkova i to 2006. godine. Izaslanstvo stručnjaka Europske mreže geo-parkova posjetilo je Papuk i u rujnu 2007. godine na sjednici Mreže europskih geo-parkova Papuk je postao prvi hrvatski geo-park i 30-i član Europske mreže te član UNESCO-ve Globalne mreže geo-parkova. Osim neobičnih geoloških struktura Parka priro-de “Papuk” ima i jedinstvenu hidrološko-kršku pojavu, 35 metarsku sedrenu barijeru Jankovačkog slapa ponornice Uviraljke, te vrtače i špilje potoka Kovačice.

Osim geolozima, malo je poznato da je prva Konfe-rencija geo-parkova održana u Pekingu 2004. godine, a Eu-ropska mreža u listopadu iste godine potpisala je ugovor s Odjelom za zemljine znanosti UNESCO-a za procesuiranje aplikacije priključenja globalnoj mreži geo-parkova, na či-jem se popisu nalazi 120 geo-parkova iz 33 zemlje svijeta. Geo-park je područje sa izraženom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te

Očuvane šume čine 95 % Parka prirode “Papuk”, najviše je bukve i hrasta, ali ima i javora, klena i jasena. Na nje-govim prisojnim stranama rastu breze, borovice i pitomi kesten. Za istaknuti je šumsku vegetaciju Sekulinačke planine, prašumu bukve i jele, kao i Park šumu “Jankovac”.

baštine na dobrobit lokalne zajednice. Geo-parkovi orga-niziraju različite aktivnosti te pružaju logističku potporu za prijenos različitih saznanja iz područja geoznanosti i znanosti o okolišu prema javnosti. To postižu kroz zaštitu i promociju geospomenika, osnivanjem muzeja, informa-cijskih centara, izradom staza, organizacijom seminara i na druge načine. Geo-parkovi potiču znanstvena istraživa-nja, ostvaruju veze sa fakultetima i drugim istraživačkim ustanovama te potiču dijalog između geoznanstvenika i lokalnih zajednica. UNESCO-ov stručnjak za geo-parkove, Chris Woodley Stewart, naglašava kako “Geo-parkovi nisu samo slika stijena – oni su i slika ljudi. Presudno je da budu uključeni – želimo vidjeti što je više moguće ljudi da se uključuju u geologiju prostora. Naš je cilj povećanje geo-turizma u korist lokalne ekonomije te da ljudi shvate evo-luciju njihovog lokalnog krajolika”.

Na kraju, za čestitati je cjelokupnoj ekipi Parka prirode “Papuk” na zalaganju i radu koji je rezultirao ovim hvale-vrijednim uspjehom.

1 Slap Skakavac

2 Park šuma “Jankovac” pored planinarskog doma kojim upravljaju Hrvatske šume

1 2

Jestivi plod


Mala enciklopedija šumarstva

Već početkom ožujka, te najkasnije do sredine travnja, možemo uživati u procvjetalim grmovi-ma ogrozda. Uglavnom ga nalazimo u višim, pla-ninskim predjelima, no zbog svojih ukusnih plo-dova ova biljka sve se češće uzgaja po parkovima i vrtovima.

Tekst: Irena Devčić

Foto: Arhiva

OGROZD

Proljeće

nam

najavljuje

ogrozd

u cvatu

Ogrozd je listopadni grm, rasprostranjen po sred-njoj, zapadnoj i južnoj Europi i na Kavkazu. Kod nas uglavnom pridolazi u zonama jele, bukve i smreke,

a najčešće ga se može uočiti na strmim sunčanim položa-jima u brdskom i planinskom području. Naraste najviše do metar i pol visine. Grane su mu bodljikave i često čekinjasto dlakave. Bodlje su oko jedan centimetar dugačke i nalaze se ispod listova. Listovi su maleni i okruglasti s tri do pet lapova, odozgo slabije, a odozdo gušće dlakavi. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni ili po 2 do 3 zajedno smještena. Plod je okrugla boba, oko centimetar debela, zelenkaste ili žute boje. Ogrozd je vrlo dekorativna te medonosna vrsta. Plodovi se jedu svježi ili se od njih priprema marmelada i sokovi. Bogati su vitaminima, naročito C, betakarotenom, dijetetskim vlaknima, kalcijem, a u manjim količinama sa-drži i željezo. Vode ima 85 posto, kalorija 54, bjelančevina 1,7 posto, masnoća 0,1 posto, ugljikohidrata 13 posto, vla-kna 2,0 posto, šećera, pektina, limunove kiseline, vitamina A, B1, B2, C, niacina, kalcija, fosfora, željeza, natrija. U nešto manjim količinama sadrži pantotensku kiselinu, folate, tia-min, piridoksin, bakar, kalcij, fosfor i magnezij. 100 grama

