GODI

NA X

I •

BROJ

101

• 1

5. V

II. 2

011.

(str. 58.)

T E M A B R O J A

u Groænjanu

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, Tuπkanova 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuπkanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9/ III,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Borka Cafuk

01/ 45 00 848, e-mail: borka.cafuk@hlk.hr

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir MozetiË

Dr. Senad MusliÊDoc. dr. Ljiljana PeriÊ

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊPrim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

Doc. dr. Hrvoje ©obat

k a z a l o

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 1 0 1 • 1 5 . s r p n j a 2 0 1 1 .

3

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5Ako niste naruËili svoj primjerak MSD priruËnika...

IZ KOMORE ..... 6Ministar zdravstva u Komori

Konstituiranje VijeÊa

Konstituiranje Izvrπnog odbora Komore

Aktivnosti i Ëlanovi novog Izvrπnog odbora

Peta sjednica Skupπtine Komore u mandatu 2007-2011.

Povjerenstva Izvrπnog odbora 2007.-2011. • Æupanijska povjerenstva 2007.-2011.

MITO I KORUPCIJA ..... 41Ispitivanje Ekonomskog instituta u Zagrebu

MEDICINA I PRAVO ..... 44LijeËniËka tajna i medicinska dokumentacija

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 47

PRIVATNO I JAVNO ZDRAVSTVO ..... 58Motovunska ljetna πkola "Mediji i zdravlje"

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 72OEMS-ov projekt "Zdravo zdravstvo" • Akademija za radna mjesta SEEWA 2011. • KliniËka epidemiologija

Kardiovaskularna banka u KBC-u Zagreb • Simpozij "Jurak" • Priznanje Radmanu • Kamp za bolesnu djecu

Urgentna medicina i kirurgija • Audiologija

IZ AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE ..... 77Proslava pedesete obljetnice rada

TEHNOLOGIJA U MEDICINI ..... 78Kohlearna implantacija u Hrvatskoj

OBLJETNICA ..... 8155 godina kliniËke citologije u KB-u Merkur

PISMO UREDNIKU ..... 82"Kako shvatiti paradoksalne pojave"?

MEDICOPOLIS ..... 83Uspjeπnice o gubavcima

USPOMENE I SJEΔANJA ..... 85Ratna bolnica MetkoviÊ

UREDNIKOV KUTAK ..... 89Ah, vruÊ je zrak!

LIJE»NICI KNJIÆEVNICI ..... 91Dr. Damir De Zan

BIOPATOGRAFIJA ..... 92Anton Bruckner

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 95

rijeË predsjednika

5

tegije svim svojim kapacitetima. OËekujemoda u ovom, za naπu profesiju iznimno vaænomprojektu, aktivno sudjeluje i Hrvatski lijeËniËkisindikat, a u struËnom dijelu i sve lijeËniËkeudruge, osobito najveÊa i najstarija - naπ Hr-vatski lijeËniËki zbor.

Nakon uspjeπno zavrπenih izbora uKomori zapoËeli smo sa svim aktivnostima unovom mandatu, odræali smo prve sjedniceIzvrπnog odbora i VijeÊa. O tome moæete Ëitatiu ovom broju LN, a ovdje bih samo istaknuosvoje uvjerenje da Êe novi predsjednici struË-nih povjerenstava s novim Ëlanovima sigurnonastaviti raditi dobro, a oËekujem i bolje negou proπlom mandatu. Mladi ljudi, a ovdje naro-Ëito istiËem mojega prvog dopredsjednika dr.Marija Malnara, imaju puno novih ideja i za-misli koje - nakon analize i rasprava na naπimtijelima i uz iskustvo nas starijih kolega - moguznaËajno pridonijeti boljem radu naπe Komorena zadovoljstvo svih Ëlanova.

Osvrnuo bih se ovom prigodom nanaπ veliki projekt „ MSD priruËnik za svakoglijeËnika praktiËara" . Moram priznati, zaËudiosam da je zahtjeva za dobivanje besplatnogprimjerka ove vrijedne knjige dostavio raz-mjerno malen broj lijeËnika koji neposrednorade u zdravstvenom sustavu. Na raspolaga-nju smo imali, zahvaljujuÊi naπem donatoru,

poËetku 12 700 primjeraka, a podijeljeno ihje samo oko πest tisuÊa. Sada smo poboljπaliaplikaciju na naπoj mreænoj stranici, tako davrlo lako moæete doÊi do podataka koji su pot-rebni za pravilno popunjavanje zahtjeva.IstiËem da se za ovaj priruËnik jako interesirajuostali naπi Ëlanovi koji ne rade u neposrednou sustavu zdravstva, koji su u mirovini ili radeizvan Hrvatske. Stoga smo u dogovoru s do-natorom odluËili veÊ sada priruËnike dostavitii onim lijeËnicima Ëlanovima Komore koji radeu HZZO-u i uredno su ispunili narudæbenicu.Nastojat Êemo da i druge kategorije lijeËnika,koji nisu bili obuhvaÊeni podjelom u prvomvalu, ipak dobiju priruËnik za koji su pokazaliiznimno zanimanje i smatraju da bi ga koristiliu svom svakodnevnom radu. Pozivam sadasve lijeËnike koji ispunjavaju dogovorene uvje-te da se prije sezone godiπnjeg odmora oglasezahtjevom preko naπe web stranice i saËekajuovu vrijednu knjigu na svojoj kuÊnoj adresi.

Isto tako, moram Vas podsjetiti danaπa Ëlanska iskaznica, koja odlukom VijeÊaKomore nastala u suradnji sa Splitskom ban-kom, donosi brojne pogodnosti ove bankesamo za doktore medicine Ëlanove Komore.

Poπtovane kolegice i poπtovani ko-lege, u nadi da Êe mnogi od Vas uspjeti svojljetni godiπnji odmor provesti u veselju i ra-dosti, a da Êe oni koji to zbog naravi posla sa-da ne mogu ostvariti, uspjeπno obaviti svojplemeniti posao, srdaËno Vas pozdravljam sobeÊanjem da Êu zajedno sa svojim novo-izabranim suradnicima sa zadovoljstvom nas-taviti rad na oËuvanju digniteta i poboljπanjauvjeta rada doktora medicine.

Vaπ predsjednikPrim. dr. Hrvoje Minigo

• PoËela je sezona ljetnih godiπnjihodmora. Nakon napornog rada potrebno sedobro odmoriti i malo zaboraviti svakodnevneprobleme na poslu. Meutim, naπa je profesijau znaËajno nepovoljnijem poloæaju od drugih,jer moramo pruæati zdravstvenu zaπtitu naπimkorisnicima 24 sata dnevno, 365 dana u go-dini, mnogi od nas u srpnju i kolovozu, ali i urujnu, te zbog toga nisu u moguÊnosti koristitigodiπnji odmor. Svake godine u vrijeme turis-tiËke sezone uspjeπno smo pruæali zdravstvenuzaπtitu naπim graanima i brojnim turistima,iako nas nema dovoljno.

A da nas nema dovoljno i da Êe dos-tupnost zdravstvene zaπtite doÊi u pitanje, po-kazat Êe se joπ viπe kad stupi na snagu direktivaEuropske unije o radnom vremenu doktora.Prema njoj, doktor neÊe smjeti raditi viπe od48 sati tjedno raËunajuÊi u to deæurstva i pri-pravnosti. To je na snazi i prema naπem vaæe-Êem Zakonu o zdravstvenoj zaπtiti. Sigurno jeda smo mi oni koji smo uvijek radili na koristnaπih pacijenata, Ëesto i u vrlo teπkim uvjetima.O tome svjedoËi i naπ doprinos tijekom Domo-vinskog rata, kada je zdravstvena zaπtita bilagotovo savrπena usprkos loπim uvjetima rada,malim plaÊama te velikom broju prognanikai izbjeglica. Siguran sam da Êemo ovako kva-litetno nastaviti raditi naπ posao i ubuduÊe, aliuvijek se mora priznati da dosegnutu razinuzdravstvene zaπtite odræavamo najveÊim dije-lom zahvaljujuÊi struËnosti i etiËnosti zdrav-stvenih radnika. U saborskom su postupku hit-ne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaπtiti zbogtoga πto je 48-satno tjedno radno vrijemeprijetnja zdravstvenom sustavu u kome zbognedostatka radnika u sluËaju bezuvjetne prim-jene ovih propisa moæe doÊi do kolapsa. Stogaje predloæeno da doktor moæe raditi i duæe od48 sati tjedno, ali samo kada na to svojim pot-pisom da pristanak. Takoer se predlaæe da use pripravnost ne tumaËi kao rad, nego samorad po pozivu i deæurstvo.

Na sjednici saborskog odbora zazdravstvo kojoj sam nazoËio kao vanjski Ëlan,istaknuo sam da niti ove izmjene Zakona neÊerijeπiti nedostatak lijeËnika u Hrvatskoj. Pot-rebna nam je nacionalna strategija koja biobvezala sve nadleæne institucije na rjeπavanjesadaπnjeg nepovoljnog stanja. Komora, kojaje na to prva upozorila, vrlo rado Êe se aktivnoukljuËiti u izradu i provedbu nacionalne stra-

Ako niste naruËili svoj primjerakMSD priruËnika, uËinite to prijegodiπnjeg odmora

iz komore

7

ugoaju i bez sluæbenog dnevnog reda, ujednosatnom razgovoru razmijenili svojaiskustva i iznijeli probleme s obje strane.

Ministar je uvodno naglasio uspje-he u reformi zdravstva, koje su priznali i ino-zemni faktori, npr. Svjetska banka, zatim daje naπ zdravstveni sustav jedan od najstabil-nijih u Europi, no njegova je reforma trajanproces koji se mora nastaviti.

Ove je godine nabavljena za zdrav-stvo nova oprema u vrijednosti od 800.000milijuna. Zavrπio je s izjavom da dobro sura-uje s Komorom.

Predsjednik Komore prim. Minigozatim je nabrojio niz problema koji tiπte lijeË-nike i Komoru i koje bi Ministarstvo moglo ri-jeπiti, npr. pravilnik o primarijatu, Pravilnik olijekovima, osiguranje lijeËnika od odgo-vornosti, metadonska terapija, status komple-mentarne medicine, radno vrijeme lijeËnikakoji rade u ustanovama, nezakoniti ugovorio djelu lijeËnika u privatnim ordinacijama, pri-silno umirovljenje lijeËnika koji navrπe 65 godi-na, priznavanje lijeËniËke iskaznice kao recep-ta za lijekove koji se mogu kupiti u ljekarni zapotrebe samog lijeËnika ili Ëlanova njegoveobitelji.

RazgovarajuÊi o obvezi vaenja krviu PZZ-u za laboratorijsku analizu, prim. Mini-go je prihvatio to kao normativ u buduÊnosti,

• U utorak 5. srpnja posjetio je Ko-moru u novim prostorijama ministar zdravstvadr. Darko MilinoviÊ. Pratili su ga dræavni taj-nici za zdravstvo dr. Ante-Zvonimir Golemi dr. Draæen JurkoviÊ, direktor HZZO-a dr.Tihomor Strizrep i drugi suradnici.

Gosti su najprije razgledali pro-storije i izrazili svoje zadovoljstvo, a zatim sus predstavnicima Komore, u opuπtenom

Ministar zdravstvau Komori

S lijeva: dræavni tajnik Draæen JurkoviÊ, predsjednik Komore Hrvoje Minigo,ministar zdravstva Darko MilinoviÊ, dræavni tajnik Ante-Zvonimir Golemi direktor HZZO-a Tihomir Strizrep

Novi dopredsjednik Komoredr. Mario Malnar

ali je apelirao da se uvodi u praksu postupno,prema lokalnim moguÊnostima.

Ministar mu je kontrirao podatkomda je 80% ordinacija veÊ uvelo vaenje krvii da se tome opiru najviπe u onim æupanijamagdje je jaka politiËka oporba, dok je npr. uLiËko-senjskoj æupaniji ta praksu usvojenagotovo stopostotno. Æustru raspravu izazvaloje novËano kaænjavanje lijeËnika u PZZ-u ionda kad nisu krivi.

Prim. Minigo je apelirao na arbi-traæu prije kaænjavanja, a poπto je ministar tominimizirao rijeËima da je kaænjavanjeiznimno rijetko, dopredsjednik dr. Malnar jeiznio nekoliko pojedinaËnih primjera. Ministarje odbio raspravljati o pojedinim sluËajevimajer za to postoje druge razine, ali je priznaoda ima i nepravednih kaænjavanja.

Rasprava je, na kraju, zavrπila u pri-jateljskom ozraËju, uz malu zakusku.

•••••

Potpredsjednik Vlade i Ministar zdravstva i socijalne skrbi mr. Darko MilinoviÊ

Tekst i slike Æeljko Poljak

iz komore

8

Zatim je tajnik Komore NikolinaBudiÊ, dipl.iur., proËitala prijedloge za Ëla-nove vijeÊa »asnog suda, Visokog Ëasnog su-da i njihove zamjenike. Provedeno je javnoglasovanje i jednoglasno donesen sljedeÊizakljuËak:

Za Ëlanove vijeÊa »asnog suda Ko-more izabrani su:• prof. dr. Miroslav Bekavac-Beπlin, spec. opÊe kirurgije, Zagreb• prof. dr. SreÊko Ciglar, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb• prof. dr. Ino HusedæinoviÊ, spec. anestez. reanimat. i int. lijeË., Zagreb• prof. dr. ©ime Mihatov, spec. interne medicine, Zagreb• prim. dr. Josip GjuroviÊ, spec. interne medicine, Zagreb.

Za njihove zamjenike izabrani su:• prof. dr. Dragica KozariÊ-KovaËiÊ, spec. psihijatrije, Zagreb• prof. dr. Robert KolundæiÊ, spec. ortopedije, Zagreb• prof. dr. Radoslav Herman, spec. ginekologije, Zagreb• prof. dr. Ljubomir Hotujac, spec. psihijatrije, Zagreb• prim. dr. Rudolf MilanoviÊ, spec.plastiËne i rekonstruktivne kirurgije, Zagreb.

Za Ëlanove vijeÊa Visokog Ëasnogsuda Komore izabrani su:• prof. dr. Marija Definis-GojanoviÊ, spec. sudske medicine, Split• prof. dr. Josip UnuπiÊ, spec. opÊe kirurgije, Zagreb• akademkinja Vida Demarin, spec. neuropsihijatrije, Zagreb• prof. dr. Josip TurËiÊ, spec. opÊe kirurgije, Zagreb• prim. mr. sc. Dubravko Furlan, spec. djeËje kirurgije, Split.

• Odræana je 1. srpnja s poËetkomu 14 sati u prostoriji za sastanke HrvatskelijeËniËke komore u Tuπkanovoj ulici.

Uvodno je predsjednik Komoreprim. dr. Hrvoje Minigo objasnio da su Ëla-novi VijeÊa oni Ëlanovi koji su izabrani na iz-borima s najveÊim brojem glasova u svojimæupanijama.

Po Statutu Komore, sjednici VijeÊaprisustvuju predsjednik Hrvatskog lijeËniËkogzbora i dekan Medicinskog fakulteta u Zag-rebu, a vodi je do izbora najstariji Ëlan VijeÊa,a to je bio dr. Dragutin Juraga.

Nakon usvajanja dnevnog redaslijedio je izbor predsjednika i dopredsjednikaVijeÊa.

Prim. Minigo predloæio je za pred-sjednika VijeÊa dr. Marijana Cesarika, koji jedugogodiπnji vijeÊnik, puno je pridonio izradiPoslovnika o radu VijeÊa, a bio je i gradona-Ëelnik Poæege, tako da ima puno iskustva uradu.

Za dopredsjednika predloæio je dr.Ivana Horvateka, koji je i do sada tu funkcijudobro obavljao. Obojica su jednoglasno iza-brani javnim glasovanjem.

Prva, konstituirajuÊasjednica VijeÊaKomore

Novipredsjednik VijeÊa

dr. Marijan Cesarik

Tekst i slike Æeljko Poljak

iz komore

9

• prof. dr. Ante BiliÊ, spec.i nterne medicine, Zagreb.

Nakon toga je, takoer jednoglas-no, zakljuËeno da se u Povjerenstvo za dod-jelu novËane pomoÊi Ëlanovima Komoreimenuju: prim.dr. Draæen BorËiÊ i dr. Rok»ivljak.

TreÊi je Ëlan tog Povjerenstva, suk-ladno odredbama Pravilnika o dodjeli nov-Ëane pomoÊi, rizniËar prim. dr. VjekoslavMahovliÊ.

Za njihove zamjenike izabrani su:• doc. dr. Marko JukiÊ, spec. anesteziologije, reanimat. i intenz. lijeË., Split• doc. dr. Æivko GnjidiÊ, spec.neurokirurgije, Zagreb• prof. dr. Zlatko Trkanjec, spec.neurologije, Zagreb• prof. dr. Gojko Buljat, spec. neurokirurgije i spec. opÊe kirurgije, Zagreb

ZapisniËarkaIvanËica Kalπan

• prim. dr. Josip JeliÊ odnosi s HZZO-om.- Na prijedlog predsjednika Povje-

renstva za struËna pitanja i struËni nadzorprof. dr. Nenada IliÊa, spec. opÊe kirurgijeiz Splita, imenovani su u to Povjerenstvo:• prof. dr. Mirko Gjuraπin, spec.interne medicine iz Zagreba, zamjenik predsjednika• mr. Ivo BlaÊe, spec. opÊe kirurgije iz ©ibenika• prim.dr. Milivoj Novak, spec. pedijatrije iz Zagreba• dr. Æivko MiπeviÊ, spec. psihijatrije iz »akovca, dok Êe preostaliËlanovi biti imenovani na sljedeÊoj sjednici.

- Na prijedlog predsjednika Povje-renstva za primarnu zdravstvenu zaπtitu dr.Senada MusliÊa, spec. opÊe medicine iz Sa-mobora, imenovani su za Ëlanove tog Pov-jerenstva:

• Odræana je 1. srpnja s poËetkomu 11,00 sati u prostoriji za sastanke HrvatskelijeËniËke komore u Tuπkanovoj ulici.

Predsjednik prim. Minigo Ëestitaoje svima koji su izabrani i zahvalio se onimakoji viπe nisu predsjednici povjerenstava s po-zivom da u duhu prijateljske suradnje nastavedjelovati.

Na sjednici su doneseni sljedeÊizakljuËci:

- Na prijedlog predsjednika prim.Miniga izabran je za drugog dopredsjednikaKomore prim. dr. Draæen BorËiÊ.

- Za savjetnike predsjednika Ko-more imenovani su:• prof. dr. Mirko Gjuraπin - struËna pitanjai struËni nadzor• prim. dr. Danijel Mrazovac - odnosi s lijeË-niËkim udrugama i MZSS-om• prim. dr. Egidio ΔepuliÊ - privatna praksa

- dr. Bari ©ita, lijeËnik opÊe medicine iz Zagreba, zamjenik predsjednika• dr. Branka Bardak, spec. obiteljske medicine iz Slavonskog Broda• dr. Miroslav PrpiÊ, spec. ginekologije i opstetricije iz Senja• dr. Ilonka ArtukoviÊ, spec. pedijatrije iz Zagreba• dr. Marija KlariÊ, spec. obiteljske medicine iz Trogira• dr. Morena ButkoviÊ, spec. obiteljske medicine iz Pule• dr. Sanja Scarpa-BugariÊ, spec. obiteljske medicine iz Osijeka• dr. Jasminka Tkalec, spec. opÊe medicine iz Varaædina.

- Na prijedlog predsjednika Povje-renstva za privatnu praksu i ugovornu specija-listiËku izvanbolniËku djelatnost dr.sc. Vladi-mira MozetiËa, spec.urologije iz Rijeke za Ëla-nove tog Povjerenstva imenovani su:• dr. Josip Turjak, spec. opÊe kirurgije iz Osijeka• prof. dr. Nikola »iËak, spec. ortopedije iz Zagreba• dr. Vesna Harni, spec. ginekologije i opstetricije iz Zagreba• dr. Marino Derossi, spec. interne medicine iz Pule• dr. Vedrana BuljeviÊ, spec. radioterapije iz Splita• dr. Josip GlaviÊ,

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

KonstituirajuÊasjednicaIzvrπnog odbora

IO Komore

Sjednica je zavrπila u 15,23 sati.Zapisnik je vodila IvanËica Kalπan.

•••••

Æeljko Poljak

iz komore

10

• dr. Æeljka Russo, lijeËnik opÊe medicine iz Bjelovara• dr. Darko Dogan, spec. opÊe medicine iz Zagreba• mr. Dubravka Pezelj-Duliba, lijeËnik opÊe medicine iz Zagreba• dr. Mirna JovaniÊ KolundæiÊ, lijeËnik opÊe medicine iz Zagreba• dr. Velibor DrakuliÊ, lijeËnik opÊe medicine iz Karlovca.

- Na prijedlog predsjednice Povje-renstva za medicinsku etiku i deontologijuprof.dr. Mirjane Sabljar-MatovinoviÊ izabra-ni su u to Povjerenstvo:• doc. dr. Draπko PavloviÊ, spec. interne medicine iz Zagreba• doc. dr. Mirko IvkiÊ, spec. otorinolaringologije iz Zagreba• dr. Zvonko JukiÊ, spec. pedijatrije iz Vinkovaca• mr. Ivan Æokalj, spec. radiologije iz »akovca• mr. sc. Asja ValkoviÊ Mika, spec. nuklearne medicine iz Rijeke• dr. Rok »ivljak, spec. infektologije iz Zagreba• prim. dr. Josip JeliÊ, spec. anestez., reanimat. i intenz. lijeËenja iz Slavonskog Broda.

Preostali Ëlan bit Êe imenovan nasljedeÊoj sjednici.

PrihvaÊen je prijedlog predsjednikaprim. Miniga da zbog bolje suradnje nasjednicama Povjerenstva za bolniËku djelat-nost, Povjerenstva za primarnu zdravstvenuzaπtitu i Povjerenstva za javnozdravstvenu dje-latnost, a vezano uz sadræaj sastanka, prisus-tvuju i predstavnici povjerenstava na koja seraspravljana problematika odnosi.

Na prijedlog predsjednice Povje-renstva za javnozdravstvenu djelatnost prof.dr.Vesne Jureπa, Izvrπni odbor Êe na sljedeÊojsjednici imenovati Ëlanove tog Povjerenstva.

Zbog opravdane odsutnosti pred-sjednika Povjerenstva za meunarodnu surad-nju doc.dr. Hrvoja ©obata, Izvrπni odbor Êe nasljedeÊoj sjednici imenovati i Ëlanove tog Pov-jerenstva.

I. O. je zakljuËio da se dr.sc.Vladimir MozetiË imenuje za predstavnikaKomore u Povjerenstvo za revidiranje cijenapri HZZO-u.

Za predsjednika »asnog suda Hr-vatske lijeËniËke komore imenovan je StankoHautz, dipl.iur., a za njegovog zamjenika IvicaVeseliÊ, dipl.iur.

Za predsjednika Visokog Ëasnogsuda imenovan je Milan PetranoviÊ, dipl.iur.Na prijedlog predsjednika prim. Miniga ime-novano je Povjerenstvo Izvrπnog odbora zapregovore s HZZO-om i Ministarstvom zdrav-stva i socijalne skrbi u sljedeÊem sastavu: dr.Mario Malnar, dr. Senad MusliÊ, prim.dr.Josip JeliÊ, prim. dr. Danijel Mrazovac i prof.dr. Vesna Jureπa. Mijo Karaula, dipl.iur. ime-nuje se tajnikom tog Povjerenstva. Svi pri-jedlozi prihvaÊeni su jednoglasno.

Prim. Minigo obrazloæio je da uKomori ima sve viπe posla i u razgovoru s riz-niËarom prim. MahovliÊem, Boæicom Kekelji tajnicom Nikolinom BudiÊ predloæeno muje da prihvati zasnivanje stalnog radnog od-nosa u Komori. O tom prijedlogu mora raz-misliti. KonaËnu odluku donosi Izvrπni odbori stoga predlaæe da mu Izvrπni odbor dadetakav mandat ako se za njega odluËi. Izvrπniodbor prihvatio je informaciju prim. Minigao moguÊnosti zasnivanja radnog odnosa uKomori.

•••••

spec. neurologije iz Dubrovnika, dok Êepreostali Ëlanovi biti imenovani na sljedeÊojsjednici.

- Na prijedlog predsjednice Povje-renstva za medicinsku izobrazbu lijeËnikaprof.dr. Tatjane Jeren, spec. infektologije izZagreba u to Povjerenstvo imenovani su kaoËlanovi:• dr. Ninoslav Leko, spec. interne medicine iz Sl.Broda, zamjenik predsjednika• dr. Marija ©vagelj, spec. opÊe kirurgije iz Vinkovaca• prim. dr. Oktavija –akoviÊ Rode, spec. med. mikrobiol. i parazitolog. iz Zagreba• prof. dr. Sran Banac, spec. pedijatrije iz Rijeke• prof. dr. Ljiljana RandiÊ, spec. ginekologije i opstetricije iz Rijeke• dr. sc. Anton MaroviÊ, spec.neurologije iz Splita• dr.sc. Marko JakopoviÊ, spec. interne medicine iz Zagreba, dok Êepreostali Ëlanovi biti imenovani na sljedeÊojsjednici.

- Na prijedlog predsjednice Povje-renstva za bolniËku djelatnost doc. dr. LjiljanePeriÊ, spec. infektologije iz Osijeka imenovani su u to Povjerenstvo:• prim. dr. Danijel Mrazovac, spec.urologije iz Zagreba, zamjenik predsjednika• doc.dr.sc. Æeljko KrznariÊ, spec.interne medicine iz Zagreba• dr. Neven ElezoviÊ, spec. anesteziologije, reanim. i intenz. lijeËenja iz Splita• dr. Silva Potrebica, spec. fizikal. medicine i rehabilitacije iz Varaædinskih Toplica• mr. sc. Dragutin Juraga, spec.opÊe kirurgije, iz Varaædina• mr. SreÊko LjubiËiÊ, spec. anesteziologije, reanim. i intenz. lijeËenja iz Dubrovnika• mr.sc. Zlatko Houra, spec. anesteziologije i reanimatologije iz Osijeka.

Preostali Ëlan bit Êe imenovan nasljedeÊoj sjednici.

- Na prijedlog predsjednice Povje-renstva za ostale lijeËniËke djelatnosti prim.dr. Katarine Sekelj-KauzlariÊ iz Zagreba ime-novani su u to Povjerenstvo kao Ëlanovi:• dr.sc. Vesna Sitar-SreboËan, spec. medicine rada iz Zagreba, zamjenica predsjednice

Tajnik Komore Nikolina BudiÊ, dipl. iur.

NaruËite besplatni MSD priruËnik do 31. listopada! www.hlk.hrNaruËite besplatni MSD priruËnik do 31. listopada! www.hlk.hr

iz komore

11

• 11. lipnja: sjednica Srediπnjeg izbornog povjerenstva (SIP)• 13. lipnja: sastanak Komisije za provoenje postupka za priznavanje specijalizacija iz hitne medicine• 15. lipnja: sjednica SIP-a; predsjednik prim. Minigo nazoËio je sveËanoj sjednici Akademije medicinskih znanosti Hrvatske povodom 50. godiπnjice postojanja• 18. lipnja: redovna izvjeπtajna te konstituirajuÊa sjednica Skupπtine Komore• 23. 25. lipnja: prim. ΔepuliÊ u Bruxelessu sudjelovao na sastanku EFMA-WHO• 27. lipnja: redovita sjednica Partnerskog vijeÊa Komore i Splitske Banke Societe Generale• 28. lipnja: prim. Minigo, dr. Malnar i Nikolina BudiÊ u HZZO-u nazoËili sastanku vezano uz nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provoenju zdravstvene zaπtite iz obveznog zdravstvenog osiguranja• 29. lipnja: prvi dopredsjednik dr. Malnar nazoËio 23. sjednici Upravnog vijeÊa HZZO-a• 30. lipnja: prim. Minigo kao Ëlan Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora nazoËio 59. sjednici Odbora (tema: dopune Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaπtiti); prvi dopredsjednik dr. Malnar u HZZO-u nazoËio sastanku u vezi s izradom e-kartona i e-uputnica• U tom razdoblju je predsjednik prim. Minigo istupao u medijima vezano na aktualne teme u zdravstvenom sustavu.• Nastavljena je intenzivna suradnja s MZSS-om te je Komora na podruËju Ëitave RH delegirala predstavnike u struËna povjerenstva za utvrivanje uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti glede prostora, radnika i medicinsko tehniËke opreme zdravstvenih ustanova i trgovaËkih druπtava za obavljanje zdravstvene djelatnosti.• Redovito su se odvijali poslovi struËnih sluæbi i æupanijskih povjerenstava u odnosu na provoenje postupka relicenciranja, organizacije provoenja ispita, licenciranja lijeËnika iz inozemstva, pripremu sjednica Izvrπnog odbora Komore i njegovih stalnih povjerenstava te aktivnosti usmjerene na davanje odgovora na uËestala pitanja Ëlanstva.

•••••

• Prim. Hrvoje Minigo, predsjednik Komore (hminigo@hlk.hr)• Mario Malnar, dr. med., dopredsjednik Komore (mario.malnar1@gmail.com)• Prim. Draæen BorËiÊ, dopredsjednik Komore (smiljana.borcic@sandoz.hr)• Prim. Vjekoslav MahovliÊ, rizniËar Komore (vjekoslav.mahovlic@hlk.hr)• Prof. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ, predsjednica Povjerenstva za etiku i deontologiju (mirjana.sabljar-matovinovic@zg.htnet.hr)• Prof. Nenad IliÊ, predsjednik Povjerenstva za struËna pitanja i struËni nadzor (n_ilic_hr@yahoo.com)• Prof. Tatjana Jeren, predsjednica Povjerenstva za medicinsku izobrazbu lijeËnika (tjeren@bfm.hr)• Senad MusliÊ, dr. med., predsjednik Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaπtitu (senad.muslic@zg.t-com.hr)• Dr. sc. Vladimir MozetiË, predsjednik Povjerenstva za privatnu praksu (vladimir.mozetic@ri.t-com.hr)• Doc. Hrvoje ©obat, predsjednik Povjerenstva za meunarodnu suradnju (hrvoje.sobat@kzt.hr)• Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ, predsjednica Povjerenstva za ostale lijeËniËke djelatnosti (katarinas@hlk.hr)• Prof. Vesna Jureπa, predsjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost (vjuresa@snz.hr)• Doc. Ljiljana PeriÊ, predsjednica Povjerenstva za bolniËku djelatnost (peric.ljiljana@kbo.hr)• Nikolina BudiÊ, dipl. iur. tajnik Komore (nikolina.budic@hlk.hr)• Prim. Egidio ΔepuliÊ, savjetnik predsjednika (egidio.cepulic@zg.t-com.hr)• Prof. Mirko Gjuraπin, savjetnik predsjednika• Prim. Josip JeliÊ, savjetnik predsjednika (ctr@ctr.hr)• Prim. Danijel Mrazovac, savjetnik predsjednika (d.mrazovac@gmail.hr)

»lanovi Izvrπnog odbora 2011 - 2015.

Pregled aktivnosti u Komori od 11. lipnjado konstituirajuÊe sjednice Izvrπnog odbora 1. srpnja 2011.

LijeËnici praktiËari Ëeka vas besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hrLijeËnici praktiËari Ëeka vas besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr

iz komore

12

razdoblje u kojem je Skupπtina donijela odlukuo kupnji novog poslovnog prostora srediπnjegureda Komore, a koji je kupljen s 80 postovlastitih sredstava.

- Od Komore se prilikom donoπenjaakata i odluka traæilo miπljenje, a bilo je i prilikakada ono nije zatraæeno no ipak smo uspjeliuvijek intervenirati. Puno je toga napravljenono nismo posve zadovoljni jer je i puno togaostalo na Ëemu joπ treba raditi. Komora seukljuËila od samog poËetka u izmjene Kazne-nog zakona i dala je svoje primjedbe i prijed-loge te postoje naznake da Êe oni biti i prihva-Êeni. Kao Ëlan saborskog Odbora za zdravstvouspio sam dati amandmane na sve pojedinostis kojima se Komora nije slagala, a oni su i us-vojeni. Radili smo za sve lijeËnike, studente,pripravnike. Ponosan sam na naπe lijeËnikekoji su u teπkim prilikama uspjeli zadræati viso-ku razinu zdravstvene zaπtite. Hvala vam svi-ma, istaknuo je Minigo.

Predsjednik Skupπtine u sazivu2007.-2011. dr. Ante ÆupanoviÊ zahvalio jedelegatima πto su ga poËastili s tom ulogomu dva mandata.

- Ono πto je Komora napravila ipakÊe uÊi u povijest. Komora se distancirala odsvake politiËke polarizacije i æelim da ona i da-lje napreduje na dobrobit svih nas, a pogo-tovo mlaih kolega i da se izborimo za πto bo-lji status u zdravstvenim ustanovama i dobarmaterijalni status kako bismo mogli, kad ue-mo u Europsku uniju i budemo izloæeni velikimizazovima, saËuvati ono πto imamo, ono πtosmo postigli, istaknuo je ÆupanoviÊ.

Skupπtinu su pozdravili gosti i topredsjednik Hrvatskog lijeËniËkog sindikatadr. Ivica BabiÊ, predsjednik Udruge poslo-davaca u zdravstvu prof. dr. Vlado JukiÊ,ravnatelj Uprave za medicinske poslove Minis-tarstva zdravstva i socijalne skrbi dr. ViborDeliÊ, predsjednica Hrvatske komore medicin-skih sestara Dragica ©imunec i predsjednicaKoalicije udruga u zdravstvu Mensura DraæiÊ.

Potrebna je veÊaangaæiranost u prezentacijii zaπtiti cijelog Ëlanstva umedijima i institucijama

Nadzorni odbor je tijekom protekletri godine odræao tri sjednice na kojima je ana-lizirao poslovanje i rad Komore, izjavio je pred-sjednik Nadzornog odbora Komore dr. TomoKovaË.

- Zbog znaËajnih financijskih odlu-ka i poslovanja provedena je struËna analizaposlovanja po nezavisnoj agenciji koja poka-zuje uredno financijsko poslovanje, pa Nad-zorni odbor nema primjedbi na poslovanje.

• U ovom vam broju donosimoIzvjeπtajnu, 5. sjednicu Skupπtine HrvatskelijeËniËke komore, koja je odræana 18. lipnjaprije Izborne Skupπtine, i na kojoj su usvojenaizvjeπÊa predsjednika Komore, Izvrπnog od-bora, stalnih povjerenstava Izvrπnog odbora,VijeÊa, »asnog i Visokog Ëasnog suda, Nad-zornog odbora i æupanijskih povjerenstavaKomore te izvjeπÊe o financijskom poslovanjui financijski plan za 2011.

Skupπtina je donijela i Odluku oizmjeni Ëlanka 2. stavka 4. Statuta Komore osjediπtu Komore jer se srediπnji ured u Zagre-bu preselio iz ©ubiÊeve u Tuπkanovu ulicu.

Na Skupπtini je sudjelovalo 65 dele-gata od 118 iz saziva 2007.-2011.

Minigo:Ponosan sam na naπe lijeËnike!

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo istaknuo je da je posljednje Ëetirigodine obiljeæio niz pojaËanih aktivnosti iproπirivanje djelatnosti te da je to bilo i vaæno

Peta sjednica SkupπtineKomore u mandatu 2007-2011.

Tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ, predsjednik Skupπtine dr. Ante ÆupanoviÊ i njegova zamjenica doc. dr. Ljiljana PeriÊ

Tekst i slike Borka Cafuk

Predsjednik Nadzornogodbora dr. Tomo KovaË

iz komore

13

Izdvajam samo neke znaËajnije ak-tivnosti u kojima smo sudjelovali. Komora jedostavila miπljenje na prijedlog izmjena idopuna Zakona o zdravstvenoj zaπtiti, na pri-jedlog izmjena i dopuna Pravilnika o mini-malnim uvjetima u pogledu prostora, radnikai medicinsko-tehniËke opreme za obavljanjezdravstvene djelatnosti kao i djelatnosti hitnemedicine, prijedlog Pravilnika o specija-listiËkom usavrπavanju doktora medicine tena prijedlog Pravilnika o mjerilima za razvrsta-vanje lijekova te o propisivanju i izdavanjulijekova na recept. Isto tako je raspravljala oprijedlogu Pravilnika o uvjetima za razvrsta-vanje bolniËkih zdravstvenih ustanova u kate-gorije, Pravilniku o pripravniËkom staæu zdrav-stvenih radnika i Pravilniku o akreditacijskimstandardima za bolniËke zdravstvene usta-nove. Komora je, sukladno svojim zako-nom utvrenim ovlastima, a uz aktivno sud-jelovanje svih æupanijskih povjerenstava, dalamiπljenje na prijedlog Mreæe javne zdravstve-ne sluæbe, kao i miπljenje o njezinim izmje-nama.

Odræani su brojni sastanci s minis-trom i dræavnim tajnicima za zdravstvo nakojima se raspravljalo o prijedlozima Komore,a mi smo ustrajno zastupali utvrene stavoveKomore i svih njenih tijela.

Pokrenuli smo inicijativu za izmjeneu pravilnicima koji reguliraju ustroj bolniËkihustrojstvenih jedinica, u prijedlogu izmjenaPravilnika o mjerilima za priznavanje nazivaprimarius te smo predlagali donoπenje poseb-nog zakona koji bi regulirao podruËje alterna-tivne medicine i komplementarnih tehnika umedicini.

Nadzorni odbor istiËe da je potrebna veÊaangaæiranost u prezentaciji i zaπtiti cijelogËlanstva u medijima i institucijama, gdje smobili prikazivani prvenstveno u negativnomsmislu, istaknuo je KovaË.

IzvjeπÊe predsjednika Komore

IzvjeπÊe predsjednika Komore ob-javljujemo u cijelosti.

U razdoblju od 12. lipnja 2010. ka-da je odræana proπlogodiπnja redovita Skup-πtina pa do odræavanja ove redovite Skupπti-ne, Hrvatska lijeËniËka komora bavila sebrojnim aktivnostima i intenzivno djelovalau okviru svojih zakonom i Statutom Komorepropisanih ovlasti i nadleænosti. U nastavkuiznosim pregled njezinih aktivnosti u odnosuna pojedine institucije, organizacije i udruges kojima je ostvarivana suradnja u proteklomrazdoblju.

1. Predsjednik Republike HrvatskeU lipnju i u prosincu 2010. predvo-

dio sam delegaciju Komore na sastancima spredsjednikom Republike Hrvatske, prof. dr.Ivom JosipoviÊem, na kojima smo ga izvi-jestili o aktualnostima iz rada Komore i zatra-æili njegovu potporu u rjeπavanju vaænih pita-nja za funkcioniranje Komore.

2. Sabor RH Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb

Redovito aktivno sudjelujem u raduovoga saborskog odbora i u raspravama o za-konskim prijedlozima koji su znaËajni za sus-tav zdravstva. Komori je na ovaj naËin bilo iz-ravno omoguÊeno iznoπenje vlastitih stavovai prijedloga. Osnovni cilj djelovanja kroz ovuaktivnost bio je zaprijeËiti ustrojavanje loπihrjeπenja koja bi se negativno odrazila nalijeËniπtvo.

Na poziv predsjednika Nacional-nog vijeÊa za praÊenje provedbe strategijesuzbijanja korupcije predstavnici Komore sudva puta sudjelovali u raspravi na temu -Per-cepcija korupcije u zdravstvu.

3. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - zakonodavna aktivnost

OstvarujuÊi suradnju s Ministar-stvom zdravstva i socijalne skrbi, Komora jestalno i brzo (najËeπÊe u roku od samo neko-liko dana) dostavljala svoje miπljenje na svakiprijedlog i nacrt prijedloga zakona i podza-konskih akata koje predlaæe Ministarstvo.Iznimno, Komora nije sudjelovala niti bilaupoznata s postupkom donoπenja pravilnikakojim se regulira rad lijeËnika izvan punogradnog vremena niti s prijedlogom Zakona osestrinstvu.

U postupku harmonizacije dodi-plomske, poslijediplomske i specijalistiËkeizobrazbe predstavnici Komore sudjeluju u ra-du Srediπnjeg povjerenstva za harmonizacijuspecijalizacija pri Ministarstvu zdravstva i so-cijalne skrbi.

Komora je i u razdoblju izmeu dvi-je Skupπtine nastavila aktivno raditi na prizna-vanju inozemnih struËnih kvalifikacija lijeËnikaspecijalizacija i uæih specijalizacija, a na traæe-nje MZSS-a. Isto tako daju se redovito struËnamiπljenja u postupku priznavanja priprav-niËkog staæa obavljenog u inozemstvu.

O aktivnostima vezanim uz pro-voenje mjera definiranih Nacionalnomstrategijom razvitka zdravstva 2006.-2011.i mjera najavljenih tijekom reforme zdravstve-nog sustava te o zauzetim stavovima, Komoraje redovito obavjeπtavala Ëlanove i javnost.

Suradnja s MZSS-om na projektimakoje financira Svjetska bankaza obnovu i razvoj

U razdoblju izmeu dvije skupπtineKomora je stalno suraivala s Ministarstvomzdravstva i socijalne skrbi na projektu koji fi-nancira Svjetska banka. Radi se o Projektuunapreenja hitne medicinske pomoÊi i in-vesticijskog planiranja u zdravstvu.

Suradnja u nadzoru nad radom lijeËnikaZa razdoblje 2010/2011. MZSS je

za potrebe obavljanja struËnog nadzora nadradom lijeËnika za predvidjelo za Komoru uproraËunu RH iznos od 237.000,00 kuna.Nadleæno ministarstvo se Ugovorom obvezaloisplatiti ta sredstva temeljem ispostavljenihfaktura i izvjeπÊa Komore o obavljenom nad-zoru sukladno planu. U razdoblju izmeu dvijeskupπtine obavljeno je ukupno 14 struËnihnadzora u razliËitim djelatnostima zdravstve-nih ustanova u nekoliko gradova u RH.

Svi spomenuti struËni nadzori obav-ljeni su kao redoviti nadzori. Dinamika i pot-reba obavljanja struËnih nadzora morat Êe seuskladiti s predvienim iznosom, koji nijedostatan za obavljanje nadzora nad radomlijeËnika. Vaæno je istaknuti da Komora napoziv i traæenje MZSS-a dostavlja ekspertnamiπljenja lijeËnika Ëlanova Komore, a na njezinteret. Jednako tako, kad se ukaæe potreba,eksperti Komore sudjeluju na poziv zdravstve-ne inspekcije MZSS-a u inspekcijskom nad-zoru.

Sudjelovanje predstavnika Komoreu radu povjerenstava MZSS-a

OstvarujuÊi suradnju s MZSS-ompredstavnici Komore i dalje sudjeluju u radupovjerenstava tog Ministarstva od kojih,primjerice, navodimo:

PredsjednikKomore

prim. dr.Hrvoje Minigo

iz komore

14

14. Povjerenstvo za definiranje i izradu akredi-tacijskih standarda bolniËkog zdravstvenogsustava prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ(imenovanje odlukom ministra)15. Radna skupina za izradu Pravilnika onaËinu voenja medicinskog kartona u elek-troniËkom obliku prim. dr. sc. Nevenka Vin-ter-Repalust

4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta i Vladina Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Komora je u proteklom razdobljuuspjeπno suraivala s ovim Ministarstvom iAgencijom na podruËju priznavanja viso-koπkolskih kvalifikacija steËenih u inozemstvu,te Ministarstvom pravosua.

U Agenciji za strukovno obrazo-vanje u Sektorskom vijeÊu za zdravstvo aktivnaje Ëlanica prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ,kao predstavnica Komore, koje je tijekomproπle godine provodilo projekt Svjetske ban-ke za edukaciju zdravstvenih radnika i utvr-ivanje hrvatskog kvalifikacijskog okvira zadjelatnosti u zdravstvu.

5. Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu

Kao predsjednik Komore sudje-lujem u radu ove Agencije kao Ëlan njenogUpravnog vijeÊa, a brojni Ëlanovi Komore ak-tivni su u Srediπnjem povjerenstvu za kvalitetui akreditaciju u zdravstvu, te u PovjerenstvuMZSS-a za akreditaciju u bolniËkim sustavima.

Tijekom srpnja i rujna 2010. odræa-ni su seminari na temu “Akreditacija bolniËkihzdravstvenih ustanova“ u organizaciji Agenci-je za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu uz ak-tivno sudjelovanje predstavnice Komore prim.dr. Katarine Sekelj-KauzlariÊ.

6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaπtite zdravlja na radu

Prvi dopredsjednik Komore prim.dr. Josip JeliÊ kao Ëlan Izvrπnog odbora stalnosudjeluje u radu Upravnog vijeÊa HZZO-a i nataj naËin izravno prenosi stavove i miπljenja

1. Povjerenstvo za unapreivanje suradnjeMZSS-a, HZZO-a i HLK-a prim. dr. DanijelMrazovac2. Povjerenstvo za prihvaÊanje pokroviteljstvaMZSS-a prof. dr. Ljiljana RandiÊ, prim. dr.Katarina Sekelj-KauzlariÊ3. Povjerenstvo za minimalno invazivnu iendoskopsku kirurgiju prim. dr. MiroslavKopjar4. Povjerenstvo za transplantaciju organa,tkiva i stanica prim. dr. Hrvoje Minigo5. Povjerenstvo za koordinaciju izradeprijedloga planova i programa lijeËniËkih spe-cijalizacija - prim. dr. Hrvoje Minigo i prim.dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ6. Povjerenstvo MZSS-a za upravljanje pro-jektom informatizacije zdravstvenog sustavai sustava zdravstvenog osiguranja RepublikeHrvatske, Project Management Unit (PMU) - prim. dr. Hrvoje Minigo7. Projektni tim PMU za provedbu Ugovorasklopljenih u postupku nabave Izvedbenogrjeπenja informatizacije sustava primarnezdravstvene zaπtite za I. Grupu i za II. Grupu prim. dr. Dragomir Petric8. StruËna radna skupina za primjenu i pro-vedbu projekta unapreenja HMP-a i inves-ticijskog planiranja u zdravstvu Komponenta1 prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ; Kom-ponenta 2 prim. dr. Josip JeliÊ9. StruËna radna skupina za koordinaciju,praÊenje i usmjeravanje reforme zdravstvadr. Mirjana Kolarek-Karakaπ, dr. –ura ©pa-noviÊ, dr. Linda Zanchi, dr. Davorko »ukelj,prof. dr. Branimir JakπiÊ i prim. dr. Josip JeliÊ10. Sudjelovanje predstavnika Komore u radupovjerenstava koja obavljaju oËevide prijeizdavanja rjeπenja za obavljanje zdravstvenedjelatnosti predstavnici æupanijskih povje-renstava raznih specijalnosti11. Radna skupina za izradu Pravilnika o na-Ëinu voenja medicinskog kartona u elektro-niËkom obliku prim. dr. sc. Nevenka Vinter-Repalust12. Povjerenstvo za izradu Pravilnika o kliniË-kim ispitivanjima lijekova prim. dr. Josip JeliÊ13. StruËna radna skupina za izradu Nacrtaprijedloga zakona o psihoterapiji Tatjana Ba-biÊ, dipl. iur (imenovanje odlukom ministra)

Komore na prijedloge izmjena akata HZZO-a za ugovaranje s privatnim ugovornim lijeË-nicima i zdravstvenim ustanovama, Osnovnui dopunsku listu lijekova te normativne akteËije je donoπenje u nadleænosti HZZO-a. Pred-stavnici Izvrπnog odbora u suradnji s Ëlano-vima upravnih odbora struËnih druπtava HLZ-a, te predstavnicima drugih udruga lijeËnikaaktivno su sudjelovali u pripremi akata zaugovaranje.