bobica sadrži tek 44 kalorije i 25 posto dnevne količine preporučenih dijetetskih vlakana, što ga čini idealnom hra-nom za mršavljenje. Dokazano je njegovo antioksidativno, protugljivično, protubakterijsko, protuvirusno, protumuta-geno, antihistaminsko te protuupalno djelovanje, a u 16. stoljeću zbog visoke količine vitamina C koristili su ga za liječenje groznice i kuge.

Uzgajanje ogrozda je zanimljivo jer rano dolazi u rod i daje značajno visoke prinose, a može se uzgajati uspješno i do 20 godina. Uzgajane sorte ogrozda samooplodne su, iako, po nekim iskustvima, pri oprašivanju sa strane daje veće prinose. Zato je poželjno saditi po dvije, tri vrste us-poredno. Ogrozd ne traži posebno mjesto za rast, ali ako se žele dobiti krupniji plodove, potrebno mu je osigurati do-voljno svjetla, iako može rasti i u zasjeni neke druge voćke. Ljeti ne voli izloženost visokim temperaturama. Ogrozd je porijeklom iz planinskih krajeva, gdje je klima specifična, pa stoga voli umjerene temperature za svoj razvoj. Osjetljiviji je od ribizla na niske temperature, ali ne voli ni visoke. To objašnjava zašto se rijetko uzgaja u mediteranskim, prio-balnim područjima. Za razvoj mu je potrebno manje vlage nego kod ribizla, a na mjestima gdje su jaki zimski vjetrovi ova biljka zimi može stradati od zamrzavanja. Na selekciji ogrozda najviše je rađeno u Rusiji, tu se uzgaja još od 19. stoljeća i puno se govori o odabiru i stvaranju što boljih vr-sta ove biljke. Europske sorte ogrozda proizašle su selekci-jom od europske vrste Grosularia reclinata var. vulgare.

Cvijet ogrozda

Zimsko Sunašce


Ljekovito bilje

Tekst: Marija Glavaš Foto: ArhivaZELJANICA PUNA TANINA

Kod petoprste je u glavnoj ulozi korijen

Petoprsta, koren device Marije, krvavi koren ili srčani korijen (Tormentilla erecta, syn. Potentilla erecta, Potentilla tormentilla) pripada familiji ružičnjača (Rosaceae), odnosno rodu koji broji više od tristo vrsta. Poznata od davnina kao lijek za želučane tegobe i dizenteriju kao i razne druge bolesti.

Na Farskim otocima koji pripadaju Danskoj i Orkneyskim otocima, koji predstavljaju jednu od škotskih pokraji-na, korijenje se koristi za štavljenje kože, a Laponci od

petoprste proizvode crvenu boju za proizvode od kože. Rusi navode kako ju je moguće koristiti kao začin u ribljim konzer-vama ili u industrijskoj proizvodnji likera i u proizvodnji aroma-tičnih tinktura.

Opis: zeljasta je biljka koja raste uspravno ili ukoso u vis, visine od 10 do 30 cm. Cvjetne stapke, svaka dužine od 3 do 6 mm, se na vrhu granaju u peteljke. Cvjetovi su soliterni, male-ni, dijametra od 1,5 do 2,5 cm, sa po četiri žute latice. Listovi su nasuprotni, klinasti, izduženi, krupno napiljeni, trolapi ili pe-terolapi, na dugim peteljkama, ako rastu iz korijenja, dok su listovi koji sjede na stabljici sjedeći. Korijen je debljine palca, ci-lindričan, drvenast, kratak, gotovo horizontalan, gust, tamno-smeđ do crn izvana, iznutra svijetlo-smećkasto narančastog tona, blago aromatičnog mirisa i jakog okusa. Orašasti plodovi su nejestivi, jajoliki ili blago zakrivljeni poput bubrega, glatki, rjeđe naborani, tamno maslinaste boje.

Rasprostranjenost i stanište: rasprostranjena je po cije-loj Europi te na zapadu Azije. U središnjoj i sjevernoj Europi je uobičajena i raste poput korova, dok je na Mediteranu rijetka. Raste po raznim staništima, po planinama, otvorenim šuma-ma, šumskim livadama, vrištinama, pašnjacima, na suhim pjeskovitim tlima. Sklonija je kiselim tlima, dok vapnenasta izbjegava.

Kemijski sastav: kao zeljasta biljka ima neobično visok sadržaj tanina, čak 18 do 30 %, sadrži i tormentilsko crvenilo, glikozid tormentil, eterično ulje, flavonoide, katehinsku treslo-vinu, elagnu kiselinu, kinovu kiselinu, vosak, smolu i škrob.

Ljekoviti dijelovi i vrijeme sabiranja: za liječenje se upotrebljava korijen koji se iskapa u ožujku ili u studenom. Li-šće, stapke i cvjetovi beru se od lipnja do kolovoza.

Način upotrebe: korijen je potrebno temeljito isprati i po-tom osušiti. Nakon toga se može na sitno izrezati ili samljeti u prah. Najbolje ga je upotrebljavati što svježijeg.

Ljekovitost: smatra se jednim od najsigurnijih prirodnih astringenata, zahvaljujući visokom udjelu tanina, odnosno sredstava koji uzrokuju stezanja i time izbacivanja. Koristi se u slučaju dizenterije, trbušnog tifusa, krvarenja iz debelog crije-va i anusa, upale želučane sluznice i crijeva. Pokazalo se da skraćuje vrijeme dijareje uzrokovane rotavirusom, kao i vrije-me potrebno za rehidraciju u djece, ali potrebno je provesti još istraživanja. Za vanjsku upotrebu koristi se infuzija korijena ko-jom se ispiru upaljeno grlo i usna šupljina. Koristi se još za lije-čenje čireva na želucu i dvanaestniku, hemoroida, periodonti-tisa, zagnojenih rana, rana koje teško zacjeljuju, konjuktivitisa i blefaritisa te prekomjernog suzenja očiju. U posljednje se vrijeme koristi kod obilnih menstrualnih krvarenja, leukoreje i urinarne inkontinencije. Potreban je oprez kod dugotrajnog korištenja uvarka i prašaka zbog jakog astrigentnog učinka te su za upotrebu pogodniji listovi maline.

Lišće, stapke i cvjetovi koriste se u liječenju ciroze jetre uslijed kojih dolazi do pojava oteknuća i ascitesa (nakupljanja tekućine u heriotonealnoj šupljini). Zeleni dijelovi imaju i vrlo učinkovito antihelmintičko djelovanje, što znači da uništavaju ili izbacuju crijevne gliste.

Kada izbjegavati: petoprstu trebaju izbjegavati trudnice i dojilje, osobe s povišenom tjelesnom temperaturom, sniže-nom kiselošću želučanog soka, povišenim krvnim tlakom u stadiju dekompenzacije, s povišenim protrombinskim indek-som ili atoničnom opstipacijom. Razlog leži u činjenici da pe-toprsta izaziva sužavanje kapilara.

Krupno napiljen list

Ljekoviti korijen


DJEČJI KUTAK

Hrast je rod drveća iz porodice bu-kovki (Fagaceae) kojoj pripada uku-pno 597 priznatih vrsta; sinonim su

otpornosti i čvrstoće.

Hrastovi su važno drveće u sjevernom umjerenom području. Većinom rastu kao krupno drveće. Muški su im cvjetovi u du-gim i rijetkim resama, sa 6 – 10 prašnika. Ženski su cvjetovi pojedinačno u kupuli. Plodnicu čine 3 plodna lista. Za cvatnje ku-pula je sitna i nalik na pup. Kasnije se razvi-je u naboranu, veću ili manju čašicu, koja je obrasla kratkim i većinom prileglim ili duguljastim i čekinjavim ljuskama. U čašici je po jedan plod, žir, koji je jajolik. Supke ostaju podzemno.