OstvarujuÊi suradnju s HZZO-om,predstavnici Komore sudjeluju u radu povje-renstva i radnih grupa kako slijedi:1. Povjerenstvo za odabir kandidata po nat-jeËaju za specijalistiËko usavrπavanje zdrav-stvenih radnika iz obiteljske medicine uakademskoj godini 2010/11. prim. dr. sc. Ne-venka Vinter- Repalust2. Predstavnici Komore na zahtjev HZZO-aviπekratno su sudjelovali u radu arbitraæe3. Povjerenstvo za utvrivanje primjene po-sebnih standarda zdravstvene zaπtite iz ob-veznog zdravstvenog osiguranja prim. dr. sc.Nevenka Vinter-Repalust4. Povjerenstvo za utvrivanje teksta ugovorao provoenju aktivnosti doma zdravlja prim.dr. Slavko LovasiÊ i dr. Ante ÆupanoviÊ5. Povjerenstvo za ortopedska i druga po-magala dr. Ines Balint6. Radna grupa za e-karton - prim. dr. sc. Ne-venka Vinter-Repalust, dr. –ura ©panoviÊ.

7. Koordinacija komoraKomora ostvaruje trajnu dobru su-

radnju sa strukovnim komorama zdravstvenihradnika (Hrvatska komora dentalne medicine,Hrvatska ljekarniËka komora, Hrvatska komoramedicinskih biokemiËara, Hrvatska komoramedicinskih sestara, Hrvatska komora fiziote-rapeuta, Hrvatska psiholoπka komora, Hrvat-ska komora primalja te Hrvatska komorazdravstvenih radnika). Takoer ostvaruje i bila-teralnu suradnju sa Zdravniπkom zbornicomSlovenije, Lekarskom komorom Srbije (Regio-nalna lekarska komora Vojvodine), Makedon-skom lijeËniËkom komorom i FederacijomlijeËniËkih komora Italije (Regionalne komoreGorizije i Trsta).

Delegati Skupπtine Komore u sazivu 2007.-2011.

iz komore

15

dinim zakonskim prijedlozima. PredsjednikHLS-a dr. Ivica BabiÊ Ëlan je VijeÊa Komorei redovito sudjeluje u njegovom radu i defi-niranju stavova Komore prema vaænim pita-njima za lijeËnike zaposlene u javnom sektoru.

11. Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu

Uspostavljena je redovita kvalitetnasuradnja s UPUZ-om, koja se ogleda u raz-mjeni podataka o radu i poslovanju bolnica,pripremi zajedniËkih stavova za istupanje nasjednicama HZZO-a i sudjelovanju na savje-tovanjima u organizaciji ove udruge.

12. Ostale strukovne i graanske udrugeKomora je u proteklom periodu

aktivno suraivala sa strukovnim i graanskimudrugama, od kojih istiËem suradnju s Hrvat-skom udrugom djelatnika hitne medicinskepomoÊi, Koalicijom udruga u zdravstvu(KUZ), Hrvatskom udruæbom obiteljske medi-cine (HUOM), Koordinacijom hrvatske obitelj-ske medicine (KoHOM), Druπtvom nastavnikaopÊe/obiteljske medicine, Udrugom specija-lizanata -Mediteraneo, Hrvatskom udrugomprijatelja hospicija i Hrvatskom mreæom zdra-vih gradova.

13. MedijiKomora stalno i intenzivno sura-

uje sa svim medijima. Kao Statutom utvreniglasnogovornik Komore uËestalo se pojav-ljujem u medijima iznoseÊi njezin stav o po-jedinim pitanjima i sluËajevima. Takoer, nazahtjev pojedinih Ëlanova, a uz struËnu po-moÊ specijaliziranog odvjetniËkog ureda,Komora upuÊuje reagiranja medijima. Poredtoga Komora savjetuje lijeËnike pruæajuÊi impodatke o moguÊnostima postupanja u ok-viru vaæeÊih propisa u sluËajevima kada suËlanovi Komore neosnovano izvrgnuti medij-skom progonu. U sluËaju potrebe Ëlanove seupuÊuje u specijalizirani suradni odvjetniËkiured kako bi im se pruæila daljnja pravna po-moÊ. Na ovaj naËin πtiti se ugled staleæa odneopravdanih napada, ali sukladno Zakonuo medijima i etiËkom kodeksu kako novinaratako i lijeËnika.

Redovito izlazi i naπe sluæbenoglasilo - LijeËniËke novine, a Izvrπni odbor Ko-more prihvatio se funkcije IzdavaËkog savjetanovina te definirao obveze svih subjekata upostupku izrade svakog broja LN-a. Osobnosam preuzeo obavezu pisanja Uvodnika zasvaki broj naπih novina kako bih πto bolje oba-vjeπtavao Ëlanstvo o aktualnim dogaanjima.

U smislu ostvarivanja suradnje smedijima, predstavnici Komore redovito ak-

8. Dekanska konferencija medicinskih fakulteta u RH

Suradnja s Dekanskom konferen-cijom medicinskih fakulteta u RH ogleda seprimarno u intenzivnoj izradi prijedloga i pla-nova lijeËniËkih specijalizacija.

Ostvaruje se i suradnja sa svim ka-tedrama medicinskog fakulteta na podruËjudefiniranja znanja, kompetencija i stavovadoktora medicine s obzirom na predstojeÊeukidanje pripravniËkog staæa za doktore me-dicine. U Komori se izvodi dio praktiËne nasta-ve za studente zavrπne godine Medicinskogfakulteta u Zagrebu.

U suradnji sa ©NZ-om “Andrija©tampar“ (dio MEF-a u Zagrebu) odræana jetradicionalna radionica u okviru Motovunskeljetne πkole na temu Izmeu medicine i dono-πenja odluka u zdravstvu te je broj LijeËniËkihnovina u rujnu 2010. bio posveÊen radovimai sudionicima tog dogaanja.

9. Hrvatski lijeËniËki zborSa zadovoljstvom mogu konsta-

tirati da je suradnja s HLZ-om dobra na svimrazinama i to kako s tijelima HLZ-a (Skupπtina,Glavni odbor i Savjet) tako i s regionalnimpodruænicama.

Osobno redovito sudjelujem u ra-du Glavnog odbora HLZ-a. Takoer, ostvarujese sve uspjeπnija suradnja s veÊim brojemstruËnih druπtava HLZ-a, a s nekima smo i tra-dicionalno suorganizatori struËnih skupova(npr. Hrvatsko druπtvo za kvalitetu, Hrvatskodruπtvo za javno zdravstvo i Hrvatsko druπtvoza medicinu rada).

Komora, takoer, materijalno po-dupire rad æupanijskih podruænica HLZ-a, aposebice prilikom organizacije struËnih sku-pova HLZ-a. Pored toga snosi reæijske troπkoveza koriπtenje poslovnih prostora u nekim pod-ruænicama koje istovremeno koriste i æupanij-ska povjerenstva Komore. Komora, takoerredovito podupire organizaciju ZagrebaËkogstudentskog kongresa ZIMS, rad Druπtvaumirovljenih lijeËnika i aktivnosti ZagrebaËkepodruænice HLZ-a.

PodupiruÊi humanitarni karakterLijeËniËkog bala, Komora se u veljaËi 2011.odazvala te donirala sredstva u humanitarnesvrhe.

10. Hrvatski lijeËniËki sindikatKomora i HLS usko surauju na po-

druËjima zajedniËkog interesa i to primarnona dijelu onih koji se tiËu plaÊa lijeËnika iuvjeta njihova rada. Takoer, ostvaruje se us-pjeπna suradnja na izradi miπljenja o poje-

tivno sudjeluju u radu Motovunske ljetne πkoleMediji i zdravlje, koja se odræava u Groænjanu.

14. Mreæna stranica KomoreKomora od lipnja 2005. ima svoju

mreænu stranicu www.hlk.hr - putem kojenastoji Ëlanstvu pruæiti aktualne podatke iobavijesti o svom radu, a isto tako i pribliæitise Ëlanstvu u rjeπavanju poslova s Komorom.PrimijeÊeno je i poveÊano zanimanje lijeËnikaiz inozemstva za sve aktivnosti Komore putemizravnih e-mail upita.

Funkcionira i program prijave i vo-enja evidencije o struËnim skupovima i pri-kupljenim bodovima lijeËnika Ëlanova Komo-re. Sve je viπe organizatora struËnih skupovakoji su prijavili i pratili svoj struËni skup on-line, πto je preporuka i u drugim zemljama,Ëlanicama EU-a.

Uvedena je moguÊnosti pregledadijela web stranice na engleskom jeziku radilakπe dostupnosti korisnicima koji ne govorehrvatski jezik.

15. Osiguranje uvjeta za rad æupanijskih povjerenstava Komore

Na temelju usvojenog modela fi-nanciranja administrativne pomoÊi æupanij-skim povjerenstvima Komore olakπani su ad-ministrativni poslovi iz njihove nadleænosti.Na poziv nekolicine æupanijskih povjerenstavapredstavnici Izvrπnog odbora i struËnih sluæbiaktivno su sudjelovali u radu javnih tribina naodabrane teme, a odræali su i posebna preda-vanja. PotiËuÊi rad æupanijskih povjerenstavaSplitsko-dalmatinske, Zadarske, ©ibensko-kninske i DubrovaËko-neretvanske æupanije,Izvrπni odbor Komore odræao je u listopadu2010. svoju redovitu sjednicu u Splitu i posje-tio KBC Split. Brojni Ëlanovi æupanijskih povje-renstava Komore koji su na prijedlog Komoreimenovani u savjete za zdravlje u svojim æupa-nijama i Gradu Zagrebu, aktivno su u protek-lom razdoblju sudjelovali u njihovom radu.

16. Izobrazba lijeËnika i stjecanje struËnih kvalifikacija

Kako je jedna od osnovnih djelat-nosti Komore praÊenje trajne izobrazbe lijeË-nika, moæemo se pohvaliti da je u godini iz-meu dvije Skupπtine znaËajno porastao brojstruËnih skupova namijenjenih lijeËnicima kojise prijavljuju i u potpunosti administriraju on-line, putem posebno osmiπljenog i implemen-tiranog informatiËkog programa, po Ëemusmo jedna od vodeÊih zemalja u Europi. Isto-dobno je omoguÊeno i praÊenje prikupljenihbodova svakog Ëlana Komore putem posebne

Jeste li naruËili svoj besplatni MSD priruËnik? www.hlk.hrJeste li naruËili svoj besplatni MSD priruËnik? www.hlk.hr

iz komore

16

Organizaciji lijeËniËkih komora srednjeeurop-skih i istoËnoeuropskih zemalja (ZEVA). Pos-ljednji sastanak organizacije ZEVA, na kojemje Komora aktivno sudjelovala, odræan je od30. rujna do 2. listopada 2010. u Skopju, Re-publika Makedonija.

Na poziv Lekarske komore Srbije -Regionalna komora Vojvodine, predstavniciKomore su aktivno sudjelovali u radu okruglogstola u Novom Sadu u oæujku 2011. na temufinanciranja usluga u primarnoj zdravstvenojzaπtiti.

Osobno sam sa suradnicima, pred-stavnicima MZSS-a i MEF-a u Zagrebu, a napoziv regionalnih komora medicine i dentalnemedicine Italije, na Brijunima sudjelovao nakonferenciji „Slovenia, Croatia, Italy: compari-son on the training" te u ime Komore potpisaoPrethodnu izjavu o namjeri i Protokol namjereza meusobno priznavanje ECM bodova.

Prim. doc. dr. Hrvoje ©obat veÊ udrugom mandatu obnaπa duænost rizniËaraAEMH-a.

PoËetkom svibnja 2011. Komora jeorganizirala redoviti godiπnji sastanak Perma-nent Working Group of European Junior Doc-tors (PWG) u Zagrebu, gdje je za potpredsjed-nika Upravnog odbora izabran dr. sc. HrvojeVraæiÊ.

18. Poslovna suradnjaIzvrπavajuÊi svoje brojne aktivnosti

i nastojeÊi biti prisutna na πto veÊem podruËjudjelovanja, Komora koristi i pomoÊ svojih pos-lovnih partnera.

NastavljajuÊi suradnju sa Splitskombankom izdane su i podijeljene nove lijeËniËkeiskaznice i dogovoreni novi sadræaji bankarskihponuda za studente medicine i lijeËnike,Ëlanove Komore.

Uspjeπno je ostvaren projekt surad-nje s tvrtkom MSD, temeljem kojeg je na za-dovoljstvo Ëlanova do sada na kuÊne adresedostavljeno viπe od pet tisuÊa besplatnih pri-mjeraka MSD priruËnika.

Od donoπenja odluke Skupπtine nasjednici odræanoj u lipnju 2010. temeljem kojeje zapoËeta aktivnost kupovine novog poslov-nog prostora za potrebe srediπnjeg ureda HLK-

funkcionalnosti naπe mreæne stranice karticelijeËnika.

Nastojanja Komore da πto bolje ipravilnije vrednuje struËne skupove rezultiralasu izmjenama Pravilnika o trajnoj medicinskojizobrazbi, koji potpuno prati naπe potrebe ipotrebe organizatora skupova. Komora jeujedno, kao nacionalni autoritet za bodovanjestruËnih skupova, redovito preko nacionalnogrecenzenta i delegata u VijeÊu UEMS-a, prim.dr. Katarine Sekelj-KauzlariÊ, sudjelovala upostupku vrednovanja struËnih skupova kojisu bodove zatraæili od Odbora za bodovanjestruËnih skupova UEMS-a, EACCME. Moæemobiti iznimno zadovoljni kvalitetom spome-nutih skupova jer su redovito dobili maksi-malne bodove za svoju kategoriju od ovogameunarodno priznatog tijela u Ëijem sastavuje i naπa delegacija predvoena predsjed-nicom Povjerenstva za medicinsku izobrazbulijeËnika, prof. Tatjanom Jeren.

U okviru svojih nadleænosti, Komo-ra provodi i izobrazbu kandidata za stalnesudske vjeπtake. Provedena su tri teorijska te-Ëaja na kojima je sudjelovalo 34 lijeËnika kan-didata za stalne sudske vjeπtake. Po prove-denom teorijskom dijelu izobrazbe, kandidatisu upuÊeni na praktiËan rad s mentorimastalnim sudskim vjeπtacima, u trajanju od 3,odnosno 6 mjeseci.

Temeljem posebnih pravilnika kojireguliraju stjecanje statusa specijalista hitnemedicine i specijalista uæih grana medicine,Komora stalno izdaje miπljenja o ispunjavanjuuvjeta za stjecanje statusa iz tih podruËja.

17. Meunarodna aktivnostKomora ostvaruje i uspjeπnu meu-

narodnu aktivnost sudjelujuÊi u radu Europskeudruge bolniËkih lijeËnika (AEMH- AssociationEuropeenne des Medecins des Hopitaux),Stalnog odbora europskih lijeËnika (CPME -Comite permanent des medecins Europeens),Radnoj grupi europskih mladih lijeËnika (PWG- Permanent working group of European Ju-nior Doctors), Europskog foruma lijeËniËkihudruga i Svjetske zdravstvene organizacije(EFMA/WHO European Forum of MedicalAssociations/World Medical Organization) te

a ostvarena je i dobra suradnja s tvrtkom VMDkao izvoaËem radova na izgradnji objektakao i ostalim partnerima koji su sudjelovali uopremanju novoga poslovnog prostora.

SveËano otvorenje novih radnihprostora odræano je 15. travnja 2011. Prese-ljenje u nove prostore omoguÊilo je i unapre-enje razvoja informatiËke opreme i programakoje u svom radu koriste struËne sluæbe iæupanijska povjerenstva Komore te je u tijekuzavrπna faza implementacije novih aplikacijau suradnji s tvrtkom Perpetuum Mobile.

Sa svim suradnicima Komora jesklopila ugovore o poslovnoj suradnji koji seuredno izvrπavaju, πto je svojim zakljuËcimakonstatirao Nadzorni odbor Komore kao inezavisna revizorska kuÊa.

Svi navedeni poslovi u razdobljuizmeu dviju sjednica skupπtine Komore ostva-reni su uz pomoÊ struËnih sluæbi u Zagrebu iRijeci s istim brojem zaposlenika, od kojih sedvije djelatnice nalaze na duljem bolovanju irodiljnom dopustu.

19. Izborne aktivnosti u KomoreOd kraja sijeËnja 2011. zapoËele su

temeljem odluke VijeÊa u Komori izborne ak-tivnosti u kojima su sudjelovala 23 izbornapovjerenstva u izbornim jedinicama kao i Sre-diπnje izborno povjerenstvo pod predsjedava-njem dr. sc. Aleksandra Dæakule, a uz pomoÊstruËnih sluæbi Komore. Popis delegata izabra-nih za novi saziv Skupπtine u mandatnomrazdoblju 2011.-2015. objavljen je na webstranici Komore i u LijeËniËkim novinama br.99. Izborne aktivnosti zavrπavaju 18. lipnja2011. na dan odræavanja Izborne skupπtine zatijela Komore.

ZakljuËno bih istaknuo kako smat-ram da je naπa Komora temeljem svojih broj-nih aktivnosti koje sam vam izloæio sve ugled-nija i prisutnija meu subjektima u zdravstve-nom sustavu; postala je respektabilan partnersvim institucijama i zalaæe se za dobrobit Ëlan-stva u okviru svih svojih ovlasti utemeljenih nazakonu.

IzvjeπÊe o raduIzvrπnog odbora Komore

Izvrπni odbor je u razdoblju od 12.lipnja 2010. do 18. lipnja 2011. odræao 10sjednica. Sukladno svojim ovlastima, a izvr-πavajuÊi zakljuËke Skupπtine i VijeÊa Komore,suraivao je s tijelima dræavne i javne vlasti,zavodima za zdravstveno osiguranje, komo-rama u sustavu zdravstva, udrugama lijeËnikai graana, æupanijskim povjerenstvima Komo-re te na inicijativu Ëlanova Komore.

Navedene aktivnosti ostvarivale suse kroz rad predsjednika, dopredsjednika,

Delegati Skupπtine Komore u sazivu 2007.-2011.

iz komore

17

li se prije konaËnog zakljuËenja ugovora okupnji poveÊati broj parkiraliπnih mjesta zapotrebe Komore. U sluËaju da postoji takvamoguÊnost, ovlaπÊuje se predsjednik Komorena potpisivanje ugovora o kupnji poslovnogprostora i prateÊih sadræaja u veÊem obimuod prvog prijedloga prodavatelja.- Predsjedniku Komore dane su ovlasti da po-krene aktivnosti vezane uz kupnju stana u ©u-biÊevoj 9 na II katu kao i za prodaju stana u©ubiÊevoj 11.- »lanovi VijeÊa dali su podrπku predsjednikuKomore u rjeπavanju problema odobravanjaspecijalizacija. Obvezano je svako æupanijsko povjerenstvo Komore da u πto kraÊem rokudr. Katarini Sekelj KauzlariÊ dostavi izvjeπÊekoje su specijalizacije traæile æupanijskezdravstvene ustanove, a koje su dobivene.Pritom je bilo potrebno navesti πto su bili prio-riteti zdravstvenih ustanova, kako bi se moglaizraditi usporedba traæenog i odobrenog.- Zaduæen je predsjednik Komore da izvijestiMZSS i HZZO o nastalim problemima u sveziizdavanja lijekova na recept te da u ime Ko-more zatraæi njihovo rjeπavanje.- PrihvaÊen je prijedlog predsjednika prim.dr. Hrvoja Miniga i dopredsjednika prim. dr.Josipa JeliÊa da se zakaæe zajedniËki sastanakpredstavnika HLZ-a i Komore kako bi se do-govorio naËin buduÊe suradnje. - PrihvaÊen je prijedlog Komisije za odabirnajboljeg ponuditelja u postupku nabave in-formatiËke opreme, rekonstrukciju raËunalnemreæe i implementaciju novih mreænih servisate nabavu aplikacija za potrebe srediπnjegureda Komore u Zagrebu, da se sukladno uv-jetima iz javnog poziva odabere tvrtku Perpe-tuum Mobile d.o.o. iz Zagreba s ukupnomcijenom ponude u iznosu od 652.951,31kn.

rizniËara, predsjednika i Ëlanova stalnih povje-renstava Izvrπnog odbora i tajnika, a uz struË-nu i tehniËku pomoÊ struËnih sluæbi Komore.

Viπe o radu stalnih povjerenstavaIO-a proËitajte u Ëlancima koji slijede nakonIzvjeπtajne Skupπtine.

IzvjeπÊe o radu VijeÊa

VijeÊe Komore je izmeu dviju sjed-nica Skupπtine Komore odræalo Ëetiri redovitesjednice te temeljem svojih statutarnih ovlastiu okviru dnevnog reda svake odræane sjedniceraspravljalo o temama koje su proizaπle izpostavljenih vijeÊniËkih pitanja, prihvatilo in-formaciju o izvrπenju zakljuËaka s prethodnesjednice VijeÊa, razmatralo i usvojilo izvjeπÊepredsjednika Komore o aktivnostima izmeudviju sjednica VijeÊa te raspravljalo i donosilozakljuËke kako slijedi:

- Temeljem odluke Skupπtine Ko-more kojom je na VijeÊe prenesena ovlastodluËivanja o odabiru najpovoljnijeg ponu-ditelja za kupnju poslovnog prostora za potre-be srediπnjeg ureda Komore, nije prihvaÊenprijedlog za kupnju poslovnog prostorasmjeπtenog na 6. katu poslovne zgrade BCIu Miramarskoj ulici 24 koji se sastoji od pos-lovnog prostora povrπine 823,83 m2, spre-miπta u prizemlju povrπine 25,66 m2, parki-rnih mjesta od 27, 64 m2 te zajedniËkih dije-lova povrπine 173,07 m2 odnosno sveukupno1.050,20 m2 i sveukupne prodajne cijene od3.358.539,60 € (s ukljuËenim PDV-om od23%)nego je- odobrena kupnja poslovnog prostora zapotrebe srediπnjeg ureda Hrvatske lijeËniËkekomore u Zagrebu i to:- poslovnog prostora koji se nalazi na 2. katustambeno-poslovne zgrade u izgradnji nalokaciji VrbaniÊeva Tuπkanova u Zagrebu kojise sastoji od uredskog prostora povrπine556,11 m2, arhive od 50 m2, garaæe od 25m2, 1 parkirnog mjesta, te 10 garaænih mjestaukupne prodajne cijene 1.895.848,57 ¬ (sukljuËenim PDV-om od 23 % i porezom napromet nekretnina);- financiranje kupnje prostora provest Êe sedjelomiËno iz vlastitih sredstava, a u preos-talom dijelu putem kredita banke uvaæavajuÊiuvjet da mjeseËna rata kredita ne bude viπaod 200.000,00kn, uz uËeπÊe najviπe do 30%.- Dano je ovlaπtenje predsjedniku Komore zapotpisivanje sve dokumentacije potrebne zaprovedbu ove odluke.- Dano je i ovlaπtenje predsjedniku Komoreda u pregovorima s ponuditeljem ispita moæe

- Dano je ovlaπtenje predsjedniku Komore zaprovedbu ove odluke.- Odobrena je izrada projektnog rjeπenje zaureenje prostora i nabavu uredske opremeza prostor srediπnjeg ureda Komore u novomposlovnom prostoru u Tuπkanovoj 37 u Zagre-bu.- Nabava je izvrπena pozivanjem ne manje odtri natjecatelja na podnoπenje ponuda za nad-metanje.- Dano je ovlaπtenje predsjedniku Komore daimenuje peteroËlanu Komisiju za odabir naj-bolje ponude za nabavu uredske opreme teda provede odluku Komisije o najboljoj po-nudi.- OdluËeno je da Êe se namjeπtaj i oprema iz©ubiÊeve 9/III, djelomiËno iz ©ubiÊeve 9/II i©ubiÊeve 11 iskoristiti za opremanje dijela pos-lovnog prostora i spremiπta u Tuπkanovoj 37u Zagrebu.

Joπ imate πansu naruËiti svoj besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr Joπ imate πansu naruËiti svoj besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr

- PrihvaÊen je prijedlog Ëlanova VijeÊa da sekonkretiziraju problemi grupacije bolniËkihlijeËnika te da se rasprava o njima stavi nadnevni red nadleænih tijela Komore. Konkretniprijedlozi za njihovo rjeπavanje iskoristit Êe sekao podloga za odræavanje simpozija u orga-nizaciji Komore.- PrihvaÊena je informacija o odræanom sas-tanku s predstavnicima Hrvatske ljekarniËkekomore na temu propisivanja i izdavanja lije-kova te zakljuËak kako je potrebno pristupitidopuni odredaba spomenutog pravilnikaËime bi se omoguÊilo lijeËnicima da koriπte-njem lijeËniËke iskaznice mogu u ljekarnamanabaviti lijek. Zatraæeno je da se na ovu temuorganizira i sastanak s predstavnicima MZSS-a.- ZakljuËeno je kako Pravilnik o mjerilima zadavanje odobrenja zdravstvenom radniku zasklapanje poslova iz djelatnosti poslodavcatreba hitno mijenjati s obzirom da sadaπnjeodredbe zapravo ne daju jasan odgovor tkomoæe raditi izvan punoga radnog vremena.- »lanovi vijeÊa preuzeli su i vrπenje distribucijenovih Ëlanskih iskaznica Komore nakon πto jeiskaznicama koje su izdane prije tri godineistekao rok vaæenja- VijeÊe je odluËilo da Êe se MSD priruËnikdistribuirati putem poπte na adresu koju Êesvaki naruËitelj istaknuti u narudæbi.

Narudæbenica Êe biti objavljena naweb stranici Komore.- Na inicijativu proizaπlu iz vijeÊniËkog pitanjadr. Jelaske zatraæeno je od MZSS-a da se pos-tojeÊa regulativa koja se odnosi na koriπtenjegodiπnjih odmora pripravnika uredi sukladnovaæeÊim zakonima te da im se omoguÊinesmetano koriπtenje zakonom zajamËenihprava.- Zaduæen je predsjednik Komore da razgo-vara s predstavnicima Splitske banke s obzi-rom na utvren nezadovoljavajuÊi odnos pre-ma Ëlanovima Komore te da zatraæi da sepostupanje korigira.- ZakljuËeno je da Êe se u ime VijeÊa insistiratina πto skorijem donoπenju novog Pravilnikao specijalistiËkom usavrπavanju zdravstvenihradnika s utvrenim programima edukacije.- Na temelju odredbe Ëlanka 19. toËke 10.Statuta Komore i odredbe Ëlanka 3. stavka 1.i Ëlanka 27. stavka 3. Pravilnika o izboru tijelaHrvatske lijeËniËke komore, VijeÊe Komore jena 14. sjednici odræanoj dana 21. sijeËnja2011. donijelo Odluku o raspisivanju izboraza delegate skupπtine, predsjednika i prvogdopredsjednika Komore.

iz komore

18

fesije te su oni proslijeeni na prethodni pos-tupak Povjerenstvu za struËna pitanja i struËninadzor,

• 5 postupaka pokrenuto zbogsumnje na povredu odredbi Kodeksa lijeËniËkeetike i deontologije te su proslijeeni na pret-hodni postupak Povjerenstvu za medicinskuetiku i deontologiju,

• 2 predmeta nisu proslijeena napostupanje nadleænom povjerenstvu s obzi-rom da je nastupila zastara pokretanja postup-ka te su donesene odluke o zastari,

• 2 predmeta nisu proslijeena napostupanje nadleænom povjerenstvu s obzi-rom da za njih »asni sud Komore nije stvarnonadleæan, slijedom Ëega je donesena odlukao odbijanju zahtjeva za pokretanje disciplin-skog postupka zbog stvarne nenadleænosti,

• u 5 predmeta podnositelji zahtje-va pozvani su da formaliziraju zahtjev za po-kretanje disciplinskog postupka u odreenomroku, a s obzirom da to nisu uËinili smatra seda su odustali od zahtjeva za pokretanjedisciplinskog postupka.

U navedenim predmetima je do 1.lipnja 2011. u prethodnim postupcima done-seno ukupno 9 negativnih miπljenja. Nega-tivna miπljenja donijelo je Povjerenstvo zastruËna pitanja i struËni nadzor.

Predmeti u kojima su donesenanegativna miπljenja okonËani su u razdobljuprethodnog postupka te nisu proslijeeni nadaljnje postupanje pred »asni sud.

Od ostalih zaprimljenih predmetadonesena su do 1. lipnja 2011. u navedenimspomenutim prethodnim postupcima 4 pozi-tivna miπljenja. Pozitivna miπljenja donijelo jePovjerenstvo za struËna pitanja i struËni nad-zor.

Disciplinski predmeti u kojima sudonesena pozitivna miπljenja proslijeeni suna daljnji postupak »asnom sudu Komore.

Ostali disciplinski predmeti zaprim-ljeni od lipnja 2010. do lipnja 2011. joπ uvijeksu u tijeku, odnosno u prethodnom postupku.

- Na temelju odredbe Ëlanka 4. stavka 2.Pravilnika o izboru tijela Hrvatske lijeËniËkekomore, VijeÊe Komore na 14. sjednici odræa-noj dana 21. sijeËnja 2011. donijelo je Odlukuo imenovanju srediπnjeg izbornog povjeren-stva te je- na temelju odredbe Ëlanka 3. stavka 5. Pra-vilnika o izboru tijela Hrvatske lijeËniËke ko-more, VijeÊe Komore na 14. sjednici odræanojdana 21. sijeËnja 2011. donijelo je Odluku oizbornim jedinicama za izbor delegata maSkupπtini Komore, predsjednika i prvog do-predsjednika Komore i rasporedu aktivnostiu provoenju izbora.- VijeÊe je dalo podrπku predsjedniku Komoredr. Hrvoju Minigu, vezanu uz sve primjedbe,da se od MZSS-a zatraæi izmjena Pravilnikakojim se utvruju uvjeti za rad lijeËnika izvanpunoga radnog vremena jer je postojeÊi Pra-vilnik neprihvatljiv.- PrihvaÊen je prijedlog da se u jednom odiduÊih brojeva - LijeËniËkih novina objavi Ëla-nak s uputom Ëlanovima kako postupati u slu-Ëaju neutemeljenih napisa u medijima, odnos-no u sluËaju pokretanja istraænih postupakaprotiv Ëlanova Komore.- PrihvaÊena je inicijativa Ëlanova VijeÊa da sezatraæi odgovor HZZO-a i javno objavi kvotapregleda i usluga po specijalnostima kojutreba zadovoljiti za dobivanje dozvole za radizvan radnog vremena od poslodavca, istakneprigovor HZZO-u na neukljuËivanje predstav-nika struke u vrπenje kontrola u zdravstvenimustanovama, razmotri novopropisana obvezaorganizacije hitnog bolniËkog prijema uvaæa-vajuÊi okolnost trenutnog nepostojanja speci-jalista hitne medicine te na mreænim strani-cama Komore u rubrici Medicinska izobrazbauvede podrubrika “Komentari i prijedlozi“namijenjena svim Ëlanovima Komore. Istotako raspravljalo se i o moguÊnostima za pri-vremeni i povremeni rad umirovljenih lijeË-nika vezano na Ëinjenicu nedostatka lijeËnika.- VijeÊe je dalo podrπku predsjedniku Komoreda ne pristane na kupnju stana u©ubiÊevoj9/II pod nerealnim uvjetima koje traæi proda-vatelj veÊ da se odustane od prvobitne odlukei ujedno raskine ugovor o najmu koji je nasnazi do kraja 2012. godine

Rad »asnog iVisokog Ëasnog suda

U razdoblju od lipnja 2010. do lip-nja 2011. pokrenuto je pred disciplinskimtijelima Komore ukupno 35 disciplinskih pos-tupaka od kojih je:

• 21 postupak pokrenut zbog sum-nje na nestruËno obavljanje lijeËniËke pro-

Pred »asnim sudom Komore sveukupno je utijeku 14 disciplinskih postupaka. U tri pred-meta donesena je odluka o zastoju postupkas obzirom da je protiv prijavljenih lijeËnikaujedno u tijeku kazneni postupak. Postupci Êese nastaviti po okonËanju kaznenih postupaka.

Od lipnja 2010. do lipnja 2011. go-dine »asni sud je donio 12 odluka, od kojihsu:

• 2 odluke kojima se izriËe dis-ciplinska mjera javnog ukora,

• 2 odluke kojima se postupakobustavlja,

• 4 odluke kojima se izriËe disci-plinska mjera opomena,

• 4 odluke kojima se prijavljenelijeËnike oslobaa odgovornosti.

U razdoblju od prethodne Skup-πtine na odluke »asnog suda Komore uloæenesu dvije æalbe te je Visoki Ëasni sud donio:

• 1 odluku kojom se æalba odbijakao neosnovana i potvruje odluka »asnogsuda Komore,

• 1 odluku kojom se æalba odbacujezbog nepravodobnosti.

Prihodi i rashodi

Komora je ostvarila ukupan prihodu iznosu od 14.236.090,54 kune, a rashodisu iznosili 13.179.431,18 kuna.

Procjenjuje se da Êe prihodi i ras-hodi u tekuÊoj godini iznositi 17.457.100,00kuna.

•••••

Delegati Skupπtine Komore u sazivu 2007.-2011.

iz komore

19

lozi, filozofi i teolozi i to: prof. dr. MirjanaSabljar-MatovinoviÊ, predsjednica Povjeren-stva za medicinsku etiku i deontologiju HLK,koja je “uvela“ sluπateljstvo u temu tribine,doc. dr. Mirando MrsiÊ, dr. med., s temom“Eutanazija da ili ne pogled s prednje stranebolesniËkog kreveta“, doc. dr. Draπko Pavlo-viÊ, dr. med., s temom “Nadomjeπtanje bub-reæne funkcije, da li poËeti i kada prekinuti“,Jasna StoiÊ-Brezak, dr. med., s temom “Bio-etiËki pristup u ranom prepoznavanju potenci-jalnih donora organa i tkiva“, te prim. GoranIvaniπeviÊ, dr. med., s temom “Regulira li Ko-deks medicinske etike i deontologije eutana-ziju“. PomoÊni biskup zagrebaËki, prof.Valentin PozaiÊ, govorio je o eutanaziji podnazivom “Eutanazija negacija humanizma“,prof. dr. Æarko Puhovski dao je svoja razmiπ-ljanja kroz temu “Smrt kao ljudsko pravo“, aprof. dr. Zlata –ureviÊ, dipl. iur., prezentira-la je temu vezano uz gore navedenu tribinus temom “Eutanazija i pravo na æivot u praksieuropskog suda za ljudska prava“. Da je temabila itekakozanimljiva, kako za lijeËnike takoi za pravnike i psihologe, pokazala je nazoË-nost od oko 200 sluπaËa.

»lanovi Povjerenstva takoer su su-djelovali i sudjeluju kao predavaËi na teËajuza sudske vjeπtake koji Komora provodi spredavanjem “Kodeks medicinske etike ideontologije“.

PredsjednicaProf. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ i

tajnik Radmila Rumek-»rne, dipl. iur.

• Donosimo cjelovita izvjeπÊa stal-nih povjerenstava Izvrπnog odbora Komoreu sazivu 2007.-2011. za razdoblje od 12.lipnja 2010. do 18. lipnja 2011.

Povjerenstvo za medicinskuetiku i deontologiju

Povjerenstvo je nastavilo svoje uo-biËajene aktivnosti. Odræalo je πest sjednicana kojima je raspravljalo o ukupno 26 zaprim-ljenih predmeta, a raspravljalo je i donosilomiπljenje i o predmetima iz prethodnih go-dina koji se nisu mogli rijeπiti πto zbog manj-kave dokumentacije ili iz nekih drugih raz-loga.

Ministarstvo zdravstva i socijalneskrbi uputilo je Povjerenstvu oko pet pred-meta, a pacijenti, policijske uprave, opÊinskodræavno odvjetniπtvo, dræavna pravobra-niteljica za djecu, razliËite udruge i ostaliukupno dvadesetak predmeta.

Temeljem zahtjeva za pokretanjedisciplinskog postupka u prethodnom pos-tupku Povjerenstvo je obradilo osam pred-meta i u pet sluËajeva donijelo negativno, au jednom sluËaju pozitivno miπljenje. Ostalisu predmeti u obradi.

Povjerenstvu su predstavke upu-Êivali i lijeËnici traæeÊi miπljenje o odreenimpostupcima svojih kolega kao i pravnu pomoÊvezanu uz razliËita ponaπanja s osnova obav-ljanja njihove djelatnosti. Primjerice, davanjena uvid kartona pacijenata razliËitim osigura-vajuÊim kuÊama, nadleænim sudovima,obitelji umrlih pacijenata, vjeËito pitanje kakotumaËiti lijeËniËku tajnu itd. Takoer, Povje-renstvo je odgovaralo na brojne upite ËlanovaKomore, graana, novinara i drugih, o poje-dinim pitanjima iz nadleænosti svoga rada.

Nakon dostavljenih kompletnihpodataka Povjerenstvo je raspravljalo nasjednicama i donosilo zatraæena miπljenja upunom sastavu. Odaziv Ëlanova na sjednicePovjerenstva bio je skoro 100%-tan. Na svimse sjednicama nastojalo dati objektivnoglediπte na probleme, Ëime su miπljenja bilaetiËki utemeljena.

Povjerenstvo je u studenom 2010.organiziralo u Zagrebu tribinu pod nazivom''Eutanazija danas'. PredavaËi su bili lijeËnicikoji se svakodnevno u svom radu susreÊu snajteæim bolesnicima, ugledni pravnici, socio-

Povjerenstvo za struËnapitanja i struËni nadzor

Povjerenstvo je nastavilo svojeuobiËajene struËne aktivnosti. Odræalo jeosam sjednica od kojih tri izvan Zagreba (Pri-morsko-goranska i Meimurska æupanija).Povjerenstvo je o svim podnescima, bilo odstrane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiRH, kliniËkih i opÊih bolnica, domova zdravlja,bilo pojedinih lijeËnika-Ëlanova koji su traæilistruËna miπljenja, pacijenata ili rodbine pa-cijenata, nakon prikupljenih podataka i spoz-naja (medicinske dokumentacije, oËitovanjai sl.), raspravljalo na sjednicama u punomsastavu. Rasprave na su biljeæene zvuËnimzapisom i pisanim zapisnikom. Moæe se nagla-siti da su rasprave o struËnim pojedinostimabile iskrene, struËne, dosljedne i nepristrane.

»lanovi Povjerenstva su na svimsjednicama dali svoj struËni doprinos i objek-tivno glediπte zasnovano na struËnim i etiËkimprincipima i dokazima. Pri donoπenju odlukanastojali su sagledati i uvaæiti stvarno stanjei specifiËnosti na terenu.

Dinamika i brzina rjeπavanja po-jedinih predmeta ovisila je o nizu Ëimbenika,a jedan je od najvaænijih bilo ukljuËivanjeistaknutih i priznatih struËnjaka iz pojedinihpodruËja medicine koji su davali struËnamiπljenja pisanim putem.

Valja istaknuti da se struËno miπ-ljenje o pojedinim postupcima, moæe donijetisamo na temelju potpune medicinske i ostaledokumentacije. Svako dodatno traæenjedopune dokumentacije produæuje vrijeme dodonoπenja zatraæenog struËnog miπljenja.

Ukupno su zaprimljena oko 83predmeta, a od tog broja od Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi proslijeena su 63predmeta, od stranaka (npr. Pravobraniteljiceza djecu, Povjerenstva za zaπtitu prava pa-cijenata grada Zagreba, Æupanijskog suda u

Povjerenstva Izvrπnog odborau sazivu 2007.-2011.

PredsjednicaPovjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju

prof. dr. sc. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ

Predsjednik Povjerenstva za struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Herman Haller

Tekst i slike Borka Cafuk

iz komore

20

prikupljanja bodova za obnovu licence. Za-molbe su podnijeli lijeËnici i lijeËnice kojezbog rodiljnog dopusta ili duæeg bolovanjanisu mogli sudjelovati u postupku trajne me-dicinske izobrazbe te na taj naËin prikupljatibodove za obnovu licence.

Takoer, a temeljem prijedlogaPovjerenstva, na mreænoj stranici Komore urubrici Medicinska izobrazba, dodana je novarubrika pod nazivom Vaπi prijedlozi i komen-tari. Ideja je nove rubrike da svi Ëlanovi Komo-re, sudionici struËnih skupova, imaju moguÊ-nost da pohvale ili komentiraju organizacijupojedinih struËnih skupova. Isto tako ËlanoviKomore mogu putem te rubrike Komori dos-taviti podatke o onim organizatorima koji neizvrπavaju svoje organizatorske obveze,primjerice, ne upisuju sudionike u informa-tiËku aplikaciju Komore te time onemoguÊujupripis bodova u lijeËniËke kartice, ne izdajusudionicima potvrdnice i sliËno.

PredsjednicaProf. dr. Tatjana Jeren, dr. med.

Povjerenstvo za primarnuzdravstvenu zaπtitu

Odræane su Ëetiri sjednice na ko-jima su obraena 42 pojedinaËna predmetavezana uz razliËite probleme lijeËnika u PZZ-u kao i 32 predmeta vezana uz zahtjeve zadavanjem prethodnog miπljenja o oprav-danosti osnivanja privatnih praksi u mreæi jav-ne zdravstvene sluæbe, odnosno o opravda-nosti osnivanja i proπirenja djelatnosti zdrav-stvenih ustanova u mreæi javne zdravstvenesluæbe.

Pored samih sjednica, Ëlanovi Pov-jerenstva odræavali su redovitu komunikaciju

Zagrebu - Odjel za Uskok, opÊinskih dræavnihodvjetniπtva i ostalih) zaprimljeno je dvade-setak 20 predmeta.

Povjerenstvo je rjeπavalo i pred-mete koji su zaprimljeni prije 12. lipnja 2010.

Povjerenstvo je rjeπavalo i zahtjeveza pokretanje disciplinskih postupaka, a nekiod njih, koji su rjeπavani u prethodnom pos-tupku pred Povjerenstvom upuÊeni su »as-nom sudu Komore, jer je u navedenom pos-tupku doneseno - pozitivno miπljenje. Takvihje zahtjeva ukupno zaprimljeno 35. Od togaje broja rijeπeno 13 zahtjeva negativno, Ëetiripozitivno te su upuÊeni »asnom sudu, a ostalijoπ nisu rijeπeni. Osim uobiËajenog rada Povje-renstvo je nerijetko raspravljalo i o pitanjimakoja su postavljali Ëlanovi Komore te nastojaloih rijeπe davanjem svojga struËnog stava.

»lanovi redovito sudjeluju u raduPovjerenstva za struËni nadzor te i na taj naËinpomaæu kolegama tijekom obavljanja struË-nog nadzora nad radom lijeËnika u zdrav-stvenim ustanovama.

U donoπenju zatraæenih miπljenjaPovjerenstvo surauje sa struËnim druπtvimaHrvatskog lijeËniËkog zbora kao i stalnimpovjerenstvima Hrvatske lijeËniËke komore teostalim institucijama prema potrebi.

Preds jednikProf. dr. Herman Haller, dr. med.,

i tajnik Radmila Rumek-»rne, dipl. iur.

Povjerenstvo za medicinskuizobrazbu lijeËnika

Povjerenstvo je odræalo osam sjed-nica (deveta sjednica odræana je 17. lipnja,neposredno prije Skupπtine i stoga predmetikoji su na njoj obraeni nisu sastavni dio ovogizvjeπÊa).Na sjednicama su obraena ukupno 838predmeta, od Ëega:• 289 struËnih skupova bez kotizacije• 98 struËnih skupova u organizaciji struËnihdruπtava HLZ-a• 77 struËnih skupova u organizaciji medicin-skih fakulteta• 303 struËna skupa u organizaciji zdravstve-nih ustanova, farmaceutskih tvrtki te ostalihorganizatora iz sustava zdravstva• 62 osobna zahtjeva lijeËnika• 3 testa u Ëasopisu MEDIX• 6 on-line teËajeva objavljenih na internet-skom portalu PLIVE.

Povjerenstvo je, osim kategorizacijei dodjele bodova struËnim skupovima, odluËi-valo i o zamolbama za osloboenje od obveze

putem telefona i elektronske poπte te na tajnaËin dostavljali primjedbe na zaprimljeneprijedloge podzakonskih akata, razmjenjivalistavove o aktualnim problemima PZZ-a i po-kretali inicijative za rjeπavanje problema lijeË-nika pred nadleænim tijelima Komore.

Prisustvovali su i sastancima s pred-stavnicima Hrvatskog zavoda za zdravstvenoosiguranje (HZZO) na kojima se raspravljaloo uvjetima i naËinu ugovaranja zdravstvenezaπtite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.U nastavku iznosimo kratak pregled najvaænijihtema kojima se Povjerenstvo bavilo u protek-lom razdoblju:• Sudjelovanje lijeËnika u radu centara opÊemedicine (COM)• Vaenje krvi u ordinacijama opÊe/obiteljskemedicine• Izmjene Smjernica za farmakoterapiju opi-jatskih ovisnika metadonom• Pravilnik o stjecanju statusa specijalista hitnemedicine• Izmjene Projekta usklaivanja djelatnostiobiteljske medicine s europskim standardimaDTP i poveÊanje ugovorenih novËanih sred-stava u djelatnosti zdravstvene zaπtite æena.

1. Sudjelovanje lijeËnika u radu centara opÊe medicine

Povjerenstvo je u pogledu sudje-lovanja lijeËnika u radu centara opÊe medicine(COM) istaknulo osnovni stav da cijena radalijeËnika treba biti jednaka za sve, πto znaËi dabi se isti rad lijeËnika trebao jednako vred-novati, pri Ëemu bi minimalna cijena rada tre-bala bi biti zasnovana na cijeni deæurstva bol-niËkih lijeËnika.

Predloæeni naËin vrednovanja radalijeËnika u pogledu sudjelovanja u radu COM-ova doma zdravlja u kojem je iznos sredstavaodreen postotkom od godiπnjeg iznosa sred-stava koje pojedini tim ostvaruje prema brojuopredijeljenih osiguranih osoba, a pri Ëemuje sam broj izvrπenja varijabilan, ocijenjen jekrajnje nepravednim.

Povjerenstvo je takoer insistiraloda se osiguraju kvalitetne pretpostavke za po-Ëetak rada COM-ova (definiranje opsega inaËina sudjelovanja lijeËnika, ostvarenje svihtehniËkih preduvjeta, definiranje naËina sudje-lovanja pedijatara u radu COM-ova).

2. Vaenje krvi u ordinacijama opÊe/obiteljske medicine

Povjerenstvo se oπtro protivilo uvo-enju obveze vaenja venske krvi u ordina-cijama opÊe medicine, odnosno njezinomdefiniranju kao osnove za eventualno san-kcioniranje lijeËnika ako ne vadi krv.

NaruËite besplatni MSD priruËnik do 31. listopada! www.hlk.hrNaruËite besplatni MSD priruËnik do 31. listopada! www.hlk.hr

Predsjednik Povjerenstva za PZZprim. dr. Dragomir Petric

iz komore

21

lagalo da se spomenuti naËin priznavanja, od-nosno stjecanja statusa specijalista primjenianalogijom i na sve lijeËnike PZZ-a koji radeodgovarajuÊi broj godina u struci (npr. lijeË-nici opÊe medicine, specijalisti medicine rada,πkolske medicine).

5. Projekt usklaivanja djelatnosti obiteljske medicine s europskim standardima

Povjerenstvo za PZZ okupilo je nazasebnoj sjednici predstavnike MZSS-a, HZZO-a, MEF-a u Zagrebu - Katedre za obiteljskumedicine te je usuglasilo zajedniËke zakljuËke o projektu usklaivanja djelatnosti obiteljskemedicine s europskim standardima, odnosnopotrebne njegove izmjene.

ZakljuËi sa spomenutog sastankaproslijeeni su srediπnjem povjerenstvu zaharmonizaciju specijalizacija te se oËekujeuvrπtavanje pojedinih zakljuËaka u nove pod-zakonske propise.

6. DTP i moguÊnost poveÊanja ugovorenih novËanih sredstava u djelatnosti zdravstvene zaπtite æena

Povjerenstvo je podræalo argumentginekologa u PZZ-u kako postojeÊa razina fi-nanciranja timova u djelatnosti zdravstvenezaπtite æena, odnosno ograniËavanje maksi-malnog iznosa sredstava za plaÊanje premaDTP postupcima, ne omoguÊava nabavu od-govarajuÊeg ultrazvuËnog ureaja, pripa-dajuÊeg potroπnog materijala za svakodnevnirad ultrazvukom, odnosno osiguranje, odr-æavanje i servisiranje samog ureaja.

Zbog poveÊanja ukupnih mate-rijalnih troπkova u svakodnevnom poslovanjuordinacija, obveze provoenja ultrazvuËnihpregleda sukladno Planu i programu mjerazdravstvene zaπtite iz obveznog zdravstvenogosiguranja i zbog trenutne moguÊnosti faktu-riranja samo dijela ukupno provedenih postu-paka, Povjerenstvo je smatralo potrebnimomoguÊiti refundiranje svih izvrπenih DTPpostupaka u djelatnosti zdravstvene zaπtiteæena, Ëime bi se omoguÊio kvalitetan i stimu-lativan rad lijeËnika ginekologa. Spomenutatema obraena je i na zajedniËkom sastankus predstavnicima HZZO-a na kojem se ras-pravljalo o razliËitim moguÊnostima poveÊa-nja ugovorenih novËanih sredstava u djelat-nosti zdravstvene zaπtite æena.

Pored gore istaknutih, Povjerenstvose bavilo i brojnim drugim temama poput:koncesijama u PZZ-u i sadræaju koncesijskihugovora; pravilnikom o mjerilima za prizna-vanje naziva primarius; primjeni PDV-a nausluge zakupa prostora doma zdravlja; izmje-

Spomenuti postupak trebao bi bitiutvren iskljuËivo kao DTP postupak koji semoæe obavljati u ordinacijama PZZ-a te pri-tom biti i odgovarajuÊe vrednovan.

Vezano uz brojne obveze koje sekroz Plan i program mjera zdravstvene zaπtiteiz obveznog zdravstvenog osiguranja i ugovors HZZO-om nameÊu ugovornim timovimaPZZ-a Povjerenstvo je bilo stava kako one mo-raju financirati mimo previenog 10%-tnogiznosa DTP-a.

Takoer, vezano uz sve zdravstve-ne usluge za Ëije pruæanje je potrebna do-datna medicinsko-tehniËka oprema, nju bitrebao uËiniti dostupnom odnosno sufinan-cirati njezinu nabavu sam osiguravatelj.

3. Izmjene Smjernica za farmakoterapiju opijatskih ovisnika metadonom

Povjerenstvo za PZZ iniciralo je sas-tanak predstavnika svih relevantnih institucija:MZSS-a, HZZO-a, HZJZ-a, Ureda za suzbijanjezloupotrebe droge Vlade RH kao i predstav-nika udruga lijeËnika opÊe medicine. Na nje-mu se raspravljalo o provoenju metadonsketerapije u ordinacijama opÊe/obiteljskemedicine.

Na sastanku je jednoglasno podr-æan izneseni prijedlog izmjene Smjernica zafarmakoterapiju opijatskih ovisnika meta-donom.

Inicijativa je u konaËnici rezultiralaosnivanjem struËne radne skupine MZSS-a zaizmjenu samih Smjernica, a u radu struËneskupine sudjeluje i predstavnik Povjerenstvaza PZZ.

4. Pravilnik o stjecanju statusa specijalista hitne medicine

Povjerenstvo za PZZ izjasnilo seprotiv priznavanja specijalizacije iz hitnemedicine na naËin kako je to predvieno pos-tojeÊim Pravilnikom o stjecanju statusa spe-cijalista hitne medicine. Povjerenstvo je smat-ralo da se samo lijeËnicima koji su veÊ speci-jalisti odreene struke treba omoguÊiti prizna-nje statusa specijalista hitne medicine teme-ljem miπljenja struËnog vijeÊa zdravstveneustanove u kojoj radi u djelatnosti hitne me-dicine te pribavljenog miπljenja Komore onjegovom radu na podruËju hitne medicine.

Svim lijeËnicima koji nisu specijalistiodreene struke, stjecanje statusa specijalistahitne medicine potrebno je omoguÊiti tekpod uvjetom poloæenog specijalistiËkog ispitaiz hitne medicine sukladno pravilniku o speci-jalistiËkom usavrπavanju doktora medicine.

U sluËaju zadræavanja postojeÊegrjeπenja iz Pravilnika, Povjerenstvo je pred-

nama Statuta Komore i naËinu osiguranjasudjelovanja predstavnika ginekologa i pedija-tara u radu Povjerenstva za PZZ; nedovoljnimukljuËivanjem predstavnika Povjerenstva nasastancima u organizaciji Komore, a koji se ti-Ëu lijeËnika PZZ-a i brojnim drugim.

Predsjednikprim. Dragomir Petric, dr. med.

Povjerenstvoza bolniËku djelatnost

Povjerenstvo je odræalo pet sjednicana kojima je raspravljano o mnogim pitanjimaiz rada lijeËnika zaposlenih u bolniËkim zdrav-stvenim ustanovama. NajznaËajnije teme okojima se raspravljalo u proteklom razdobljujesu:

Pravilnik o mjerilimaza priznavanje naziva primarius

Jedna od najznaËajnijih tema s ko-jima se ovo Povjerenstvo bavilo jesu (viπego-diπnja) nastojanja da se izmijene odredbePravilnika o mjerilima za priznavanje nazivaprimarius (NN br.66/05). I u proπle su godineËlanovi Povjerenstva aktivno pisanim putemkao i viπekratnim osobnim kontaktima i sas-tancima s dræavnim tajnikom dr. Golemom- radili na izmjenama Pravilnika.

Naime, u praksi njegove primjeneod stupanja na snagu 2005. godine poazalose da postoje problemi, odnosno nejasnoÊei nezadovoljstvo lijeËnika, a uoËen je i svoje-vrstan zastoj u dodjeli naziva primarius. Iskus-tvo s njegovom provedbom pokazalo je da

Joπ imate πansu naruËiti svoj besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr Joπ imate πansu naruËiti svoj besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr

Predsjednik Povjerenstva za bolniËkudjelatnost prim. mr. sc. Dubravko Furlan

iz komore

22

loæeno da se time nastavi baviti i iduÊi sazivPovjerenstva.Predsjednik mr. sc. Dubravko Furlan, dr. med.,

i tajnik Maja LackoviÊ, dipl. iur.

Povjerenstvo za privatnupraksu i ugovornuspecijalistiËku izvanbolniËkudjelatnost

Potaknuto preporukama o racio-nalnijem troπenju sredstava i poveÊanju inter-vala izmeu odræavanja sjednica stalnih pov-jerenstava Komore, Povjerenstvo je smanjilointenzitet odræavanja svojih sjednica.

Od ukupno zaprimljenih 159 pred-meta veÊina se odnosila na davanje miπljenjao opravdanosti osnivanja privatnih praksi,zdravstvenih ustanova i trgovaËkih druπtavaza obavljanje zdravstvene djelatnosti odnosnona davanje miπljenja o proπirenju djelatnostii promjeni sjediπta pojedinih pruæateljazdravstvenih usluga.

Zahtjeve su redovito razmatrali iobraivali predsjednik i tajnik Povjerenstva u2-tjednim intervalima te je Povjerenstvo oba-vjeπtavano o svim zaprimljenim urednimzahtjevima i izdanim miπljenjima.

BuduÊi da je drastiËno smanjenbroj spornih zahtjeva koji bi zahtijevali dodat-nu raspravu, odræane su samo dvije sjednicePovjerenstva.

»lanovi su elektronskim putemobavjeπtavani o svim promjenama u zdrav-stvenoj regulativi te su im istim putem dos-tavljani zaprimljeni prijedlozi propisa iz pod-ruËja zdravstva radi davanja miπljenja.

Pojedine istaknute teme o kojimaje Povjerenstvo raspravljalo odnosile su se nareguliranje dopunskog rada lijeËnika izvanpunog radnog vremena, odnosno na pitanje

su uvjeti koje on propisuje preoπtri, posebnobroj objavljenih radova te da je prenaglaπenznanstveni i akademski rad naspram bavljenjustrukom i aktivnoπÊu u struËnim udrugama.Povjerenstvo nastoji da se dodjelom toganaziva prizna struËni rad i to svim lijeËnicimakoji obavljaju struku. Nadalje, treba viπe valo-rizirati rad u struËnim i strukovnim udrugama,sudjelovanje u nastavi, ali i u edukaciji sve-ukupne populacije. Potaknuto i ovom inicija-tivom, MZSS je u listopadu 2010. dostavilosvoj prijedlog izmjena Pravilnika a Povjeren-stvo za bolniËku djelatnost je, uzevπi u obziri primjedbe Ëlanova drugih tijela Komore, svo-ju konaËnu verziju uputilo MZSS-u poËetkomtravnja 2011. te se oËekuje njegov odgovor.

Primjedbe na prijedloge pravilnika

Povjerenstvo je raspravljalo, nasjednicama i elektronskim putem izvan sjed-nica, i o pristiglim prijedlozima podzakons-kih akata te je dalo svoj doprinos primjed-bama Komore na Pravilnik o uvjetima za raz-vrstavanje bolniËkih zdravstvenih ustanovapo kategorijama, Pravilnika o minimalnim uv-jetima u pogledu prostora, radnika i medi-cinsko-tehniËke opreme za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti te spomenutog Pravilnikao mjerilima za priznavanje naziva primarius.

Osim toga bavilo se i troπkovimatrajne medicinske izobrazbe i povezanimpitanjima poreznih osloboenja lijeËnika kojisu duæni kontinuirano ulagati u svoje znanjekao preduvjet relicenciranja.

Povjerenstvo je potaknulo i aktiv-nost Komore u vezi s kumulativnim radom iplaÊanjem lijeËnika nastavnika i suradnika unastavi. Ovdje je pitanje prezentirano i Izvrπ-nom odboru Komore koji je o tome doniosvoje zakljuËke.

rada lijeËnika privatne prakse u bolniËkimzdravstvenim ustanovama, analizu rezultatapojedinih zdravstveno-inspekcijskih nadzoraprovedenih u privatnim praksama, zdravstve-nim ustanovama i trgovaËkim druπtvima zaobavljanje zdravstvene djelatnosti, utjecajizmjena Zakona o PDV-u na poslovanje zdrav-stvenih ustanova i trgovaËkih druπtava, nede-finiran poloæaj i ulogu izvanbolniËke specija-listiËko-konzilijarne zdravstvene zaπtite usustavu zdravstva, kontrolu naËina oglaπa-vanja pruæatelja zdravstvenih usluga te uvrπta-vanje trgovaËkih druπtava i privatnih praksi uplan struËnog nadzora.

Posebna je pozornost posveÊenaizradi primjedaba na prijedlog novog Pravil-nika o minimalnim uvjetima u pogledu pros-tora, radnika i medicinsko-tehniËke opremeza obavljanje zdravstvene djelatnosti koji jeKomori dostavljen na miπljenje. Povjerenstvoje aktivno sudjelovalo u izradi miπljenja Ko-more, iznijelo brojne primjedbe na zaprimljeniprijedlog pravilnika i primjedbe su u konaËnicidostavljene Ministarstvu zdravstva.

Pokrenute su aktivnosti vezane uzizmjenu cjenika zdravstvenih postupaka te jeu “LijeËniËkim novinama“ i na mreænoj straniciKomore objavljen poziv svim zainteresiranimana dostavu primjedaba i prijedloga izmjenai dopuna vaæeÊeg cjenika. ZapoËeta je analizasvih zaprimljenih primjedaba koja bi trebalarezultirati izradom konaËnog prijedloga izmje-na cjenika.

Zbog sve veÊeg broja neprimjere-nog oglaπavanja u javnim glasilima i drugimmedijima vjerojatno Êe biti nuæno promijenitii postojeÊi pravilnik o naËinu oglaπavanja radapruæatelja zdravstvenih usluga.

Predsjednikprim. mr. sc. Egidio ΔepuliÊ, dr. med.

Povjerenstvo zajavnozdravstvenu djelatnost

Povjerenstvo je odræalo dvije sjed-nice na kojima je obraeno 19 predmeta. Re-dovito su obraivani zaprimljeni zahtjevi zadavanjem miπljenja o opravdanosti osnivanjazavoda za hitnu medicinu jedinica podruËne(regionalne) samouprave, izdavana su miπlje-nja u postupku proπirenja, promjene djelat-nosti i promjeni sjediπta pojedinih zdravstve-nih zavoda te u davanju miπljenja na zaprim-ljene prijedloge propisa iz podruËja zdravstvaπto su ih dostavili MZSS i HZZO.

Istaknute teme o kojime se rasprav-ljalo bile su prijedlog izmjena i dopuna Smjer-nica za farmakoterapiju opijatskih ovisnikametadonom, donoπenje novog pravilnika omjerilima za priznavanje naziva primarius,

Povjerenstvo je zaprimilo i raspra-vilo Ëetiri predmeta dopisa lijeËnika zapos-lenih u bolniËkih zdravstvenim ustanovama,koji su iznosili svoja nezadovoljstva s organi-zacijom rada, deæurstava i pripravnosti; na-dalje, bolniËki lijeËnici te same ustanove ukojima su zaposleni iskazali su negodovanjes primjenom DTS-a u naplati bolniËkih troπ-kova kao i nezadovoljstva vrednovanjem radabolniËkih lijeËnika te upozorili na manjkavostpravne regulative o vremenskim i kadrovskimnormativima rada.

Raspravljalo se i planiralo pokrenutiodreene korake o dobi specijalistiËkog kadrazaposlenog u bolniËkim zdravstvenim ustano-vama, a i proπirivanja obujma poslova speci-jalista s obzirom na tehnoloπki i sveukupninapredak medicinske znanosti te je pred-

Predsjednik Povjerenstva za privatnu praksu iugovornu specijalistiËku izvanbolniËku djelatnost

prim. mr. sc. Egidio ΔepuliÊ

iz komore

23

ze, a odræane su samo tri sjednice u prosto-rijama Komore u Zagrebu. Povjerenstvo jeimalo ovaj sastav: prim. Katarina Sekelj-KauzlariÊ, dr. med. (predsjednica), dr. sc.Vesna Sitar- SreboËan, dr. med. (zamjenicapredsjednice), Mirela BuπiÊ, dr. med., MeriBura, dr. med., Ante ÆupanoviÊ, dr. med.,Marija Hrastinski, dr. med., dr. sc. Æeljko Jo-vanoviÊ, dr. med. i dr. sc. Aleksandar Dæaku-la, dr. med.

Uz pomoÊ tajnika Maje LackoviÊ,dipl. iur, te zapisniËara ge. IvanËice Kalπan,Povjerenstvo s bavilo sljedeÊim temama iaktivnostima.

17. Motovunska ljetna πkola unapreenjazdravlja Motovun, 8. i 9. srpnja 2010.

Nastavno na veÊ tradicionalnu su-radnju naπe Komore i Hrvatske mreæe zdravihgradova, te Motovunske ljetne πkole, odræanaje i u srpnju 2010. (πesta) zajedniËka radionicapod nazivom “Izmeu medicine i donoπenjaodluka u zdravstvu znanja koja nam nedos-taju“. Naglasak je, kao i prethodnih godina,bio na jednogodiπnjem postojanju savjeta zazdravlje u æupanijama i Gradu Zagrebu te nji-hovim iskustvima u radu (kako su formirani,koje zapreke se pojavljuju u njihovom radu isl.). Posebna radionica pod nazivom: “Politika,politika ili politika?“ dala je pregled politiËkihstruktura (dræavnih tijela), politiËkih procesa(donoπenja zakona...) i politiËkih sadræaja(znanja, tehnologije, metode...) koji su bitniza sustav zdravstvene zaπtite. Aktivni sudioniciljetne πkole, meu kojima su i neki Ëlanoviovoga Povjerenstva, nastojali su prikazatinaËine i procese donoπenja odluka u zdrav-stvenom sustavu od europske razine, prekonacionalne do regionalnih i lokalnih vlasti, iutjecaja na oblikovanje zdravstvene politike. Prezentirani radovi, potpuni popissudionika i zakljuËci radionice objavljeni sukao tema broja pod naslovom “Donoπenjeodluka u zdravstvu“ u “LijeËniËkim novinama“broj 82 iz rujna 2010. Ëije je on-line izdanjedostupno i na mreænoj stranici Komore (www.hlk.hr).

Slijedom dobre suradnje, Izvrπniodbor Komore je prihvatio i ove godine prij-edlog Povjerenstva da se Komora ukljuËi (sed-mu godinu u kontinuitetu!) u organizacijumodula Motovunske πkole. Ove godine temabi bila “Inteligence u zdravstvu i strateπko od-luËivanje“.

Tako Êe se od 6. do 8. srpnja 2011.u Motovunu odræati radionica s veÊ najav-ljenim brojnim sudionicima iz podruËja prim-jene informatiËkih tehnologija, prikupljanja,analize i obrade podataka u zdravstvenomsustavu RH.

naËin reguliranja zabrane diskriminacije osobapo dobi te brojne druge.

Nastavljena je detaljna obradapojedinih podruËja javnozdravstvene djelat-nosti te je nakon higijensko-epidemioloπkedjelatnosti, analize gerontoloπko-javnozdrav-stvenih timova u zavodima za javno zdrav-stvo, djelatnosti za preventivnu i πkolsku me-dicinu, djelatnosti socijalne medicine te mi-krobioloπke djelatnosti analizirano i trenutnostanje u sluæbama za mentalno zdravlje, pre-venciju i izvanbolniËko lijeËenje ovisnostizavoda za javno zdravstvo.

Preporuke i zakljuËci Povjerenstvaza javnozdravstvenu djelatnost koji su done-seni povodom rasprava o pojedinim javno-zdravstvenim djelatnostima predstavljajukvalitetnu osnovu za daljnji rad na unapre-enju tih djelatnosti.

Analiziran je prijedlog Strateπkogplana razvoja javnog zdravstva za razdoblje2011. 2015. godine te su MZSS-u u ime Ko-more dostavljene brojne primjedbe na dos-tavljeni plan, kako bi se dokument dopunioi unaprijedio. Pritom je iskazana i spremnostPovjerenstva da se ukljuËi i u eventualnu izra-du strateπkog dokumenta razvoja i unapre-enja javnog zdravstva do 2050. godine.

Predsjednicaprof. dr. Vesna Jureπa, dr. med.

Povjerenstvo za ostalelijeËniËke djelatnosti

Povjerenstvo je ostvarivalo svojuStatutom propisanu zadaÊu, a to je posebicebriga o kvaliteti, sadræaju i organizaciji lijeË-niËkih djelatnosti izvan sustava zdravstvenezaπtite, te zastupanje interesa lijeËnika ovihdjelatnosti.

UvaæavajuÊi potrebu racionalizacijebroja sastanaka radi mjera πtednje, konzul-tacije meu Ëlanovima Povjerenstva odvijalesu se u pravilu putem telefonske i on-line ve-

Primjedbe na prijedlogepodzakonskih akata

Povjerenstvo je bilo aktivno uklju-Ëeno u davanje primjedaba na zaprimljeneprijedloge podzakonskih akata koji su dos-tavljani Komori. Tako su Ëlanovi Povjerenstvaredovito putem e-poπte davali svoja struËnamiπljenja na traæenje IO-a Komore, a urokovima koji su ponekad bili neprimjerenokratki zbog nepravodobne dostave akataKomori na miπljenje.

U detaljnoj raspravi o razliËitim ver-zijama prijedloga gotovo potpuno novog Pra-vilnika o stjecanju naziva primarius, Povjeren-stvo se osvrnulo na brojne toËke prijedloga isvoje pisane primjedbe dostavilo IzvrπnomodboruKomore.

Najvaænije primjedbe bile su:• Povjerenstvo je protiv numerusa claususa iprotiv ograniËenja broja lijeËnika koji Êe pos-tati primariusi po specijalnostima • Povjerenstvo je protiv javnog natjeËaja uovom postupku• takoer je protiv nekog drugog ogra-niËenja, osim bodovnog sustava koji je kriteriji koji treba imati svoj minimalni prag• zatim je za to da se pregovara s Hrvatskomkomorom dentalne medicine na koju se od-nosi istovjetna procedura• da se definira financiranje Ëitavog postupkai da se utvrdi toËna procedura• da budu zastupljena sva mjerila i da postojiminimalni broj bodova koji kandidat moæepostignuti• Povjerenstvo daje Izvrπnom odboru pot-poru u daljnjem pregovaranju traæeÊi da vodiraËuna da se primarijat moæe dodijeliti uz isteuvjete svim lijeËnicima, bez obzira na mjestonjihovog rada.

VeÊina pisanih primjedbi ukljuËenaje u konaËne primjedbe koje je Komoradostavila MZSS-u.

Zbog iznimne vaænosti Pravilnika ominimalnim uvjetima u pogledu prostora, rad-nika i medicinsko-tehniËke opreme za obav-ljanje zdravstvene djelatnosti, Povjerenstvose aktivno ukljuËilo i u raspravu o prijedloguizmjena ovog Pravilnika, te su Ëlanovi Povje-renstva sudjelovali i na sastancima sa pred-stavnicima MZSS-a na ovu temu.

Polaganje dræavnog ispitastranih dræavljana

Povjerenstvo je, u okviru svojihnadleænosti i podruËja interesa, a povodomobraÊanja grupacije lijeËnika koji su stranidræavljani i koji su na engleskom jeziku stu-dirali na MEF-u u Zagrebu, reagiralo naodreene nejasnoÊe u Pravilniku o priprav-niËkom staæu zdravstvenih radnika.

Predsjednica Povjerenstva zajavnozdravstvenu djelatnost

prof. dr. sc. Vesna Jureπa

iz komore

24

Povjerenstvo zameunarodnu suradnju

Povjerenstvo je odræalo dvije sjed-nice na kojima su raspravljane teme sa sas-tanaka europskih lijeËniËkih organizacija kojihje Hrvatska lijeËniËka komora Ëlanicom, a umeuvremenu su Ëlanovi Povjerenstva biliaktivni u elektronskoj komunikaciji.

»lanovi Povjerenstva sudjelovalisu u radu Europske udruge bolniËkih lijeËnika(AEMH Association Européenne des Méde-cins des Hôpitaux), u radu Stalnog odboraeuropskih lijeËnika (CPME - Comité perma-nent des médecins Européens), u Udruzieuropskih mladih lijeËnika (PWG Permanentworking group of European Junior Doctors),te u radu Europskog foruma lijeËniËkih udru-ga i Svjetske zdravstvene organizacije (EFMA/WHO European Forum of Medical Associa-tions/World Medical Organization).

»injenica je kako smo u razmjernokratkom razdoblju (mandatu 2007-2011)postigli mnogo na «vidljivostifl i utjecaju Ko-more u meunarodnim udrugama, πto jeprepoznato i vrednovano kroz izbor naπihpredstavnika u odgovorne duænosti. Doc. dr.sc. Hrvoje ©obat je AEMH treasurer andboard member 2008-2010, 2011-2013 adr. sc. Hrvoje VraæiÊ PWG/EJD vice-president2011-2012.

Godiπnji sastanak CPME

Na redovitom godiπnjem sastankuu Bruxellesu 26. i 27. studenog 2010. CPMEje nastavio svojim aktivnostima u promije-njenoj dinamici u odnosu na dosadaπnji naËinrada.

Naime, umjesto dosadaπnjih “pod-odbora“ (eng. Subcommittees), rad se sadaodvija kroz radne grupe formirane prema tre-nutno aktualnim temama i to: 1. Cross-border Healthcare / Zdravstvena zaπ-tita preko granica Ëiji smo i Ëlanovi2. Recognition of Professional Qualifications/ Priznavanje profesionalnih kvalifikacijaËlanovi3. Statute Changes / Izmjene Statuta - Ëlanovi4. E-health / E-zdravstvo5. Task Shifting / Delegiranje zadataka6. Pharmaceuticals / Propisivanje lijekova7. Tobacco / Regulacija puπenja.

Radne grupe su svoj rad dovrπilezakljuËcima koje su proslijedile Boardu nausvajanje ili procjenu da dokument i raspravuo konkretnoj temi treba joπ doraditi.

Kandidati, diplomirani doktori me-dicine, æeljeli su obaviti pripravniËki staæ i tovolonterski, a zatim o vlastitom troπku poloæitistruËni ispit za doktore medicine u RH, ali toim se osporavalo. Kako se u isto vrijeme naπaona raspravi i prijedlog izmjena i dopunaPravilnika o pripravniËkom staæu zdravstvenihradnika, Povjerenstvo i IO Komore predlagalisu MZSS-u da ovu problematiku rijeπi krozsam Pravilnik jer se moæe oËekivati porast bro-ja studenata medicine na engleskom jezikuulaskom Hrvatske u EU. ZakljuËeno je da jeneprihvatljivo zbog Ëisto administrativnihbarijera onemoguÊiti mladim lijeËnicima kojisu odabrali Hrvatsku, doπli na studij medicine,platili troπkove studija i uredno ga zavrπili povaæeÊem programu, te se uglavnom sluæehrvatskim jezikom da ostanu raditi uHrvatskoj.

Suradnja s udrugomspecijalizanata -Mediteraneo

PodræavajuÊi rad udruga speci-jalizanata, a posebno aktivne grupe okupljeneoko udruge “Mediteraneo“ sa srediπtem uBiogradu n/m, Komora se na prijedlog ovogPovjerenstva po treÊi put primila suorgani-zacije redovitog Skupa hrvatskih specijaliza-nata koji je od 20. do 22. svibnja 2011.odræan u Biogradu n/m.

Ove godine skup je bio posveÊennizu zanimljivih tema koje su, osim visoke raz-ine struËnih spoznaja, osigurale i raspravumladih lijeËnika, specijalizanata, o buduÊnostimedicine u Hrvatskoj, kao i o buduÊnosti raz-voja Specijalne bolnice za ortopediju uBiogradu.

Predsjednicaprim. Katarina Sekelj-KauzlariÊ, dr. med.,

i tajnik Maja LackoviÊ, dipl. iur.

Sastanak Boarda i General Assembly

Nastavno na dugotrajne unutarnjeprobleme koji su nastupili istupanjem trijudræava s velikim brojem Ëlanova (Francuske,Italije i ©panjolske), CPME je velikom veÊinomglasova izglasao novi Statut kojim se nadamodernizirati i poboljπati unutarnju orga-nizaciju, a i pridonijeti vraÊanju Ëlanica kojesu istupile.

Usvojen je i prijedlog proraËuna za2011. godinu koji pokazuje znaËajnu racio-nalizaciju poslovanja. Razmatrani su planovio Domus Medica zajedniËkim prostorima zalijeËniËke organizacije.

Usvojeno je nekoliko dokumenata,od kojih su vaæniji:• CPME Statement on the Evaluation ofRecognition of Professional QualificationsDirective 2005/36/EC: CPME 2010/125 Finalkojim CPME podræava “Berlin Statement“ kojiodraæava zabrinutost europskih lijeËnika oznanjima i sposobnostima migrirajuÊih lijeË-nika i dijeljenje informacija o disciplinskimpostupcima itd.• CPME Policy on Task Shifting: CPME 2010/128 Final. Dokument sadræi stav da delegira-nje zadataka s lijeËnika na zdravstvene radnikei suradnike treba biti rezultat pomne konzul-tacije i u skladu s naËelima lijeËniËke profesije;ne smije sluæiti kao zamjena kvalitetnomtimskom radu. Ponovno izabrani predsjednik»eπke lijeËniËke komore dr. Kubek je istaknuo,kao negativan primjer “task-shiftinga“, sluËajnjihovih zdravstvenih vlasti. Konkretno, mi-nistar zdravstva je na traæenja lijeËnika za po-veÊanjem plaÊa odgovorio da ne trebaju uop-Êe raditi zamijenit Êe ih medicinskim sestramai drugim osobljem.• CPME 2010/124. CPME je ponovno pot-vrdio vlastiti stav iz 2004. godine, potaknutinicijativom skandinavskih zemalja, o prizna-vanju opÊe / obiteljske medicine kao jedin-stvene lijeËniËke specijalnosti u Europi• Direktiva o radnom vremenu: CPME 2010/123. Prijedlog je bio na usvajanju, no Ëini seda nije sazreo zajedniËki stav te je donoπenjeodluke odgoeno do iduÊeg sastanka.

Na sastanku CPME-a su sudjelovali dr. sc. Vladimir MozetiË, dr. med, zamjenikpredsjednika Povjerenstva za meunarodnusuradnju Komore, i Maja LackoviÊ, dipl.iur,tajnik Povjerenstva.

European Junior Doctors (EJD) SpringMeeting 2011

Sastanak je u odræan u Zagrebu uhotelu Palace 5-8. svibnja 2011.. Vaæno je na-pomenuti da je ovo prvi sastanak organizacije

LijeËnici praktiËari Ëeka vas besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hrLijeËnici praktiËari Ëeka vas besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr

Predsjednica Povjerenstva za ostale lijeËniËkedjelatnosti prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

iz komore

25

Ono πto jedino ima smisla je stalnoponavljati da samo odmorni, opuπteni i obra-zovani lijeËnici πtite bolesnikovu dobrobit.

Raspravljalo se o direktivi EU 2005/36 (recognition of professional qualifications);uslijedila je rasprava na temu izazovi, iskustvazemalja, πto se moæe poboljπati? Zemlje iz EUkaæu da se dobro primjenjuje, da je vrlo jed-nostavno otiÊi iz jedne zemlje na rad u drugu,papirologija koja se traæi je minimalna.Iskustvo zemalja koje nisu u EU nije takvo, i totreba uzeti u obzir kada se zauzimaju stavovii daje input za papire i odluke koje se donose.

EU Medical Workforce Commi-ttee - raspravljalo se o pitanjima radne snage,kako je recesija utjecala na to, ima li nezapos-lenih. Estonija - velik broj studenata manjkalijeËnika; u NjemaËkoj nije problem naÊi posaoako se ne fokusiraπ na odreeni grad ili centar;Irska isto nema nezaposlenih. Meutim, iakoim mnogi mladi odlaze, jer im nije dovoljnozanimljivo raditi u Irskoj, kod starijih lijeËnikana poziciju “consultant“ je jako teπko dobitiposao.

U Sloveniji nedostaje doktora, ali uveÊim gradovima je i teæe dobiti posao, dokposao u manjim gradovima nije nikakav prob-lem. Isto je i u Litvi.

Od ove godine u Litvi Ëak 50% spe-cijalizanata mora platiti specijalizaciju, jer dr-æava nema novaca, mnogi odlaze iz Litve.Italija: nezaposlenih u opÊoj populaciji je 30%,u zdravstvu ih je ipak, teπko je dobiti specija-lizaciju, na nju se Ëeka se i po nekoliko godina.Latvija: podaci nedostaju. ©panjolska: pokuπa-vaju uopÊe vidjeti koliko doktora imaju, doπloim je puno doktora iz Latinske Amerike, radetamo gdje ©panjolci ne æele, tipa ruralna pod-ruËja, broj studenata im se unazad 5 godinapoveÊao s 4500 na 7000, zbog toga se uvelakvota non-EU doktora od 10% (jer je na

European Junior Doctors - EJD-a (ne viπe PWG). Rad je zapoËeo kroz stalna povjerenstva:

Postgraduate Committee prika-zani su svi predstavnici za UEMS. Lista je na-dopunjena, pripremljena za izglasavanjesutra, s novim kandidatima, prikazana su iz-vjeπÊa o radu. Zatim su uslijedile rasprave oeuropskim ispitima i kvalifikacijama, πto nijeisto, nejasno je πto Êe toËno njihovo usvajanjedonijeti, trenutno je to uglavnom za organi-zacije zarada od ispita (npr. u Engleskoj ispitza infektologe koπta 1000 funti, i mladi lijeË-nici ga trebaju ga platiti sami).

Medical Workforce committeeizmeu ostalih tema, izdvaja se ona koja setiËe istraæivanja - i dalje su slabiji odgovori naistraæivanja, kako dobiti πto viπe odgovora odËlanstva? Raspravljalo se o motivacijskimmoguÊnostima. Ponovno je prikazan websitewww.medicalmobility.eu.

EU/EEA Committee - glavnina ras-prave odnosila se na dokument EJD-11-011.Pitanje je koje je slijedeÊe zbivanje vezano uzEWTD proπla je druga konzultacija, πto dalje?SljedeÊi korak, na Ëemu dalje inzistirati, πtoje prihvatljivo da se izgubi? U (©panjolskoj semoæe uz glavni ugovor na 48h tjedno pot-pisati joπ jedan dodatni ugovor za rad, me-utim to ne radi puno ljudi, Ëak je unatoË vi-sokom optereÊenju lijeËnika raeno istraæi-vanje meu pacijentima, koji su vrlo zadovolj-ni uslugom; u Litvi je problem edukacije, uIrskoj je moæda realnost prije godinu-dvijebila da se razgovara o satima koje se smije ra-diti tjedno, ali sada, kada se ne mogu popunitisva mjesta, uopÊe nije pitanje satnice negopokrivanja sluæbe da funkcionira. Ideja jeutjecaja EJD-a kao organizacije na cjelokupnusituaciju oko EWTD-a i onoga πto ona donosimladim doktorima, zadræati i popraviti pravadoktora i sigurnost pacijenata, ali odræatifunkcioniranje sluæbe.

Irska kaæe da su, imajuÊi to na umu,poveÊali broj studenata, meutim NjemaËkakaæe da nije problem u tome, jer viπe stude-nata znaËi samo da Êe ih viπe vidjeti koliko jebesmisleno raditi i do 80 sati tjedno, a veÊinuod toga neplaÊeno, i da mogu sigurno bolje,pa radije biraju otiÊi u ©vicarsku, ili se bavefarmaceutikom, ili lobiranjem, jer vide da mo-gu æivjeti normalnije. Trenutni je stav i pre-poruka jednostavno inzistirati na definicijisvog vremena kao radnog, uz πto manje mo-guÊeg outputaa; tu se moæe Ëak i razmiπljatio nekom kompromisu, ali outputa treba bitipotpuno dobrovoljan. Ne smije biti nikakvihinactive periods, immediate resting periods,treba paziti na osiguravanje i koriπtenje dnev-nog i tjednog odmora. Sve reËeno se odnosina jake nacionalne organizacije, koje moguosigurati da se prava provode.

zadnjem natjeËaju na 6500 mjesta njih izvanEU bilo 25%).

Uslijedio je prikaz nacionalnih iz-vjeπÊa. U »eπkoj je 22% doktora predalo os-tavke dok se ne popravi nemoguÊa stanje iz-borili su poboljπanje uvjeta rada i poveÊanjeplaÊa. Estonija bilo je sliËno, vlada je svaπtaobeÊala, a niπta nije ispunila. Imaju problemevezano uz ispisivanje recepata (πto propiπespecijalizant, pacijentu bude skuplje) i pri-znavanje subspecijalizacija. Finska novi kolek-tivni ugovor od 05/2011, porast plaÊe 0,8%plus pauπal od 250 EUR-a, no inflacija je 3%,pa stvarni porast plaÊa nije nikakav.

NjemaËka - Marburger Bundu prije-ti opasnost da izgubi svojstvo sindikata, borese oko toga. Irska bore se za plaÊanje preko-vremenih sati i njihovu evidenciju. Na svojojskupπtini su, izmeu ostalog, donijeli i re-zoluciju o kontaktiranju specijalizanata/mladihdoktora izvan radnog vremena, na mobiteleili kako veÊ, oko svaËega, najËeπÊe vezano uzbolesnike, da ako se veÊ to tako radi, onda bartelefon mora biti pokriven od bolnice (ali senije potezalo pitanje toga da je onda to istoradno vrijeme).

Italija prisutan je problem burnou-ta, 5000 lijeËnika abuzira alkohol i droge kakobi preæivjeli radni dan i tjedan, πiroko se provo-di defenzivna medicina 70% doktora u Italijije ukljuËeno u takav naËin prakticiranja medi-cine, πto izaziva 10% porasta u zdravstvenimtroπkovima. I za kraj: 63% lijeËnika u Italiji suæene. Latvija isposlovalo se poveÊanje plaÊa,pitanje strukturirane edukacije specijalizanataostaje otvoreno, na upitniku 38% æeli ostatiraditi u glavnom gradu, a 20% je spremnootiÊi izvan zemlje ako se uvjeti rada ne pro-mijene.

Nizozemska specijalizanti pretre-nirani, uvedeno je da si zadnje 2 godine samiplaÊaju specijalizaciju, samo najboljima je pla-Êena. Portugal zbog financijske krize uvede-na je obaveza rada u nacionalnom zdravstvubarem joπ toliko koliko je trajala specijaliza-cija, moæe se otplatiti, ali suma joπ nije utvr-ena.

Slovenija nakon πtrajka ujesen, uvje-ti rada joπ uvijek nisu prihvatljivi, primarno zamlade doktore, posebice su potplaÊeni onikoji rade po hitnim sluæbama. Otvoren je Do-mus medica u Ljubljani.

©panjolska zbog financijske krizedoktorima su plaÊe smanjene 7%, zamrznutje broj ugovora - novi specijalisti teπko mogudobiti posao, stotine doktora napuπta ©pa-njolsku u potrazi za poslom, a oni koji dobijuugovore dobivaju ih na 5 dana ili na mjesecdana, planira se smanjenje specijalizacija(broja raspisanih). Spremaju se za organizacijusastanka iduÊe proljeÊe.

Predsjednik Povjerenstva za meunarodnusuradnju doc. dr. sc. Hrvoje ©obat

iz komore

26

lijeËniËke udruge znak dobre volje i suradnjeorganizacija koje u proπlosti i nisu uvijek«govorile istim glasomfl.

Skupπtina AEMH-a upoznata je sËinjenicom istupanja Portugala iz CPME, na-kon proteka statutom propisanog razdobljaobjave namjere. Time je CPME napustila Ëet-vrta zemlja Ëlanica (nakon Italije, Francuskei ©panjolske), pa je sve upitnija vjerodostojnostCPME-a u predstavljanju svih lijeËnika u Eu-ropi.

U nastavku rada sva nacionalna iza-slanstva iznijela su izvjeπtaje o dogaajima ti-jekom 2010. godine, znaËajnim sa stanoviπtabolniËkih doktora. Zanimljivo je da je nekolikodræava smatralo vaænim spomenuti «moduflspajanja bolnica u velike aglomerate u svojimsredinama, uz redom negativne konotacije iniz problema.

U ©vedskoj npr. postoje 3 od vjero-jatno 10 najveÊih europskih bolnica, πto neodgovara potrebama tako male populacije(9 milijuna stanovnika). Sahlgrenska Uni-versity Hospital Gothenborg ima 17.000 za-poslenih, a ne zaostaje mnogo niti KarolinskaUniversity Hospital Stockholm s 15.000.

Usprkos rezultatima koji nisu po-kazali nikakve uπtede niti unapreenje kva-litete, politiËari su odluËili nastaviti processpajanjem bolnica u Lundu i Malmöu, u SkåneUniversity Hospital, s otprilike 12.500 za-poslenih.

AEMH Êe aktivno sudjelovati u pri-premi prve zajedniËke konferencije bolnicakao dijela Kongresa njemaËkih bolnica zavrijeme sajma medicinske opreme MEDICA2011 u Düsseldorfu, 18. studenog 2011., stemama: «Current European hospital policiesfli «Impact of the European Patients RightsDirective on hospitals in Europefl.

Suorganizatori su, uz AEMH, joπ iHOPE (European Hospital and HealthcareFederation) i EAHM (European Association ofHospital Managers), a oËekuje se oko 150utjecajnih sudionika. O svemu je obavijeπtenai Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu.IduÊe godine AEMH Êe organizirati skupπtinui konferenciju o radnim uvjetima lijeËnika uSofiji, Bugarska, sredinom svibnja, u isto vrije-me i dijelom zajedniËki s godiπnjom skup-πtinom FEMS-a, kao nastavak nastojanja najedinstvenom nastupu organizacija koje zastu-paju europske lijeËnike u razliËitim aspektimanjihovih interesa.

Bilateralni susretis predstavnicima lijeËniËkih komora

U Zagrebu je 26. i 27. svibnja 2011.odræan susret predstavnika Hrvatske lijeËniËkekomore s predstavnicima lijeËniËkih komoraiz okruæenja s kojima smo do sada razvili

©vicarska - sprema se uvoenje DRG-a, izmeu ostalog uvodi se sistem gate-keepera, da pacijenti viπe ne mogu doktoruili specijalistu kojem æele, nego da ih netkomora uputiti; isto tako, doktori obiteljske me-dicine bit Êe nagraivani ako imaju zdravijepacijente i troπe manje, kaænjavani ako troπepreviπe na pacijente.

Na kraju su odræani izbori. Za pred-sjednika je izabran Carsten Mohrhardt (Nje-maËka), za potpredsjednika Hrvoje VraæiÊ,delegat HLK-a.

Sastanku je nazoËio dr. sc. HrvojeVraæiÊ, dr. med., Ëlan ovog Povjerenstva i de-legat Komore u EJD-u.

AEMH, 64. Plenarni sastanaku Montreauxu, ©vicarska,27.-28. svibnja 2011.

Sastanku AEMH tradicionalno pret-hodi meunarodna konferencija, ove godinepripremljena na temu «Skill-mix in hospitalsfl.Za razliku od task-shiftinga, tj. «vertkalnogflprijenosa duænosti i odgovornosti s lijeËnikana drugog zdravstvenog radnika u pravilu ni-æe razine i osposobljenosti (Ëime se nastojibez naruπavanja sigurnosti pacijenata ublaæitiproblem nedostatka lijeËnika), «skill-mixfl jekombinacija razliËitih aktivnosti ili vjeπtinakoje zadiru u «horizontalnomfl smjeru u poljedjelovanja kolega iste razine osposobljenosti,kako bi se pruæilo πto uËinkovitiju zdravstvenuzaπtitu.

Nakon niza pozvanih predavanjalijeËnika, medicinskih sestara, farmaceuta,pravnika i sociologa, zakljuËeno je kako u nitijednoj zemlji ne postoje pravni propisi kojimasu regulirana nova rjeπenja u zdravstvu i odre-ena odgovornost u novim odnosima.

Potrebno je redefinirati edukacijskeprograme kako bi se proπirile sposobnosti uinovativnim i ne-tradicionalnim ulogama, zakakve nismo pripremljeni formalnim πkolo-vanjem. UkljuËivanjem drugih visokospe-cijaliziranih profesija u tim pod vodstvom li-jeËnika moæe se do kraja iskoristiti radne po-tencijale kroz uvaæavanje doprinosa i zado-voljstvo svih uposlenih. Neophodno je postiÊirazumijevanje upravljaËkih struktura o potrebistalnih promjena i podrπku nastojanju za una-preivanje sustava kojim upravljaju.

U nastavku radu kroz plenarnuskupπtinu raspravljalo se o ovim temama: priz-navanje profesionalnih kvalifikacija, direktiveo slobodnom koriπtenju zdravstvene zaπtitepreko granica i direktive o radnom vremenu.

AEMH podræava stvaranje zajedniË-kog Domusa medica u Bruxellesu gdje bi, uzgradi koju vlastitim sredstvima kupuje UEMS,zakupili poslovni prostor uz druge europske

uspjeπnu bilateralnu suradnju. Svrha je njiho-vog posjeta bila, osim da razgledaju noveposlovne prostore naπe Komore, i da se raz-mijene iskustva i informacije o aktualnimdogaanjima u zdravstvenim sustavima.

Gosti su bili predstavnici lijeËniËkekomore iz Makedonije (dr. Stoje Stojma-novski, dr. Biljana Petkovska Ognjanovskai ga Margareta MiloπeviÊ), predstavniciRegionalne lekarske komore Vojvodine (prof.dr. Branislav Perin i dr. Zoran BulatoviÊ), dr.Roberta Chersevani kao predstavnica regio-nalne komore lijeËnika i stomatologa Gori-zia/Italija, te g. Marijan ©triker, tajnikZdravniπke zbornice Slovenije.

Odræan je i okrugli stol na temu -Uloga lijeËniËkih komora u nacionalnomsustavu nacionalna iskustva, gdje su gosti idomaÊini razmijenili korisne informacije otrenutnom stanju i usporedili iskustva suradnjekomora s nadleænim ministarstvima i politi-kom. ZakljuËak gostovanja je da je takav naËinrazmjene iskustava neprocjenjiv te da dopri-nosi i jaËanju suradnje meu organizacijamakoje okupljaju lijeËniπtvo.

114. Deutsche Ärztetag Kiel, NjemaËka

Predsjednik Povjerenstva za meu-narodnu suradnju Komore sudjelovao je od31. svibnja do 3. lipnja 2011. u ime predsjed-nika Komore kao gost u radu godiπnje skup-πtine NjemaËke savezne lijeËniËke komore(BÄEK).

NajznaËajniji sastanak njemaËkihlijeËnika okupio je nekoliko stotina izaslanikasaveznih lijeËniËkih komora i viπe desetakapredstavnika svjetskih lijeËniËkih organizacija,meu kojima predsjednika WMA, predsjed-nika ameriËke, brazilske, ruske medicinskeasocijacije i brojnih komora u okruæenju.

Ovogodiπnje teme Ëetverodnevnogsastanka obuhvaÊaju preimplantacijsku di-jagnostiku, razvoj palijativne njege/hospicij,transplantaciju organa, propise o nagraiva-nju lijeËnika i konaËno, zadnjeg dana, izborenovog Ëelniπtva BÄEK-a za razdoblje od 2011-2015.

Naæalost, u trenutku pisanja ovogizvjeπÊa nisu poznati rezultati izbora, ali jesigurno da Êe duænost preuzeti jedan od novihpet kandidata jer se dugogodiπnji predsjed-nik u viπe mandata, prof. dr. Jörg-DietrichHoppe, oprostio od duænosti.

Predsjednikdoc. dr. Hrvoje ©obat, prim. dr. med.,

i tajnik Maja LackoviÊ, dipl. iur.

•••••

iz komore

27

u svezi izbora delegata za Skupπtinu Komore,morali smo planirani odlazak na KorËulu ipodjelu iskaznica naæalost odgoditi za prvusljedeÊu prigodu. Predsjednik naπeg Povjeren-stva bio je aktivan u radu VijeÊa i Povjerenstvaza bolniËku djelatnost Komore. Na kraju man-data zahvaljujemo se na suradnji svim kole-gicama i kolegama kao i djelatnicima struËnihsluæbi i duænosnicima u tijelima Komore, anovoizabranim Ëlanovima naπeg PovjerenstvaËestitamo i æelimo da budu uspjeπni promo-tori lijeËniËkog staleæa.

Predsjednikmr. SreÊko LjubiËiÊ, dr. med.