HRAST

Šuma lista, šuma blista

DV ČETIRI RIJEKE

Karlovac

Odgojiteljice: Marta Tarabić i Mirjana Petrunić – Vrhovski Skupina: područni odjel TuranjNacrtala: Ljiljana Marić,6,3 god.Komentar: “Hrastu po zimi otpadne lišće. Hrast ima žireve. Oni se sa svojim kapicama čvrsto drže na granama.” – Ana Lemić, 6,4 god.

DV BUKOVAC

Odgojiteljice: Ivanka Džeba, Ana Maria Furda, Katarina DabićSkupina: Montessori skupina IvančiceNacrtala: Magdalena Marić, 5 god. 3 mj.

DV GUSTAV KRKLEC

Krapina

Odgojiteljice: Mirjana Gumbas i Božena KavaćNacrtala: Tea Šalković, 6,4 god.Komentar: “Plodovi hrasta su žireki, njih vole jesti gujceki, njima je to poslastica, kao ljudima kolačići. ”

Što mi se tužio hrast

Kad mi ljudi dođu blizu,Kao da me pogledima grizu:Dođu sa sjekirom ili pilom,Jeza me prođe i najtanjom žilom!Oni bi htjeli da ja budem kakva mrtva stvar,Da budem stol, krevet ili ormarIli vrataIli prozor sa trećeg kata,Oni se svašta sjete:Metnu me u parketeI po meni gaze,Kao da sam ja komad njihove staze.Ili hoće da budem bureI da iz mene pića cure,Ili me pale, da se na meni griju( a to je najgori jad od sviju!)A ja najviše volim u šumi šumiti,Volim gusta hladovina biti,Volim vjeverice kriti,Volim ljuljati ptice i gnjezdaI noću brojati jata zvijezda.

Grigor Vitez

DJEČJI KUTAK

DV VEDRI DANI

Osijek

Odgojiteljice: Tatjana KošarošNacrtala: Petra Pirić, 5,6 god.Komentar: “Hrast je veliko drvo. Plod mu se zove žir. Vole ga jesti svinje, one divlje, ali ljudima nije fin.Ispred našeg vrtića ima jedan veliki hrast, najveći u Osijeku. On ima i svoju tablu na kojoj piše sve o njemu. Nekad pitam mamu da mi to čita!” – Marko Skoko, 5,3 god.

DV JOSIPDOL

Odgojiteljice: Maja Marinić i Darinka SalopekNacrtala: Nika Šukalo, 5 god.Komentar: “Hrast je veliko i jako tvrdo drvo. Od njega se izrađuju stolovi, ormari i stolice.” – Nika Belančić, 6 god.

DV ZAPRUĐE

Odgojiteljice: Draženka Kovačević, Maša Kmecik, Marijana MedvidovićSkupina: KrijesniceNacrtala: Una Vukosavljević, 6,4 god.Komentar: “Hrast je drvo koje kad je zima i vjetar se voli puno drmati i šuškati lišćem.” – Marko Mogut, 7 god.

DV PLOČE

Odgojiteljica: Snježana MerdžanSkupina: starija – srednjaNacrtala: Nika Grgurinović, 6 god.Komentar: “Kora hrasta lužnjaka služi za ispiranje u bolnicama!” – Petar.

DV VEDRI DANI

Zagreb

Odgojiteljice: Vanja Kovar, Blaženka PiriNacrtala: Lena Mihić, 5 god.Komentar: “Hrast je drvo koje ima puno grana i puno lišća i oko njega je hlad. Ima i žireve.”

DV ZLATNA RIBICA

Kostrena

Odgojiteljice: Barbara Puž i Dragana Soldatić PetrovićSkupina: ŠkoljkiceNacrtao: Dominik Soldan, 5 god. i 9 mj.Komentar: “Hrastovi su jako visoki. Njihov plod se zove žir.”

Priredila: Ljiljana Ivković, odgojiteljica


Documents

Tema broja 25 godina Hrvatskih šumacasopis.hrsume.hr/pdf/231.pdf · 2016-03-01 · proračun Republike Hrvatske koji iznosi 60 % od osnovice za dobit nakon oporezivanja. I OKFŠ