Grad Zagreb

Povjerenstvo je odræalo tri sjednice.U pravilu ih odræava uvijek prije sjednice VijeÊaKomore, slijedom Ëega razmatra i proble-matiku o kojoj Êe se raspravljati na toj sjednici.Razmatralo je aktualna pitanja iz rada Komoreu svezi kojih je i donijelo odgovarajuÊe zak-ljuËke. Na 12. sjednici odræanoj 13. srpnja2010. predsjednik Povjerenstva informirao jeËlanove o nuænosti osiguranja drugog poslov-nog prostora za potrebe Srediπnjeg ureda Ko-more. Prostor na III. katu u ©ubiÊevoj ulici 9u Zagrebu, a u kojem se nalazio dio Srediπnjegureda Komore, u provedenom sudskom pos-tupku dodijeljen je vlasniku te Komora iz spo-menutog prostora mora iseliti. Zbog toga jeraspisan natjeËaj za zaprimanje ponuda pos-lovnih prostora. U raspisanom natjeËaju Ko-mora je zaprimila nekoliko ponuda o kojimaje predsjednik Povjerenstva informirao Ëlano-ve. U konaËnici, Povjerenstvo je zakljuËilo daje najpovoljniji poslovni prostor onaj u Tuπka-novoj/VrbaniÊevoj ulici te je o tome i donijelozakljuËak. TreÊeg studenoga 2010. odræanaje 13. sjednica Povjerenstva na kojoj se ras-pravljalo o nuænosti nabave informatiËke op-reme i informatiËkih aplikacija za potrebe Ko-more, nuænosti rekonstrukcije raËunalne mre-æe te implementacije novih mreænih servisa.Raspisan je natjeËaj za prikupljanje ponuda teje kao najpovoljnija izabrana ponuda tvrtke

Perpetuum Mobile. Raspravljalo se takoer io potrebi nabave opreme za prostor Srediπ-njeg ureda Komore. Osim toga, predsjednikPovjerenstva obavijestio je Ëlanove da su utijeku pregovori sa Splitskom bankom o mo-guÊnosti izdavanja Ëlanske kartice na razdob-lje od πest godina, a ne na tri godine kako jesada ugovoreno. Na 14. sjednici 19. sijeËnja2011. najveÊim se dijelom raspravljalo o pred-stojeÊim izborima za tijela Komore te je pred-sjednik Povjerenstva upoznao Ëlanove s izbor-nim postupkom. Takoer je konstatirano dase broj lijeËnika Ëlanova Komore poveÊao, πtoje ujedno dovelo i do poveÊanja broja dele-gata Skupπtine Komore. Na 14. sjednici pred-sjednik Povjerenstva informirao je Ëlanove osastanku odræanom s predstavnicima HrvatskeljekarniËke komore na kojemu se raspravljaloo propisivanju i izdavanju lijekova bez recepta,ali na lijeËniËku iskaznicu. Prema sadaπnjimpropisima nije predviena moguÊnost izda-vanja lijeka lijeËnicima na njihovu lijeËniËkuiskaznicu, πto se u praksi i nije pokazalo suviπesvrsishodno. Na sastanku s predstavnicimaHrvatske ljekarniËke komore predloæeno je dase u propise koji reguliraju podruËje izdavanjalijekova unese i moguÊnost izdavanja lijeka nalijeËniËku iskaznicu. Takoer je raspravljanamoguÊnost ponovnog uvoenja kategorije -privatnog recepta. Raspravljalo se i o novompravilniku kojim se regulira rad izvan punogradnog vremena, a koji je Ministarstvo zdrav-stva donijelo bez prethodnog oËitovanja Ko-more. S obzirom da je taj Pravilnik normativnonedostatan i suπtinski neadekvatan, VijeÊeKomore predloæit Êe izmjene, odnosno dosta-viti Ministarstvu svoje primjedbe i prijedloge.Predsjednik je informirao Ëlanove i o provo-enju projekta pod nazivom “MSD priruËnikza svakog lijeËnika praktiËara“.

Organizirala ga je Komora u surad-nji s tvrtkom Merck Sharp & Dohme, a svrhaprojekta je distribucija “MSD priruËnika“ svimaktivnim lijeËnicima.

Predsjednik prim. Hrvoje Minigo, dr.med.

Istarska æupanija

Obavljali su se redovni poslovi li-cenciranja, relicenciranja i podjele iskaznicaKomore. Iako se radi o redovitom, ipak se radio relativno velikom poslu jer Istarska æupanijaima oko 700 lijeËnika. Po tom broju nepos-redno je iza Zagreba, Splita, Osijeka i Rijekekoji imaju profesionalne tajnike koji obavljajuveÊi dio takvog posla. Godine 2010. imeno-van sam u Povjerenstvo za koncesije u Istarskojæupaniji. Odræano je ukupno 6 sjednica gdje

DubrovaËko-neretvanskaæupanija

Rad su odredile Ëetiri sjednice kojesu definirale prioritete naπih aktivnosti. UDubrovniku smo nastavili dobru suradnju sasvim li jeËniËkim udrugama, opet smozajedniËki organizirali boæiÊni domjenak u“LijeËniËkom klubu“ te smo bili suorga-nizatori viπe struËnih sastanaka. Na godiπnjojSkupπtini dubrovaËke podruænice HLZ-apodijelili smo veÊinu novih iskaznica Komore.Aæurno smo obraivali predmete i pravovre-meno uruËivali obnovljene i nove licence teposredovali kod ostvarivanja prava na pomoÊ.Naπe kolege bili su kao predstavnici Komorenekoliko puta kod provoenja oËevida urazliËitim ordinacijama, zdravstvenim usta-novama i trgovaËkim druπtvima radi utvri-vanja uvjeta u pogledu prostora, opreme iradnika potrebnih za njihov rad. NazoËili smosastanku æupanijskih povjerenstava Komoreiz Dalmacije koji je odræan u. listopadu 2010.u Splitu, a na kojem se razmatrala aktualnaproblematika primarne i specijalistiËko-kon-zilijarne zdravstvene zaπtite i na kojem su zau-zeta stajaliπta Komore. U oæujku o.g. podijelilismo nove iskaznice kolegama u dolini Neretvete u DZ-u MetkoviÊ organizirali dva vrlodobro posjeÊena predavanja. Zbog aktivnosti

Brodsko-posavska æupanija

Povjerenstvo je odræavalo redovnesastanke prije sjednice VijeÊa Komore. Redo-vito su relicencirani lijeËnici kojima je isteklalicenca. Kako je ovo godina kada se ponovnodijele Ëlanske kartice Ëlanovima Komore,organizirano je njihovo dijeljenje. Kako je2011 izborna godina u kojoj se bira novi sazivSkupπtine Komore, Povjerenstvo je orga-niziralo Izbornu komisiju i logistiËki potpo-magalo Izbore za Skupπtinu. Na provedeneizbore nije bilo sluæbenih prigovora. Ostaleredovite aktivnosti Povjerenstva redovno suse provodile.

Predsjednik Ninoslav Leko

Rad æupanijskih povjerenstavaHrvatske lijeËniËke komore2007.-2011.

Jeste li naruËili svoj besplatni MSD priruËnik? www.hlk.hrJeste li naruËili svoj besplatni MSD priruËnik? www.hlk.hr

iz komore

28

Predavanja su adekvatno bodo-vana a bodovi su evidentirani u karticamalijeËnika preko interneta. Na tragu toga Pov-jerenstvo je istaklo potrebu ukljuËivanja i os-talih æupanija u takvo biljeæenje bodova, kakobi bodovanje konaËno postalo uniformno.Povjerenstvo je nekoliko puta delegiralo Ëla-nove struËnih povjerenstava MZSS-a pri oËe-vidima radi otvaranja pojedinih sluæbenihprostora te davalo miπljenje o opravdanostiosnivanja pojedinih sluæbi. Aktivno smo sudje-lovali u diskusiji oko odabira lokacije za noveprostore Komore te prisustvovali sveËanomotvaranju. Pripremili smo, adekvatno naput-cima SIP-a, ovogodiπnje izbore za delegateSkupπtine Komore. Predsjednica Izborne ko-misije, dr. Æeljka Bakliæa, zamjenica pred-sjednice, dr. Draæenka Vadla, Ëlanice dr. Sa-nja Krapinec i dr. Nadica ©omodi nazoËilesu sastanku na kojem su prebrojani glasovibiraËa. ZakljuËeno je da je izglasano novopovjerenstvo u sastavu: dr. Gordana Aram-baπiÊ i dr. Æeljko Bakar kao delegati Skup-πtine a dr. Maja Toth-MrπiÊ, dr. Sanja ©varcJanjanin i dr. Petar Stapar koji Êe zamijenitidosadaπnje Povjerenstvo.

Pedsjednica dr. Æeljka Bakliæa

KarlovaËka æupanija

Sastav je zakljuËno s 2011. godi-nom bio sljedeÊi: Mira Mlinac-LucijaniÊ,Diana Kralj, Slavica Terihaj-Labus, MirjanaNesanoviÊ i Darko DelaË. Sjediπte: OB Kar-lovac, Andrije ©tampara 3, u Karlovcu, a pros-tor se, uz druge staleπke udruge, koristi beznaknade. Dostupnost predsjednice Ëlanstvu:od ponedjeljka do petka, od 7-15 sati, po mo-guÊnosti, uz telefonsku ili najavu elektroniË-kom poπtom. Tijekom godine Povjerenstvoje:- davalo miπljenja o opravdanosti otvaranjai premjeπtanja lijeËniËkih ordinacija unutarpostojeÊe mreæe te o prijedlozima proπirenjamreæe na podruËjima pojedinih domovazdravlja- zaprimalo zahtjeve za izdavanjem i dostav-ljalo odobrenja za rad svom Ëlanstvu- imenovalo povremene i stalne Ëlanove uPovjerenstvo za oËevid prilikom otvaranjanovih zdravstvenih objekata- raspravljalo o aktualnim promjenama uzakonodavstvu i naËinima staleπke prilagodbe - organiziralo struËna usavrπavanja lijeËnikau suradnji s Podruænicom HLZ-a Karlovac iHLZ-a Ogulin, uz praÊenje evidencije posje-Êenosti- ocjenjivalo opravdanost zahtjeva za dodje-lom novËane pomoÊi Ëlanovima- odræalo 5 sastanaka u prostorijama Pov-jerenstva, uz kvorum u promjenljivom sastavu

smo kao predstavnici struke pokuπali, a di-jelom i uspjeli, promijeniti neke nepovoljneËlanke za lijeËnike u samom Ugovoru o kon-cesiji. Poslije smo prilikom dodjele koncesijasudjelovali vrlo aktivno te nije bilo primjedbina rad Povjerenstva. Naiπli smo na vrlo dobrusuradnju sa Æupanijskim odjelom za zdravstvoi socijalnu skrb te njenom proËelnicom gomSonjom GroziÊ-ÆivoliÊ. Osim toga sudjelovalismo, zajedno sa predstavnicima istarskih do-mova zdravlja, HMP-om, ravnateljem OB Pulate predstavnicima Æupanije u izradi novogprijedloga organizacije mreæe HMP-a napodruËju Istarske æupanije. Naæalost, MZSSnije prihvatilo veÊi dio naπih primjedbi, Ëimese ponavlja i situacija iz izrade prijedloga noveMreæe za PZZ, gdje vrlo argumentirani zahtje-vi za korekciju nisu prihvaÊeni iako, kao nitikod izrade plana za HMP, nisu iziskivali dodat-nih financijskih sredstava. Kao predstavnikKomore imenovan sam Ëlanom Savjeta zazdravlje Æupanije, Ëime nam je dana moguÊ-nost da i mi kao Komora svojim savjetima ipreporukama sudjelujemo u kreiranju zdrav-stvene politike koja je u nadleænosti jedinicalokalne samouprave. Do sada su odræanedvije sjednice Savjeta. Tijekom izbora za noveËlanove skupπtine Komore pruæili smo maksi-malnu tehniËku pomoÊ Izbornom povjeren-stvu za Istarsku æupaniju. Pokuπali smo izvrπitiobveze koje su pred nas postavljene i vjerujemda smo u tome i uspjeli. Na kraju bismo istak-nuli da kao æupanijsko povjerenstvo s najve-Êim brojem lijeËnika nakon Ëetiri velika grada,oËekujemo da Êemo i u sljedeÊim stalnim pov-jerenstvima Komore biti adekvatno zastup-ljeni. Samo jedan Ëlan iz Istre meu 90-akËlanova stalnih povjerenstava zasigurno neodraæava primjerenu zastupljenost naπeÆupanije u tijelima Komore.

Predsjednik Marino Derossi, dr. med.

KoprivniËko-kriæevaËkaæupanija

Proπle godine se Povjerenstvo sas-tajalo viπe puta i raspravljalo o problemimalijeËnika u PZZ-u, naroËito o koncesijama ipromjenom raËunalnog programa implemen-tiranog u sustav medicinske dokumentacije.ZakljuËeno je da bi u sljedeÊem razdoblju bilopotrebno viπe paænje posvetiti problemimalijeËnika u sekundarnoj zdravstvenoj zaπtitipreoptereÊenosti konzilijarne sluæbe te ma-lom broju lijeËnika specijalista, naroËito uæupanijskim bolnicama. Tijekom godineizdavane su nove licence i vrπeno je relicen-ciranje. Povjerenstvo je bilo ukljuËeno u orga-nizaciju viπe edukativnih predavanja za lijeË-nike zajedno s HLZ-om.

- razmotrilo ponude i donijelo prijedlog o iz-boru i kupnji novog radnog prostora Komoreu Zagrebu- odræalo 5 sastanka s Ëlanova Povjerenstva szainteresiranim Ëlanstva i predstavnicimastruËnih sluæbi Komore- odræalo dvadesetak meusobnih telefonskihkonzultacija radi usklaivanju miπljenja o po-jedinim pitanjima, osobito prije i nakon svakogtermina i tematike VijeÊa Komore.- predsjednica je redovito sudjelovala u raduVijeÊa Komore- predsjednica je o troπku Komore sudjelovalana svim struËnim skupovima u organizaciji Ko-more na kojima je sudjelovanje Ëlanova VijeÊaKomore bilo predvieno- u Savjetu za zdravlje KarlovaËke æupanijepredsjednica je aktivno sudjelovala u provo-enju dogovorenih programa rada - Savjet za zdravlje se aktivno ukljuËio u or-ganizaciju (2011. g- veÊ 33. put) Svibanjskihzdravstvenih dana u Karlovcu, uz organizacijupredavanja na temu prevencije prerane smrtiuslijed malignih bolesti te na temu brige ostanovniπtvu treÊe æivotne dobi, u svim gra-dovima u Æupaniji- predstavnici Povjerenstva imenovani su uStruËna vijeÊa zdravstvenih ustanova u Æupa-niji i povjerenstava za njihov struËni nadzor-podijeljena su priznanja aktivnim Ëlanovimau dosadaπnjim sazivima Komore- provodi se evidencija prijema, slanja i poh-rane dokumenata prema Pravilniku o zaπtitiarhivskog i registraturnog gradiva Komore- suradnja sa HLZ-om i HLS-om te drugimainteresnim udrugama lijeËnika je kolegijalna- dostupnost i suradnju struËnih tijela Komoreocjenjujemo izvrsnima- Ëlanstvo je s uvaæavanjem prihvatilo donacijute naruËivanje i raspodjelu MSD priruËnika zalijeËnike praktiËare- provedeno je imenovanje Æupanijskog iz-bornog povjerenstva- kandidatura zainteresiranih kolega i samaprovedba izbora za delegate skupπtine Ko-more u razdoblju 2011.-2015. izvrπeni su nauspjeπan, propisani i staleπkoj osvijeπtenostiprimjeren naËin- kolege su pismenim glasaËkim odazivom,meu abecednim redom ponuenim prezime-nima zainteresiranih, izabrali za duænosnikePovjerenstva u iduÊem Ëetverogodiπnjemrazdoblju 2011.-2015. Miru Mlinac -Lucija-niÊ, Rudolfa Rossmanna, Dianu Kralj, ZlatuMateljak, Snjeæanu GuËanin i KrunoslavaCindriÊa.

PredsjednicaMira Mlinac-LucijaniÊ, dr. med.

iz komore

29

Spomenute institucije bi i dalje tre-bale poslovati na slobodnom træiπtu sa svimrizicima, te ne bi trebale biti dio javno-zdrav-stvene mreæe Æupanije. Izborni postupak zatijela Komore pripremljen je i proveden suklad-no pozitivnim propisima. Izborno povjeren-stvo je odradilo svoj posao, a izborni materijalisu kao povjerljivi dostavljeni u srediπnji uredKomore. Na izborne rezultate nije bilo prim-jedbi, a SIP Komore je rezultate izbora prih-vatio.

PredsjednikIvan Horvatek, dr. med., ortoped

LiËko-senjska æupanija

Povjerenstvo se je povremeno sas-tajalo i razmatralo tekuÊu problematiku. Na-stavljena je praksa da sve Ëlanstvo bude izvjeπ-teno o radu VijeÊa i Skupπtine na sljedeÊemstruËnom sastanku. Provedeno je tekuÊe li-cenciranje. Komora i HLZ organizirali su viπeedukativnih predavanja. Predsjednica Pov-jerenstva ukljuËena je u Savjet za zdravlje. Pov-jerenstvo je dalo pozitivno miπljenje o promje-ni djelatnosti Doma zdravlja Novalja. Podije-ljene su Ëlanske iskaznice Komore.

PredsjednicaMarija Vrkljan Ilijevski, dr. med.

Meimurska æupanija

Godine 2010. i 2011. bilo su raz-doblje burnih dogaanja vezanih za koncesijeu obiteljskoj medicini te aktivnosti vezanih zaosnivanje Centara obiteljske medicine.Povjerenstvo je u tim dogaajima sudjelovalona sastancima koje su organizirale kolegaobiteljske medicine. Dva Ëlana Povjerenstvaaktivno su sudjelovala u radu Povjerenstva zastruËni rad i struËni nadzor i Povjerenstva zaetiku i deontologiju Komore. Rad se odvijaouglavnom kroz razmjenu miπljenja, sugestijai prijedloga preko elektroniËke poπte i osob-nim kontaktima. Kao i Komora u cijelosti, po-Ëesto smo zateËeni potrebitom brzinom reagi-ranja na pojedina pitanja kad se od nas traæimiπljenje o pojedinim pitanjima u roku od ne-koliko dana. Dræimo da je takav rok prekratakda bi se organizirale potrebite rasprave i kon-zultacije meu Ëlanstvom kako bi i naπi stavovivjernije odraæavali i stav naπih kolega. Aktivnosmo sudjelovali u vaænoj raspravi oko kriterijaza kategorizaciju bolnica. Dopredsjedniknaπeg Povjerenstva Ivan Æokalj bio je pred-sjednik Povjerenstva za komplementarnu me-dicinu, a u radu je sudjelovao i naπ pred-sjednik. Povjerenstvo je uspjeπno izradilo pri-jedlog rjeπenja za komplementarnu medicinuu Hrvatskoj i aktivno sudjelovalo u povjeren-stvima za osnivanje viπe privatnih ordinacija

Krapinsko- zagorska æupanija

Povjerenstvo je provodilo redovneaktivnosti vezane uz dodjelu licenca i relicen-ciranje. LijeËnicima su podijeljene nove licen-ce, a tamo gdje je ta podjela bila oteæana onesu uruËene ovlaπtenim kadrovskim sluæbamaposlodavca. Podijeljene su nove iskazniceËlanovima Komore, a dio iskaznica Ëlanovakoji su na bilo koji naËin napustili ÆupanijuvraÊen je u srediπnji ured Komore. Aktivna jebila suradnja sa æupanjskom podruænicomHLZ-a i Æupanijskom ligom za borbu protivraka. Odræano je viπe javnih tribina na temumalignih bolesti razliËitog sadræaja te viπeskupova na kojima su prikupljana sredstva zaaktivnosti Lige za borbu protiv raka i za na-bavu dijagnostiËkih ureaja koji sluæe u ranomotkrivanju raka.

Radi kontinuiranog usavrπavanjaorganizirani su teËajevi koji su prijavljeni Ko-mori. Provedena su 22 tematska predavanjau organizaciji Podruænice HLZ-a i Komore teoko 30 predavanja na razini zdravstvenihustanova Æupanije. Odnos prema æupanijskojpolitiËkoj vlasti nakon poËetnog odbacivanjastruke u 2009. godini poËeo je vrlo dobro u2010. godini. O tome je referirano na Ljetnojπkoli u Motovunuu u srpnju 2010. Prividnaidila kratko je trajala, jer su na iduÊoj radnojsjednici donesene gotove odluke adminis-tracije bez miπljenja struke i moguÊnosti stru-ka utjeËe na odluke u organizaciji hitne sluæbena razini Æupanije i to je jedna od najslabijihkarika u javno-zdravstvenoj zaπtiti na njezi-nom podruËju. Protivili smo se administrativ-nim odlukama bez poznavanja realne proble-matike i terenskog uvida u svrhu snimanjasituacije i aplikacije boljih rjeπenja. Zabiljeæenisu natjeËaji iz nekoliko zdravstvenih ustanovaza zapoπljavanjem lijeËnika odreene specija-lizacije na koje nije bilo odaziva.

Za sada nisu sve ustanove skloneπkolovanju vlastitoga kadra koji bi bio dugo-roËnije i kvalitetnije rjeπenje. Svoj doprinosproblemu specijalizacije daje i MZSS odbija-juÊi opravdane zahtjeve za specijalizacijama.S druge strane smo u kontinuiranom sukobusa MZSS-om i HZZO-om jer pojedine djelat-nosti uvjetuju postojanjem specijalizacije izuæe struke bez adekvatnog nagraivanja zapojaËane napore πkolovanja, odræavanja vjeπ-tina i odgovornosti za lijeËnike supspecijaliste.U proteklih godinu dana osnovano je nekolikonovih trgovaËkih druπtava s djelatnoπÊu izpodruËja zdravstva i jedna neπto veÊa privatnazdravstvena ustanova smjeπtena u predimen-zioniranoj OpÊoj bolnici u Zaboku. Realnepotrebe za tolikim brojem ustanova i trgo-vaËkih druπtava na podruËju razmjerno maleæupanije ne postoje.

i jedne poliklinike. Upozorilo je na propusteu pripremi i realizaciji nove organizacije HMP-a. Naime, priprema se nov naËin organiziranjaHMP-a i rada centara obiteljske medicine gdjeÊe bolesnici nakon 21. sata dolaziti na hitnibolniËki prijem bez prethodnog pregleda.Kako trenutno u naπoj Bolnici, a tako je i ubrojnim drugim bolnicama u Hrvatskoj, nisustalno zaposleni niti specijalisti hitne medicine,niti bilo koji drugi specijalisti, moguÊe su ne-æeljene posljedice po pacijente jer je neizve-divo da doktor u isto vrijeme hitno interve-nirati na odjelu, gdje je deæurni, i u hitnombolniËkom prijemu. Posljednja aktivnost uproteklom razdoblju bio je izbor za delegateskupπtine Komore i Æupanijskog povjerenstva.Novi delegati Skupπtine mr. sc. Ivan Æokalj,dr. med., specijalist radiolog, i Æivko MiπeviÊ,dr. med., specijalist psihijatar, a novi ËlanoviPovjerenstva su Biserka GoriËanec, dr. med.,specijalist obiteljske medicine, Marija Hara-mija Strbad, dr.med., specijalist obiteljskemedicine, Hussein Saghir, dr.med., specijalistradiolog. Prema broju dobivenih glasova novipredsjednik Povjerenstva je mr. sc. Ivan Æo-kalj, dr.med., a zamjenik predsjednika ÆivkoMiπeviÊ, dr.med.

Predsjednik Æivko MiπeviÊ, dr. med.

OsjeËko-baranjska æupanija

Sastanci se odræavaju u prostori-jama Povjerenstva i na terenu, odnosno uprostorijama domova zdravlja Osijek, –akovo,B. Manastir, Valpovo te u opÊoj bolnici Naπice.Predsjednica i Ëlanovi pratili su i sudjelovali urjeπavanju pitanja DTS obraËuna i aktualnihproblema doktora PZZ-a. Povjerenstvo zap-rima zahtjeve mladih lijeËnika koji su poloæilistruËni ispit za izdavanje licenci te ih redovnodostavlja u Zagreb. Redovno se vrπilo relicen-ciranje. Tijekom 2010. godine Povjerenstvoje u suradnji sa ZLH-om Podruænica Osijek iraznim farmaceutskim firmama organiziraloniz struËnih predavanja. Na njima smo izda-vali potvrdnice i postigli veliku posjeÊenost.Na klinikama i odjelima KBC-a Osijek, te udomovima zdravlja organizirali smo predava-nja uz odreenu specijalnost. Svaki se danpoveÊava broj Ëlanova i trudimo se da noviËlanovi budi informirani o svim novostimakako u Povjerenstvu tako i HLK-u Zagreb, teda im budemo poveznica sa srediπnjicom.

Informiramo i stare Ëlanove kakobudu u potrebi. U travnju 2011. provodilo seglasovanje za delegate Povjerenstva i Skup-πtine Komore. Dana 12. svibnja 2011. Pov-jerenstvo je utvrdilo rezultate glasovanja unaπoj izbornoj jedinici te zadano uspjeπnoodradilo.

Predsjednicadoc. dr. sc. Ljiljana PeriÊ, dr. med.

Joπ imate πansu naruËiti svoj besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr Joπ imate πansu naruËiti svoj besplatni MSD priruËnik! www.hlk.hr

iz komore

30

dr.sc. Vladimir MozetiË koji se redovnoodazvao na sjednice 15.7. i 11.11.2010. te10.02. 2011. 14. rujna 2010. odræan je sasta-nak u prostorijama Povjerenstva s predstav-nicima Komore (tajnicom Nikolinom BudiÊ,dipl.iur., Katarinom Sekelj-KauzlariÊ, dr.med. te povjerenikom dr.sc. Vladimirom Mo-zetiËem) i lijeËnicima specijalistiËkih gineko-loπkih ordinacija u zakupu na podruËju Æupa-nije a vezano za pitanje koncesija. Prisutna jei stalna suradnja s KOHOM-om te je i pred-sjednik Povjerenstva dr.sc. Vladimir MozetiËbio prisutan, na poziv KOHOM-a, na Izbornojskupπtinu koncesionara Doma zdravlja-Primorsko-goranske æupanije 3.12.2010. 15.veljaËe 2011. odræan je sastanak Æupanijskogizbornog povjerenstva (ÆIP) na kojem suodabrani ovi Ëlanovi Izbornog povjerenstva:predsjednica dr.sc. Alemka BrnËiÊ-Fischer,dr.med., Ëlanovi Branislav PopoviÊ, dr.med.i mr.sc. Davor PetranoviÊ , dr.med.;zamjenica predsjednice mr.sc. ZrinkaBradiËiÊ-Vivoda, dr.med., zamjenik prvogËlana mr.sc. Anelko –irliÊ, dr.med. a zazamjenik drugog Ëlana doc.dr.sc. Alen RuæiÊ,dr.med. 24. oæujka 2011. odræan je sastanakÆIP-a koje je utvrdilo popis kandidata zaSkupπtine Komore: Banac Sran, BariÊevNovakoviÊ Zdenka, CicvariÊ Tedi, ΔuruvijaDarko, DiminiÊ-Lisica Ines, Dobrila Dinti-njana Renata, DuπeviÊ Jasna, Gall-SviderekDolores, GolËiÊ Goran, Haller Herman, Ju-riπiÊ Davor, KovaËeviÊ Damir, KrstiÊ Arba-nas Mirjana, Ljubotina Aleksandar, Mar-Ëelja Darko, MiheliÊ Radovan, MiletiÊBojan, MozetiË Vladimir, PerπiÊ Viktor,PetroviÊ Oleg, PopoviÊ Branko, PrpiÊ Igor,PuhariÊ Rene, RandiÊ Ljiljana, SkenderJosip, SkoËiliÊ TomaπiÊ Suzana, ©oiÊ Jad-ranka i ©ustiÊ Alan.

10. svibnja 2011. odræan je sasta-nak ÆIP-a te je utvrena valjanosti svih pristig-lih glasaËkih listiÊa, prebrojani su glasovi i od28 vaæeÊih kandidatura prema broju glasovaizabralo su 12 delegata za Skupπtinu:Vladimir MozetiË, Tedi CicvariÊ, Sran Ba-nac, Goran GolËiÊ, Damir KovaËeviÊ, InesDiminiÊ-Lisica, Herman Haller, Alan ©ustiÊ,Rene PuhariÊ, Branko PopoviÊ, DoloresGall-Svidrek i Darko MarËelja.

Dana 1. lipnja 2011. odræana jekonstituirajuÊa sjednica novog Povjerenstvana kojoj je povjerenik dr.sc. Vladimir MozetiËupoznao nove Ëlanove o dosadaπnjem radui o zadacima proËitavπi im odluku iz Statuta.Upoznao ih je s trenutnom strukturom Ëla-nova kojih je prema biraËkom popisu 1669.

Poæeπko-slavonska æupanija

»lanovi Povjerenstva odræali su πestsjednica na kojima se raspravljala aktualnasituacija u zdravstvu i radu Komore. »lanoviPovjerenstva su mr. sc. Marijan Cesarik , dr.med., spec. neurologije, Poæega; Slavica Co-njar, dr. med., spec. medicine rada, Poæega;Æeljko Lisac, dr. med., spec. medicine rada,Poæega; Dinka NakiÊ, dr. med., spec. epi-demiologije, Poæega; Marica TopiÊ Sinjako-viÊ, dr. med. spec. fizikalne medicine i reha-bilitacije, Lipik. Za predsjednika je izabranMarijan Cesarik, koji je ujedno i Ëlan VijeÊaKomore a od 1. srpnja 2011. i njegov pred-sjednik. Za njegovog zamjenika izabrana jeSlavica Conjar. Oboje su delegati SkupπtineKomore. Redovita komunikacija meu Ëlano-vima odræava se, osim na sjednicama, telefon-ski i e-mailom. Radi pojedinih pitanja iz pod-ruËja PZZ-a (koncesije, osnivanje privatneprakse u mreæi javne zdravstvene sluæbe nanovoj adresi, osnivanje Zavoda za hitnu medi-cinu Æupanije) konzultirana je prim. dr. Rajka©imunoviÊ koja je Ëlan Povjerenstva za PZZKomore. Na sjednicama Povjerenstva pred-sjednik je obavjeπtavao Ëlanove o odlukamasa sjednice VijeÊa Komore i Povjerenstva zabolniËke djelatnosti. U suradnji s HLZ-omorganizirano je predavanje u sklopu kojegase raspravljalo o struËnom usavrπavanjulijeËnika.

Predsjednikmr.sc. Marijan Cesarik, dr. med.

Primorsko-goranska æupanija

Dana 11. 11. 2010. u Povjerenstvusu zaprimljene nove Ëlanske iskaznice. Od 1.6. do 15.11.2010. podijeljeno je ukupno 37iskaznica. Od 15.11.2010. do 1.6.2011. po-dijeljene su ukupno 621 iskaznica od ukupno1617 iskaznica. Od lipnja 2010. do 1.6.2011.zaprimljeno je 44 zahtjeva za izdavanje li-cence, 82 zahtjeva za obnavljanje licence, 54zahtjeva za aæuriranje licence i 117 zahtjevaza izdavanje/aæuriranje Ëlanske iskaznice. 0d1.6.2010. do 1.6.2011. ukupno je zaprim-ljeno (iz srediπnjice Komotre) 190 licenci, tesu svi Ëlanovi redovito obavijeπteni e-mailomili poπtom da im je stigla licenca te da je mogudoÊi preuzeti u Povjerenstvu. U istom razdob-lju preuzeto je 135 redovnih (izdavanje i re-dovna obnova) licenci te 52 licence za raz-doblje do 19.12.2008., πto ukupno iznosi 187podignutih licenci. U svibnju 2010. odræanaje KonstituirajuÊa sjednica Savjeta za zdravljeÆupanije Ëiji je Ëlan i predsjednik Povjerenstva

Od toga je 27% djelatnika KBC-a,11% ostalih stacionarnih ustanova, 23% dje-latnika u PZZ-u od kojih je 43% koncesionariz podruËja obiteljske medicine, 23% ostalihspecijalnosti, 34% zaposlenika doma zdravlja,6% privatnika, 5% nastavnika, 2% mirovin-sko/HZZO, 17% umirovljenika i 2% lijeËnikana radu u inozemstvu. Istaknuo je da oËekujedobru suradnju i sugestije, te da je komuni-kacija e- putem, telefonski i osobno. Naglasioda je nekolicina Ëlanova bila i u raznim povje-renstvima Komore. Upoznao je sve prisutneda se prof. dr. Herman Haller kandidirao zapredsjednika Komore te ga zamolio da se snekoliko rijeËi predstavi prisutnima. Na sjed-nici je sukladno broju glasova predloæen prof.dr. Tedi CicvariÊ za I. dopredsjednika Povje-renstva, πto je jednoglasno prihvaÊeno.

Predsjednikdr. sc. Vladimir MozetiË, dr.med.

SisaËko-moslavaËka æupanija

Odræana su 4 radna sastanka na ko-jima se raspravljala tekuÊa problematika i do-nosile su se vaæne odluke i primjedbe napredloæene zakonske akte (prema traæenju izcentralne sluæbe Komore). U listopadu 2010.je u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom zazapoπljavanje odræan je okrugli stol na temu-Zanimanje lijeËnik- optereÊenje ili privilegija,na kojem su, uz predstavnike Komore iz Zag-reba, bili prisutni i predstavnici lokalne upravei samouprave i gdje je analiziran manjak lijeË-nika u Æupaniji. Odræana su i 2 struËna sastan-ka u izravnoj organizaciji Povjerenstva te 6struËnih sastanaka u suorganizaciji s HLZ-om.

Predsjednik je redovito obilaziodomove zdravlja i dislocirane ambulante obi-teljske medicine (ukupno 4 obilazaka, po je-dan svaka 3 mjeseca).

U sijeËnju i veljaËi poduzete supredizborne radnje kao priprema za nedavnoodræane izbore za delegate Komore. U izrav-nim razgovorima kolege lijeËnici su upoznatis prednostima rada u tijelima Komore i ani-mirani da se javljaju kao kandidati za izbore.S tim u svezi odræan je i sastanak sa svimlijeËnicima u NPS PopovaËa poËetkom travnja2011.

Predsjednik je viπe puta bio je naradnim sastancima i dogovorima s proËel-nicom za zdravstvo i socijalnu skrb Æupanijea sudjelovao je i u radu Savjeta za zdravlje uÆupaniji.

PredsjednikDavor Jelaska, dr. med.

iz komore

35

registrirati sudionike struËnih predavanja, au skladu s naputcima Komore, πto traæi znaËaj-nu angaæiranost vodstva. Suraivali smo s dru-gim lijeËniËkim udrugama u Æupaniji: HLZ-om, Sindikatom i KOHOM-om. Primjerena jebila suradnja i s povjerenstvima zadarske isplitske æupanije.

Odræana su dva sastanka: jedan urujnu 2010. gdje smo se bavili PZZ-om, a dru-gi u veljaËi 2011. radi priprema za predstojeÊeizbore. Obavili smo potrebne izbore na raziniÆupanijskog povjerenstva. Da zakljuËimo:protekla godina bila je u znaku kupnje novogprostora u centrali Komore, potom izbora no-vog vodstva i laganog zavrπetka zdravstvenereforme na razini PZZ-a. Sada Êe reforma zah-vatiti bolniËki sustav u kojem radi znatno veÊibroj lijeËnika. Uz to vrlo je izgledan ulazak uEU, πto Êe traæiti znatne prilagodbe, prvens-tveno na polju uvjeta rada, radnog vremena,potrebnih certifikata i organizacije zdravstve-ne sluæbe (primarne, bolniËke, hitne i javnogzdravstva). To Êe traæiti od novog vodstva Ko-more redovito praÊenje svih namjera dræavnihstruktura u smislu promjena u zdravstvenomsustavu, pravovremeno i dobro reagiranje ka-ko unutar zdravstvenog sustava tako i prekodrugih organa odluËivanja i sredstava infor-miranja.

Ne budemo li kvalitetno obavljalinaπe zadatke moæe nam se ponoviti generalniπtrajk, a svi ga se sjeÊamo kao uzroka vrlo jakepsihiËke traume i frustracije.

Predsjednikmr. Ivo BlaÊe, dr. med.

Vukovarsko-srijemska æupanija

Provoeno je kontinuirano licenci-ranje i relicenciranje. Osmog lipnja 2010. uVinkovcima je odræano predavanje za ËlanoveKomore s temom- Kvaliteta zdravstvene zaπtite kao nuænost teakreditacija kao alat za dostizanje cilja (pre-davaË Renato Mittermayer, dr.med., spec.anesteziologije, reanimacije i intenzivnog lije-Ëenja, ravnatelj Agencije za kvalitetu i akre-ditaciju u zdravstvu).

14. prosinca 2010. u Vinkovcima jeodræano predavanje za Ëlanove Komore s te-mama:1. Pregovori o punopravnom Ëlanstvu RH uEuropskoj uniji - osvrt na sustav zdravstva (Ni-kolina BudiÊ, dipl.iur., tajnik Komore) i 2. Prilagodba sustava specijalizacija zah-tjevima i preporukama Europske unije (Ka-tarina Sekelj-KauzlariÊ, dr.med. spec.fizijatar, Ëlanica IO Komore).

Organiziran je izbora delegata zaSkupπtinu Komore. Odræane su dvije sjednicena kojima su Ëlanovi upoznati s tekuÊom pro-blematikom.

PredsjednicaMarija ©vagelj, dr. med. kirurg

ZagrebaËka æupanija

Sjednice Povjerenstva odræane su uispostavama DZ-a u Dugom Selu, IvaniÊGradu, Vrbovcu, Svetom Ivanu Zelini, VelikojGorici, Jastrebarskom, ZapreπiÊu i Samoboru.

Na ovaj naËin moglo se okupitinajveÊi broj lijeËnika u pojedinim ispostavama.Osnovne aktivnosti bile su usmjerene na pro-duljenje licenci koje su istekle veÊini Ëlanova.Nastojalo se skupiti sve potrebne potvrdnicena jednome mjestu, a tada dostaviti u srediπ-njicu Komore potvrene i provjerene zahtjeveza obnovu licence.

Pred kraj 2010. organizirana je pod-jela Ëlanskih iskaznica Komore na Skupπtinikoncesionara. Odræano je viπe sastanaka nakojem je osnovna tema bila koncesija prove-dena na podruËju Doma zdravlja zagrebaËkeæupanije. Kako o koncesiji na cijelom podruËjuRH nisu potpuno rijeπena neka vrlo aktualnapitanja i nedoumice, i na podruËju ZagrebaËkeæupanije ima joπ uvijek pregovora, posebnopredstavnika KOHOM-a i predstavnika Domazdravlja te odgovornih osoba Æupanije, po-sebno vezane uz plaÊanja PDV-a na iznosetroπkova koje koncesionari moraju plaÊati.

Imenovan je Savjet za zdravlje Zag-rebaËke æupanije u kojem je pet lijeËnika. Nadvije sjednice Savjeta glavna tema bila jepreustroj HMP-a u jedinstvenu ustanovu æupa-nijske Hitne pomoÊi. Kako je ovo jedina æupa-nija koja nema svoju opÊu bolnicu, a premaprocjeni ima oko 350.000 stanovnika, vrlo jeupitno funkcioniranje ovakve æupanijskeorganizacije.

Ovo naglaπavamo zbog vrlo oteæa-vajuÊih uvjeta rada lijeËnika u HMP-u (zbogtoga se opaæa u posljednjim godinama izrazitafluktuacija lijeËnika), jer su u sluËaju hitnostiprisiljeni ugroæene pacijente voziti kroz guævuu Gradu Zagrebu do pojedinih bolnica. Timeje poveÊana opasnost prituæbi i æalbi pacije-nata na rad ekipa HMP-a, a πto nije vezano uzstruËnu pogreπku, veÊ organizaciju ove djelat-nosti na ovako velikom podruËju. S tim u veziposebnu poteπkoÊu Ëini osnivanje tzv. COM(Centra obiteljske medicine), jer se Æupanijaproteæe na povrπini pet puta veÊoj od GradaZagreba, a predvien se jedan centar. Izrazituaktivnost pokazali su Ëlanovi KOHOM-a koji

Splitsko-dalmatinska æupanija

Odræano je 7 sjednica Povjerenstvana kojima se raspravljale o aktualnom pro-voenju zdravstvene zaπtite u Æupaniji. Dalismo 6 miπljenja za osnivanje privatne prakseu Mreæi od koje je jedno bilo negativno.

Sudjelujemo u radu Savjeta zazdravlje Æupanije. Kao uzvanici sudjelovalismo u obiljeæavanju Dana MEF-a u Splitu,Hrvatske proljetne pedijatrijske πkole, DanaNastavanog zavoda za javno zdravstvo Æupa-nije i kao predstavnici Komora bili pozvani daodræimo pozdravne rijeËi prigodom odræa-vanja struËnih predavanja. U suradnji s HLZ-om izdali smo potvrdnice za 7 struËnih i znan-stvenih skupova. Zahtjev za izdavanje licencepodnijela su 22 lijeËnika te smo ih nakonobrade uputili u srediπnjicu Komore. Zahtjevza relicenciranje podnijelo je 90 lijeËnika; 298lijeËnika je preuzelo licencu; 462 lijeËnika jepreuzelo iskaznice.

Prigodom boæiÊnih blagdana or-ganizirali smo u Splitu zajedno s PodruænicomHLZ-a sveËani prijem i podjelu odliËja HLZ-a. Zaprimili smo mnogobrojne upite u svezitekuÊe problematike na podruËju javnezdravstvene zaπtite i bolniËke djelatnosti kojesmo oblikovali i u obliku vijeÊniËkih pitanjapostavili na sjednicama VijeÊa Komore. U knji-zi protokola zaprimili smo i obradili 173 pred-meta.

Predsjednikdoc. dr. sc. Ivo JuriÊ

©ibensko-kninska æupanija

Povjerenstvo je obavljalo uobi-Ëajene aktivnosti u svojoj nadleænosti. Redo-vito je vrπilo relicencirano Ëlanove i o tomevodilo dokumentaciju po novim naputcima.Relicencirani su Ëlanovi kojima je istekla licen-ca nakon 6 godina, zatim oni koji su poloæilispecijalistiËki ili subspecijalistiËki ispit, koji sudobili znanstvenu titulu ili su se prvi put uËla-nili u Komoru. Radi olakπanja postupka uspos-tavili smo dobru suradnju s kadrovskim od-jelima zdravstvenih ustanova i vrlo susretljivimdjelatnicima u centrali Komore. Pomogli smokolegama koji su se vratili iz inozemstva dapribave potrebne dokumente za samostalanrad. Pomagali smo kod rjeπavanja sukoba me-u kolegama i probleme koji su se javljali pr-venstveno u primarnoj praksi, a nastali su kaoposljedica reforme zdravstva. Redovito smoaktivno sudjelovali u radu VijeÊa Komore, doku drugim njezinim tijelima za sada nemamosvojih predstavnika. PoËeli smo elektronski

NaruËite besplatni MSD priruËnik do 31. listopada! www.hlk.hrNaruËite besplatni MSD priruËnik do 31. listopada! www.hlk.hr

iz komore

36

Naæalost, uz sva nastojanja do sadanismo uspjeli naÊi zajedniËko rjeπenje prostoraza sjediπte i djelatnost naπe Povjerenstva kaoni podruænice HLS-a a ni Hrvatskog druπtvamedicinskih vjeπtaka zdravstvenog osiguranjakao dijela HLZ-a. »lanovi podruænica HZZOasvih triju institucija su doktori zaposleni u HZZO-u i bilo bi neophodno u prostorima kojeHZZO posjeduje na podruËju Grada ZagrebanaÊi dvije prostorije koje bi mogle posluæiti zanjihove aktivnosti. Nadamo se veÊem razu-mijevanju i rjeπenju u sljedeÊem razdoblju.

PovjerenikJosip MiËija, dr. med.

Povjerenstvo MORH-a

Odræano je nekoliko tematskih sas-tanaka na kojima je razmatrana aktualnasituacija u Ëlanstvu Komore unutar sustavaMORH-a i Oruæanih snaga RH. Utvrena jeporazna Ëinjenica da je tijekom zadnje Ëetirigodine, dakle za vrijeme mandata ovog Pov-jerenstva, MORH i OS RH napustilo Ëak 34%od ukupnog broja lijeËnika (viπe od treÊineËlanova Komore) koji su 2007. Ëinili izbornujedinicu MORH-a. Joπ je poraznija Ëinjenicada nije doπlo niti do pomlaivanja zdravstvenestruke, niti do ulaska mladih lijeËnika u vojnizdravstveni sustav jer su uvjeti za prijam testruËno i vojno napredovanje lijeËnika u susta-vu i dalje nepovoljni i neatraktivni. DapaËe,interes za poslove vojnog lijeËnika u MORH-u i OS RH dosegao je najniæu razinu u zadnjihdeset godina, unatoË Ëinjenici da su OS RHuπle u NATO i postale punopravni Ëlan NATO-a. U radu Povjerenstva tijekom proteklog raz-doblja, razmatrane su sljedeÊe teme:

• Staleπka pitanja lijeËnika u zdrav-stvenom sustavu MORH-a i OS RH te pro-vedba trajne izobrazbe u kontekstu specifiËnihuvjeta rada i nedostatnog broja lijeËnika

• Bodovanje i relicenciranje vojnihlijeËnika za vrijeme boravka u mirovnim misi-jama i meunarodnim vojnim operacijama

• Razmatranje plaÊa vojnih lijeËni-ka i naËina dostizanja visine plaÊa u civilnomsektoru

• Traæenje moguÊnosti poboljπanjauvjeta rada zdravstvene struke i specijalistiË-kog usavrπavanja u MORH-u i OS RH

• Rjeπavanja zaostalih dugovanjaËlanova Komore iz MORH-a i OS RH

• UpuÊivanje prijedloga za prizna-vanje statusa specijalista hitne medicine zasve kandidate koji su udovoljili propisanim uv-jetima.

Povjerenstvo je viπekratno analizi-ralo plaÊe vojnih lijeËnika u kontekstu Ëinjeni-ce da su prosjeËne plaÊe vojnih lijeËnika znat-no niæe od onih u civilnom sektoru. Kako bise zaustavio odljev lijeËnika iz vojnog sustavate stvorili preduvjeti za zapoπljavanje mlaihkolega Povjerenstvo je zakljuËilo da i daljetreba ustrajati na mjerama koje Êe poboljπatii unaprijediti, a to su:

a.) materijalni status vojnih lijeËnikab.) izjednaËiti i utvrditi visinu plaÊa

u skladu s civilnim sektorom zdravstvac.) toËno utvrditi struËno i vojno

napredovanje lijeËnika u vojnom zdravstve-nom sustavu

d.) omoguÊiti svim vojnim lijeË-nicima specijalistiËko usavrπavanje.

Radi poboljπanja i unaprjeenjarada Povjerenstvo i dalje podræava inicijativudostizanja propisanog standarda te prostornihi kadrovskih normativa u svim vojnim ambu-lantama i zavodima (ZZM i ZPM).

Predsjednikpk. Darko Dogan, dr. med.

•••••

su organizirano putem e- poπte animirali velikbroj Ëlanova pripremajuÊi se za predstojeÊeizbore za Skupπtinu i tijela Komore. I nadaljeÊe ostati upitno moguÊe angaæiranjeveÊegbroja Ëlanova Komore zbog toga πto veÊinalijeËnika s podruËje ove Æupanije æivi i stanujeu Gradu Zagrebu, a mjesto rada im je na pod-ruËju Æupanije.

Organizirano okupljanje i nadaljebit Êe jedino moguÊe putem ispostava kojeËine Dom zdravlja ZagrebaËke æupanije.

Tijekom izvjeπtajnog razdoblja nis-mo imali materijalnih troπkova, a odræavanjesjednica kao i putovanje u pojedinu ispostavuza Ëlanove Povjerenstva troπkove je podmi-rivao Dom zdravlja ZagrebaËke æupanije.

Predsjednik prim. Slavko LovasiÊ,dr. med., spec. opÊe-obiteljske medicine

Povjerenstvo HZZO-a

UvaæavajuÊi Ëinjenicu da je Ëlan-stvo ove Podruænice teritorijalno dislociranona podruËju cijele Hrvatske, odnosno vezanomjestom rada i prebivaliπta za sva æupanijskasrediπta, jasno je koliko to oteæava rad.

Toga je radi smanjenja troπkova upravilu svoje aktivnosti provodimo u suradnjis Hrvatskim druπtvom medicinskih vjeπtakau zdravstvenom osiguranju te terminski ko-ordiniramo svoje aktivnosti. Slijedom togazajedno organiziramo svake godine skupπtinupodruænica Komore, HLZ-HDMVZO, podruæ-nice HLS, 2 simpozija i 1 kongres i to su prigo-de kada u zasebnom dijelu programa pred-sjednik Povjerenstva dr. Josip MiËija izvijestisve Ëlanove Komore zaposlene u HZZO-u oradu svih tijela Komore, posebice tematikomkoja je predmet rasprava i odluka na VijeÊuKomore.

Tako smo i tijekom proπle godine,zajedno s Druπtvom medicinskih vjeπtaka uzdravstvenom osiguranju te podruænicom HZZO-a Hrvatskog lijeËniËkog sindikata organi-zirali kongres vjeπtaka u zdravstvenom osigu-ranju jer su Ëlanovi naπeg Povjerenstva ujednoi Ëlanovi tog druπtva kao i podruænice HLS-a.

Uz pomoÊ naπe i srediπnjice HLS us-pjeli smo na obostrano zadovoljstvo razrijeπitispornu odredbu Pravilnika o radnim odno-sima unutar HZZO-a kojom je menadæmenthtio nametnuti obvezu deæurstva doktorimazaposlenicima Zavoda na posebnim pun-ktovima deæurstva u domovima zdravlja, abez suglasnosti samog izvrπitelja.

Jeste li naruËili svoj besplatni MSD priruËnik? www.hlk.hrJeste li naruËili svoj besplatni MSD priruËnik? www.hlk.hr

Iz uredniπtva102. broj „LijeËniËkih novina"

izlazi 15. rujna.U mjesecu kolovozu

„LijeËniËke novine" ne izlaze.

Iz uredniπtva102. broj „LijeËniËkih novina"

izlazi 15. rujna.U mjesecu kolovozu

„LijeËniËke novine" ne izlaze.

iz komore

37

-æivotnim diplomama, fotografijama svojesupruge i djece (jednu ovdje reproduciramo).Trenutno specijalizira obiteljsku medicinu.Dodajmo joπ da su hobiji toga naturalizira-nog Slavonca, inaËe goranskog podrijetla,MMORPG igra “Eve online i putovanja“ (ma,kako samo stigne!?), a uz to je i knjigoljubac(Svakog tjedna knjiga jedna).

• MARIO MALNAR roen je22.11.1974. u Kutini. Gimnazija u Kutini, MEFu Zagrebu, tijekom studija predavaË je infor-matike u privatnoj informatiËkoj πkoli (Dazaradim koju kunu i ne moram roditelje traæitinovac za ljetovanje). Sudjelovao je u istra-æivanjima na Fiziologiji MEF-a u Zagrebu(mentori dr. Mladen Knotek i prof. HrvojeBanfiÊ) i kao koautor objavio rad o utjecajuendotelina na bubreg. Staæ 2001. u OB-u Vin-kovci, za vrijeme vojnog roka πkola za priËuv-ne Ëasnike na SveuËiliπtu HV-a u Zagrebu, za-tim je znanstveni novak na Zavodu za gastro-enterologiju KB-a Sestre milosrdnica (mentorprof. M. Duvnjak) i predavaË interne u sred-njoj πkoli za medicinske sestre.

Zbog obiteljskih razloga seli u Vin-kovce, od 2003. radi kao obiteljski lijeËnik uRetkovcima, a od 2004. je privatnik u ugovor-nom odnosu s HZZO-om. ZagrebaËki lijeËnicimoæda bi rekli -sibirsko progonstvo, ali sam

• Znate li gdje su Retkovci? To jeslavonsko selo dvadesetak kilometara jugo-zapadno od Vinkovaca, gdje æivi i radi kao li-jeËnik dr. Mario Malnar, novi 1. dopred-sjednik Hrvatske lijeËniËke Komore i, ujedno,predsjednik KoHOM-a (Koordinacije hrvatskeobiteljske medicine).

Taj 36-godiπnji - seoski doktor po-bijedio je sve protukandidate na nedavnojIzbornoj skupπtini Komore zahvaljujuÊi viπe-godiπnjem temperamentnom zalaganju zalijeËnike obiteljske medicine, a moæda i zatojer je jedini od kandidata izjavio da Êe podr-æavati program predsjednika prim. Miniga.

Nakon njegovog izbora netko je udvorani poluglasno rekao: “©teta πto i mi bol-niËki lijeËnici nemamo jednog Malnara!“ IakoËesto piπe Ëlanke o æivotnim problemima lijeË-nika, naπi ga Ëitatelji kao takvoga nisu mogliupoznati jer nije imao sreÊe s uredniËkim od-borom - njegovi Ëlanci nisu prihvaÊani zbog-prevehementnog stila.

Kao πto je uobiËajeno, u nastavkudonosimo arhivski curriculum vitae dr. Mal-nara iz kojeg se unatoË saæetosti jasno vidi daje rijeË o vrlo dinamiËnoj liËnosti. Malnar nepriznaje prostornu udaljenost do srediπta vaæ-nih zbivanja kao prepreku za sudjelovanje ujavnom æivotu veÊ i zato jer se izvrsno zna ko-ristiti virtualnim komunikacijama. No ipak,vidjet Êemo ga i osobno na svim dogaanjimakoja su vaæna za obiteljsku medicinu, ali i lijeË-niπtvo u cijelosti. (S tim u vezi mala indiskre-cija: kad putuje autom u Zagreb na kakav li-jeËniËki skup dobiva na vremenu protupro-pisnom brzinom voænje.) Majstor je u infor-matici i Ëim je postao Ëlan Savjeta “LijeËniËkihnovina“ predloæio je da Êe na vlastiti troπakuvesti vizualnu komunikaciju s Retkovcimakako bi mogao sudjelovati u radu uredniËkogodbora.

Oæenjen je s oftalmologinjom Mi-relom (Bez svoje Mirele ne bi nikada niπtapostigao u æivotu), i imaju troje djece: MartuEvu, Marka Vitu Gabriela i Mariu Terezu. Iakoje radio na raznim radnim mjestima, uvijek zasebe kaæe da je obiteljski lijeËnik u srcu i duπi.Zidove svoje ordinacije ukrasio je cvijeÊem i

kaæe da mu je to potez stoljeÊa. U Slavoniji jepromijenio naËin razmiπljanja od dosadaπ-njeg doktora kliniËke medicine, kojemu je sva-ka dijagnostika i terapija dostupna u tren oka,na naËin lijeËnika seoske, obiteljske medicinekoji raspolaæe s ograniËenim resursima, go-tovo bez dijagnostiËkih pomagala.

Piπe dopise upozorenja i komentareHZZO-u zbog nelogiËnosti i problema u raduobiteljskih lijeËnika, posjeÊuje struËna usavr-πavanja, osobito kongrese obiteljskih lijeËnikai simpozije druπtva vjeπtaka, gdje se susretaoi Ëesto raspravljao s djelatnicima HZZO-a.

Nastoji u standardni naËin radaobiteljskih lijeËnika uvesti viπe prakse i vjeπtina.

Pomogao je u osnivanju podruæniceHrv. druπtva obiteljskih doktora HLZ-a Vinkov-ci (www.hdod.net) i u poËetku bio Ëlan njego-vog upravnog odbora. PredavaË je o javnomzdravstvu. Zavrπio je “Astma πkolu za preda-vaËe“ koju je 2005. organizirala djeËja klinikasa Srebrnjaka na Plitvicama. Jedan je od osni-vaËa i danas Ëlan izvrπnog odbora HUP-a,Udruge lijeËnika poslodavaca u ugovornomodnosu (www.hup.hr), Ëlan GSV-a RH (najpri-je u povjerenstvu za zdravstveno mirovinskisustav, zatim u povjerenstvu za socijalnu po-litiku), Ëlan Æupanijskog povjerenstva Komoreod 2007., delegat u Skupπtini Komore 2011.

Posebno je bio aktivan u udruæi-vanju obiteljskih lijeËnika u Koordinacijuhrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i kaonjezin predsjednik posvetio joj je velik diosvojih snaga i vremena.

Njegov rad u KoHOM-u bio je veÊna poËetku obiljeæen spektakularnim ulaskompredstavnika lijeËnika obiteljske medicine nasjednicu Upravnog vijeÊa HZZO-a - unatoË za-brani!

Naime, nisu htjeli da se bez njihovaznanja i miπljenja donose odluke koje se tiËunjihova rada.

Kontakt: Ulica braÊe RadiÊa 2,32282 Retkovci, telefon: +385 32 209 238,

GSM: +385 91 735 7572,e-mail: mario.malnar1@gmail.com

•••••

Prof. dr. Æeljko Poljak

Dr. Mario Malnar,novi prvidopredsjednik Komore

Dr. Mario Malnar

iz komore

39

U iduÊim brojevima donosimo:

Zdenko KovaË: Patofiziologija u Hrvatskoj

Zanimljiva liËnost: prof. dr. Pavle SokoliÊ

Vlado JukiÊ: Psihijatri knjiæevnici

LijeËnici knjiæevnici: Tomislav MaretiÊ

• AlfireviÊ Helena AmbruπiÊ –uro AndrakoviÊ Zlatna AntoniÊ Æeljka AriÊ Ivana • BabiÊ Gordan BaËiÊ Gordana Bajrami Asip BakπiÊ Marta BalkoviÊ Vanda BanËiÊ Bogoljub BandiÊ BraviÊ Marija Bano Velimir Banjan Ana-Marija BardaË-ZeliÊ SunËica BatistiÊ Jakπa BediÊ Karolina Æaklina Bekavac Mara Belak Bariπan Anita BeleviÊ Dinka Belina Kornelija BenËiÊ Krunoslav BenkoviÊ Silvija BeπliÊ Gabrijela BlaæeviÊ Ivanka BobiÊ LuciÊ Lana BojËiÊ Iva BoriÊ Gordana Boπnjak Branimir BoæiÊ GrigiÊ Davorka

Popis lijeËnika koji su toËno odgovorili na viπe od 60% pitanja u testu MEDIX-a

BoæiÊ Kvaternik Gordana BradiÊ-Hammoud Mirna BrajkoviÊ Igor Bratulica Ita BreËiÊ Darija Brisky Livia BrkiÊ Zoran BrliÊ Mirjana BrliÊ Tarbuk Brankica Brus Martina BubiÊ FriπËiÊ Ruæica Bunjevac Branko Burazin Jelena Buπljeta Prusac Ivana • Car Milena CeliπËak KoπtariÊ Irena Cezmer BaËiÊ Jasmina CindriÊ Marija Cizler RadeπiÊ Kristina CvitkoviÊ Mile Czindery Klemeπ Snjeæana • »akloviÊ Marija »elebiÊ Ilija »engija Morana »iËak Dejan »oπiÊ Maja »rneli Marija »uËak Dubravka »udina Nevia »upkoviÊ Premuπ Jelena

• ΔoriÊ Æeljko ΔukuπiÊ Ivan • DaπiÊ Nada Daus ©ebeak Danijela DelaliÊ Hrvoje DidoviÊ Dena DobriÊ Darko DobriÊ Mara Doko Ines DomiÊ Irena DominiÊ Krunoslav DomoviÊ Zlata Dragoja Vesna Draπinac-KurtagiÊ Spomenka DropuliÊ Ljubica DropuljiÊ Nediljka Dujmov Stjepan DukiÊ Vladimir DumanËiÊ Alen DumanËiÊ Kristina • Dæaja Domagoj • –erek Petar –uras Velimir –uroviÊ Martina • Emedi Vladimir Ezgeta Slavica

• FajdiÊ Branka Ferber GarofuliÊ Tatjana Fiknete –emaili FistaniÊ Indira FraÊin Meri FrkoviÊ Josip FugoπiÊ Lenaz Nataπa • GaπpartiÊ Melita Glavan Dolores Dolores GlaviÊ PetriËeviÊ Paula GolubiÊ Barbra Golubovac Rutar Milica GoviÊ Dean Antulica GraËan Sanda Grbac - RinËiÊ Gordana GrbËiÊ-MikuliËiÊ Biserka Gregov Miodrag GrgiÊ Tina GrgljaniÊ Stjepan • Hajvaz Zdenka Hanan Yahia HatvaliÊ Zrinko Hibler Han Kristina Horvat-–iko Ljiljana HostiÊ Vedran Hunjadi Ljubica • IliËiÊ Amila IvankoviÊ Marija

Trajna izobrazba u organizaciji Hrvatske lijeËniËke komore i Ëasopisa MEDIX

• Sukladno najavi, objavljujemo popis svih imena lijeËnika koji su toËno odgovorili na veÊi broj (iznad 60%) pitanja na temu «SuvremenidijagnostiËko - terapijski postupci u urologiji objavljenih u Ëasopisu MEDIX broj 91 u prosincu 2010. godine. Svi kandidati time su ostvarili 7bodova, sukladno Pravilniku HLK. Napominjemo da posebne potvrdnice neÊe biti dostavljene, nego Êe se kao potvrda koristiti popis objavljenu LijeËniËkim novinama za srpanj 2011. godine. »estitamo svim sudionicima koji su pravodobno i gotovo 100% toËno odgovorili na postavljenapitanja iako je njihov broj u ovome testu bio povelik (70 pitanja!). PreporuËamo Ëitateljima i ostale testove znanja koje Êe MEDIX redovitoobjavljivati.

Uredniπtvo

Rezultati testiranja za broj 91 (prosinac 2010.)

Gubitak iskaznice• Sukladno Ëlanku 23. Pravil-

nika o javnim knjigama i evidencijamaHrvatske lijeËniËke komore objavljujemoda imena Ëlanova koji su prijavili gubitaklijeËniËke iskaznice Hrvatske lijeËniËke ko-more. U roku od 30 dana od objave gubit-ka lijeËniËke iskaznice u sluæbenom glasiluLijeËniËkim novinama, Komora, odnosnoizdavatelj iskaznice, izdat Êe lijeËnici novuiskaznicu.

Gubitak lijeËniËke iskaznice pri-javili su dr. Miljenka Kroflin, dr. JasnaMamuza i dr. Jasna ©piËek, a otuenjedr. Marisa Visintin-Melon i dr. ZlatkoKuÊanda.

PetroviÊ Branimir Piacun NigojeviÊ Helena Pivac Silvana PocrniÊ Milan PoliÊ Ivana PopiÊ Vlasta Posedal Biserka Prπa Sandra Puljiz Marijana Putnik GruguriÊ Ivana PuvaËiÊ Solomun Jadranka • RadoËaj Mirna RaËki SimiÊ Dunja RaËki Zlatko RadiÊ Mihael RadiÊ Predrag RadoloviÊ Boris RaπiÊ-Roso Blaæenka Repac Davorka RoginiÊ Marica RudeliÊ ZadroviÊ Maja Rukavina Janiπka Jagoda • Sabo Anica Sarka Jasna Scagnetti Ksenia Schubert Ada Schubert Mladen SikiriÊ Radmila Skender Mateja SmoliÊ Jelena SoftiÊ Jasmin SojËiÊ Nataπa Srbelj-DehliÊ Biserka SrziÊ-Gojak Alenka StaneËiÊ Kristina StanimiroviÊ Ljeposava Staver Dijana Staver-Nikolov Elizabeta StipanoviÊ Milorad StipeË Karmen StipkoviÊ Snjeæana Stracenski Mladen Strugalo Jadranka Suhovrπnik Kolenko Jasminka Sunko Gordana Sviben Damir • ©aliÊ Herjavec Dubravka ©amarija Vladimir ©avuk Zrinka ©ebek Æeljko ©egulja Miljana ©estan Katarina ©ikaniÊ Sonja ©imiÊ Spomenka ©ipicki Tinka ©kacan-Lochert Katarina ©krniËki Krπek Sanja ©lezak Tihana ©mider KnezoviÊ Jasminka ©panjol Mladen ©piπiÊ TreursiÊ Davorka ©tajduhar Boris ©tambuk Milivoj ©umberac ©aravanja Suzana

iz komore

40

• JadrejËiÊ Vitomir JagudiÊ Zaverski Ankica JankoviÊ Periπa Viπnja JerbiÊ Boris JoviÊ Milena JoziÊ Radovan Jung Darko Juran Gobo Vilma Juras Danijela JuriÊ Augustino JuriÊ Banai Sanja JurkoviÊ Krolo Vesna • KaËiÊ Inge KajganiÊ Ana KajiÊ Marina KajiÊ Violeta KajiÊ Zvonko Kalπan BrkiÊ Sanja Kalπan-Saik Vesna Kaluger Nevenka Karlo GergoriÊ Barbara KasuniÊ Morana KataviÊ Monika KatiËiÊ Vladimira Kecelj Mesaroπ Silvija KneæeviÊ Jozo KneæeviÊ Mira KolariÊ BlaæiËko Tanja KolariÊ Vesna Kolbah Barbara Kolenda Dæevada KolundæiÊ Boæica KontiÊ Maπa Kopljar Marija KoriËiÊ Sanja Kos Andreja KosanoviÊ Radivoj Kostecki Ivan KoπiÊ Sanja KovaË ©tefanija KovaË Æeljko KovaË-Retih Brigita KrajaËiÊ JagarËec Gabrijela KranjËec JagiÊ Jasenka Krbot Veljka Krevatin Morana Kriæan Branka Kriæan Vladimir KrniÊ Josipa KrznariÊ NikolaπeviÊ Silva KuËak Andrija Kuftinec JoziÊ Nella Kukurin Dajna Kunac Nino Kunπtek- KuËanda Tatjana KuπËeviÊ Dorjan • LakiÊ Teodosija Lambaπa Josip Lauπ Perislav LesandriÊ Nedeljka Lipovac-Mren Marija Lojpur Grzunov Nataπa Lokin Branka LoliÊ Irgo Valentina LukiÊ Anita

• Macner Koren Zdenka MajiÊ Nada MaltaπiÊ Ivana MaraËiÊ Ana MaraviÊ Bravar Smilja Mareπ Bratko Vera MariÊ Veljko MariÊ Violeta MarkoviÊ Nada MartinoviÊ Ivo MasovËiÊ Jakov MaπkoviÊ Senka Matak PlantiÊ Mirela MatiÊ Mirko MatkoviÊ-MarinkoviÊ Tatjana MeedoviÊ Denis MesiËek Monika MihoviliÊ Renata MikuliËiÊ Saπa Milek Kristina Milevoj Moreno MilosavljeviÊ GaËiÊ Vesna Milovac Silvana MioË Katarina MlaËiÊ-BojiÊ Nikica Molnar Mirna Mren Vedrana Mrgan TomiËiÊ Biserka MujezinoviÊ Alija MunitiÊ Vjera MustapiÊ Iva MuæiÊ Tamara • NeveπÊanin Marko NikoliÊ Maπa NikoliÊ Ruæica NovinπËak Martina Novak Blaæenka Novosel MatijeviÊ Daniela Novoselec Mirjana NurπiÊ Miroslav • NjeæiÊ Radmila • ObraniÊ Sonja Obraz Melanija OjtoviÊ Verica OlujiÊ Irena Oreb Jeno Oros Mihaela • PalihniÊ Mila PandæiÊ Sakoman Mirna ParËetiÊ-Kostelac Ida Pavun Siniπa Pehar Gordan Pehar Maja Penko Emanuela PeranoviÊ FilipoviÊ Æeljka PerekoviÊ Vladimir PeriÊ Draæen PeriÊ Mirjana PeruπiÊ PrpiÊ Singlida PetkoviÊ Tatjana PetriËeviÊ KreËak Ojdana PetroviÊ Ana

©unjara Dragutin ©uperina Branka ©upraha Biserka ©uran Andrea ©urjak Belita • TerziÊ Milevoj Gordana Tkalec Sandra TodoroviÊ Aljoπa Mate TomiÊ Vlatka TomiÊ Vesna TomiÊ VrbiÊ Irena TopiÊ Silvija Topolovec-GaliÊ Biserka Trkulja Sonja Turk Gabriele TurkoviÊ Milica TurkoviÊ Veljka Tuπek Snjeæana • Udiljak Ivana Uhoda Branko UrumoviÊ Sonja Uπljebrka ©imunoviÊ Sandra Uzelac Tanja • VajagiÊ Maja VidoπeviÊ Ljiljana VidoviÊ ©ehoviÊ Heda ViπnjiÊ Daniela VladisavljeviÊ Gordana VladoviÊ Anita VlasteliÊ Ivana Vodnica Martucci Marina Vogleπ Margareta Volf Maja VujeviÊ Miona VujinoviÊ BabaiÊ Æana VukasoviÊ Merica VukeliÊ Ina VukeliÊ Marijana VukiÊ Veljko Vukman Marija VukoviÊ Anita VukπiÊ Melita Vurdelja Ivana • Winterhalter Zvonar Branka • Zadravec Tihana Zajec Jelena Zanchi Ivna ZekiÊ Boæana Zlatar Mirna ZoriÊ BuriÊ Vesna Zubak Ladislava Zubak MariÊ Branka Zukan Ines ZukiÊ ©aban • Æambok Ivanka Æic Alemka Æigmundovac KlariÊ –uar ÆivkoviÊ Natalija ÆutiÊ Duπanka

•••••

41

kako bi se dobio uvid u percepciju prisutnostikorupcije i stvarnim iskustvima administra-tivne korupcije u kontaktima s djelatnicimajavnog sektora (slika 1.).

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) usuradnji s agencijom za istraæivanje træiπta pro-veo je anketiranje kuÊanstava metodom osob-nog intervjua (pilot na 150 ispitanika i anketana 3000 ispitanika neto). Ankete su obraenesukladno postavkama naruËitelja πto omogu-Êuje meunarodnu usporedivost u analizirezultata.

Upitnik u trajanju do 40 minuta sa-dræavao je pitanja o percepciji prisutnosti ko-rupcije, iskustvu graana u korupciji, o izlo-æenosti krai, pljaËki i drugim oblicima krimi-nala. Izvjeπtaj o rezultatima istraæivanja zaRepubliku Hrvatsku i zemlje u regiji bit Êe jav-no predstavljen nositeljima antikorupcijskepolitike.

»itavo izvjeπÊe je dostupno namreænim stranicama EIZ-a http://www.eizg.hr/anketno-ispitivanje-kucanstava-o-korupciji-i-drugim-oblicima-kriminala-u-hrvatskoj-hr-

HR/522.aspx. Podaci i analize iz ovog izvjeπÊa,istiËe EIZ, nisu namijenjeni ocjenjivanju ili ran-giranju razliËitih regija Hrvatske, niti odreenihsektora ili ministarstava po korumpiranosti,veÊ bi trebali pridonijeti razumijevanju ovogasloæenog problema i pomoÊi donositeljimapolitika u razvijanju adekvatnih antikorup-cijskih mjera.

Problem korupcije odmahiza nezaposlenosti i rada Vlade

Rezultati istraæivanja pokazuju dahrvatski graani na ljestvici najvaænijih pro-blema s kojima je njihova dræava suoËena, ko-rupciju smjeπtaju odmah iza nezaposlenostii rada Vlade. Korupcija se pojavljuje u razliËi-tim oblicima, a s obzirom na to da je anketausmjerena na stvarna iskustva s administra-tivnom korupcijom, ona pruæa uvid u prirodupodmiÊivanja i postupke vezane uz pod-miÊivanje.

Lice korupcije, istiËe se u izvjeπÊu,i previπe je poznato, ali ono koje je prisutnou Hrvatskoj po svojim se obiljeæjima poneπtorazlikuje od ostatka svijeta. Primjerice, korup-cija u svijetu preteæno je urbani fenomen, dokje u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemlja-ma Zapadnog Balkana, gotovo jednako prisut-na u ruralnim i urbanim podruËjima (11 posto,odnosno 11,3 posto). I premda u HrvatskojveÊi broj muπkaraca nego æena daje mito, tarazlika meu spolovima nije jako izraæena(13,1 posto naspram 10 posto).

U viπe od polovice sluËajeva davanjamita graani su ga zapravo sami ponudili, πtoukazuje da odreeni broj hrvatskih graanane vjeruje u funkcioniranje javne uprave bezdavanja neke vrste mita kako bi se ubrzao ad-ministrativni postupak. Potreba graana dase osigura bolji tretman objaπnjava zaπto semeu javnim djelatnicima koji su podmiÊujuna prvom mjestu nalaze lijeËnici.

Graani ne pristaju uvijek na dava-nje mita kako bi ubrzali administrativni pos-tupak ili ostvarili neku korist te je svaki Ëetvrtiispitanik odbio isplatiti zatraæeno mito. No,zanemariv je broj davatelja mita (manje od 2posto) koji su svoje iskustvo prijavili nadleæ-nima dijelom jer ne smatraju podmiÊivanjejednako teπkim djelom kao "prave" kriminalneradnje, dijelom zbog toga πto se podmiÊivanjeprihvaÊa kao uobiËajena praksa, zato πtosmatraju da se niπta korisno ne bi poduzelo ilijer od podmiÊivanja mogu imati neposrednukorist, a u sluËajevima kada se njime izraæavazahvalnost za pruæene usluge, podmiÊivanjese smatra Ëak i pozitivnom praksom.

Prema percepciji korupcije oko dvijetreÊine graana vjeruje da se koruptivne

• Viπe od polovice graana koji susudjelovali u podmiÊivanju (56 posto) dalo jemito lijeËnicima, viπe od treÊine medicinskimsestrama (36 posto), a 30 posto policijskimsluæbenicima kojima je mito uglavnom danokako bi se izbjeglo plaÊanje kazne ili smanjionjezin iznos rezultati su projekta Ekonomskoginstituta Zagreb (EIZ) ''Anketno ispitivanjekuÊanstava o korupciji i drugim oblicima kri-minala u Hrvatskoj''.

Rezultate ovog istraæivanja koje jeprovedeno u okviru meunarodnog projekta''Anketa o koriπtenju javnih usluga i poπtenjau javnim sluæbama u zemljama ZapadnogBalkana 2010.'' Ureda Ujedinjenih naroda zadroge i kriminal (UNODC), predstavila jevoditeljica projekta dr. sc. Jelena Budak 7.lipnja u Novinarskom domu u Zagrebu.

Projekt je financiran sredstvimaEuropske unije u okviru programa EuropeanCommission CARDS Regional Action Programme2006. i uz podrπku norveπke vlade.

U sklopu projekta anketirano je3000 hrvatskih graana tijekom ljeta 2010.

Ispitivanje Ekonomskoginstituta iz Zagreba ostvarnim korupcijskimiskustvima graana

Viπe od polovice graanakoji su sudjelovali

u podmiÊivanjudalo je mito lijeËnicima

Borka Cafuk

Slika 1

mito i korupcija

42

posto) u hrani ili piÊu. ProsjeËni iznos mitaisplaÊenog u novcu u Hrvatskoj iznosi 2.050kuna, πto je otprilike 280 eura. U viπe od po-lovice (58 posto) sluËajeva podmiÊivanjagraani su sami ponudili mito, dok je u sva-kom dvanaestom sluËaju (8 posto) javni sluæ-benik izriËito traæio mito od graana.

Mito se u Hrvatskoj najviπe daje usvrhu ubrzanja postupka (35 posto) ili osigu-ranja boljeg tretmana (18 posto).

Hrvatski graani su skloni podmi-Êivanju policijskih sluæbenika i djelatnika zadu-æenih za registraciju vozila kako bi izbjegli pla-Êanje kazne ili smanjili njezin iznos. Viπe odpolovice sluËajeva podmiÊivanja u Hrvatskojodnosi se na mito dano lijeËnicima (56 pos-to), a viπe od treÊine na mito dano medicin-skim sestrama (36 posto).

Meu onim graanima koji od-bijaju platiti mito, svaki Ëetvrti (25 posto)odbija dati mito policijskom sluæbeniku, agotovo svaki peti (19 posto) odbija podmititilijeËnika.

Samo 2 posto graana koji su do-æivjeli korupcijsko iskustvo prijavljuje taj sluËaj.Graani ne prijavljuju korupcijska iskustva jerod njih dobivaju neke koristi (26 posto) ilizato πto su mito dali dobrovoljno, kao znakzahvalnosti (24 posto).

Hrvatski graani ne vide smisaoprijavljivanja korupcije. Viπe od polovice gra-ana smatra kako Êe oni koji prijave korupcijuvjerojatno to poæaliti te da se niπta korisnoneÊe oko toga poduzeti.

Percepciju o vrlo raπirenoj korupcijiu javnom sektoru potvruju iskustva 16 postoispitanika koji su se u posljednje tri godineposluæili mitom kako bi osigurali radno mjestou javnoj upravi.

Na posljednjim lokalnim i dræavnimizborima glasaËima se nudio novac, roba iprotuusluge da bi se pridobili njihovi glasovi:4 posto graana dobilo je takvu ponudu nalokalnim izborima, a 3 posto na posljednjimparlamentarnim ili predsjedniËkim izborima.U usporedbi s drugim oblicima kriminala,

prakse dogaaju Ëesto ili vrlo Ëesto u brojnimvaænim javnim institucijama, ukljuËujuÊi sre-diπnju i lokalnu vlast, Sabor, bolnice, pra-vosue i policiju.

Gotovo polovica graana (47 pos-to) smatra da je korupcija u dræavi u porastu,44 posto misli da se zadræava na istoj razini,a devet posto vjeruje da je u padu.

U viπe odpolovice sluËajevapodmiÊivanja graanisu sami ponudili mito

KljuËna saznanja dobivena istraæi-vanje iz izvjeπtaja prenosimo u cijelosti.

Prema miπljenju hrvatskih graanakorupcija je treÊi po vaænosti problem u Hr-vatskoj, odmah iza nezaposlenosti i radaVlade. Devet od deset hrvatskih graanadolazi u kontakt s javnom sluæbom u tokugodine.

U posljednjih 12 mjeseci bilo je 18posto hrvatskih graana posredno ili nepos-redno izloæeno korupcijskom iskustvu s javnimsluæbenikom. Prisutnost korupcije zabiljeæenaje kod 11 posto graana koji su u tom razdob-lju ostvarili kontakt s javnim sluæbenikom.

Nema znaËajnih razlika u prisut-nosti korupcije izmeu urbanih i ruralnihpodruËja Hrvatske.

NajveÊa stopa korupcije zabilje-æena je u Dalmaciji i zagrebaËkoj regiji, dokje ona ispod nacionalnog prosjeka u Istri, Hr-vatskom primorju i Gorskom kotaru. Svakadeseta æena u Hrvatskoj sudjeluje u podmi-Êivanju, dok to isto Ëini 13 posto muπke po-pulacije.

Ispitanici koji navode da su dali mi-to barem jednom u tom razdoblju, u prosjekusu zapravo dali mito Ëetiri puta, odnosno jed-nom u tri mjeseca.

Gotovo polovica (44 posto) mitaisplaÊena je u novcu, a viπe od treÊine (37

sluËajeva korupcije ima viπe po ispitaniku od,primjerice, krae, provale, pljaËke i fiziËkognapada, πto je u skladu s priliËno niskom sto-pom kriminala u Hrvatskoj, gdje se graaniosjeÊaju sigurnima u svojim domovima nakonπto padne mrak te ne koriste napredne sustaveza zaπtitu doma.

Stopa korupcije najviπa uzagrebaËkoj regiji i Dalmaciji

ProsjeËna prisutnost korupcije u Hr-vatskoj iznosi 11,2 posto na nacionalnoj razini,premda postoje velike razlike u stopi korupcijeizmeu hrvatskih regija pa je, primjerice, stopakorupcije donekle viπa od nacionalnog pro-sjeka u zagrebaËkoj regiji (14 posto) i Dalma-ciji (13 posto), a znatno je ispod prosjeka uIstri, Primorju i Gorskom kotaru (πest posto)(tablica 1.).

Na nacionalnoj razini, meutim, 13posto odraslih muπkaraca te 10 posto æenasudjeluje u korupcijskim radnjama. U Lici, Kor-dunu i Banovini dvostruko viπe muπkaraca (16posto) nego æena (8 posto) sudjeluje u korup-cijskim djelima, a znaËajan disparitet izmeuspolova zabiljeæen je i u zagrebaËkoj regiji (17posto muπkaraca naspram 10 posto æena)(slika 2.).

Kada se radi o mitu plaÊenom unovcu rezultati pokazuju da jednu treÊinu svihsluËajeva Ëine iznosi niæi od 500 kuna, manjeod 30 posto svih mita isplaÊeno je u rasponu500-1.500 kuna, 25 posto u iznosu viπem od1.500 kuna, a gotovo se u svakom desetomsluËaju mita isplaÊenog u novcu radi o iznosuveÊem od 5.000 kuna.

Veliki iznosi mita (viπi od 5.000 ku-na) daju se zbog osobnih i obiteljskih potreba(87 posto) te u kontaktima s medicinskimdjelatnicima (59 posto). Oko 13 posto gra-ana koji su imali nedavno korupcijsko iskus-tvo nije æeljelo otkriti o kojem se iznosu radilo.

mito i korupcija

Tablica 1Slika 2

43

Ne iznenauje da se najviπe mitadaje onim javnim djelatnicima koji ËeπÊe dola-ze u kontakt s graanima. Premda, s drugestrane, postoje odreene sluæbe u javnojupravi, poput pravosua ili carine, gdje jeuËestalost interakcije s graanima manja, alisu iskustva s podmiÊivanjem svejedno stalanproblem, istiËe se u izvjeπÊu.

Prema tom pokazatelju, najveÊe seprosjeËne stope korupcije odnose na lijeËnike(osam posto), policijske sluæbenike (sedamposto) i medicinske sestre (πest posto), a re-lativno visoke stope zabiljeæene su za suce/dræavne odvjetnike i carinske djelatnike.

Drugi vaæan pokazatelj raπirenostikorupcije meu navedenim vrstama javnihdjelatnika je uËestalost isplaÊivanja mita. Nagrafu ispod prikazan je prosjeËan broj mitakoja davatelji mita daju pojedinim vrstamajavnih sluæbenika.

Graani bi vjerojatno toplopozdravili daljnju provedbuantikorupcijskih politika

U izvjeπÊu se istiËe da ne postoji sa-mo jedan pojavni oblik korupcije i da svakopojedinaËno djelo korupcije moæe variratiovisno o svrsi danog mita ili dotiËnom javnomsluæbeniku i administrativnom postupku.

Mito se najviπe dajelijeËnicima, medicinskimsestrama, policijskimsluæbenicima i djelatnicimazaduæenim za registracijuautomobila

RazliËiti sektori javne uprave u Hr-vatskoj zahvaÊeni korupcijom u razliËitimrazmjerima. Odreene vrste javnih sluæbe-nika, istiËe se u izvjeπÊu, ËeπÊe od drugih traæeisplatu mita, a postoje i odreene situacije ipostupci u kojima su korisnici javnih uslugaskloniji ponuditi javnom sluæbeniku mito kakobi zaobiπli birokraciju i uspjeπno okonËalipostupak.

Prema iskustvima graana koji na-vode da su u posljednjih 12 mjeseci baremjednom dali mito nekom javnom sluæbeniku,mito se najviπe daje lijeËnicima (56 posto gra-ana), medicinskim sestrama (u 36 posto slu-Ëajeva), policijskim sluæbenicima (30 posto)i djelatnicima zaduæenima za registracijuautomobila (14 posto).

Ostale vrste djelatnika u javnomsektoru prime manji postotak mita, poËevπiod izabranih predstavnika lokalne uprave (dvaposto) pa do djelatnika u komunalnim sluæ-bama (sedam posto) (slika 3.).

Zloporaba se dogaa redovito tije-kom obavljanja duænosti i zadataka javnihsluæbenika u Hrvatskoj, ali Ëini se da su nekisektori podloæniji praksama podmiÊivanja oddrugih. To ovisi o samoj prirodi pruæenih us-luga, ali izgleda da su odreene prakse usta-ljenije u odreenim sektorima. Bolje razumi-jevanje razloga davanja mita i prepoznavanjespecifiËnih problema, poput kvalitete usluga,moguÊnosti skraÊivanja vremena Ëekanja zapojedine zdravstvene usluge ili uvoenjapromjena u postupcima vezanima uz naplatunovËanih kazni - moæe pomoÊi u provoenjuspecifiËnih mjera. A u sektorima podloænijimapraksi podmiÊivanja mogle bi se provestispecifiËne procjene kako bi se identificiralaprioritetna podruËja kojima je potrebna po-sebna podrπka, naglaπava se u izvjeπÊu.

Pitanje koje izaziva zabrinutost je,dakako, vrlo mali dio davatelja mita koji prijavesluËaj nadleænim tijelima. Iako hrvatski graanine prihvaÊaju korupciju i u anketi su izraziliveliku zabrinutost zbog nje, Ëini se da se pod-miÊivanje tolerira kao alat kojim se postiæustvari ili osigurava bolji tretman.

Miπljenje javnosti o korupciji u Hr-vatskoj ukazuje na visok stupanj zabrinutosti.Prilika za borbu protiv korupcije se ukazala igraani bi vjerojatno toplo pozdravili daljnjuprovedbu antikorupcijskih politika, zakljuËujese u izvjeπÊu.

•••••

mito i korupcija

Slika 5Slika 4

Slika 3

44

U sudskim postupcima lijeËnik jeosloboen svjedoËenja o podacima koji suzaπtiÊeni lijeËniËkom tajnom (kolokvijalno setada lijeËnika naziva privilegiranim svjedo-kom), meutim ta povlastica ipak nije apsolut-na jer je lijeËnik duæan svjedoËiti ukoliko pos-toji zakonska obveza po kojoj bi bio oslobo-en duænosti Ëuvanja tajne ili u sluËaju da sampacijent ili druge ovlaπtene osobe zatraæe odlijeËnika da svjedoËi. EtiËki je i struËno do-pustivo da se lijeËnik pojavi u ulozi svjedokakoji Êe dati dodatne informacije o tijeku lijeËe-nja, pri Ëemu granicu predstavlja kriterij dato budu samo one informacije koje sluæe izrav-nom odgovoru na pitanja koja su relevantnaza rjeπavanje nekoga sudskog problema, dokostale informacije koje su potencijalno kom-promitirajuÊe ili na bilo koji drugi naËin ugro-æavajuÊe za pacijenta (ili njegove bliænje) tera-peut (lijeËnik) - svjedok neÊe iznositi.9

Zakonska obveza po kojoj bi lijeËnikbio osloboen duænosti Ëuvanja tajne propi-sana je, primjerice, Ëlankom 16. Zakona o zaπ-titi puËanstva od zaraznih bolesti10 prema ko-jem je svaki lijeËnik duæan najbliæem zavoduza javno zdravstvo æupanije ili Grada Zagrebakoji Êe to prijaviti Hrvatskom zavodu za javnozdravstvo, prijaviti sumnju na oboljenje ili smrtod odreenih zaraznih bolesti.11 U ovim slu-Ëajevima lijeËnik se ne moæe pozivati na duæ-nost Ëuvanja lijeËniËke tajne, odnosno Ëuvatipodatke o pacijentima oboljelima od spome-nutih bolesti, jer se radi o zaπtiti javnih interesakoji su preteæniji od interesa Ëuvanja tajne.12

Takoer, lijeËnik moæe otkriti lijeË-niËku tajnu ukoliko to od njega zatraæi sampacijent ili roditelj odnosno skrbnik malo-dobnog pacijenta te u sluËaju pacijentove psi-hiËke nesposobnosti ili smrti, uæa obitelj paci-jenta, skrbnik odnosno zakonski zastupnik.Ove osobe imaju pravo zahtijevati od lijeËnikaotkrivanje podataka zaπtiÊenih tajnom priËemu lijeËnik nije duæan procjenjivati je li jeto otkrivanje opravdano ili nije. Radi se oovlaπtenom otkrivanju tajne za koje se lijeËnika

ne moæe pozvati na odgovornost. U svim opi-sanim sluËajevima lijeËniËka tajna obvezno Êese otkriti s obzirom da postoje zakonski uvjetiza njezino otkrivanje. Meutim, u svim ostalimsluËajevima u kojima bi se, pogotovo u kazne-nom postupku, traæilo otkrivanje lijeËniËke taj-ne zbog zaπtite interesa za koji se tvrdi da jepreteæniji od interesa Ëuvanja tajne, sud kojiprovodi postupak morao bi odvagati interesei utvrditi postoje li doista osnove da lijeËniksvjedoËi o podacima koje je duæan Ëuvati kaolijeËniËku tajnu.

Duænost Ëuvanja lijeËniËke tajnepravilo je lijeËniËke profesije. Iznimke od togpravila, kao πto je veÊ spomenuto, zakono-davac je posebno predvidio (zaπtita puËanstvaod zaraznih bolesti, otkrivanje tajne na zahtjevpacijenta ili druge ovlaπtene osobe) kao sluËa-jeve u kojima je zaπtita javnog interesa preteæ-nija od privatnih interesa koji su zaπtiÊeni krozduænost Ëuvanja tajne. Meutim, osim nave-denih, postoje i drugi interesi koji bi se moglismatrati preteænijima od interesa Ëuvanja lijeË-niËke tajne, a koje zakonodavac nije posebnoodredio veÊ je ostavio tijelu kaznenog postup-ka da samostalno procjenjuje, prema okolnos-tima svakog konkretnog sluËaja u kojem se topitanje postavi, radi li se o interesu koji je pre-teæniji od interesa Ëuvanja tajne ili ne.

Da bi tijelo kaznenog postupkaocijenilo koji je interes preteæniji, mora suprot-stavljene interese odvagati. Kriteriji kojima Êese pri tome rukovoditi, u pravilu, nisu una-prijed odreeni, ali se moæe smatrati da bizaπtita æivota, zdravlja ili sigurnosti neke treÊeosobe mogla predstavljati interes koji bi sva-kako bio preteæniji od interesa Ëuvanja tajne.

Nasuprot tome, ©eparoviÊ13 smatrada bi se vaganje interesa moglo obavljatiputem klasifikacije podataka koji se smatrajutajnom. Naime, postoje podaci koje lijeËnikmora otkriti jer predstavljaju zaπtitu javnoginteresa, zatim podaci koje lijeËnik moæe otkri-ti kao πto je, primjerice, saznanje da netko bo-luje od bolesti koja ga Ëini ograniËeno sposob-nim za sigurno sudjelovanje u prometu, tenaposljetku podaci koje lijeËnik, u pravilu, nesmije otkriti. Temeljem ovakve klasifikacijezaπtiÊenih podataka, tijelu koje provodi pos-tupak vjerojatno bi bilo jednostavnije u sva-kom konkretnom sluËaju procijeniti radi li seo interesu koji je preteæniji od interesa Ëuvanjatajne odnosno interesu zbog kojeg se neÊesmjeti traæiti njeno otkrivanje.

Poseban sluËaj predstavlja zaπtitainteresa osoba s duπevnim smetnjama kao po-sebno vulnerabilne skupine poËinitelja kazne-nih djela, slijedom Ëega su Zakonom o zaπtitiosoba s duπevnim smetnjama14 taksativno pro-pisani sluËajevi opÊeg interesa, odnosno inte-

medicina i pravo

• Svi podaci koje lijeËnik sazna opacijentu koji mu se obrati za pomoÊ, a odno-se se na pacijentovo zdravstveno stanje, lijeË-nik mora Ëuvati kao lijeËniËku tajnu koju moæeotkriti,1 ako posebnim zakonom nije drugaËijepropisano, samo uz odobrenje pacijenta,roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, au sluËaju pacijentove psihiËke nesposobnostiili smrti, uz odobrenje uæe obitelji, skrbnikaili zakonskog zastupnika.2

LijeËniËka tajna profesionalna jetajna3 jer obuhvaÊa podatke o osobnom iliobiteljskom æivotu pacijenta za koje je lijeËniksaznao prilikom obavljanja svoje profesije.4

Kad ne bi postojala duænost Ëuvanja lijeËniËketajne doveo bi se u pitanje odnos uzajamnogpovjerenja izmeu lijeËnika i pacijenta, odnos-no naruπila bi se zaπtita pacijentove intimekoju je svaki lijeËnik obvezan Ëuvati i temeljemetiËkih naËela koja proæimaju lijeËniËkudjelatnost.5

Duænost lijeËnika u odnosu premapacijentu dvojaka je, odnosno s jedne strane,lijeËnik je duæan pacijentu pruæiti sve potreb-ne informacije o njegovom zdravstvenom sta-nju6 dok je s druge strane lijeËnik duæan tepodatke Ëuvati i uËiniti ih nedostupnim treÊimosobama. Prema »izmiÊu,7 pod zaπtitu lijeË-niËke tajne potpadaju svi podaci o pacijentui njegovoj okolini koji su lijeËniku povjereniili za koje je saznao prilikom obavljanja lijeË-niËke djelatnosti, a koji ukljuËuju i pisanapriopÊenja pacijenta, biljeπke o pacijentu tesve nalaze do kojih se doπlo medicinskimispitivanjem. Moglo bi se zakljuËiti da su lijeË-niËkom tajnom zaπtiÊeni svi podaci iz medi-cinske dokumentacije pacijenta.

Meutim, osim podataka o zdrav-stvenom stanju pacijenta, u pojam lijeËniËketajne mogu biti ukljuËeni i razni drugi podaciza koje lijeËnik sazna, primjerice prilikom od-laska u kuÊnu posjetu pacijentu, a koji se od-nose na pacijentove æivotne prilike (primje-rice, uvjeti u kojima æivi), ali isto tako i osobneprilike (primjerice, obiteljska nesloga).8

LijeËniËka tajnai medicinskadokumentacija

Kaznenopravni aspektTatjana BabiÊ, dipl.iur.

45

nik ih je, u pravilu, duæan Ëuvati kao profesio-nalnu tajnu. Prema Pidelievreu, otkrivanje tihpodataka, unatoË tome πto nisu u izravnoj ve-zi s boleπÊu koja se lijeËi, moglo bi naπtetitipacijentu ili eventualno pokolebati pacijen-tovo povjerenje u lijeËnika.21 Upravo iz tihrazloga, a vodeÊi raËuna da je lijeËnik oslobo-en duænosti svjedoËenja o svemu πto je o pa-cijentu saznao obavljajuÊi svoju djelatnost,Zakon o kaznenom postupku propisao je22da dokaznoj radnji privremenog oduzimanjapredmeta u kaznenom postupku ne podlijeæuzapisi, izvodi iz registara i sliËne isprave sas-tavljene o Ëinjenicama koje je lijeËnik saznaou obavljanju lijeËniËke djelatnosti ili od samogokrivljenika (ova zabrana privremenog oduzi-manja predmeta, isprava i drugih zapisa neprimjenjuje se u predmetima kaznenih djelapoËinjenih na πtetu djece i maloljetnika izËlanka 117. Zakona o sudovima za mladeæ).Iako izrijekom nije spomenuta medicinska do-kumentacija, iz dikcije spomenute odredbeZakona o kaznenom postupku moglo bi sezakljuËiti da privremenom oduzimanju zapra-vo ne podlijeæe niti medicinska dokumentacijas obzirom da su isprave i drugi zapisi koje spo-minje Zakon o kaznenom postupku ustvarinalazi o provedenim dijagnostiËkim ili tera-pijskim postupcima koji i saËinjavaju medi-cinsku dokumentaciju.

Navedeni stav potkrijepljen je iodredbom Zakona o lijeËniπtvu prema kojojprilikom pretrage lijeËniËke ordinacije ne smi-je biti povrijeena tajnost lijeËniËke dokumen-tacije i predmeta na πtetu pacijenata, a pretra-ga lijeËniËke ordinacije mora biti ograniËenasamo na pregled one dokumentacije koja jeu izravnoj vezi s kaznenim djelom zbog kojegse vodi postupak.23

•••••

BILJE©KE:

1 LijeËnik koji ne poπtuje obvezu Ëuvanja lijeËniËketajne moæe biti kaænjen novËanom kaznom u iznosuod 5.000,00 do 10.000,00 kuna; Ëlanak 59. Zakonao lijeËniπtvu; odnosno moæe odgovarati za kaznenodjelo neovlaπtenog otkrivanja profesionalne tajne izËlanka 132. Kaznenog zakona.2 »lanak 21. Zakona o lijeËniπtvu, Narodne novine,broj 121/03, 117/083 »lanak 89. Kaznenog zakona; ilustracije radi, moæese spomenuti da je joπ u Ëlanku 34. Opπteg zakona ozdravstvenoj zaπtiti i zdravstvenoj sluæbi SFRJ iz 1965.godine utvrena obveza svih zdravstvenih radnika daËuvaju profesionalnu tajnu; Zbirka zakona iz oblastizdravstva, Izdanje Sluæbenog lista SFRJ, Beograd,1965., str. 23.4 Privatni interesi primaran su predmet pravne zaπtitekoja se ostvaruje institutima poslovne i profesionalne

tajne. Kroz institute poslovne i profesionalne tajne πtitese subjektivna imovinska prava te prava osobnosti;CvrËiÊ, R., Poslovna, profesionalna i sluæbena tajna,Pravo i porezi, broj 9/2006., str. 50.5 »lanak 2. stavak 14. Kodeksa medicinske etike ideontologije, Narodne novine, broj 55/086 Sukladno Ëlanku 8. Zakona o zaπtiti prava pacijenata,pacijent ima pravo na potpunu obavijeπtenost o svomzdravstvenom stanju.7 »izmiÊ, J., Pravno ureenje instituta lijeËniËke tajneu hrvatskom pravu, Zbornik radova sa poslijediplom-skog teËaja stalnog medicinskog usavrπavanja I.kategorije „LijeËniËka pogreπka - medicinski i pravniaspekti", Pravni i Medicinski fakultet u Splitu, Split,2007., str. 37.8 ibid., str. 46.9 Goreta, M., Peko-»oviÊ, I., Buzina, N., Psihijatrijskaekspertiza, Zbirka ekspertiza, Knjiga prva: Kaznenopravo, Zagreb, 2004.10 Narodne novine, broj 79/07, 113/08, 43/0911 Primjerice, Brill-Zinsserova bolest, kolera, kuga,pjegavac, æuta groznica, SARS, æutica tipa B i C i sliËno.12 Naprotiv, lijeËnik bi u sluËaju neprijavljivanjamogao i kazneno odgovarati za kazneno djeloprenoπenja zarazne bolesti propisano Ëlankom 238.KZ-a. Zakon o zaπtiti puËanstva od zaraznih bolestiËlankom 78. spomenuto ponaπanje inkriminira kaoprekrπaj za koji je propisana kazna u iznosu od2.000,00 kuna.13 ©eparoviÊ, Z., Granice rizika, Zagreb - Beograd,1987., str. 43. - 44.14 Narodne novine, broj 97/111, 27/98, 128/99,79/0215 »lanak 17. Zakona o zaπtiti osoba s duπevnimsmetnjama; vidi i TurkoviÊ, K., Dika, M., Goreta, M.,–ureviÊ, Z., Zakon o zaπtiti osoba s duπevnimsmetnjama - s komentarom i prilozima, Zagreb, 2001.,str. 110 - 112.16 Iako je zapravo potpuno logiËno da bi se zaπtitajavnog zdravlja i sigurnosti kao i sprjeËavanje izlaganjadruge osobe neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti po njenæivot ili zdravlje, imala smatrati interesom preteænijimod interesa Ëuvanja tajne.17 »lanak 132. stavak 2. Kaznenog zakona18 Jedini Zakon kojim je donekle regulirana materijamedicinske dokumentacije i koji se joπ uvijek primje-njuje zbog nedostatka drugih propisa, jest Zakon oevidencijama u oblasti zdravstva, Narodne novine,broj 53/91 - izvorno Sluæbeni list SFRJ, broj 22/78,18/88 i Narodne novine, broj 26/93.19 »lanak 23. Zakona o lijeËniπtvu20 »lanak 23. Zakona o zaπtiti prava pacijenata; Zakonje takoer u Ëlanku 24. propisao da pravo uvida umedicinsku dokumentaciju u sluËaju smrti pacijenta,ima braËni drug pacijenta, izvanbraËni drug, puno-ljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakon-ski zastupnik odnosno skrbnik pacijenta.21 JelaËiÊ, O., LijeËniËka tajna u naπem zakonodavstvu,Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, godina X.,1973., str. 14.22 »lanak 262. stavak 1. toËka 4., odnosno Ëlanak233. stavak 3. toËka 4. novog Zakona o kaznenompostupku23 »lanak 26. Zakona o lijeËniπtvu; Zakon je takoerpropisao da se dokazi pribavljeni u protivnosti sacitiranim odredbama ne mogu upotrijebiti kao dokazu postupku protiv lijeËnika i njegovih pacijenata.

resa koji se smatraju vaænijima od interesaËuvanja lijeËniËke tajne, a to su:

1. otkrivanje saznanja da osoba sduπevnim smetnjama priprema poËinjenjekaznenog djela za koje je zakonom propisanakazna zatvora od pet godina ili teæa kazna,

2. otkrivanje ili suenje za najteæakaznena djela ako bi ono bilo znatno uspo-reno ili onemoguÊeno bez otkrivanja inaËezaπtiÊenih podataka,

3. zaπtita javnog zdravlja i sigur-nosti,

4. sprjeËavanje izlaganja drugeosobe neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti zanjen æivot ili zdravlje.15

Zakon o zaπtiti osoba s duπevnimsmetnjama na vrlo praktiËan naËin rijeπio jesve nedoumice i moguÊe krive procjene okoutvrivanja javnog interesa.16 Ovakvo zakon-sko rjeπenje vrlo je konstruktivno i odreeno,a djelomiËno proizlazi i iz ponekad vrlo de-likatnog poloæaja lijeËnika koji lijeËe osobe sduπevnim smetnjama.

Svi sluËajevi otkrivanja tajne uËinje-ni u opÊem interesu ili interesu druge osobekoji je preteæniji od interesa Ëuvanja tajne,predstavljaju razlog iskljuËenja protupravnostiza kazneno djelo neovlaπtenog otkrivanjaprofesionalne tajne.17 To konkretno znaËi dase lijeËnika ne moæe optuæiti za kazneno djeloneovlaπtenog otkrivanja profesionalne tajneako se tajna otkriva u interesu koji je preteænijiod interesa Ëuvanja tajne.

Duænost Ëuvanja lijeËniËke tajnesvakako se odnosi i na podatke koji sunavedeni u medicinskoj dokumentaciji. SvakilijeËnik duæan je, naime, voditi toËnu, iscrpnui datiranu medicinsku dokumentaciju u skla-du s propisima o evidencijama na podruËjuzdravstva.18 Dokumentacija mora sadræavatidostatne podatke o zdravstvenom stanju pa-cijenta i postupcima koji su primijenjeni u nje-govu lijeËenju. Ako je to potrebno radi voe-nja odgovarajuÊih upravnih, stegovnih ilisudskih postupaka, lijeËnik je obvezan medi-cinsku dokumentaciju predoËiti ministarstvunadleænom za zdravstvo, tijelima dræavne up-rave u skladu s posebnim propisima, HrvatskojlijeËniËkoj komori ili sudbenoj vlasti.19 Osimovlaπtenih dræavnih i strukovnih tijela, pravouvida u cjelokupnu medicinsku dokumen-taciju koja se odnosi na dijagnostiku i lijeËenjenjegove bolesti, svakako ima i pacijent kao iËlanovi njegove uæe obitelji.20

BuduÊi da medicinska dokumen-tacija sadræi sve podatke o dijagnostiËkim iterapijskim postupcima koji su primijenjeni utijeku lijeËenja pacijenta, a koji podaci su po-nekad dopunjeni opisom obiteljskih prilika(obiteljska nesloga, izvanbraËne veze i sliËno)ili primjerice, obiteljskim anamnezama, lijeË-

medicina i pravo

novosti izmedicinske literature

Perioperativna hiperoksigenacija smanjuje stopu infekcija nakon otvorene apendektomije•

Parcijalna adrenalektomija efikasna kod aldosteron-producirajuÊeg adenoma•

Odstranjenjem 'samo' pilorusa kod duodenopankreatektomije (Whipple)izbjegava se nastanak odgoenog æeluËanog praænjenja

•Prevalencija adenoma kolona kod nealkoholne masne bolesti jetre

•Rizik za parkinsonizam kod pacijenata s cirozom jetre

•PoveÊana prevalencija celijakije kod pacijentica s neobjaπnjenim infertilitetom

•Rano koriπtenje steroida poboljπava ishod izvanbolniËke pneumonije

•Inhibitori protonske pumpe poveÊavaju rizik nastanka pneumonije

•Usporedba dvaju protokola u pacijentica sa slabim odgovorom jajnika na ovarijsku stimulaciju

•Blaga/minimalna stimulacija u IVF postupcima

•Plavo svjetlo pojaËava odgovor mozga na emocijske podraæaje

•Neoplazme povezane s humanim herpes virusom 8, uloga viralne replikacije i antiviralnog lijeËenja

•Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina

i rizik od pojave „major" kongenitalnih anomalija ploda•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

48

bakterija i boravak u bolnici > 14 dana), u od-nosu na 86% u kontrolnoj skupini bolesnika.

S obzirom na Ëinjenicu da su bo-lesnici u studiji imali iste dijagnoze, iste ope-racije i isto mjesto operacije, autori oËekujuda Êe njihovi rezultati ponuditi bolji pokazateljo uËincima normobariËne hiperoksije uËistim-kontaminiranim kirurπkim operacijama.Autori su zakljuËili: "Naπi rezultati podupirublagotvorno djelovanje dodatnog kisika uËistim-kontaminiranim operacijama u cjelini."(Arch Surg. 2011;146:464-70.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Parcijalnaadrenalektomija efikasnakod aldosteron-produci-rajuÊeg adenoma

• Rezultati su sliËni i nakon parci-jalne i nakon totalne adrenalektomije kodbolesnika s aldosteron-producirajuÊim adeno-mom, rezultati su objavljeni u Ëasopisu Journalof Urology. Iako veÊina laparoskopskih adre-nalektomija kod hiperaldosteronizma uklju-Ëuje potpuno uklanjanje zahvaÊene nadbub-reæne ælijezde, posljednjih 20 godina vidi seuzlazan trend prema djelomiËnim adrena-lektomijama.

Fu i sur. (First Affiliated Hospital,Nanchang University, China) proveli su ran-domiziranu kontroliranu studiju kod 212 bo-lesnika s aldosteron-producirajuÊim adeno-mom i usporedili retroperitoneoskopskeparcijalne i totalne adrenalektomije. TrendkraÊeg trajanja operacije prisutan je u skupiniparcijalne adrenalektomije. Intraoperacijskigubitak krvi bio je znaËajno veÊi u skupiniparcijalne adrenalektomije u odnosu natotalnu iako niti jedan pacijent niti u jednojskupini nije zahtijevao transfuziju koncentrataeritrocita. Nije bilo veÊih intraoperativnihkomplikacija ili perioperativnog mortalitetabez obzira na kirurπki pristup, i nije bilo pov-ratka bolesti niti kod jednog bolesnika tijekomsrednjeg praÊenja od 96 mjeseci.

Hipertenzija se smanjila kod svihbolesnika u obje skupine, a aktivnost reninai aldosterona u plazmi vratio se u normalnevrijednosti nakon operacije kod svih boles-nika. Dvadeset i jedan bolesnik (9,9%) imaoje dodatne mikronodule na patoloπkim pre-paratima, a stopa je bila znaËajno viπa u sku-pini totalne adrenalektomije (15/108, 13,9%)nego u skupini parcijalne (6/104, 5,8%, p<0,01).

Rezultati pokazuju da je retroperitoneoskopskaparcijalna adrenalektomija tehniËki sigurna idaje terapijske rezultate sliËne onima kod to-talne adrenalektomije kod bolesnika s primar-nim aldosteronizmom zbog aldosteronoma,zakljuËuju istraæivaËi. Rutinska parcijalnaadrenalektomija kod jednostranog aldosteron-producirajuÊeg adenoma racionalna je s pred-noπÊu oËuvanja funkcije nadbubreæne ælijezdei izbjegavanja potencijalnog rizika od terapijenadoknade steroida.(J Urol 2011;185:1578-1582.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Odstranjenjem “samo“pilorusa kod duodeno-pankreatektomije(Whipple) izbjegava senastanak odgodenogæeluËanog praænjenja

• Opseænom operacijom guπteraËepoznatom kao Whipple-ova operacija sa mo-difikacijom u kojoj se ostavlja æeludac, ali saodstranjenjem pilorusa smanjuje se stopaodgoenog praænjenja æeluca, pokazuju novaistraæivanja objavljena u Annals of Surgery.Predlaæe se duodenopankreatektomija saresekcijom prstena pilorusa kao novi kirurπkipostupak kako bi se smanjila postoperativnakomplikacija ove operacije u smislu odgo-enog praænjenja æeluca, objaπnjavaju Ya-maue i sur. Whipple-ova operacija ili duode-no-pankreatektomija - u poËetku je ukljuËivalauklanjanje donje treÊine æeluca, ali nedavnapraksa je saËuvati pilorus i antralni dio æeluca.

Taj modificirani pristup - pilorus-prezervacijska duodenopankreatektomija -koja dovodi do manjeg 'damping' sindroma,proljeva, i bilijarnog refluks gastritisa kao i dosveukupnog i boljeg nutritivnog statusa - aliodgoeno praænjenje æeluca "je uporna i fru-strirajuÊa komplikacija", kaæu autori.

SveuËiliπna bolnica Wakayamapripada bolnicama velikog volumena jer se uistoj obavlja svake godine oko 80 Whippleoperacija za rak glave guπteraËe, æuËnih vo-dova i duodenuma. U SAD-u, prema tvrdnja-ma autora SveuËiliπna bolnica Johns Hopkinsje vodeÊi centar za operacije guπteraËe, u kojojse obavlja oko 150 pankreatikoduodenek-tomija godiπnje. Dosadaπnje randomiziranestudije usporeivale su duodenopankrea-tektomije s oËuvanjem pilorusa i antrumaæeluca s konvencionalnom duodenopankrea-

•Perioperativnahiperoksigenacijasmanjuje stopu infekcijanakon otvoreneapendektomije

• Davanje kisika bolesnicima zavrijeme operacije i oporavka moæe smanjitistopu infekcija kirurπke rane (eng. surgical siteinfection - SSI) i duljinu hospitalizacije nakonotvorene metode operacije upale crvuljka,pokazuju rezultati izraelske studije objavljeneu Archives of Surgery.

U randomiziranoj studiji koja jeukljuËivala 210 bolesnika, lijeËnici su dijagno-sticirali SSI kod upola manje bolesnika u hi-peroksigeniranoj skupini u usporedbi s kon-trolnom skupinom (5,6% prema 13,6%, p =.04). Srednja duæina hospitalizacije bila jetakoer znaËajno kraÊa nakon promjene lije-Ëenja u skupini s hiperoksigenacijom.

Perioperativna hiperoksigeancijapokazala je obeÊavajuÊe rezultate u nekolikostudija, ali su neke imale podijeljene rezultate,stoga autori ove studije predlaæu da bi tomoglo biti s obzirom na heterogenost bole-snika ukljuËenih u te prethodne studije. Dabi istraæili homogeniju skupinu bolesnika,Bickel i sur. (Bolnica Zapadna Galileja, Naha-rija, Izrael) analizirali su bolesnike podvrgnuteotvorenoj operaciji akutne upale crvuljka.

Nakon πto su bolesnici anesteziranii intubirani, lijeËnici su randomizirano dodije-lili davanje 80% kisika tijekom anestezije ivisok protok kisika u sobi za oporavak tijekom2 sata (n = 107) ili standardni tretman s 30%kisika (n = 103). Sveukupno, πest sluËajevaSSI evidentirano je u hiperoksigeniranoj sku-pini u odnosu na 14 sluËajeva u kontrolnojskupini. Srednje trajanje hospitalizacije biloje 2,92 dana u kontrolnoj skupini i 2,51 uhiperoksigeniranoj skupini bolesnika (P =.01). Kod 43 bolesnika s gangrenoznom upa-lom crvuljka, tri od 22 (13,6%) u hipero-ksigeniranoj skupini razvila su SSI u odnosuna osam od 21 (38,1%) u kontrolnoj skupini(P =. 06). Devedeset i pet posto bolesnikakoji su dobivali dodatan kisik imala su zado-voljavajuÊe cijeljenje mjereno ASEPSIS skalom(Additional treatment, Serous discharge,Erythema, Purulent discharge, Separation ofdeep tissues, Isolation of bacteria, and Stayin hospital > 14 days; u prijevodu: dodatnolijeËenje, serozni iscjedak, crvenilo, gnojniiscjedak, odvajanje dubokih tkiva, izolacija

novosti iz medicinske literature

novosti iz medicinske literature

49

(n = 29) komparirani su s kontrolnom sku-pinom ispitanika bez znakova NAFLD (ultra-sonografski verificirana, n = 139). ProsjeËnaæivotna dob ispitanika bila je 54.7 ± 6.0(48.5% æenski spol). ProsjeËni BMI je bio 29.7± 5.8. Prevalencija koloniËkih adenoma ukontrolnoj skupini bila je 25.1%, a 24.4% uNAFLD skupini. ZakljuËno je moæe navestikako nema razlike u prevalenciji adenomadebelog crijeva izmeu bolesnika s nealkohol-nom masnom bolesti jetre i ispitanika izkontrolne skupine.(Ther Adv Gastroenterol. 2011;4(3):169-176.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Rizik za parkinsonizamkod pacijenatas cirozom jetre

• Ciroza jetre je odgovorna zaznaËajan morbiditet i mortalitet, a premaranijim epidemioloπkim podacima procjenjujese da 3-5.5. milijuna pacijenata s cirozomjetre boluje na podruËju SAD-a. Ciroza je 12.vodeÊi uzrok smrtnosti u SAD-u i 5. u VelikojBritaniji, stoga predstavlja vaæan problem zazdravstveni sustav. Povezanost ciroze i parkin-sonizma zanimljivo je istraæivaËko podruËjeveÊ duæi niz godina. Hepatalna encefalopatija(toksiËno-metaboliËka) jedna je od glavnihkomplikacija ciroze; definirana je kao neuro-psihijatrijski poremeÊaj kod pacijenata sjetrenom disfunkcijom ako su iskljuËene drugecerebralne bolesti. Cilj je ovog istraæivanja bioutvrditi rizik za parkinsonizam kod pacijenatas cirozom jetre tijekom razdoblja praÊenja od7 godina nakon dijaganosticiranja jetreneciroze. U studiju je ukljuËen 1361 pacijent scirozom jetre te 6805 ispitanika kontrolneskupine bez ciroze. Razdoblje praÊenja trajaloje 7 godina, a ispitanici su usklaeni po svimstatistiËkim parametrima. Rezultati istraæi-vanja su pokazali da je 3.5% ispitanika s ci-rozom jetre razvilo parkinsonizam (N=48), zarazliku od 1.4% (N=93) ispitanika u kontrol-noj skupini. StatistiËka analiza je pokazala2.65 puta veÊi rizik za razvoj parkinsonizmakod pacijenata s cirozom jetre (95% CI=1.85-3.80, P<0.001).(Liver International. 2011;31(5):685-69)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.••••••

tektomijom s antrektomijom. No, do sadanitko nije istraæivao i usporeivao metodu soËuvanjem antruma i pilorusa s odstranje-njem samo pilorusa uz oËuvanje antralnogdijela æeluca.

Da bi to uËinili, znanstvenici surandomizirali 130 bolesnika na jedan ili drugipostupak. UËestalost odgoenog praænjenjaje 4,5% kada se odstrani pilorus, nasuprot17,2% kada ga se saËuva. Vrijeme do vrπnogsadræaja CO2 u C-acetat izdisajnom testu -koji je jednostavan i odliËan test za neizravnopraænjenje æeluca - bilo je znaËajno viπe nakon1 mjesec u bolesnika sa saËuvanim pilorusom(34,6 prema 18,7 min). To je takoer potvr-eno nakon 3 mjeseca (26,5 prema 17,3 min)i 6 mjeseci (26,7 prema 17,4 min). Tijekomπest mjeseci praÊenja, rezultati vezani uz kva-litetu æivota, gubitak teæine, te nutritivni sta-tus usporeivani su u obje skupine i bili supodjednaki. Znanstvenici Êe i dalje pratiti bo-lesnike, ali su zakljuËili da je, barem tijekomranog praÊenja, njihov novi pristup bolji. Kaoπto su i oËekivali, autori tvrde da je resekcijaprstena pilorusa s oËuvanjem gotovo cijelogæeluca znaËajno smanjila uËestalost odgo-enog praænjenja æeluca.(Ann Surg 2011;253:495-501.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Prevalencija adenomakolona kod nealkoholnemasne bolesti jetre

• Dosadaπnji epidemioloπki podacisugeriraju poveÊanu tendenciju pojave ade-noma debelog crijeva kod pretilih pacijenata,posebno Afroamerikanaca, kod pacijenata saπeÊernom bolesti ili pozitivnom obiteljskomanamnezom za karcinom kolona. Takoer,nedavna istraæivanja ukazuju na poveÊanuprevalenciju koloniËkih adenoma kod pacije-nata s dislipidemijom, poremeÊenom toleran-cijom glukoze i metaboliËkim sindromom.Pacijenti s nealkoholnom masnom bolestijetre (engl. skr. NAFLD) obiËno imaju pri-druæeno nekoliko Ëimbenika rizika za pojav-nost adenoma. Cilj ove studije je bio utvrditije li NAFLD nezavisan Ëimbenik rizika zakoloniËke adenome. Provedeno je retrospek-tivno opservacijsko kohortno istraæivanje ukoje su ukljuËena 233 ispitanika tijekomrazdoblja od 2007-2010. g. u Brooke ArmyMedical Centru kod kojih je napravljenakolonoskopija. Pacijenti s ranije dokazanomsteatozom jetre (n = 65) (histoloπki potvr-enom) ili nealkoholnim steatohepatitisom

•PoveÊana prevalencijacelijakije kod pacijenticas neobjaπnjeniminfertilitetom

• Celijakija joπ poznata pod na-zivom glutenska enteropatija i sindrom ma-lapsorpcije nasljedni je, imunoloπko posre-dovani gastroenteroloπki poremeÊaj koji obi-ljeæava trajna nepodnoπljivost glutena (bjelan-Ëevine pπenice, jeËma, raæi i zobi). Celijakijaspada u jednu od najËeπÊih kroniËnih gastro-enteroloπkih bolesti. Karakterizirana je des-trukcijom intestinalne vilozne strukture tan-kog crijeva, a bezglutenska dijeta rezultiracijeljenjem sluznice i poboljπanjem kliniËkogstanja, s povlaËenjem malapsorpcijskogsindroma.

Glede ekstraintestinalnih kompli-kacija povezanih s celijakijom, joπ se od 70-ih godina proπlog stoljeÊa povezuju sluËajeviinfertilnosti nejasnog uzroka s ovim entite-tom. Ranije studije navode poveÊanu preva-lenciju celijakije kod pacijentica (2.5-3.5%)sa smanjenom plodnoπÊu, iako ne uvijekstatistiËki znaËajno veÊu u komparaciji s kon-trolnom skupinom ispitanica. Od ranije jepoznato kako nelijeËena celijakija moæe rezul-tirati spontanim pobaËajem, roenjem novo-roenËadi smanjene poroajne teæine teskraÊenim razdobljem dojenja djeteta.

Potencijalni patofizioloπki meha-nizam koji povezuje ova dva stanja je mala-psorpcija folne kiseline i drugih nutrijenata,πto moæe rezultirati neæeljenim ishodimatrudnoÊe.

Kolega Choi JM sa suradnicima izColumbia University, New York, proveo jeprospektivno kohortno istraæivanje publici-rano u zadnjem broju Ëasopisa Journal ofReproductive Medicine, s ciljem da utvrdi pre-valenciju nedijagnosticirane celijakije kodinfertilnih æena u SAD-u koristeÊi se seroloπ-kom dijagnostikom. Ukupna prevalencijacelijakije bila je kod ove skupine 2.1%(4/188), a signifikantno poveÊana prevalen-cija nedijagnosticirane celijakije uoËena je kodæena koje su se prezentirale do tada neobjaπ-njenim infertilitetom (5.9%, n = 51). ZakljuË-no se moæe istaknuti kako æene s infertilitetomnejasnog uzroka imaju poveÊan rizik za dotada nedijagnosticiranu celijakiju, stoga ihsvakako treba seroloπki testirati kako bi se ovabolest lijeËila i poboljπala fertilnost. (J Reprod Med. 2011;56(5-6):199-203.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

novosti iz medicinske literature

51

malen broj bolesnika s kroniËnom opstruktiv-nom pluÊnom bolesti, velik broj CAP-a uzro-kovanog Coxiellom burnetii, koriπtenje razli-Ëitih smjernica antibiotskog lijeËenja te nemo-guÊnost procjene uËinka deksametaznona nabolesnike koji su mehaniËki ventilirani.

Istraæivanje je pokazalo da deksa-metazon dodan antibiotskoj terapiji moæeskratiti trajanje hospitalizacije ne-imuno-kompromitiranim bolesnicima s CAP-om, noisto tako treba odvagnuti korist terapije odpotencijalnih πtetnih uËinaka, kao πto susuperinfekcije i æeluËane tegobe.

S obzirom na brz i dobar protu-upalni uËinak kortikosteroida, njihov sigur-nosni profil i nisku cijenu, oni bi mogli biti pr-vi izbor dodatne terapije, no joπ su potrebnasu daljnja istraæivanja.(Lancet 2011, doi:10.1016/S0140-6736(11)60607-7)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Inhibitori protonskepumpe poveÊavaju riziknastanka pneumonije

• Ispitivanje provedeno u Nizo-zemskoj, u koje je bilo ukljuËeno 430 odraslihispitanika s izvanbolniËkom pneumonijom(eng. CAP - community-aquired pneumonia)i 1720 ispitanika u kontrolnoj skupini,ponudilo je joπ dokaza da inhibitori protonskepumpe (IPP) poveÊavaju rizik od CAP-a.Uvoenje IPP-a u proteklih 30 dana bilo jepovezano s trostrukim poveÊanjem rizika odCAP-a (prilagoeni omjer rizika 3.1; P < 0.01).IPP-i su bili uvedeni u terapiju kod 12 od 430bolesnika s CAP-om (2.8%), nasuprot 16 od1720 bolesnika u kontrolnoj skupini (0.9%).IspitivaËi su takoer primijetili da su 4 od 12bolesnika s pneumonijom (33%) kojima jeuvedeno lijeËenje IPP-om primljeni u jedinicuintenzivnog lijeËenja, u odnosu na samo 7%onih koji nisu koristili IPP.

Nakon prilagodbe prema komorbi-ditetu, dobi, spolu i ocjeni teæine pneumonije(eng. pneumonia severity score), pokazalo seda je uvoenje IPP-a nezavisno povezano sprijamom u jedinicu intenzivnog lijeËenja (P< 0.01).

Prijaπnja ispitivanja sugerirala su dapovratni tijek i bujanje gastrointestinalnihbakterija tijekom terapije s IPP-om moæe rezul-tirati kolonizacijom usne πupljine i bolesnikeuËiniti podloænima pneumoniji. Navedenimehanizam je dobro opisan kod bolesnika namehaniËkoj ventilaciji, meutim nije potvren

•Rano koriπtenje steroidapoboljπava ishodizvanbolniËke pneumonije

• Prema rezultatima dvostruko-slijepog, placebo-kontroliranog istraæivanja,deksametazon dodan antibiotskoj terapijiskraÊuje vrijeme boravka u bolnici ne-imuno-kompromitiranim bolesnicima s izvanbolniË-kom pneumonijom (CAP - community-acqui-red pneumonia). Skupina istraæivaËa iz Nizo-zemske ispitivala je uËinak dodavanja deksa-metazona antibiotskoj terapiji ne-imuno-kompromitiranim bolesnicima s CAP-om, usmislu trajanja hospitalizacije. U istraæivanjesu bili ukljuËeni bolesnici u jedinicama inten-zivnog lijeËenja (JIL), stoga nije ispitanpotencijalni uËinak istoga na bolesnike s CAPizvan JIL-a.

Bolesnici su kompjuterski randomi-zirani u deksametazonsku (5mg jednomdnevno) i placebo skupinu (oboje u trajanjuod 4 dana od prijama), a ukljuËeni su bili oniod 18 godina i stariji s dokazanim CAP-om uhitnoj sluæbi. Iz istraæivanja su bili iskljuËeniimunokompromitirani bolesnici, oni koji suodmah zahtijevali prijam u JIL, te oni koji suveÊ koristili kortikosteroide ili imunosupre-sivnu terapiju.

Od 304 ukljuËena bolesnika, odstudenog 2007. do rujna 2010. godine, 153su bila ukljuËena u placebo skupinu, a 151 udeksametazonsku skupinu. Od 143 bolesnika(47%) koji su imali CAP i indeks teæine pneu-monije (pneumonia severity indeks) 4 do 5,79 (52%) ih je bilo u deksametazonskojskupini i 64 (42%) u kontrolnoj skupini.

U deksametazonskoj skupini bio jemedijan duljine boravka 6.5 dana (interkvar-tilni raspon, 5.0 - 9.0 dana) nasuprot 7.5 dana(interkvartilni raspon, 5.3 - 11.5 dana) u pla-cebo skupini (95% interval sigurnosti - confi-dence interval - razlike u medijanima 0 - 2dana; P = .0480). Bolesnici u deksameta-zonskoj skupini su takoer imali bræi pad po-kazatelja upale C-reaktivnog proteina iinterleukina-6.

Skupine se nisu razlikovale u odno-su na stope bolniËke smrtnosti i teπkih neæe-ljenih dogaaja, koji su bili rijetki u obje sku-pine. No, hiperglikemija se pojavila u 67(44%) od 151 bolesnika u deksametazonskojskupini za razliku od 35 (23%) od 153 kon-trolna bolesnika (P < .0001).

OgraniËenja navedenog istraæi-vanja bila su da dobiveni rezultati ne mogubiti generalizirani na sve bolesnika s CAP-om,

kod bolesnika s CAP-om, πto se pokazalo i uovom ispitivanju. Naime, ni gastrointestinalnani orofaringealna flora nije bila viπe prisutnakod bolesnika s ukljuËenom IPP terapijom uodnosu na one bez nje.

Stoga prekomjerni rast i aspiracijagastrointestinalne ili orofaringealne flore nisubili glavni mehanizmi nastanka pneumonijekod bolesnika koji su koristili IPP. StogaispitivaËi zakljuËuju da su moguÊi drugaËijimehanizmi koji povezuju uporabu IPP-a inastanak pneumonije - poput imunomodu-lirajuÊih uËinaka IPP-a - πto Êe zahtijevatidaljnja ispitivanja.(Eur Respir J 2011. doi: 10.1183/_09031936.00020811)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Usporedba dvajuprotokola u pacijentica saslabim odgovorom jajnikana ovarijsku stimulaciju

• Slab odgovor na stimuliranjejajnika karakterizira malen broj jajnih stanicadobivenih prilikom aspiracije folikula nakontog stimuliranja, pa i manjim brojem zame-taka raspoloæivih za transfer, πto ima za poslje-dicu manju vjerojatnost za uspjeπan ishodpostupka te zbog toga predstavlja jedan odnajveÊih izazova u lijeËenju neplodnosti. Ucilju poboljπanja ovarijskog odgovora u tihpacijentica predloæeno je nekoliko protokolaod kojih neki doprinose boljem odgovorujajnika, ali do sada niti jedan od njih nije uspiopokazati znaËajno poboljπanje kada sepromatraju stope trudnoÊa.

Meu koriπtenim protokolima, svo-je je mjesto naπla i primjena estradiola i anta-gonista gonadotropin-oslobaajuÊeg hormo-na u lutealnoj fazi ciklusa koji prethodi gona-dotropin-stimuliranom ciklusu u antago-nistiËkom protokolu. Taj protokol osiguravasinkronizaciju rasta ranih antralnih folikula ulutealnoj fazi ciklusa prije stimulacije u ciljupoveÊanja broja folikula koji na stimulacijugonadotropinima mogu odgovoriti. Ulogaestradiola sastoji se u sniæavanju lutealnogporasta FSH te u poveÊanju osjetljivostifolikula na gonadotropine, dok antagonistiGnRH induciraju luteolizu i spreËavaju porastFSH.

S druge strane, inhibitori aroma-taze, u koje spada letrozol (LTZ), djeluju dvo-jako; centralnim djelovanjem oslobaaju en-dogenu FSH sekreciju negativne povratne

novosti iz medicinske literature

54

stanica. ObiËno se koristi za kombiniraneprotokole u kojima se stimulacija zapoËinjeklomifen-citratom, a nastavlja gonadotro-pinima. U posljednje vrijeme pokazano je dakoriπtenje ovih protokola u pacijentica kojeslabo odgovaraju na stimulaciju ovulacijedonosi usporedive stope kliniËkih trudnoÊau odnosu na standardne protokole, dok suukupne doze koriπtenih gonadotropina manje(9,7±3,3 vs 49,8±7,4 ampule). SliËno je usta-novljeno i za pacijentice koje pretjeranoodgovaraju na stimulaciju ovulacije.

Autori zakljuËuju da blagi/mini-malni protokoli moæda nisu najbolji izbor zasve pacijentice, ali za puno njih predstavljajuopciju koja je optimalna i koju se ne smijeizbjegavati zbog predrasuda o slabijimstopama uspjeha postupka.(Fertility Sterility. 2011;95(8).)

Miro ©imun AlebiÊ, dr. med.

•Plavo svjetlo pojaËavaodgovor mozga naemocijske podraæaje

• Terapija svjetlom sve se ËeπÊe ko-risti u lijeËenju sezonskog afektivnog poreme-Êaja, dok se uËinak ovog naËina lijeËenja nadruge afektivne poremeÊaje intenzivno istra-æuje. Donedavno se dugoroËan utjecaj svjetlana raspoloæenje uglavnom objaπnjavao regu-lacijom cirkadijalnog ritma. U novije vrijemesve viπe istraæivanja pokazuje znaËajan utjecajplavog okoliπnog svjetla na kognitivne fun-kcije mozga, budnost, hormonsku sekreciju,tjelesnu temperaturu, spavanje i drugo.

OtkriÊe treÊe vrste fotoreceptora uoku, koji se nazivaju intrinziËno fotoosjetljiveganglijske stanice mreænice, pridonijelo jerazumijevanju neuralnih mreæa ukljuËenih uspomenute funkcije. Naime, za razliku od πta-piÊa i ËunjiÊa, ove stanice sadræe fotopigmentmelanopsin koji je najosjetljiviji na plavo svjet-lo valne duljine od oko 480 nm.

Meunarodna skupina istraæivaËapod vodstvom Gillesa Vanderwallea sa Sveu-Ëiliπta u Liégeu istraæila je uz pomoÊ funkcijskemagnetske rezonancije akutni utjecaj plavogsvjetla na aktivaciju podruËja odgovornih zaobradu emocija u mozgu. Kako bi iskljuËiliutjecaj svjetla na paænju, nitko od sedamnaestispitanika ukljuËenih u istraæivanje nije znaopravu svrhu istraæivanja. Oni su dobili zadatakprepoznavanja spola profesionalnih glumacana temelju izgovora nerazumljivih rijeËi. RijeËisu bile jednakog trajanja i akustiËke energije,a izgovarane su s ljutitom ili neutralnom

sprege estradiolom dok periferno djelovanjeima za posljedicu nakupljanje ovarijskog an-drogenskog supstrata Ëime se poveÊava osjet-ljivost na folikula na gonadotropine.

U ovom istraæivanju, usporeenepacijentice stimulirane letrozolom i gonado-tropinima u anatagonistiËkom protokolu (LA-skupina, n=47) te stimulirane gonadotro-pinima u antagonistiËkom protokolu uzpripremu primjenom egzogenog estradiolai antagonista GnRH (LPG-skupina, N=52).

Izmeu dva protokola nije ustanov-ljena statistiËki znaËajna razlika u broju dobi-venih jajnih stanica, transferiranih embrija istopi prekinutih postupaka kao ni u stopi iz-glednih trudnoÊa po embrio-transferu i pobroju zapoËetih postupaka. S obzirom na toda je u LA-skupini doza ukupno primijenjenihgonadotropina bila znaËajno niæa, autorizakljuËuju da LA protokol predstavlja korisnualternativu LPG protokolu u ovoj skupinipacijentica.(Fertility Sterility. 2011;95(7).)

Miro ©imun AlebiÊ, dr. med.

•Blaga/minimalnastimulacijau IVF postupcima

• Ovaj pregledni Ëlanak rezimiraspoznaje o blagoj/minimalnoj stimulaciji uodnosu na standardne stimulacijske proto-kole.

U blagoj stimulaciji niskim dozamagonadotropina nastoji se postiÊi do 10 jajnihstanica, za razliku od standardnih protokolau kojima se za supresiju sekrecije gonadotro-pina koriste agonisti gonadotropin-osloba-ajuÊeg hormona (GnRH) πto poveÊava po-trebu za egzogenim gonadotropinima kakou dozi tako i u trajanju stimulacije.

Uz to je supresija agonistima pove-zana s odreenim nepoæeljnim popratnimpojavama, kao πto su nastanak funkcionalnihovarijskih cisti, vruÊi valovi, suhoÊa rodnicei glavobolje. U blagoj stimulaciji, doze gona-dotropina iznose od 100-150 IU dnevno, a zaspreËavanje preovulacijskog LH vala se koristeantagonisti GnRH koji, za razliku od agonista,direktno blokiraju hipofizne GnRH receptorepa tako smanjuju potrebu za egzogenimgonadotropinima i u dozi i u trajanju, uz zadr-æavanje stopa implantacije i trudnoÊe kao i ustandardnom protokolu.

Minimalna stimulacija je termin ko-ji se koristi za stimulacijske protokole u kojimase aspiracijom folikula dobije ≤ 5 jajnih

intonacijom za vrijeme kratkih razdobljaizloæenosti monokromatskom plavom ilizelenom osvjetljenju u trajanju od 40 sekundi.Razdoblja sa svjetlom meusobno su se izmje-njivala s razdobljima potpune tame.

Rezultati su pokazali kako plavookoliπno svjetlo, za razliku od zelenoga, zna-Ëajno pojaËava odgovor na rijeËi izgovoreneljutitom intonacijom u sluπnom podruËjusljepooËnog korteksa te u hipokampusu. Uzto, istraæivaËi su tijekom razdoblja s plavimsvijetlom i ljutito izgovorenim rijeËima usta-novili pojaËanu funkcijsku povezanost sluπnogpodruËja s podruËjima amigdala i hipota-lamusa. Ovaj uËinak nije primijeÊen tijekomizloæenosti zelenoj rasvjeti, πto je vrlo indika-tivno uzmemo li u obzir bliskost plave i zeleneboje u vidljivom spektru.

»injenica da kod depresivnih pore-meÊaja postoje strukturne i funkcijske promje-ne upravo u navedenim podruËjima koja suodgovorna za obradu emocijskih podraæaja,daje nadu za joπ veÊe moguÊnosti svjetlosnojterapiji. ©toviπe, sve je viπe dokaza da upotre-ba izvora svjetla, dodatno obogaÊenih plavimsvjetlom πto imitira sunËevu svjetlost, povolj-no utjeËe na budnost, kvalitetu sna te na ras-poloæenje i uËinkovitost zdravih osoba kojevrijeme provode u zatvorenim radnim prosto-rima i domaÊinstvima.(Proc Natl Acad Sci. 2010 Nov 9;107(45):19549-54)

Adrian Lukenda, dr.med.

•Neoplazme povezane shumanim herpes virusom8, uloga viralne replikacijei antiviralnog lijeËenja

• U lipanjskom broju uglednogËasopisa Current Opinion in Infectious Diseasesobjavljen je Ëlanak Gantt S. i suradnika omoguÊem utjecaju humanog herpes virusa(HHV-8) na nastanak neoplazmi. Prema do-sadaπnjim spoznajama, bolesti koje se mogudovesti u vezu s infekcijom humanim herpesvirusom tip 8 jesu: Kaposijev sarkom, Castle-manova bolest i primarni efuzijski limfom.

Radi se o bolestima koje se najËeπÊejavljaju u pacijenata koji boluju od HIV bolesti.Meu njima posebno mjesto ima Kaposijevsarkom kao najËeπÊi malignom koji se pove-zuje s AIDS-om. Castlemanova bolest i pri-marni efuzijski limfom, u usporedbi s Kaposi-jevim sarkomom, nisu toliko Ëesti, ali je ishodlijeËenja takoer nepovoljan. Kao i ostali her-pes virusi, HHV-8 sposoban je bilo za latentnu,

novosti iz medicinske literature

55

poten-cijali uËinak svakog lijeka, pa su takouoËili ka-ko je fluoxetine (Prozac) bio povezans poviπe-nim rizikom izoliranog ventrikularnogseptal-nog defekta, a paroxetine (Aropax) sdefek-tom izlaziπta velikih krvnih æila, posebnos ano-malijama desnog izlaznog trakta.Citalopram (Celexa) se moæe povezati spoviπenim rizikom od defekta neuralne cijevi.

Prema rezultatima ovog istra-æivanja, fetalni alkoholni poremeÊaj 10 je putaËeπÊi u djece izloæene ovim lijekovima u uspo-redbi s novoroenËadi kontrolne skupine.

Autori zakljuËuju kako tzv. majorkongenitalne anomalije nisu bile ËeπÊe uukupnom pregledanom uzorku trudnica kojesu uzimale selektivne inhibitore ponovnepohrane serotonina, ali da svakako trebaobratiti paænju na one trudnice koje uzimaju

bilo za litiËku infekciju stanice. Iako je HHV-8 infekcija tumorskih stanica predominantnolatentna, dosadaπnji podaci apostrofirajuznaËaj kako litiËke faze viralnih genskih pro-dukata, tako i viralne replikacije. Antiviralnilijekovi koji ciljano djeluju na sintezu viralneDNA, poput ganciklovira, inhibiraju litiËkureplikaciju herpes virusa tipa 8 i upravo timmehanizmom mogu prevenirati nastanakKaposijevog sarkoma. Nekoliko HIV proteazainhibitora mogu interferirati s tumorskim ras-tom i angiogenezom; poznat je jedan inhi-bitor proteaze - nelfinavir - koji direktno inhi-bira replikaciju HHV-8 u in vitro studijama.

Autori naglaπavaju potrebu za pro-voenjem kontroliranih istraæivanja s ciljemkliniËke iskoristivosti antiviralne supresijeHHV-8 replikacije. Identifikacija optimalneantiretroviralne terapije u smislu prevencijei lijeËenja Kaposijevog sarkoma bila bi ulti-mativna zadaÊa ovakvih istraæivanja. ( Curr Opin Infect Dis 2011; Jun)

Ingrid Marton, dr.med.

•Selektivni inhibitoriponovne pohraneserotonina i rizikod pojave „major"kongenitalnih anomalijaploda

• U respektabilnom ameriËkomËasopisu Obstetrics & Gynecology objavljen jevrlo zanimljiv Ëlanak Malma i suradnika ukojem su pokuπali procijeniti rizik nastankatzv. major kongenitalnih anomalija ploda utrudnica koje su tijekom trudnoÊe uzimaleselektivne inhibitore ponovne pohrane sero-tonina.

Studija je koncipirana kao retro-spektivna, bazirana na nacionalnoj bazi po-dataka, u vremenu izmeu 1996. i 2006. go-dine. Parametri koje je studija ukljuËivala bilisu: broj poroda (635 583), vrsta kongenitalneanomalije i broj prekida trudnoÊe iz eugeniË-kih razloga. Ukupan broj trudnica koje su ko-ristile selektivne inhibitore pohrane seroto-nina u prvom tromjeseËju iznosio je 6 976, akao kontrolna skupina posluæile su zdravetrudnice. Nakon detaljne statistiËke analize,rezultati su pokazali kako tzv. major kongeni-talne anomalije nisu bile statistiËki ËeπÊe uskupini koja je uzimala antidepresive uodnosu na kontrolnu skupinu. Autori, meu-tim, smatraju kako je vaæno razgraniËiti

fluoxetine (Prozac) jer imaju statistiËkiznaËajno poviπen r iz ik od izol i ranogventrikularnog septalnog defekta, kao i onekoje uzimaju paroxetine jer njihov plod imarizik od anomalija desnog izlaznog trakta.Apsolutni rizik od srËanih greπaka je malen,ali dovoljan da bude kliniËaru smjernica, pada navedeni preparati ne budu prva linijali jeËenja kod pacijentica koje planirajutrudnoÊu.(ObstetrGynecol 2011 Jun)

Ingrid Marton, dr.med.

•••••

Dr. Zoran VujnoviÊ, VeslaË

novosti iz medicinske literature

57

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvuU suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnimznanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

Hren D, MaruπiÊ M, MaruπiÊ A. Regression of moral reasoning during medical education: combined design study to evaluate the effect of clinical study years.PLoS One. 2011;6:e17406.University of Split Faculty of Philosophy, Split, Croatia.

Sapunar D, VukojeviÊ K, KostiÊ S, Puljak L. Attenuation of pain-related behavior evoked by injury through blockade of neuropeptide Y Y2 receptor. Pain. 2011;152:1173-81.Laboratory for Pain Research, Department of Anatomy, Histology and Embryology, University of Split School of Medicine, Split, Croatia

Gornik O, Gornik I, Zagorec Kolednjak I, Lauc G. Change of transferrin sialylation differs between mild sepsis and severe sepsis and septic shock. Intern Med.2011;50:861-9.Department of Biochemistry and Molecular Biology, University of Zagreb, Faculty of Pharmacy and Biochemistry, Croatia

GrgureviÊ I, »ikara I, Horvat J, LukiÊ IK, Heinzl R, BaniÊ M, KujundæiÊ M, BrkljaËiÊ B. Noninvasive Assessment of Liver Fibrosis with Acoustic Radiation Force ImpulseImaging: Increased Liver and Splenic Stiffness in Patients with Liver Fibrosis and Cirrhosis. Ultraschall Med. 2011;32:160-166. Gastroenterology, University ofZagreb, University Hospital Dubrava, Zagreb

BoæiËeviÊ I, GrgiÊ I, Æidovec-Lepej S, »akalo JI, Belak-KovaËeviÊ S, Stulhofer A, Begovac J. Urine-based testing for Chlamydia trachomatis among young adults ina population-based survey in Croatia: Feasibility and prevalence. BMC Public Health. 2011;11:230.WHO Collaborating Centre for Capacity Development in HIVSurveillance; School of Medicine, Zagreb, Croatia

Stulhofer A, KuljaniÊ K, Buzina D©. Sexual health difficulties in a population-based sample of Croatian women aged 18-35 and the effects of the dual (careerand motherhood) role. J Sex Med. 2011;8:1314-21.Sexology Unit, Department of Sociology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Vadla R, Boæikov J, Akerström B, Cheung WY, KovaËiÊ L, MasanoviÊ M, Merilainen S, Mihel S, Nummelin-Niemi H, Stefanaki I, Stencrantz B. Differences in healthcareservice utilisation in elderly, registered in eight districts of five European countries. Scand J Public Health. 2011;39:272-9.Institute of Public Health, Koprivnica-Kriæevci County, Koprivnica, Croatia

Sorta-Bilajac I, BaædariÊ K, BrkljaËiÊ ÆagroviÊ M, JanËiÊ E, BrozoviÊ B, »engiÊ T, Δorluka S, Agich GJ. How nurses and physicians face ethical dilemmas - the Croatianexperience. Nurs Ethics. 2011;18:341-55.University of Rijeka, Croatia

Novosel I, KovaËiÊ Z, GusiÊ S, Batelja L, NestiÊ M, Seiwerth S, ©kaviÊ J. Immunohistochemical detection of early myocardial damage in two sudden deaths due tointentional butane inhalation. Two case reports with review of literature. J Forensic Leg Med. 2011;18:125-31.Department of Pathology, General Hospital Dr Ivo PediπiÊ, Sisak, Croatia

Prof. dr. Mladen VidoviÊ (donacija Kom

ori)

58

prelijeva iz javnog u privatni sektor, a na nje-mu su se okupili lijeËnici, novinari, predstav-nici farmaceutske industrije, udruga za zaπtituprava pacijenata i drugi. Predstavnici svih stra-na koje sudjeluju u potroπnji zdravstvenognovca prezentirali su i raspravljali o postoje-Êem stanju, buduÊnosti javnog i privatnogzdravstvenog sektora te financijskoj stabilnostii odræivosti sustava. Prema istraæivanju GFK-a ostvareno je u 2008. godini u privatnom

sektoru zdravstva oko 610 milijuna prihoda,a u javnom sektoru 17,2 milijarde kuna, pri-vatne zdravstvene usluge koristilo je gotovomilijun osoba, a broj lijeËnika u privatnomzdravstvenom sektoru utrostruËio se u pos-ljednjih desetak godina.

Ugovori koje je Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje sklopio s privatnimzdravstvenim ustanovama vrijedni su 728,7milijuna kuna, a potpisani su na razdoblje odtri godine sa 78 privatnih zdravstvenih usta-nova, 79 privatnih specijalistiËkih ordinacijai sa 112 specijalistiËkih ordinacija koje rade uzakupu prostora doma zdravlja.

•••••

• U sklopu 18. Motovunske ljetneπkole unapreenja zdravlja u Groænjanu i oveje godine odræan teËaj «Mediji i zdravljefl od24. do 26. lipnja u organizaciji Maria Harapi-na s Hrvatskog radija te dr. sc. Ognjena Brbo-roviÊa i dr. Tee VukuπiÊ Rukavina iz ©NZ-a«Andrija ©tamparfl.

Ovogodiπnji je teËaj bio posveÊentemi privatnog i javnog zdravstva, Ëije je mije-πanje doπlo u centar pozornosti nakon medij-skih objava da se sve viπe financijskih sredstava

Motovunska ljetna πkolaunapreenja zdravlja- teËaj «Mediji i zdravljefl

Privatno i javno zdravstvoBorka Cafuk

postoji kombinacija javnog s javnim ili privat-nog s privatnim onda je moguÊnost devijacijapuno manja nego kada je u kombinacija javnos privatnim.

JurkoviÊ se osvrnuo na stanje u Hr-vatskoj kakvo je bilo prije reforme zdrav-stvenog sustava koji je tada svaki mjesec stva-rao od 200 do 250 milijuna kuna novog du-ga. Dospjeli dug je dosegnuo 4,679 milijardikuna. U nekoliko sanacija zdravstvenog sus-tava potroπeno je 25,3 milijarde kuna, s time

• Tema javno-privatnog partner-stva atraktivna je i s pozicije dostatnosti pro-raËunskih sredstava i s pozicije zdravstvenepotroπnje u pojedinim zemljama pa tako i uHrvatskoj te svih prednosti i nedostataka jav-nog i privatnog zdravstva, a poglavito kadase radi o njihovoj kombinaciji jer to je uvijekjavnosti posebno s joπ jednog aspekta, a toje odreena moguÊnost devijacija, istaknuoje dræavni tajnik Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi dr. Draæen JurkoviÊ. Kada

da je zdravstveni sustav Ëitavo vrijeme i daljestvarao novi dug od oko dvije do dvije i polmilijarde kuna na godiπnjoj razini. Kontrolatroπenja novca bila je nedostatna, bolniËki jesustav bio neracionalan, postojale su duge lis-te Ëekanja, neujednaËen razvoj hitne medici-ne, primarna zdravstvena zaπtita bila je opte-reÊena administrativnim poslovima i postojalaje visoka stopa bolovanja.

Kada je bio sudionik Medija i zdrav-lja 2008. JurkoviÊ je, izmeu ostalog, prezen-tirao i ciljeve reforme zdravstva. Sada je pro-komentirao πto je od toga realizirano, uz na-pomenu da je sveobuhvatna reforma zdrav-stvenog sustava kontinuiran proces.

Jedan od ciljeva bila je financijskastabilizacija zdravstvenog sustava. Uvedeni sunovi modeli plaÊanja i danas je financijskisustav stabilan.

Reforma sustava PZZ-a obuhvatilaje uvoenje koncesija i decentralizaciju susta-va, rijeπen je status zakupaca, uveden je elek-tronski recept (eRecept od poËetka 2011. uËitavoj Hrvatskoj), elektronska uputnica (e-

Dræavni tajnik Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi mr. Draæen JurkoviÊ:

Javno-privatna partnerstvau Hrvatskoj i u svijetuBorka Cafuk

privatno i javno zdravstvo

Groænjan

privatno i javno zdravstvo

59

ku, transplantacijski program nam je jedan odkvalitetnijih u Europi i donijet je Zakon kojiprvi put regulira podruËje medicinske oplod-nje. Uveden je 81 inovativan lijek i novi sustavpraÊenja i odobravanja bolovanja.

Definicija i obiljeæja javno-privatnog partnerstva (JPP-a)

Zdravstvena potroπnja u svijeturaste, a rast BDP-a je i u najboljim uvjetimadva, tri ili Ëetiri posto u razvijenim zemljama.

- U Hrvatskoj je on mnogo manji. Srastom od dva do tri posto, uzmete li izdvaja-nja za zdravstveni sustav koja se u zemljamakreÊu od pet pa do najviπe 12 posto, nematemoguÊnosti pratiti tolik rast zdravstvene pot-roπnje pogotovo ako u vidu imate nove tehno-logije, nove zahtjeve struke i rast troπkova far-maceutske industrije. Nema tog proraËuna ni

Uputnica), elektronsko naruËivanje (eNaruËi-vanje) a elektronski zdravstveni karton (eKar-ton) uvest Êe se do kraja 2011. Osnovani susavjeti za zdravlje u svim æupanijama, provodese i uvode novi preventivni programi, pa sutako, istiËe JurkoviÊ, ugovorena 24 tima jav-nog zdravstva i za to je izdvojeno 12 milijunakuna prije godinu dana. Njihov je primarnizadatak provoenje preventivnih programau javnom sektoru. Reforma sustava hitne me-dicine u punome je jeku, a zavrπit Êe do 2015.

- Ono πto nismo uspjeli napraviti,i πto pokazuje kako sustav javno-privatnogpartnerstva moæe otiÊi i u drugu krajnost, gdjeprivatni partner dirigira uvjete umjesto da toËini javni partner - jest da nismo uspjeli uvestinovi naËin plaÊanja u PZZ-u.

Naime, unijeli smo mjeπoviti modelplaÊanja u PZZ-u, no nismo uspjeli uvesti tajmodel u omjeru u kojem smo mislili. Naπ jeprvi prijedlog bio 40 posto i 60 posto, gdjeje fiksna glavarina trebala iznositi 40 posto.To nismo uspjeli provesti zbog otpora jednogdijela lijeËnika. Zato danas i nemamo onajkrajnji rezultat koji smo trebali imati u PZZ-u, a to je promjena odnosa usluga izmeuPZZ-a i SKZ-a, naglasio je JurkoviÊ (slika 1.).

Cilj reforme bio je i racionalizacijabolniËkog sustava. Uvedeni su DTS i kate-gorizacija bolnica, akreditacija bolnica je utijeku, formirane su bolniËke jedinice za cen-tralno naruËivanje pacijenata, smanjene suliste Ëekanja, neke i za 30 posto, uvedene suspecijalistiËke uputnice, a oprema u bolnica-ma se obnavlja. UnatoË loπoj financijskoj si-tuaciji i dugu u zdravstvu krenuli smo, istiËeJurkoviÊ, u veliki projekt obnavljanja opremeod 830 milijuna kuna. Investira se u infrastru-kturu, reforma djelatnosti onkologije je u tije-

u razvijenim zemljama, a kamoli u tranzicij-skim zemljama Europe i svijeta koji moæe prati-ti ovakve zahtjeve i ovakav rast zdravstvenepotroπnje kakav je danas aktualan. Isto tako,iz toga proizlazi da potraænja za zdravstvenomzaπtitom u svim zemljama svijeta nadilazi dos-tupna sredstva i naravno da se onda suoËavates pitanjem dostupnosti zdravstvene zaπtite,dugoroËnom financijskom odræivosti i stabil-nosti zdravstvenog ali i financijskog sustava,naglasio je JurkoviÊ.

I upravo zbog toga je je JPP bitan.Prema definiciji iz Wikipedije JPP se moæe opi-sati kao kooperacija izmeu javnog i privatnogsektora na podruËju planiranja, proizvodnje,pruæanja, financiranja, poslovanja ili naplatejavnih poslova.

Javni sektor, istaknuo je JurkoviÊ,javlja se tom prilikom kao proizvoaË i ponu-aË takve suradnje - kao partner koji ugovornodefinira vrste i obim poslova ili usluga koje na-mjerava prenijeti na privatni sektor i koji obav-ljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru.Privatni sektor se javlja kao partner koji potra-æuje takvu suradnju, ako moæe ostvariti pos-lovni interes (profit) i koji je duæan kvalitetnoizvrπavati ugovorno dobivene i definirane pos-love. Pitanje je dakako omjera da to pero navagi izmeu interesa javnog i privatnog sekto-ra bude u ravnoteæi. Karakteristike projekataJPP-a su dugoroËna ugovorna suradnja (20do 25 godina) izmeu javnog i privatnog sek-tora i stvarna preraspodjela poslovnog rizika(poboljπanje kvaliteta usluge) i sveobuhvatnaodgovornost na strani privatnog sektora (slika2.). Agencija za javno-privatno partnerstvoRepublike Hrvatske, naglasio je JurkoviÊ, ovakodefinira JPP: to je dugoroËan partnerski odnosizmeu javnog i privatnog partnera gdje

Iz prezentacije dr. JurkoviÊaIz prezentacije dr. JurkoviÊa

- Odnos javnog u privatnog u PZZ-u je na strani privatnog

Dræavni tajnik Ministarstva zdravstvamr. Draæen JurkoviÊ

privatno i javno zdravstvo

60

Danaπnja rasprava, ustvrdio jeJurkoviÊ, trebala bi pridonijeti da se odredistrategija, odnosno πto mi to i u kojoj mjeri ikamo idemo u privatnom sektoru, a πto je jav-ni interes i πto se nuæno mora ostati u javnomsektoru (slika 3.).

Uloge i rizici

NajËeπÊe vrste JPP-a u zdravstvuvezane su uz pruæanje zdravstvenih usluga,pruæanje nezdravstvenih usluga tzv. outsour-cing, upravljanje zdravstvenim ustanovama,obnova, izgradnja i opremanje zgrada tehibridni ugovori (IT infrastruktura i IT usluge),objasnio je JurkoviÊ.

Uloga privatnog partnera obuhva-Êa financijska ulaganja, menadæment (brzinai efikasnost donoπenja odluka), uËinkovitost(sustav nagraivanja, bolja kontrola izvrπenja),upravljanje rizicima i transfer tehnologija kojenakon ugovorenog razdoblja prelaze u javnisektor. BuduÊi da privatni sektor teæi za pro-fitom moæe se dogoditi da se na raËun veÊegprofita smanji kvaliteta i zato javni sektor trebaimati dobru kontrolu.

Javni partner plaÊa usluge, koristiih te kontrolira izvrπenje i kvalitetu. Ako javnisektor nema jedan od ova tri parametra, nag-lasio je JurkoviÊ, bit Êe suradnja javnog i pri-vatnog sektora loπa.

Uzroci rizika od JPP-a su neadek-vatna regulatorna podloga, neadekvatanugovorni odnos, neuËinkoviti kontrolni meha-nizmi i slab institucionalni kapacitet za uprav-ljanje JPP-om.

Mogu se javiti i problemi. Primje-rice, JPP moæe postati financijski rizik za prora-Ëun ako je ugovor o JPP-u loπ pa usluga posta-je skuplja nego u javnom sektoru. Nadalje,mogu se stvoriti nepotrebni kapaciteti ili

stvoriti kapaciteti na pogreπnim mjestima, πtomoæe predstavljati financijski rizik za javnogpartnera zbog uπteda na raËun kvaliteteprivatnog partnera itd.

Buch bolnica poveÊala brojlijeËenih pacijenata, a uNorfolk & Norwich bolnicikuhinje su izvedene bezventilacije

JurkoviÊ je naveo i nekoliko prim-jera JPP-a. U Francuskoj postoji nacionalniprogram JPP-a, tzv. Hopital 2007, koji jepokrenut kako bi se „znaËajno poveÊale inves-ticije s ciljem poboljπanja pruæanja zdravstve-nih usluga i ekonomske optimizacije poslova-nja kroz modernizaciju i reorganizaciju zdrav-stvenih kapaciteta". Vrijednost JPP-a je 1,4 mi-lijarde eura, investicija je privatna i jamËi du-gogodiπnji ugovor s dræavom. Primjeri su Sve-uËiliπni bolniËki centar u Caenu, SveuËiliπnibolniËki centar u Rennesu, Oftalmoloπka bol-nica - nacionalni centar - „Quinze Vingts" uParizu i dr.

Buch bolnica u Berlinu, odnosnoSveuËiliπna bolnica - Charite University, javnaje bolnica privatizirana 2001. Ima 24 klinike,πest instituta i 1.100 postelja. Investicija u gra-evinsku infrastrukturu iznosi 215 milijunaeura, a u skupe tehnologije 39 milijuna eura.Rezultat JPP-a je poveÊanje broja lijeËenihpacijenata, troπak ljudskih resursa smanjen jeza 10 posto bez otpuπtanja, te se javno objav-ljuju izvjeπÊa o kvaliteti i ishodima zdravstveneskrbi.

Obnavljanje medicinske opreme uHrvatskoj takoer je primjer JPP-a. OdlukomVlade RH podræana je nabava medicinskeopreme u iznosu od 830 milijuna kuna.

privatni partner od javnog partnera preuzimaobvezu projektiranja, gradnje i/ili rekons-trukcije javne infrastrukture, a u svrhu pruæa-nja javne usluge iz okvira nadleænosti javnogpartnera, ili u svrhu osiguravanja javnom par-tneru potrebnih preduvjeta za pruæanje javnihusluga iz okvira njegovih nadleænosti, ili pru-æanje javne usluge krajnjim korisnicima iz ok-vira nadleænosti javnog partnera. Javni interes,objaπnjava Agencija, potpuno je osiguran krozsektorske zakone kao i kroz odredbe ugovorao praÊenju i nadzoru rada. Na taj naËin svatkodobiva - javni partner, privatna tvrtka, ali iπira javnost.

ZnaËi, sumirao je JurkoviÊ, nuænoje imati dobre zakone i dobre odredbe ugovo-ra te osigurati da javni sektor prati i nadzirekvalitetu i rad. A pravni okvir JPP-a u Hrvatskojje Zakon o javno-privatnom partnerstvu (Na-rodne novine, br. 129/08 i 55/11).

JPP je dugoroËan partnerski odnosizmeu javnog i privatnog partnera koji imasljedeÊa osnovna obiljeæja:

• Privatni partner od javnog par-tnera preuzima:

- obvezu projektiranja, gradnje i/ilirekonstrukcije javne infrastrukture, ukljuËujuÊigradnju i/ili rekonstrukciju javnih informacij-skokomunikacijskih sustava i/ili graevine odjavnog interesa

- pruæanje krajnjim korisnicima jav-nih usluga iz okvira nadleænosti javnog par-tnera.

• U zamjenu za preuzete obveze,javni partner moæe na privatnog partneraprenijeti odreena stvarna prava i/ili pri-vatnom partneru dodijeliti koncesiju i/iliprivatnom partneru plaÊati naknadu u novcu.

• Ugovor o JPP-u je temeljni ugo-vor sklopljen izmeu javnog i privatnog par-tnera, ili javnog partnera i druπtva posebnenamjene (DPN), kojim se u svrhu provedbeprojekta JPP-a ureuju prava i obveze ugovor-nih strana

• Javni partner je jedno ili viπe jav-nih tijela koje s DPN-om ili privatnim partne-rom sklapa ugovor, ili jedno ili viπe javnih tijelakoja su s privatnim partnerom Ëlanski pove-zana u zajedniËkom trgovaËkom druπtvu

• Privatni partner je gospodarskisubjekt koji je odabran na temelju provede-nog postupka javne nabave ili postupka dava-nja koncesije i koji s javnim partnerom sklapaugovor o JPP-u

• Agencija za JPP provodi postupakocjene i odobravanja prijedloga projekata JPP-a, dokumentacije za nadmetanje te konaËnihnacrta ugovora.

Iz prezentacije dr. JurkoviÊa- potroπnja u javnim i privatnim ustanovama

61

40 tisuÊa kuna penala. IsporuËitelj takoersnosi troπkove dijagnostike i lijeËenja za pru-æene usluge u drugim zdravstvenim ustano-vama koje osiguranici ne mogu ostvariti dokje njegov ureaj izvan funkcije.

Naravno, ima i loπih primjera JPP-a. U Engleskoj je takav primjer CumberlandInfirmary, Carlisle, u kojem su troπkovi odræa-vanja 50 posto veÊi od planiranih, loπe su iz-vedeni vodoinstalaterski radovi i sustav kana-lizacije. U Durham District General Hospitalupoplavljen je Odjel patologije tri puta u 18

mjeseci od otvaranja, od Ëega dvaput kanali-zacijom. Loπe je izveden sustav klimatizacijei ventilacije, a ormariÊi su izraeni od nekva-litetnih materijala tako da pucaju pod uobiËa-jenom bolniËkom opremom. Prostorije s ne-gativnim tlakom nisu proradile dvije godineod otvaranja Norfolk & Norwich bolnice, akuhinje su izvedene bez ventilacije pa osobljeradi na temperaturama od 30 do 44 stupnjevaCelziusa.

•••••

Financijski teret nabavke raspo-reen je tako da se financijska sredstva osigu-ravaju u Dræavnom proraËunu u razdoblju odπest godina s godinom poËeka, a tijekom togarazdoblja ureaji se koriste u dijagnostici i lije-Ëenju. Privatni partneri preuzeli su na sebestalnu i cjelovitu brigu o odræavanju i servisu,odnosno odgovornost za funkcioniranje ure-aja kroz cijelo vrijeme koriπtenja u razdobljuod πest godina. Pa tako, ne osposobi li privatnipartner, istaknuo je JurkoviÊ, ureaj u roku14 dana, 15. dan plaÊa zdravstvenoj ustanovi

Borka Cafuk

I uz to je potroπnja lijekova na go-diπnjoj razini neπto veÊa od tri milijarde kunau ljekarnama, a od toga 70 do 80 posto lje-karniËkog sustava je privatizirano. Dakle, od1996. godine na primarnoj razini imamo go-tovo potpuno privatiziran sustav, objasnio jeStrizrep.

Na taj Pravilnik su se nadovezali iprvi ugovori s privatnim partnerima na drugi-m razinama. Tako je 1997. potpisan prvi ugo-vor HZZO-a s privatnom bolnicom „Magda-lena" (osnovana je 16. rujna 1996., osnivaËje Medinvest d.o.o.), koja je uπla u Mreæu jav-ne zdravstvene sluæbe.

• NaËelno Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje (HZZO) nema nikakvu for-malnu ulogu u reguliranju javnog i privatnogsektora veÊ mu je uloga ugovaranje zdrav-stvenih usluga, neovisno o strukturi vlasniπtvaonoga tko te usluge pruæa, istaknuo je rav-natelj HZZO-a dr. Tihomir Strizrep. U sustavuveÊ duæi niz godina postoje institucije kojimaje osnivaË dræava., lokalna ili regionalna samo-uprava, ali i one koje su potpuno u privatnomvlasniπtvu. Elementi ugovaranja jednaki su zasve i nema razlika izmeu ustanova po tipuvlasniπtva. Ustav Republike Hrvatske jamËijednakost za sve oblike vlasniπtva i ne dozvo-ljava diskriminaciju po tipu vlasniπtva.

Strizrep je prezentirao pravne os-nove HZZO-a za ugovaranje sa svim ugovor-nim partnerima i mali presjek povijesti doga-anja u hrvatskom zdravstvu.

- Prvi akt je Pravilnik o uvjetima zadavanje u zakup zdravstvenih ustanova pri-marne zdravstvene zaπtite (PZZ) i ljeËiliπta iz1996. kojim je 70 do 80 posto, ovisno o æupa-niji, ordinacija PZZ-a preπlo u status zakupa.Meu njima su bile ordinacije opÊe medicine,stomatoloπke, pedijatrijske i ginekoloπkeordinacije i ljekarne. Da bi se stekao pribliæandojam o financijskoj razini, izdvajanje HZZO-a za cijelu PZZ na godiπnjoj razini sada je okotri milijarde kuna. Prema tome oko dvije do2,5 milijarde kuna je dio koji ide naπim ugo-vornim partnerima koji su privatnici, odnosnokoncesionari.

Prvi ugovori s privatnim poliklini-kama Hipokrat i Interdial za kroniËnu hemodi-jalizu sklopljeni su 1998. Prema tome, ustvrdioje Strizrep, duga je povijest partnerskog odno-sa izmeu HZZO-a, tj. javnog/dræavnog osigu-ravatelja i privatnog sektora na svim razinamazdravstvenog sustava.

Cijeli ovaj sustav temelji se na os-novnim pravnim aktima, tj. Zakonu o obvez-nom zdravstvenom osiguranju i Zakonu ozdravstvenoj zaπtiti, na temelju kojih se donosiOdluka o osnovama za sklapanje ugovora oprovoenju zdravstvene zaπtite iz obveznogzdravstvenog osiguranja, Pravilnik o standar-dima i normativima prava na zdravstvenuzaπtitu iz obveznog zdravstvenog osiguranjate mnogi drugi propisi i opÊi akti Zavoda kojireguliraju sektor zdravstva u Hrvatskoj.

Zakonska podloga u Zakonu o ob-veznom zdravstvenom osiguranju je »lanak68. koji kaæe da HZZO opÊim aktom uz sug-lasnost ministra nadleænog za zdravstvo, poprethodno pribavljenom miπljenju nadleænihkomora, u skladu s utvrenim opsegom pravana zdravstvenu zaπtitu te s utvrenim standar-dima i normativima zdravstvene zaπtite iz ob-veznoga zdravstvenog osiguranja utvruje na-Ëin provoenja zdravstvene zaπtite i drugeosnove za sklapanje ugovora sa zdravstvenimustanovama i privatnim zdravstvenim radnici-ma koji su ukljuËeni u mreæu javne zdravstve-ne sluæbe te cijene zdravstvene zaπtite u ukup-nom iznosu za punu vrijednost na zdravstvenuzaπtitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Ugovaranja usluga sizvanbolniËkim SKZZ-om

- Na temelju tog Ëlanka Odluka oosnovama za sklapanje ugovora o provoenjuzdravstvene zaπtite iz obveznog zdravstvenogosiguranja podrobnije utvruje naËin ugova-ranja zdravstvene zaπtite. U posljednjoj Od-luci, koja se odnosi na ugovorno razdoblje od

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Ravnatelj HZZO-a dr. Tihomir Strizrep:

Uloga HZZO-a u reguliranjujavnog i privatnog sektora

Ravnatelj HZZO-a dr. Tihomir Strizrep

privatno i javno zdravstvo

62

i odreene postupke za koje postoje duæe listeËekanja, npr. u djelatnosti oftalmologije ugo-varamo operacije katarakte.

Primjerice, s poliklinikama koje ima-ju ugovor s HZZO-om mjeseËno ugovaramo22 operacije da bi se smanjile liste Ëekanja jerjavni sektor ima tehniËke predispozicije i mo-guÊnosti ali nema ljudske, pa postoji potrebaza dodatnim ugovaranjem. Takve dvije mo-guÊnosti postoje na razini ugovaranja izvan-bolniËkog SKZZ-a i vrlo precizno definirajuono πto pruæa taj ugovorni partner, a tu senajËeπÊe radi o privatnim poliklinikama ili poli-klinikama Ëiji je osnivaË lokalna samouprava.

Ono πto je takoer dodatak koji dopoËetka 2010. nismo imali u ugovoru s izvan-bolniËkim partnerima jest odredba da se i teustanove, dakle ne samo bolniËke zdravstveneustanove, kroz centralne jedinice naruËivanjaobvezuju Ministarstvu zdravstva, tj. odjelu zaNacionalne liste Ëekanja, dostavljati podatkeradi potpunog i kvalitetnog praÊenja doga-anja u zdravstvenom sustavu i definiranjapotreba za ugovaranjem, objasnio je Strizrep.

Sniæavanje cijenai porast broja usluga

Bitnu razliku izmeu izvanbol-niËkog SKZZ-a i bolniËkog SKZZ-a ili domovazdravlja jest naËin plaÊanja. Domovi zdravljase plaÊaju kroz limit, πto znaËi da mjeseËnodobivaju dvanaestinu ugovorenih sredstava,bolnice takoer, a s raËunima koje ispostav-ljaju i opravdavaju ta sredstva. Za razliku odtoga, izvanbolniËki SKZZ dostavlja i obvezanje izdavati raËun za svaku uslugu koju izvrπi iHZZO plaÊa iskljuËivo izvrπenu uslugu.

2010. do 2012., za razliku od ranijih odlukaprvi put imamo i moguÊnost da, ako postojeproduæena Ëekanja za pojedine dijagnostiËkepretrage ili specijalistiËke preglede, HZZOmoæe dodatno ugovoriti potrebne kapaciteteda bi se smanjile liste Ëekanja, istaknuo jeStrizrep.

Ugovor sa svim partnerima HZZO-a vrlo je detaljan i definira sve elemente pru-æanja zdravstvene zaπtite, prava i obvezepartnera i HZZO-a (slika 1.).

Strizep je prezentirao znaËajne no-vine u odnosu na ranija ugovaranja s poliklini-kama.

- U ranijem ugovornom razdobljukoje je trajalo do kraja 2009. ugovarala se,primjerice, djelatnost radiologije u okviru dje-latnosti poliklinika. Poliklinike su imale pravoizvrπavati i HZZO-u fakturirati sve usluge kojespadaju u tu djelatnost. S ciljem da πto uspjeπ-nije troπimo sredstva koja imamo na raspo-laganju za taj segment zdravstvene zaπtite,tj. segment izvanbolniËke specijalistiËko-konzilijarne zdravstvene zaπtite (SKZZ), sviugovori za razdoblje 2010.-2012. imaju toËnodefinirano u okviru radiologije koje Êe postup-ke plaÊati HZZO.

ZahvaljujuÊi ovakvom naËinu ugo-varanja viπe nema moguÊnosti da ugovornipartner, primjerice u djelatnosti radiologije,fakturira klasiËni rentgen jer za te pretragenemamo liste Ëekanja i nemamo dodatnupotrebu za ugovaranje ali imamo duge listeËekanja za CT i magnet. Zato u ovom seg-mentu izvanbolniËkog SKZZ-a ugovaramosamo ono πto nam je dodatna potreba i πtose ne moæe na odgovarajuÊi naËin ili u odgo-varajuÊem roku ostvariti u javnom sektoru.Uz ovakav naËin ugovaranja na razini djelat-nosti u izvanbolniËkom SKZZ-u ugovaramo

- To znaËi da je teoretski moguÊeda neka poliklinika koja ima ugovor s HZZO-om u tijeku jedne godine ne uspije HZZO-ufakturirati niti jednu uslugu. U tom sluËajuHZZO toj ustanovi neÊe platiti niπta. HZZOplaÊa onoliko koliko je usluga stvarno izvrπeno,naglasio je Strizrep.

Joπ je jedna odredba ista za sve.Utvrdi li HZZO na kraju godine da je izvrπenoviπe usluga nego je limitom predvieno, HZZOte raËune vraÊa bez plaÊanja. Limit koji postojiu ugovorima jamac je financijske stabilnostisustava i sluæi za predvianje troπkova uodreenoj godini. Odlukom o osnovama zaugovaranje utvruju se cijene zdravstvenihusluga (slika 2.). -

Vidite da se te cijene Ëitavo vrijemestalno sniæavaju. ZahvaljujuÊi tome za manjesredstava uspijevamo dobiti viπe pretraga.Konkretno, primjerice cijena MR-a do srpnja2008. obraËunavala se po tzv. Plavoj knjizi.Do tada je prosjeËna cijena MR-a prelazila1.800 kuna. Kada smo sredinom 2008. uvelijedinstvene cijene, tada je ona utvrena narazinu od 1.120 do 4.000 kuna, grupirani susvi postupci u 10 stupnjeva kompleksnosti.

Isto tako bilo je za CT koji je do tadaprosjeËno koπtao 1.200 kuna a od tada 720do 4.000 ovisno o sloæenosti postupka. MaloÊu se osvrnuti i na novija dogaanja. Isti onipotpisnici pisma radiologa od prije nekolikomjeseci, tada su takoer pisali HZZO-u, tj.meni osobno, da takvim sniæavanjem cijenaæelim uniπtiti hrvatsku radiologiju, a dvije ilitri godine nakon toga piπu o tzv. lukrativnimugovorima HZZO-a s privatnim poliklinikama,izjavio je Strizrep (slika 3.).

Realne potrebe na temelju miπljenjaspecijalista koji upuÊuju pacijente na odreene

Slika 1. Iz prezentacije dr. StrizrepaSlika 2. Iz prezentacije dr. Strizrepa

- Odlukom o osnovama za ugovaranje definiraju se cijene zdravstvenih usluga

privatno i javno zdravstvo

63

na godiπnjoj razini izdvajamo gotovo dvije mi-lijarde kuna viπe. Ukupna izdvajanja za izvan-bolniËki SKZZ smanjuje se iz godine u godinu.Dakle, imamo znaËajan porast broja pretragaa smanjena izdvajanja. Za razliku od toga ima-mo znaËajan porast sredstava u bolniËkojzdravstvenoj zaπtiti a stagnaciju broja usluga,naglasio je Strizrep (slika 4.).

Paralelno sa svim ovim na svim serazinama smanjuju troπkovi. Na primjeru sa-mog HZZO-a sa 606 milijuna kuna, koliko jebio ukupan troπak poslovanja HZZO-a 2007.,u 2010. on je bio 409 milijuna kuna, a u ovojgodini planirano je 418 milijuna kuna, s timeda treba uzeti u obzir da je HZZO-u pripojenHrvatski zavoda za zdravstveno osiguranjezaπtite zdravlja na radu koji je samo za plaÊetroπio oko 20 milijuna kuna.

Dakle 200 milijuna kuna razlike nijeotiπlo iz zdravstvenog sustava veÊ se prelilou zdravstvene usluge, lijekove itd.

Izazovi modernihzdravstvenih sustava

Strizrep se osvrnuo i na nekoliko Ëi-njenica koje su vaæne za razvoj i buduÊnostzdravstvenog sustava. Izazov je za modernezdravstvene sustave da je njihova razvijenostpostala glavnim pokazateljem socijalnog igospodarskog razvoja i zato zdravstvenisustavi postaju sve vaænija tema financijskihi politiËkih razgovora i pregovora.

- Svi smo svjesni starenja populacijei poveÊanja broja kroniËnih bolesnika. Naprimjer, samo u Hrvatskoj ima oko 250 tisuÊaregistriranih dijabetiËara, od Ëega ih oko 80posto ima dijabetes tipa 2, koji se moæe pre-venirati u 90 posto sluËajeva.

Razina troπka za lijeËenje dijabetesau Hrvatskoj je nekoliko milijardi kuna godiπnjekada se u obzir uzmu bolniËko lijeËenje, lije-kovi, ortopedska pomagala i svi drugi troπkovi.Uz dobru prevenciju moæemo sprijeËiti razvojbolesti, a posljediËno tome i troπak. Uz sta-renje populacije vezane su i razne etiËkedileme.

Ponekad se donese odluka da nekilijek na teret obveznog zdravstvenog osigura-nja moæe, odnosno ima pravo imati osobamlaa od 65 godina. Takve dileme su sve Ëeπ-Êe u zdravstvenom sustavu. Osiguranje kvali-tete postaje vaæno. Uz sve to prisutan je i sta-lan rast troπkova zdravstva svijetu od pet do10 posto godiπnje, premda nema jasnih doka-za o poboljπanju zdravstvenog stanja, niti opoboljπanju uËinkovitosti zdravstvenog susta-va uz enorman porast troπkova svake godine.Postoje odreene teπkoÊe u integraciji razliËi-tih razina zdravstvene zaπtite. Postoji dubokjaz izmeu primarne i sekundarne zdravstvenezaπtite.

Ne postoji gotovo uopÊe, uz nekeiznimke, komunikacija izmeu primarne i dru-gih razina zdravstvene zaπtite, ali ni obrnuto.Postoji velik jaz, usudim se reÊi Ëak i netrpelji-vost lijeËnika primarne razine prema lijeËnici-ma na sekundarnoj razini, i obrnuto. Osim to-ga, postavlja se pitanje kako regulirati radlijeËnika iz javnog sektora u privatnom sekto-ru. Na to pitanje nitko na svijetu nema kona-Ëan odgovor.

Takoer, pitanje je i kako zadræatizdravstvene radnike u javnom sektoru. To sudileme odnosa izmeu privatnog i dræavnogzdravstva koje su dugoroËno pred nama, alii pred svim zdravstvenim sustavima u svijetu,zakljuËio je Strizrep.

•••••

privatno i javno zdravstvo

Slika 3. Iz prezentacije dr. Strizrepa - Porast broja dijagnostiËkih pregleda kroz godine

pretrage iz godine u godinu rastu. MR je s25.000 postupaka godiπnje doπao na gotovo60.000. CT sa 136.000 na 165.000. PET/CTs 242 na 6.387.

- Premda se stalno poveÊava upu-Êivanje na ove pretrage - uspjeli smo ostvaritinov naËin financiranja zdravstvenih ustanovapo kojemu bolnice imaju na godiπnjoj razinioko 700 milijuna kuna veÊi prihod no πto suga imale prije reforme, a domovi zdravljaimaju veÊe prihode za oko 60 milijuna kunana godiπnjoj razini.

Prije reforme 2007. HZZO je za bol-niËku zdravstvenu zaπtitu izdvojio ukupno7.903.175.737 kuna, a 2010. usprkos recesiji

Slika 4. 1. Iz prezentacije dr. Strizrepa

Groænjan

Moæe se skoknuti, da, samo morateimati vlastiti helikopter. Ova dræava kroz sustavjavnoga zdravstva omoguÊava da se i na uda-ljenim podruËjima, na kojima æivi malo ljudi,ostvari odreena kvaliteta zdravstvene zaπtite,objasnila je Jureπa.

64

vlasniπtva veÊ raspolaganja sa sredstvima kojasmo mi investirali.

- OËekujemo da prava, opseg iprioriteti zdravstvene zaπtite budu jasno defi-nirani i regulirani zakonima. Mi nismo u tomeloπa dræava, dapaËe mi smo jedna od rijetkihdræava koja ima relativno dobre zakone.

Takoer, imamo neπto πto malozemalja u svijetu ima, a to je program mjerazdravstvene zaπtite iz osnovnog osiguranja.Na æalost, on je popis æelja a ne realiteta πtonam osiguranje osigurava.

Drugim rijeËima, veÊina zemaljaovakav dobar program nema ali ima neπtodrugo - dobru policu iz koje svaki osiguranikmoæe proËitati ima li u tri godine, primjerice,jedanput pravo na oftalmoloπki pregled, imali pravo na operaciju itd. Naπ je program mjerazaista znanstvena fantastika u najboljem, a nepejorativnom smislu, dakle sve ono πto bi sus-tav mogao dati. Svatko od nas zna da je popis

• Branjenje javnog zdravstva usmislu zdravstvene zaπtite i koncepta javnogzdravstva zapravo nije teπko. Tu Ëak niti nemadileme. Privatno i javno u zdravstvu zapravopodlijeæe potpuno razliËitim naËelima, nisunikakva kompeticija jedno drugome, mogubiti dobra dopuna i ono bitno, da se zdravstvokao sustav mora temeljiti na principima kojisamo djelomiËno mogu zadovoljiti privatnisustav, istiËe prof. Jureπa, proËelnica Katedreza socijalnu medicinu i organizaciju zdravstve-ne zaπtite MEF-a u Zagrebu, ©NZ Andrija©tampar.

- Ne radi se, dakle, o antagonizmuveÊ o pokuπaju da vidimo πto javni sustavmora zadovoljiti i koje su njegove premise akoon zaista æeli biti na dobrobit svih nas. Mi svikao graani participiramo u tom sustavu. Jav-no-zdravstveni sustav ima neke osnovne prin-cipe. Prvo je solidarnost. Svi plaÊamo da bijavni sustav bio prema nama solidaran i da bibio neprofitabilan jer ne oËekujemo da na na-ma zarauje. Potom, da smo jednakopravni,da je taj sustav praviËan, da daje otprilikesvima ono πto trebaju i da smo pritom sigurnida su nam prava jednaka ili podjednaka. I onmora uravnoteæiti tri komponente: korisni-ka/pacijenta - zdravstvene radnike - sustav.

Stolac koji ima tri noge nije baπpreviπe stabilan ali ne mora biti loπ ako su tetri noge dobro postavljene, naglasila je Jureπa.

Hrvatska je jedna od rijetkihdræava s dobrim zakonima alii programom mjera koji jepopis æelja

Javno je sve ono za πto mi odvaja-mo novce u zajedniËku kasicu prasicu. To jedio javno-zdravstvenog novca. To nije pitanje

æelja ono πto dajemo djeci da napiπu DjeduMrazu s dubokom vjerom da Êe se neπto odtih æelja ispuniti i obiËno se to i dogodi. Mislimda u tom pogledu treba napraviti kvalitativniiskorak, to malo promijeniti, i tada Êemo svibolje sjediti na one tri noge, izjavila je Jureπa.

Takoer, oËekujemo da Êe standa-rd koji Êe se kroz taj program mjera dati omo-guÊiti dostupnost, kontinuiranost, cjelovitosti sveobuhvatnost zdravstvene zaπtite. Jasnoje da se ne oËekuju idealni uvjeti i nitko ih usvijetu nema.

Jureπa je istaknula da dvije kompo-nente Ëine javno-zdravstvenu zaπtitu: finan-ciranje i Mreæa javno-zdravstvene djelatnosti,koja ukljuËuje sve razine zdravstvene zaπtite.Kod nas je Mreæa definirana ugovorom sHZZO-om i sve πto u nj ue viπe nije privatnoveÊ je javno. To je ono, napominje Jureπa, πtouporno stvara zabunu.

Civilizacijski iskorakhrvatskoga javnog sektora

Javni sektor u Hrvatskoj ima odre-ene specifiËnosti, koje su civilizacijski iskorak.

- U ovoj dræavi nema neosiguranihosoba. Biti neosiguran u ovoj dræavi nemo-guÊa je misija. Ne znam πto ljudi trebajunapraviti da izgube zdravstveno osiguranje.To je golema beneficija. Postoje zemlje u za-padnoj Europi u kojima ljudi nemaju osigu-ranje a pritom su to visoko socijaliziranedræave, izjavila je Jureπa.

OËekujemo da Êe standard bitipodjednak, a da bi se to osiguralo mora se iÊiza 20 do 30 posto stanovnika ove dræaveispod svih standarda i normativa.

- Na primjer, na Visu morate imatiËetiri lijeËnika za tri tisuÊe ljudi koji tamo æive,inaËe ne moæete osigurati pogon, jer bi toznaËilo da dva lijeËnika i njihove medicinskesestre rade praktiËki svaki drugi dan 24 sata,a to je nemoguÊe. A takvih u Hrvatskoj nijemalo.

To je ono πto nekada naπi kolege izzapadne Europe ne razumiju. Oni ne razumijuda se Hrvatsku, za razliku od Belgije, ne moæes jednog na drugi kraj prijeÊi za oko sat vre-mena brzim vlakom. Oni misle da bi se moglo„skoknuti" do Dubrovnika.

Prof. dr. Vesna Jureπa,Medicinski fakultet, ©NZ Andrija ©tampar:

Uloge i moguÊnostijavnog sektora u zdravstvu

Prof. dr. sc. Vesna Jureπa

Borka Cafuk

privatno i javno zdravstvo

65

tom sustavu, koji za njihovu edukaciju nedobiva gotovo nikakve novce.

Na zdravstvenom sustavu je i teretunapreenja struËnog rada, razvijanja modelakontrole i implementacije novina. To se nemoæe traæiti od nekog koji je u profitu jer utome nema profita veÊ samo troπak za dob-robit sviju. Ne treba zaboraviti ni na znan-stveni rad.

HZZO treba postatiosiguravajuÊi fonds jasno definiranim pravimai obvezama korisnika

- Vaæna su i iskustva drugih. Oni ko-ji su napravili iskorak u javnom zdravstvenomsektoru, a to su veÊinom zemlje koje imajuvisoko socijaliziranu medicinu ili zdravstvo,uspjeli su jasno utvrditi pravila - policu, njenopseg, nagrade.

Voljela bih da naπ HZZO nije ZavodveÊ osiguravajuÊi fond i da ima jasno defi-nirana prava/obveze korisnika/osiguranika. Uto se treba HZZO konaËno pretvoriti jer tadaÊe pravila igre biti posve jasna i svima Êe bitijasno na πto se ima pravo, a s druge strane Êese olakπati nadzor i kontrola kvalitete. O ugo-varanju usluga jako smo malo govorili. Mi neugovaramo u pravom smislu.

Imamo HZZO ali on nema pravepartnere, tipa Komore, Zbora, Sindikata.Pitanje je kako te tri institucije umreæiti u jednotijelo koje postaje pregovaraË prema osigura-vajuÊem druπtvu, naglasila je Jureπa i dodalada ugovaranje mora predvidjeti da se dio no-vaca saËuva za one koji su posebno ugroæeni.

Posvuda javno-zdravstveni dio kojiide iz fondova, koji se financira iz dohotka,poreza i dr., predvia dio novaca koji se Ëuvaza preventivnu zaπtitu, za malu djecu, majkeitd. Jureπa je upozorila i na negativan primjerSAD-a koji je tek 1997. prvi put uveo jav-no/dræavno osiguranje za djecu.

- Djeca nemaju stranku, mi samomoæemo biti njihovi advokati. Kod nas u Sa-boru svi se rasplaËu jedino kad se raspravljao vinu, koliko sam vidjela. To duboko emo-cionalno dotakne sve. Kad se raspravlja otome treba li se poveÊati normativ i standardu zaπtiti djece, onda se preko toga preleti pohitnom postupku. Ali kad bi doπle proteze nared, o njima bi se vjerojatno puno viπe rasprav-ljalo, bilo bi aktualnije, komentirala je Jureπa.

Nije problem u mijeπanju privatnogi javnog veÊ u pravilima igre. Kada privatnopostane dio onoga πto se financira iz javnogsustava, onda su pravila igre identiËna. Jasnoje da privatno mora imati profit, da mora

Sustav zdravstva je korektiv u druπtvu. VrloËesto zdravstvo financira, odnosno zdrav-stveni se novac troπi na podruËje socijalneskrbi, obrazovanja i dr. Velik dio osiguranjau svijetu ne pokriva rehabilitaciju i njegu kaoπto to Ëini hrvatsko osnovno osiguranje.

Programi specifiËnih zaπtita, odmale djece do radnika, vani se vrlo Ëesto fi-nanciraju iz drugih fondova i sredstava, Ëestood poslodavca. Na æalost, istiËe Jureπa, mismo u takvim ekonomskim prilikama zaπtiteuopÊe viπe neÊe biti prepustimo li je potpunoposlodavcu jer je on nema od kuda financirati.Takoer, naπ sustav pokriva lijekove i parti-cipacije u odreenim vrlo skupim zahvatimai lijeËenjima.

ZadaÊa je javnog sektora u zdrav-stvu da na podruËju zdravstvene zaπtite osigu-ra nekoliko stvari - osnovnu zdravstvenu zaπti-tu svim osiguranicima/graanima pod jedna-kim uvjetima i u jednakom opsegu; stabilansustav; preventivnu i specifiËnu zdravstvenuzaπtitu za odreene populacijske skupine -djecu, osobe s posebnim potrebama, podpoveÊanim rizikom.

- Bilo je govora o preventivi dijabe-tesa. Mi moramo sustav financiranja djelo-miËno usmjeriti na drugu stranu da bismodobili efekt o kojem se govori. Ako s preven-tivom ne krenemo od prehrane u vrtiÊima,mi Êemo i dalje imati 250 tisuÊa dijabetiËara.Gdje Êemo investirati? To je druπtvena odluka,odluka ove zajednice da investira u ono πtomisli da Êe dugoroËno donijeti dobrerezultate, kaæe Jureπa.

Osnovno osiguranje pruæa nam so-cijalnu sigurnost i zdravstvene prava, te nampodsvjesno pruæa osjeÊaj sigurnosti. Na tomedalje treba graditi povjerenje cijelog sustava.

- Skrb za osobe s posebnim potre-bama u puno zemalja se financira iz posvedrugih izvora, tipa donacija i sl. To nije naπatradicija. Kod nas je to vrlo teπko ustrojiti. Pita-nje je zaπto preuzimati model koji narodunaprosto ne leæi? Ne moæete u Turskoj raditiisto πto i u Engleskoj ili u GrËkoj. Mogu se onipozivati na Europsku uniju koliko god æele,ali se Grci ne æele odreÊi svog 38-satnogradnog tjedna, 15 ili 16 plaÊa i mislim da Êese EU ozbiljno muËiti s njima. Jer ne moæeteljudima izvana nametnuti potpuno drugaËijimodel. Tradicije su preduge. I zato je vaænoiz svijeta preuzeti ono πto je dobro, modifi-cirati i prilagoditi svom sustavu i tako guratinaprijed, istiËe Jureπa.

Takoer, javno-zdravstveni sustavmora osigurati poslovanje subjekata podjednakim uvjetima. On mora osigurati i edu-kaciju. Od njega se oËekuje da dræi cijeli teretedukacije zdravstvenih radnika. Zdravstvenise radnici ne mogu odπkolovati ako ne uËe u

raditi po drugim principima jer inaËe ne moæeostvariti profit i to nije niπta loπe. Bitno je daza onaj dio, u kojem su je privatno uπlo u nov-ce koje smo mi svi odvojili, pravila igre budupotpuno ista jer u suprotnom sustavi padaju.Kroz privatno se, takoer, moæe poticati javnokao pozitivna konkurencija, napomenula jeJureπa.

- Zaπto smo doπli u stanje u kojemjesmo? Zaπto se poljuljalo povjerenje u javno?Ima puno razloga. Jedno je da Ëesto mijenjaosustav a mi nismo shvatili πto se dogaa.Privatizirali smo PZZ kroz model zakupa zakoji su nam nakon deset godina u Ministarstvuzdravstva rekli da je to protuzakonit pravniodnos. A od prvoga smo dana govorili da jezakup nelegalan odnos. Nakon 10 godina jeutvreno da to treba promijeniti. Moæda sukoncesije dobar put, no o tome premalo znamda bih govorila, izjavila je Jureπa.

Kod nas je podjela na osnovno,dodatno i dopunsko osiguranje ostala nede-finirana. Ne postoji osnovna polica i dok seona ne definira i dalje Êemo imati neprilika.Zanimljivo je da se svi bune protiv javnogzdravstva ali bi svi uπli u Mreæu jer bi rado daih financira dræava, jer to predstavlja sigurnost- siguran izvor prihoda.

- Javni sektor je potreban jer je tozaista civilizacijski napredak. Zaista mislim dasu prva osiguranja krenula kao javna, a ne kaoprivatna. Dobrobit za sve, solidarnost iz, reklabih, sasvim sebiËnih razloga - ja oËekujem dase sutra netko brine o meni.

Stabilnost sustava ne moæe sestvoriti na profitu jer je profit sam po sebi rizik.Za stabilnost sustava potreban je javni sektor.Treba li privatnom sektoru konkurencija?Treba, kao πto treba i javnome, zakljuËila jeJureπa.

•••••

privatno i javno zdravstvo

Tuπkanova 37

privatno i javno zdravstvo

66

Sve to jasno zakonski potvruje,objasnio je, Ëetiri bloka normi: ustavne nor-me, i to Ëlanci 48, 49 i 50 koji govore o gospo-darskim i socijalnim pravima. Meu njima sudvije izrazito znaËajne koje se tiËu privatnogzdravstva, a to su vlasniËka te poduzetniËkai træna prava koja su temelj gospodarskograzvoja Hrvatske. »lanci 1, 6 i 7 Zakona o usta-novama definiraju kada se osniva profitabilna,a kada neprofitabilna ustanova, koje suposljedice toga i kakav im je poloæaj. Zakono zdravstvenom osiguranju, od Ëlanka 44 do47,, govori o osnivanju i uvjetima za osnivanjeprivatnih ustanova. Zakon o obveznom zdrav-stvenom osiguranju u Ëlancima 68, 69, 74 i79 govori kako se uspostavljaju odnosi ugova-ranja izmeu javnog i privatnog.

- Norme su u pravilu korektne, nedovode u pitanje razvoj privatnog sektora, noprovedbeni mehanizmi su ono πto to dovodiu pitanje. Privatni sektor je danas ugroæenijiod javnoga, a perspektiva mu je, ako pratimosvjetske trendove, da jednog dana apsolutnonadjaËa javni sektor, zakljuËio je uvodnoKlepo.

Privatni sektor jenajzastupljeniji u PZZ-u

NajËeπÊe se o privatnom sektorugovori kada je rijeË o poliklinikama, a UPUZ uprezentaciji æeli prikazati i dokazati da seprivatni sektor javlja ne samo u specijalistiËkokonzilijarnoj zdravstvenoj zaπtiti (SKZZ), veÊi u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti (PZZ), a tosu koncesionari, ustanove za njegu u kuÊi,ustanove za fizikalnu terapiju itd. i u njoj jenajviπe zastupljen, objasnio je vanjski suradnikUPUZ-a dipl. oec. Ivan Lukovnjak (slika 1.).

• Do sada ni na jednoj razini nismoimali raspravu o javnom i privatnom zdrav-stvu. U posljednje dvije godine od kada jedonesen Zakon o javno-privatnom partner-stvu, o odnosu privatnog i javnog, poloæajui ulozi privatnog u sustavu zdravstva nije seraspravljalo sve do ovog teËaja, istaknuo jeravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu(UPUZ) dipl. iur. Mile Klepo.

- Mi smo tu temu temeljito raz-motrili zato πto je u UPUZ-u cijeli javni sektori viπe od stotinjak ustanova privatnoga sek-tora. S naπe pozicije promicanje interesa pos-lodavaca i javnog i privatnog sektora potpunosu jednaki. Mi mislimo da je javno i privatnopotpuno jednako - ono je ustavno jednako,ono je komplementarno do te mjere da neznate zapravo granicu do koje bi se trebalorazvijati javno, a do koje privatno, izjavio jeKlepo.

Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvudipl. iur. Mile Klepo i vanjski suradnikUPUZ-a dipl. oec. Ivan Lukovnjak:

Uloga i moguÊnostiprivatnog sektorau zdravstvu

Slika 1. Iz prezentacije dipl. iur. Klepe i dipl. oec. Lukovnjaka- zastupljenost privatnog sektora u PZZ-u u Zadarskoj æupaniji

Borka Cafuk

Vanjski suradnik UPUZ-adipl. oec. Ivan Lukovnjak

i ravnatelj UPUZ-a dipl. iur. Mile Klepo

67

Privatni sektor pokriva gubitke izvlastitih sredstava. Kadrovski se potencijaliuglavnom preuzimaju iz javnog sektora imiπljenje je UPUZ-a da privatni sektor neÊe upotpunosti stasati dotle dok sam ne poËnerazvijati i stvarati vlastite kadrove.

Preuzimanjem kadrova iz javnogsektora preuzimaju se i njihove navike koje sunerijetko u koliziji s principom poslovanja pri-vatne ustanove. Pruæanje zdravstvenih uslugakombinacija je vlastitih kadrova i kadrovatemelj ugovora o djelu. Obvezna je primjenaprofitnog raËunovodstva, prihodi se iskazujukao fakture a ne kao naplaÊena realizacija.

Samim time problem nastaje akoprivatna poliklinika prefakturira maksimalniiznos sredstava jer se javlja viπak prihoda i do-bit a te su ustanove i obveznici poreza na do-bit. Sama Ëinjenica da su obveznici poreza nadobit i da vode profitno knjigovodstvo govorio tome da se u ustanovama privatnog karak-tera moæe stvarati dobit. I na kraju, jedan dioprivatnih ustanova, koje su organizirane kaotrgovaËka druπtva, obveznici su i Zakona oPDV-u.

Prema statusu na træiπtu privatni sesektor dijeli u tri grupacije. Oni koji imaju ugo-vor samo s HZZO-om, i to je uglavnom u PZZ-u. Potom, postoje ustanove koje prihod is-kljuËivo ostvaruju na slobodnom træiπtu te onikoji imaju ugovor s HZZO-om i pojavljuju sena slobodnom træiπtu, a ovo je u javnosti naj-spornija varijanta.

- No, nemojte zaboraviti da postojiniz javnih ustanova koje djelomiËno ugovarajus HZZO-om a djelomiËno su na træiπtu, prematome to nije specifikum privatnog sektora.Primjer tome su naπe specijalne bolnice za re-habilitaciju, one 50 posto svojih kapacitetaprodaju na træiπtu. Naπi zavodi za javno zdrav-stvo ostvaruju preko 50 posto prihoda na træiπ-tu. Prema tome, ono zbog Ëega Ëesto putaprozivamo privatni sektor karakteristika je ijavnog sektora, naglasio je Lukovnjak.

GovoreÊi o ulozi i mjestu privatnogsektora na træiπtu, Lukovnjak je ustvrdio da jeprivatni sektor komplementaran javnom sek-toru u segmentu obveznoga zdravstvenogosiguranja. Privatni sektor moæe biti i u funkcijiproπirenja spektra usluga javnog sektora. Onpruæa usluge koje predstavljaju nad-standard,ulaæe u nove tehnologije i uvodi nove zdrav-stvene usluge. To je pogotovo vaæna ulogaprivatnog sektora kad imamo restriktivno in-vestiranje te probleme sa obnavljanjem op-reme i investiranjem u nove tehnologije.

Takoer, privatni sektor pruæazdravstvene usluge koje nisu obuhvaÊeneobveznim zdravstvenim osiguranjem teosobama iz drugih zemalja.

Prednost je privatnog sektora πtoon moæe investirati u opremu i prostorvlastitim ili kreditnim sredstvima, te izabireprofitabilnije djelatnosti i zaobilazi manjeprofitabilne. No to ne znaËi da je privatni sek-tor povlaπten. Privatni sektor raspolaæe naj-novijim tehnologijama, stimulativno vrednujerad, potpuno je informatizirao radni proces,elastiËniji je prilikom reakcije na promjeneuvjeta poslovanja i moguÊnost promjenestrukture kapaciteta, odnosno nadogradnje.

Privatni sektormoæe biti konkurentanjavnom sektoru

Privatne zdravstvene ustanoveulaze u ugovorni odnos s HZZO-om jer suoËito nedostatni kapaciteti javnih ustanova,odnosno liste Ëekanja.

One raspolaæu kvalitetnim insta-liranim kapacitetima i Ëinjenica je da privatnisektor u vrijeme osnivanja ima veÊe kapacitetenego πto ih moæe popuniti i logiËno je da diotih kapaciteta ugovori s HZZO-om.

Na taj naËin privatne zdravstveneustanove poveÊavaju stupanj iskoriπtenostiinstaliranih kapaciteta, smanjuju fiksne troπk-ove, pa im i usluga postaje jeftinija, osigu-ravaju kontinuirani priliv bolesnika i sredstavate izbjegavaju rizike karakteristiËne za slobod-no træiπte. Zbog svega toga, istaknuo je Lukov-njak, privatni sektor u odreenim trenucimamoæe biti konkurentan javnom sektoru.

Razlika u poziciji privatnog i javnogsektora je i u tzv. decentraliziranim sredstvimaa u njima participiraju iskljuËivo javne usta-nove.

- Dakle, javna ustanova pored togaπto dobije naknadu za pruæenu uslugu, krozdecentralizirana sredstva dobiva namjenskasredstva za investicije. Na æalost, sve veÊi diotih sredstava sluæi za vraÊanje raznoraznihkredita i to po osnovi plaÊanja starih dugova,a to u ovoj godini iznosi 403 milijuna kuna,izjavio je Lukovnjak.

U ovoj se godini predvia 800milijuna kuna za opremanje javnog sektora.Privatni sektor to osigurava iz vlastitih sred-stava. Od 1994. godine utroπeno je viπe od10 milijardi kuna u pokrivanje gubitka javnogsektora.

Prema tome Ëinjenica je da javnisektor, uz to πto dobiva ugovore i ugovoromzajamËene cijene, dobiva i dodatna sredstva.Zbog svega toga privatni sektor u krajnjoj linijimoæe osigurati uspjeπniji rad a samim time imanje troπi.

GovoreÊi o vlasniËkoj strukturi pri-vatnog sektora Lukovnjak istiËe da je pomaloapsurdno da su vrlo zastupljene privatnezdravstvene ustanove Ëiji je osnivaË osigu-ravajuÊe druπtvo, odnosno komercijalna osig-uravajuÊe druπtva. - Postavlja se pitanje zaπtosu osiguravajuÊa druπtva osnovala svoje po-liklinike ili zdravstvene ustanove, drugim rije-Ëima bave li se ona osnovnom djelatnosti, ato je prodaja osiguranja, ili su se na neki naËinpreregistrirala i poËela baviti prodavanjemzdravstvenih usluga. Jer kada dobijete policuod odreenog osiguravajuÊeg druπtva prak-tiËki ste dobili kvantum zdravstvenih uslugakoje moæete koristiti, i to iskljuËivo u njihovimkapacitetima. Mislim da je tako velik brojustanova u vlasniπtvu osiguravajuÊih druπtvana neki naËin posljedica postojeÊih Zakonao dodatnom zdravstvenom osiguranju.Naime, prema tom Zakonu javna zdravstvenausta-nova mora imati suglasnost HZZO-a iMinis-tarstva zdravstva da ue u ugovorneodnose s komercijalnim osiguravajuÊimdruπtvima. Kako je javno poznato da su svikapaciteti jav-nih zdravstvenih ustanovaugovoreni s HZZO-om, one ne moguulazitiu ugovorne odnose s komerci ja lnimosiguravajuÊim druπtvima i u takvoj su situacijita druπtva poËela razvijati paralelne, odnosnovlastite kapacitete, ustvr-dio je Lukovnjak.

Osim toga postoje i zdravstveneustanove u vlasniπtvu trgovaËkih druπtava,zdravstvene ustanove u vlasniπtvu pojedinacaili grupe pojedinaca, i privatna praksa osob-nim radom.

Privatni sektorje komplementaran javnomu segmentu obveznogazdravstvenog osiguranja

Nekoliko je specifiËnosti privatnogsektora u odnosu na javni. Privatni se bazirana vlastitim ulaganjima i ne aplicira na javnasredstva. Privatne ustanove u strukturi svojihtroπkova imaju amortizaciju, koja u Hrvatskoju javnom sektoru ne postoji od 1994. i sadasu zbog toga u teπkoÊama s distribucijom iliredistribucijom investicija koje ne prate amor-tizaciju, odnosno obnavljanje opreme.

- Primjerice, imamo primjer da jeoprema u bolniËkom sustavu otpisana s 84posto, πto znaËi da je njena efikasna vrijed-nost 15 do 17 posto. S time da su razlike odustanove do ustanove vrlo velike jer se sadasredstva usmjeravaju ne po principu amorti-zacije veÊ odluka, a tu su normalno uvijek pri-sutne razliËite lobijske strukture koje onda ideterminiraju raspodjelu, istaknuo je Lukov-njak.

privatno i javno zdravstvo

privatno i javno zdravstvo

68

jene identiËni. Zatim, da se privatnom sektorupogoduje prilikom ugovaranja zdravstvenezaπtite, πto takoer nije toËno kao ni tvrdnjeda privatni sektor predstavljaju subjekti kojiposluju iskljuËivo na slobodnom træiπtu te daposlovanje privatnog sektora nije transpa-rentno kao poslovanje javnog sektora, istak-nuo je Lukovnjak.

UPUZ smatra da privatni sektor tre-ba promatrati kao komplementaran javnome.Obiljeæje privatnog sektora je vlasniËka struk-tura, a ne struktura pruæenih usluga, tj. nijenetko privatan zato πto pruæa usluge na slo-bodnom træiπtu, a drugi ne zato πto ima ugo-vor s HZZO-om. Opseg i strukturu zdrav-stvene zaπtite koju ugovara HZZO, utvrujuMinistarstvo i sam HZZO, a ne privatnezdravstvene ustanove. Privatni sektor uklju-

Ëuje se u ugovorne odnose s HZZO-om kadHZZO utvrdi da javne ustanove ne raspolaæusvim potrebnim kapacitetima i zdravstvenuzaπtitu ugovara pod istim uvjetima kao i javnisektor.

- U izgradnji sustava zdravstvenezaπtite, treba teæiti potpunom izjednaËavanjujavnog i privatnog sektora, na naËin dakorisnik-pacijent slobodnim izborom odluËujeo mjestu koriπtenja zdravstvene zaπtite. U tombi sluËaju privatni sektor doprinosio racio-nalizaciji javnog sektora, stvaranjem konku-rencije izmeu javnog i privatnog sektora, πtoznaËi da bi praktiËki svaki osiguranik HZZO-a imao svoj osobni paket u financijskom iznosui da sam sebi mogao izabrati ustanovu koja Êemu pruæiti zdravstvenu uslugu, zakljuËio jeLukovnjak.

•••••

U izgradnji sustavazdravstvene zaπtite treba teæitipotpunom izjednaËavanjujavnog i privatnog sektora

Nekoliko je pitanja koja se ËestoËuju kada se govori o privatnom sektoru, azahtijevaju preispitivanje, smatra Lukovnjak.- Nerijetko se kaæe da HZZO ne bi trebaougovarati zdravstvenu zaπtitu s privatnim sek-torom. Postoji li nedostatak javnih kapaciteta,razumljiva je ta solucija. Potom, tvrdi se daHZZO ugovara zdravstvenu zaπtitu s privat-nim sektorom a da nisu iskoriπteni svi insta-lirani kapaciteti javnog sektora te da je pri-vatni sektor nelojalna konkurencija javnomsektoru, ali to ne moæe biti ako su uvjeti i ci-

Borka Cafuk

ustanove 1. kategorije i Ëovjek koji æeli radititakvu medicinu mora doÊi u takvu ustanovu.

No, nerijetko se u Hrvatskoj ljudine daju iz svojih sredina i pokuπavaju u vlas-titim, malim sredinama stvarati nekakve ne-potrebne kapacitete, izjavio je MiletiÊ. S dru-ge strane, postavlja se pitanje tko Êe nas lije-

• Glavne su teme o kojima je go-vorio predstavnik Hrvatskog lijeËniËkog zboraprof. MiletiÊ iz KliniËkog zavoda za radiologijuKBC-a Rijeka kvaliteta medicinske usluge urazliËitim zdravstvenim ustanovama u Hrvat-skoj, javno-privatno partnerstvo, strategijarazvoja, utjecaj struke na donoπenje odluka uzdravstvenom sustavu, racionalizacija i odræi-vost zdravstvenog sustava

Alarmantno je da se na brojnimskupovima moæe se Ëuti i to da je u puno bo-gatijim zemljama od Hrvatske odræivost zdrav-stvenih sustava upitna s obzirom na kvalitetumedicinskih usluga koje iz dana u dan rastunevjerojatnom progresijom i imaju visokucijenu.

Kategorizacija bolnica nedavno jeprovedena i ona svakako predstavlja znaËajaniskorak prema poboljπanju kvalitete zdravstve-nih usluga. Ona je put ka racionalnijemtroπenju novca poreznih obveznika, objedi-njavanju struËnih potencijala i izbjegavanjusamovolje politiËkih elita.

- U Hrvatskoj postoji, moæe se reÊi,nepokretna radna snaga. Ljudi teπko odlazeiz grada u grad. Meutim, morate stvoriti

Ëiti u Hrvatskoj? Sustav obrazovanja zdrav-stvenih djelatnika prema MiletiÊevom uvjere-nju moæe osigurati jedino sustav kontroliranod dræave, jer se inaËe ne moæe kontroliratifinalni rezultat., tj. lijeËnik koji izlazi iz takvogsustava, i ne moæe se od njega oËekivati neπtoπto nije unaprijed zadano. Stoga, Hrvatskojtreba SveuËiliπna bolnica.

- Takve Êe bolnice osigurati jedin-stvo struke, znanosti i obrazovanja na jedno-me mjestu, objediniti ljudske i materijalnepotencijale resora zdravstva, znanosti i πkol-stva. To je naËin da se mlade ljude zadræi ujavnom sektoru. »ovjeka Êete u sustavu vr-hunske bolnice zadræati vrhunskom opre-mom, vrhunskom edukacijom i nekim bene-fitima. Time Êemo jamËiti najviπu razinu medi-cine koju Hrvatska moæe postiÊi i financiratite stvoriti centre izvrsnosti. Danas imamocentre izvrsnosti ali pitam vas πto znaËi akoimate deset centara izvrsnosti iz jedne te istedjelatnosti? U takve centre moramo ulagatida bismo uopÊe odræali korak sa svijetom. Nijejasno zaπto Hrvatska nema snage za tajiskorak, istaknuo je MiletiÊ.

Jedan PET/CT koπta koliko13 CT-a ili 6 MR-a ili 266telemedicinskih konzultacija

Cijene zdravstvenih usluga odre-uje HZZO. Bolnice s veÊim ostvarenim opse-gom posla ne mogu zaraditi viπe i pitanje jemoæe li ekonomska kriza utjecati na meu-sobne odnose cijena zdravstvenih usluga.

Na primjeru odnosa cijena PET/CT-a, CT-a i MR-a MiletiÊ pokazuje da je jednaizuzetno vrijedna usluga vrijedi mnogo viπeod MR-a, joπ viπe od CT-a i 266 puta viπe od

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••Prof. dr. sc. Damir MiletiÊ,Hrvatski lijeËniËki zbor:

Prof. dr. sc. Damir MiletiÊ

Razlika u kvaliteti pruæanjazdravstvenih uslugau javnom sektoru

Slika 3. Iz prezentacije prof. MiletiÊa- usporedba strukture cijene PET/CT pretrage u SAD-u i Hrvatskoj izraæena

u ameriËkim dolarimaSlika 2. Iz prezentacije prof. MiletiÊa - usporedba cijena HZZO-a i

Medicarea izraæena u ameriËkim dolarima

privatno i javno zdravstvo

69

bolesnika. Probajte usporediti vrijeme kojeradiolog mora utroπiti za pregled jednog Ëo-vjeka s glavoboljom, koji je manje-viπe zdrav,i nekoga tko je onkoloπki pacijent, istaknuoje MiletiÊ (slika 3.).

Iz usporedbe strukture cijene PET/CT pretrage u SAD-u i Hrvatskoj vidi se da nanuklearnog medicinara u SAD-u otpada 300US$. Radiolog u Hrvatskoj zavrijedi 92 US$ uhibridnoj pretrazi a nuklearni medicinar 837US$.

- Zaista me zanima kako se ta cijenaizraËunava. ShvaÊamo da je Hrvatska siro-maπna zemlja i da je cijena CT-a tri puta jefti-nija ali nije jasno zaπto cijena nuklearnog me-dicinara nije na istoj razini, izjavio je MiletiÊ.

Upozorio je na joπ jednu veliku za-bludu - dijagnostiku. Dijagnostika nije jedno-znaËan pojam i ne mogu se laboratorijskepretrage, gdje se radi o strojno obradi uzorakai gdje uopÊe nije potreban lijeËnik, usporeditis radiologijom, endoskopijom ili nuklearnommedicinom gdje je neophodno sudjelovanjelijeËnika i pretraga se provodi na bolesniku.Te dvije dijagnostike nisu jednake.

- Smijemo li simplificirati? To je Ëes-to pitanje koje nam postavljaju kao radio-lozima. Pa kaæu: ako jedan MR vrijedi tolikoi toliko, koliko onda koπta jedan CT ili UV? To

telemedicinske konzultacije te da tu postojiniz nelogiËnosti.

- NelogiËno je da PET i PET/CT jed-nako koπtaju. NelogiËno je i da CT pretragajedne regije ima jednu cijenu, a ako se pretra-æuje viπe od jedne regije onda ona iznosi 50posto osnovne cijene. ZnaËi li to da lijeËnikpotroπi 50 posto manje vremena na analizudruge regije ili pri tom koristi 50 posto manjesvoga znanja kad pretraga svake sljedeÊeregije iznosi upola manje od cijene pretragejedne regije? - pita MiletiÊ (slika 1.). Struka,a svakako ne ni Hrvatsko radioloπko druπtvo,sasvim sigurno nije sudjelovala u formiranjutakvih cijena.

Zaπto PET/CT u Hrvatskojiznosi 128 posto cijene tepretrage jednog ameriËkogsocijalnog osiguranja?

MiletiÊ je usporedio i cijene CT, MRi PET/CT pretraga Medicarea, koji je socijalnoosiguranje u SAD-u, πto znaËi da to osiguranjepokriva ameriËka vlada i namijenjeno je oso-bama starijim od 65 godina, nemoÊnima idrugima koji udovoljavaju odreenim krite-rijima, i HZZO-a (slika 2.).

- Nisam prikazao ove podatke kakobih dokazao da je SAD bogatiji od Hrvatskejer to znamo svi, veÊ radi odnosa cijena. Prim-jerice, CT mozga u Medicareu stoji 330 US$,a u HZZO-u 92 US$. Meutim, nevjerojatnoje da PET/CT u Hrvatskoj vrijedi 1.229 US$,odnosno 128 posto Medicareove cijene. Miradiolozi nismo dovoljno pametni da shvati-mo zaπto je tome tako. Mi zaista ne znamozaπto cijena jedine pretrage koju javne usta-nove u Hrvatskoj nemaju koπta toliko.

Takoer, kod Medicarea je istak-nuta cijena CT-a mozga jer njima nije svejed-no je li to rutinski CT kod Ëovjeka koji ima gla-vobolju ili je to CT trbuha kod onkoloπkog

Slika 1.Iz prezentacijeprof. MiletiÊa- odnos cijena pojedinihzdravstvenih usluga

je otprilike kao kad kaæete da jedan zrakoplovkoπta toliko te koliko je to onda automobila,a koliko motocikala? NaËelno zrakoplov koπtaviπe od automobila. No, πto ako se radi o po-ljoprivrednom zrakoplovu, a automobil jeBentley ili Ferrari, koji koπta 10 puta viπe?RaËunate li tako nemate odraz pravoga stanjana træiπtu i sve skupa simplificirate pa to viπenema nikakve veze sa strukom, upozoravaMiletiÊ.

MiletiÊ zakljuËuje da Êe smanjivanjecijena medicinskih usluga rezultirati ili rastomdugova bolnica ili smanjenjem plaÊa iliotpuπtanjem djelatnika.

- VeÊ sada je prisutno smanjenjeinteresa za studij medicine, sve manje ih hoÊena medicinu jer mladi shvaÊaju u kakvom bisustavu trebali raditi.

Popunjavanje medicinskog osobljau bolnicama i primarnoj zaπtiti iÊi Êe iz siro-maπnih zemalja, πto Êe rezultirati padom kva-litete medicinske usluge.

I moæe se dogoditi da privatni sek-tor ostane rezerviran samo za bogate jer Êebolnice biti uboænice, zakljuËio je MiletiÊ.

•••••

privatno i javno zdravstvo

70

Ëekati duæe. Pa rekoh, stvarno. A tek kakoutjeËe na psihu, Ëekanje na terapiju je ipaknajgore.'' (30. listopada 2010.)

Primjer 2:©est mjeseci nakon operacije nije poËeolijeËenje! - Dg.: karcinom prostate

''Imam 49 godina, operiran sam naRebru 29. travnja 2010., moja je dijagnozaCa prostate (radikalna prostatektomija spozitivnim rubom).

Nakon kontrole urologa i PSA u sr-pnju 2010. preporuËa mi se zraËenje. VeÊ ta-da imam bolove u ramenima, pod desnomlopaticom, u prstima ruke i noge, zubi i zubnomeso, afte i sliËne stvari. Pijem Voltarene, loπespavam.

• OËekivanja pacijenata od zdrav-stvenog sustava i zdravstvenih djelatnika pre-zentirala je predsjednica Udruge oboljelih ilijeËenih od malignih bolesti, njihovih obiteljii prijatelja "Za novi dan" Katarina KataviÊ, kojaje na teËaju ''Mediji i zdravlje'' sudjelovala uime Koalicije udruga u zdravstvu.

Pacijenti oËekuju zdravlje za sve,jednakost, kvalitetu æivota i poπtivanje svojihprava te da zdravstvena zaπtita bude osigu-rana svima prema potrebi a ne prema plaÊa-nju. Takoer, oËekuju da se zdravstvena zaπti-ta pruæa cjelovito, da se smanjuje neravno-pravnost u lijeËenju, da se stalno radi napoboljπanju kvalitete i uklanjanju slabosti.

- Danas su pacijenti sve bolje infor-mirani, sve viπe se zanimaju za znanost i me-dicinu te postavljaju sve viπe pitanja. Æele zna-ti i æele da im se objasni njihovo medicinskostanje ali i æele biti ukljuËeni u donoπenje svihodluka o svom lijeËenju, istaknula je KataviÊte iznijela nekoliko iskustava i izjava ËlanovaUdruge vezanih uz kvalitetu.

Primjer 1:"Mladi ste, neki moraju Ëekati duæe" -Dg.: metastaze raka dojke na kostima i limfi

"Ono πto me najviπe iznerviralo ovoljeto jest da je od uspostavljanja dijagnozepa do poËetka kemoterapije proπlo 2 mjeseca!Tumor je lomio moje kosti, bolovi su bili, ajmemeni, neizdræivi. Odgovor je bio, ma neÊeteumrijeti.

Ma, πto mi tumor mora pojesti, neznam koliko tkiva, dok ne dobijem terapiju?Ne znam, meni to nema ni najmanje logike.Pa mi kaæu, kao mlada sam (33), neki moraju

Planira se zraËenje 30. kolovoza2010. Meutim, do danas (29. listopada2010.) nisam poËeo sa zraËenjem. Pokvariose aparat. Bit Êe samo πto nije evo iduÊi tjedan.PoËeli smo raditi ali ima puno pacijenata odprije. Baπ apdejtamo softver.

U meuvremenu moj trbuh raste,pojavili su mi se bolovi u leima (kad udah-nem) i pojavio mi se neki Ëudan suhi osip...

Pa evo, danas je πest mjeseci odoperacije, a moje daljnje lijeËenje joπ uvijeknije poËelo." (29. listopada 2010.)

Primjer 3:PriËe o anti-dekubitalnoj masaæi samo supriËe - njegovatelj, palijativna skrb

"Da bi bolesniku, kome metastazerazaraju kosti, koji je potpuno nepokretan isvaki najmanji pokret ga boli, promijenilipelenu potrebne su najmanje dvije osobe a daga se digne s kreveta najmanje tri, lijekoveprotiv bolova morate sami dozirati ako muæelite pomoÊi, za infuziju se morate svaati spatronaænom sestrom jer iako bolesnik tjedandana niti jede a niti πto pije, po njoj je tonormalno.

Ni infuzija nije potrebna, iako priz-naje da je æena potpuno dehidrirana i da biu bolnici sigurno dobila infuziju, ali u bolnicinema mjesta. Zdravstvena njega u kuÊi sastojise samo od toga da sestra dva puta tjednobolesnicu prebriπe mokrom krpom kao kakavstari ormar a priËe o masaæi i dekubitusu sustvarno samo priËe." (3. veljaËe 2011.)

64 posto ispitanikanije zadovoljnozdravstvenom uslugomprema istraæivanju''Glas pacijenata''

- Zbog takvih iskustava pokrenulismo istraæivanje ''Glas pacijenata'' kako bismosaznali koliko smo zadovoljni dostupnoπÊu ikvalitetom zdravstvene usluge. Ono joπ nijedovrπeno jer je veliko zanimanje pacijenata dau njemu sudjeluju, no za ovu priliku smo ipakizabrali nekoliko podataka iz odgovora na 60pitanja u razdoblju od 15. listopada 2010. do15. svibnja 2011. od 868 ispitanika u dobi od15 do 80 godina. Svi ispitanici su zdravstvenoosigurani, a 807 ih ima dopunsko zdravstvenoosiguranje, objasnila je KataviÊ

Samo je devet posto ispitanika obo-ljelih od karcinoma otkriveno u programimarane prevencije malignih bolesti. Viπe od po-lovice ispitanika nije sudjelovalo u odlukamao vlastitom lijeËenju.

Predsjednica Udruge oboljelih i lijeËenihod malignih bolesti, njihovih obitelji iprijatelja "Za novi dan" Katarina KataviÊ:

Pacijenti od zdravstvenogsustava i zdravstvenihdjelatnika oËekujuzdravlje za sve

Katarina KataviÊ

Borka Cafuk

71

ono πto nije rijeπeno jesu rijetki tumori, istak-nula je KataviÊ, i problem prezentirala krozprimjere osoba koje su umrle ËekajuÊi na in-terventni uvoz Yondelisa, lijeka koji nije regis-triran u Hrvatskoj.

Drugi je problem πto u Hrvatskojne postoje kliniËke studije za rijetke tumorei naπi graani imaju poteπkoÊa s ukljuËivanjemu te studije u inozemstvu, dodala je.

VraÊajuÊi se na anketu istaknula jeda je viπe od dvije treÊine pacijenta Ëekalo naradioterapiju, i to 65 posto dulje od dva mje-seca, najviπe zbog velikog broja pacijenata,kvara ureaja, a 27 posto je izjavilo da ne znazaπto.

Najvaænije pitanje istraæivanja biloje o zadovoljstvu. »ak 64 posto ispitanika nijezadovoljno zdravstvenom uslugom, i to 12posto zbog loπe tehniËke opremljenosti, 23posto zbog loπe kvalitete i 29 posto zbogloπeg odnosa.

Viπe od polovici bilo je teπko pos-taviti pitanja svom lijeËniku i viπe od polovicenije potraæilo drugo miπljenje. Gotovo polo-vici ispitanika nisu objaπnjene nuspojave. ZaveÊinu ispitanika pretrage je organiziraobolniËki lijeËnik. Od ukupnog broja ispitanika382 su Ëekala na pretrage prije postavljanjadijagnoze, od toga 241 viπe od dva mjeseca.

S lijeËenjem je u prvih mjesec danaod postavljanja dijagnoze zapoËelo 66 postoispitanika. Na poËetak lijeËenja Ëekalo senajviπe bio zbog pretraga (36 posto), a potomzbog lijekova (30 posto), zbog radioterapije(23 posto).

U dobivanju preporuËenih lijekova495 ispitanika nije imalo neprilika, ali prekoih je viπe od 300 imalo.

- Ovdje trebam naglasiti da se sta-nje s lijekovima znatno popravila i da je HZZOproπirio listu za mnoge maligne bolesti, no

- Sustav treba osigurati da zdrav-stveni djelatnici pruæaju skrb u skladu s etiËkimkodeksima i zakonima Republike Hrvatske, toje ono πto i pacijenti i medicinsko osoblje æele,a to ukljuËuje - razumijevanje potreba pacije-nata, nuænost da se pacijentu objasni njegovozdravstveno stanje, da ga se upita o eventu-alnim nejasnoÊama, gleda u oËi, pozdravi inasmijeπi mu se.

Ignoriranje je neπto πto pacijentmoæe protumaËiti kao nemar, nezainte-resiranost, ali i kao pokazatelj loπe zdravstveneskrbi, a to nam ne treba.

Teæimo zajedno kvalitetnom zdrav-stvu, a to moæemo postiÊi samo uz partnerstvosvih nas, zakljuËila je KataviÊ.

•••••

privatno i javno zdravstvo

Poπtovano uredniπtvo!Moja 13-omjeseËna kÊerka Lorena od roenja voli listati slikovnice, knjige, novine i Ëasopise.Danas sam je „uhvatila" kako lista LijeËniËke novine. I to nije prvi put!Lijep pozdrav,

Tatjana Nemeth BlaæiÊ, dr.med.

Najmlai „Ëitatelj"LijeËniËkih novinaNajmlai „Ëitatelj"LijeËniËkih novina

72

zdravstva, zbog Ëega nigdje ne stiæemo,istaknuo je GalijaπeviÊ.

BuduÊi da Ëlanovi OEMS-a dolazeuglavnom iz sustava primarne zdravstvenezaπtite (PZZ), oni smatraju da je upravo PZZonaj sektor u zdravstvu na kojem bi trebalonajviπe poraditi u reorganizaciji zdravstvenogsustava. GalijaπeviÊ je ukratko prikazao kljuËnenovosti koje OEMS smatra poæeljnima ureorganiziranom zdravstvenom sustavu, aposebno u PZZ-u.

Danas se susreÊemo s nedostat-nom organizacijom upravljanja i potrebno jenadograditi sustav posebnim upravljaËkimslojem koji OEMS naziva Dræavnom agen-cijom za nadzor i upravljanje zdravstvom, au kojoj bi radili profesionalci, odnosno zdrav-stveni menadæeri.

Takav upravljaËki sloj trebao biimati povratnu spregu, odnosno korektivneelemente i kontrolu, pa OEMS predlaæe da seu reorganizirani sustav ugradi VijeÊe narod-nog zdravlja kao modus civilne kontrole nadplaniranjem, razvitkom i upravljanjem cijelimsustavom.

- Koncept promjene u PZZ-u naz-vali smo novim ©tamparizmom s namjeromda malo provociramo ©kolu narodnog zdrav-lja, a i inaËe zagovornike ©tampara, te da po-taknemo na razmiπljanje. ©tamparizam se Ëes-to zlorabi kada se ne zna πto bi se napravilos tim segmentom zdravstva jer ljudi kaæu: ima-mo dobra iskustva, svi znaju tko je ©tampar,domovi zdravlja i to je to, neÊemo viπe ras-pravljati o tome. Istina je da je ©tampar biopametan Ëovjek, da je æivio prije 100 godinai osmiπljavao zdravstveni sustav koji je dobrofunkcionirao u doba kada je on æivio i radio.

Uvjeren sam da ©tamparov domzdravlja, kad bi ©tampar æivio danas, ne bi bioonakav kakav je bio prije 100 godina. I to jenaπ cilj - napraviti neπto πto bi danas bilo do-voljno dobro funkcionalno kako bi zadovoljilotrenutak u kojem æivimo i radimo, naglasio jeGalijaπeviÊ.

OEMS detektira pukotinu izmeuPZZ-a i sekundarne zdravstvene zaπtite. Li-jeËnici u PZZ-u nemaju nikakve tehnoloπke,dijagnostiËke i terapijske moguÊnosti da sepacijent zbrine veÊ su prisiljeni slati ga na viπeinstance i to rezultira naπom situacijom i tvrd-njama da PZZ ne radi niπta ili ne radi dovoljnodobro, da je nekompetentne itd., a svi zabo-ravljaju u kojim uvjetima ti lijeËnici rade.

•••••••••••••••••PrezentacijaOEMS-ovog projekta„Zdravo zdravstvo"

Nuæna je najπiradruπtvena i politiËka javna

rasprava o viziji organizacijezdravstvenog sustava

• Organizacija i ekonomika medi-cinskih struka (OEMS) 9. lipnja je prezentiralasvoj projekt „Zdravo zdravstvo" koji predstav-lja okvir reorganizacije zdravstvenog sustava.Smisao je projekta, istaknuo je Ëelni ËovjekOEMS-a dr. Galibedin GalijaπeviÊ, pokuπatipotaknuti najπiru druπtvenu i politiËku javnuraspravu o viziji organizacije zdravstvenogsustava kakvu bismo æeljeli dostiÊi za 10-15godina i pokuπaj postizanja druπtvenog i poli-tiËkog konsenzusa oko strategije dokumenatarazvitka hrvatskog zdravstva.

OEMS je prezentirao svoj projekt iobavio konzultacije sa svim najvaænijim poli-tiËkim strankama i drugim druπtvenim instan-cama te dobio punu podrπku i izraæena je sp-remnost da se prikljuËe javnoj raspravi i posti-zanju konsenzusa o strategiji razvitka hrvat-skog zdravstva, ustvrdio je GalijaπeviÊ. OEMSnastavlja komunikaciju sa strukom, kroz ko-more i udruge, jer ona treba dati svoje miπlje-nje o predloæenim modelima promjena. Urujnu se OEMS sprema organizirati zavrπnukonferenciju „Zdravo zdravstvo" i potpisivanjezavrπnog dokumenta.

- Zdravstvo je toliko bitno za orga-nizaciju svakog druπtva da je nuæno dignutiga na razinu nadpolitiËke i nadstranaËke orga-nizacije kako ne bismo trebali svaki put kadase ljudi na vlasti promijene mijenjati strategiju

iz hrvatskog zdravstva

Dr. Galibedin GalijaπeviÊ

Nuæno je kreiratiprave sustavne

preventivneprogramekoji Êe seprovoditikroz PZZ

Nuæno je kreiratiprave sustavne

preventivneprogramekoji Êe seprovoditikroz PZZ

73

smatra OEMS, koji pravovremeno preveniraa ne koji gasi poæare. Akreditacija bi trebalapostati puno vaænija jer bi se tada prema njojmoglo posloæiti i financiranje pruæateljazdravstvenih usluga. Socijalnu skrb je nuænoizdvojiti iz zdravstvenog resora, potrebno jeuvesti poticaje u zdravstvu, modele javno-privatnog partnerstva itd. Kad bi PZZ preuzeosvoj dio posla, koji bi bio sposoban preuzetida mu se za to stvore uvjeti, rasteretio bi sebolniËki sustav.

Takoer, istiËe OEMS, bolnicamatreba vratiti amortizaciju. Nuæno je kreiratiprave sustavne preventivne programe koji Êese provoditi kroz PZZ. Esencijalno je ukljuËitii πiri druπtveni kontekst u preventivne aktiv-nosti, nauËiti koristiti nove tehnologije, odkomunikoloπkih do tehnoloπkih, kako bi sepristupilo silnoj populaciji koju se æeli educiratida promjene stil æivota.

Lokalnu zajednicu potrebo je uklju-Ëiti u reorganizaciju zdravstva i pronaÊi naËinkako je financirati itd.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Prva Akademijaza radna mjestaJugoistoËne Europe-SEEWA 2011.

Zdrava radna mjesta zazaposlene u zdravstvu

• Prva Akademija za radna mjestaJugoistoËne Europe - SEEWA - odræana je od27. lipnja do 2. srpnja na ©NZ-u ''Andrija©tampar'' u organizaciji ©NZ-a, Mreæe Jugo-istoËne Europe za zdravlje radnika i Suradnogcentra SZO-a za medicinu rada, u suradnji sHrvatskom lijeËniËkom komorom i Hrvatskomudrugom medicinskih sestara.

Uspostavljanje SEEWA-e rezultat jedugotrajnog razvoja obrazovnih aktivnosti u

- Moramo poraditi na afirmacijiPZZ-a i baziËne struke. Ideja nam je da se domzdravlja reorganizira u zdravstveni centar sproπirenim funkcijama, od dijagnostiËko-terapijskih do stacionarnih, pri Ëemu se resursimogu viπestruko koristiti, izjavio je GalijaπeviÊ.

Novost je u cijelom konceptu OEMS-a, vezana uz prevenciju i za razvoj ekoloπ-ke svijesti, zdravstvena zaπtita zajednice obli-kovana prema potrebama odreene zajed-nice. Grupna praksa je najprimjereniji odgov-or kao organizacijski model u PZZ-u i vrlo jefleksibilna jer omoguÊava udruæivanje razliËi-tih praksi u zajedniËku grupnu praksu izinteresa i funkcijskih potreba.

- Takve je prakse moguÊe udruæi-vati u grozdove. Kad bi se u takvom reorgani-ziranom sustavu radio, primjerice, odreenipreventivni program, za njega se mogu anga-æirati samo neke ciljane ordinacije u PZZ-u.One se mogu udruæiti u funkcijski grozd kojiÊe odraivati takav program kao svoj projekt.A sve se to vrlo lako moæe pratiti i organizirati,izjavio je GalijaπeviÊ.

Financiranje je vrlo vaæan elementu zdravstvu i bilo bi dobro kad bi se smanjilidoprinosi za zdravstvo, primarno zbog togada se rastereti poslodavac. Minus financijskihsredstava koji pritom nastane moæe se pokritikroz racionalizaciju poslovanja sustava i uvo-enjem zdravstvenog poreza. Ideja je da sejedan dio poreza angaæira na imovinskomcenzusu, a dio tog poreza trebalo bi planiratiza potrebe zdravstva.

- Moderna medicina zahtijeva mo-dernu i skupu tehnologiju i morat Êe se defini-rati koπaricu police osnovnog zdravstvenogosiguranja. Zdravstvene usluge koje ona nepokriva mogu se financirati iz mehanizmazdravstvene πtednje ili zdravstvenog kredita,kako nam se ne bi dogodilo sliËno kao u SAD-u da ljudi oboljeli od teæih bolesti doslovnobankrotiraju tijekom lijeËenja. »ovjeku bi seomoguÊilo da se zaduæi ili godinama πtedinovac, koji moæe iskoristiti u sluËaju takvepotrebe, istiËe GalijaπeviÊ.

Danas je takva situacija da se pro-duciraju raËuni/bolest kako bi se dobio novacza ono πto se radi. A pravi bi lijeËnik bio onaj,

regiji JugoistoËne Europe. SZO je prepoznaoznaËenje zaπtite zdravlja na radu zaposlenihu zdravstvu kao osjetljive skupine te joj jeposvetio desetljeÊe od 2006. do 2015. zbognjenog znaËenja, djelatnosti koju obavlja izbog Ëinjenice da se broj zdravstvenih radnikastalno smanjuje, a optereÊenja su sve veÊa.

Europska unija je u svibnju proteklegodine usvojila Direktivu o zaπtiti zdravljazaposlenih u zdravstvu zbog medicinskih,pravnih i financijskih razloga. Uklanjanje, pre-vencija, dijagnostika i lijeËenje tradicionalnihproblema medicine rada i sigurnosti, profesio-nalnih bolesti, ozljeda i neopravdanih opte-reÊenja - zahtijeva πiri obuhvat i veÊu uËinko-vitost sluæbi medicine rada. Inicijativa temelj-ne sluæbe medicine rada utvrdila je stogakrajnji cilj - opskrbiti sluæbama medicine radasve radne ljude u svijetu bez obzira na sektorekonomije, naËin zaposlenja, veliËinu radnogmjesta ili geografski poloæaj.

Stoga je i jedan od ciljeva SEEWA-e donoπenje Nacionalnog programa za zaπtituzdravlja zaposlenih u zdravstvu. KljuËni suproblem zdravstvenih radnika medicina radai sigurnost. Promjene pruæanja sluæbi zdrav-stvene skrbi poveÊavaju zanimanje o tome ho-Êe li razliËiti davatelji biti privræeni medicinirada i standardima sigurnosti.

PoveÊanje nasilja prema zdravstve-nim radnicima postavlja nove i veÊe izazovepred medicinu rada.

Borka Cafuk

Sudionici prve Akademije za radna mjesta JugoistoËne Europe - SEEWA 2011

Sretno roenje SEEWA!

iz hrvatskog zdravstva

74

ljene na dokazima i vrsnoÊe zdravstvene skrbiu dodiplomsku nastavu na medicinskim fa-kultetima, s time da se povezano predaju naviπim godinama (preporuËljiva je 6. godina)kada studenti raspolaæu dovoljnim znanjemiz kliniËkih predmeta, uvoenje KE i medicineutemeljene na dokazima u teorijski dio izo-brazbe kliniËkih specijalizacija, organizacijudvodnevnih teËajeva iz pojedinih podruËja KEi medicine utemeljene na dokazima ili granskiusmjerenih prema pojedinim strukama, ustrojjedinica u kliniËkim bolniËkim centrima kojebi objedinjavale KE, medicinu utemeljenuna dokazima i unaprjeenje vrsnoÊe zdrav-stvene skrbi sa svrhom logistiËke potpore dje-lovanju iz tih podruËja, suradnju s Hrvatskimogrankom Cochrane kolaboracije, Hrvatskimdruπtvom za razvoj medicine utemeljene nadokazima i Agencije za kvalitetu i akreditacijuu zdravstvu.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••U KBC-u Zagrebotvorena bankakardiovaskularnogtkiva

• U KBC-u Zagreb 6. je lipnja otvo-rena prva banka kardiovaskularnog tkiva uHrvatskoj i u regiji. U banci Êe se pohranjivatisrËani zalisci i krvne æile za presaivanje, πtoÊe unaprijediti lijeËenje bolesti srca i krvnihæila i voditi u novo razdoblje u lijeËenju kardio-vaskularnih bolesti u Hrvatskoj.

Do sada su se bolesnicima ugra-ivali umjetni srËani zalisci i krvne æile ili pakprilagoeni srËani zalisci od æivotinja, istaknuoje ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Æeljko Rei-ner, dodavπi da Êe se od sada, zahvaljujuÊibanci, moÊi ugraivati ljudsko tkivo prilago-eno svakom pacijentu. Pohranjivanje tkivaprvi je korak ka tkivnom inæenjerstvu, odnosnouzgoju tkiva, koje je buduÊnost lijeËenja.

Ljudsko tkivo izaziva manje nus-pojava od umjetnih materijala. Banka kar-diovaskularnog tkiva pridonijet Êe, naglasioje Reiner, daljnjem razvoju vrhunske medici-ne i poveÊanju kvalitete i broja terapijskih me-toda u KBC-u Zagreb. Banka je povezana smreæom hrvatskih transplantacijskih centarai smjeπtena je u proπirenom prostoru bankematiËnih stanica kako bi se iskoristili isti re-sursi, tj. vrhunski educirani struËnjaci za ruko-vanje matiËnim stanicama i djelomiËno istaoprema.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••22. Meunarodnisimpozijkomparativnepatologije„Ljudevit Jurak"

• Odræan je pod pokroviteljstvomEuropskog udruæenja patologa i Akademijemedicinskih znanosti Hrvatske u Zagrebu, 3.i 4. lipnja. Glavna tema bila je patologija koæe,a predavanja vezana uz dermatopatologiju ueri molekularne patologije odræali su neki odvodeÊih svjetskih dermatopatologa (dr. Eduar-do Calonje iz Londona, dr. Thomas Brenn izEdinburgha i dr. Boπtjan Luzar iz Ljubljane),kao i vodeÊi hrvatski struËnjaci.

Nakon otvaranja simpozija dodije-ljena je nagrada dr. Suzani TkalËiÊ iz Pomone,SAD, za doprinos razvoju hrvatske patologije.U sklopu simpozija prikazana je javnosti novaknjiga Marine Kos i Tanje LeniËek „Osnovepatologije posteljice" u izdanju Medicinskenaklade, Zagreb. Tema sljedeÊeg simpozija,koji Êe se odræati 1.-2. lipnja 2012. u Zagrebu,bit Êe patologija limfnih Ëvorova i slezene, Svipodaci o ovom, proπlim i o slijedeÊem simpo-ziju mogu se naÊi na stranici http://www.mef.hr/Jurak/symposium.htm. Kongresni radovii saæeci radova bit Êe objavljeni u Acta Clinica

•••••••••••••••••TribinaAMZH-a "KliniËkaepidemiologija- nova znanstvenadisciplina i strukau nas"

• Kolegij internistiËkih znanostiAMZH-a osnovao je u listopadu 2010. Od-bor za kliniËku epidemiologiju s ciljem da unas razvoj kliniËke epidemiologije i medicineutemeljene na dokazima promiËe na svjetskurazinu. KliniËka epidemiologija (KE) u svijetuje definirana struka s organiziranom izobraz-bom i kvalificiranim struËnjacima te odgova-rajuÊim odjelima, dok je u nas u takvomobliku znaËajno zaostala.

U tom je smislu odræana tribina 19.svibnja ove godine u predavaonici HrvatskoglijeËniËkog soma. Nakon uvodnih rijeËi aka-demika Æeljka Reinera, predsjednika AMZH-a, odræana su ova predavanja: akademikStjepan Gamulin „KliniËka epidemiologija usvijetu i u nas"; prof. dr. Davor MiliËiÊ, dekanMEF-a u Zagrebu "Uloga medicinskog fakul-teta u uvoenju i razvoju kliniËke epidemio-logije u nas"; doc. dr. Branko KolariÊ, Kated-ra za socijalnu medicinu i epidemiologijuMEF-a u Rijeci „KlasiËna i kliniËka epidemio-logija - ispreplitanja i razliËitosti"; prof. dr.Jadranka MoroviÊ-Vergles, proËelnica Zavo-da za kliniËku imunologiju i reumatologiju,Klinike za unutarnje bolesti KB-a Dubrava:„KliniËka epidemiologija u praksi, primjeri izreumatologije".

Nakon æive rasprave prihvaÊeni suprijedlozi Odbora o definiciji KE. To je znan-stvena disciplina i zdravstvena struka koja pri-mjenjuje epidemioloπke i biostatistiËke meto-de na kliniËku problematiku malih skupina ilipojedinih bolesnika, a bavi se kvantitativnomprocjenom etiologije bolesti, uspjeπnosti lijeË-enja te πtetnosti dijagnostiËkih i terapijskihpostupaka te postavljanja prognoze, u ciljuunapreenja zdravstvene skrbi. KE ponajprijeprimjenjuju lijeËnici koji se neposredno skrbeza bolesnike.

PreporuËa se AMZH-u da kroz svojedjelovanje potakne ustrojenje poslijedip-lomskih specijalistiËkih studija iz KE na drugimmedicinskim fakultetima osim postojeÊih uSplitu i Osijeku, uvoenje KE u sustav znan-stvenih podruËja, prepoznatljivo uvoenjesadræaja KE u kliniËki usmjerene doktorske stu-dije, uvoenje sadræaja KE, medicine uteme-

iz hrvatskog zdravstva

75

bakterija i ciljane korekcije greπaka u DNK-au Escherichiji coli. Ovo je, inaËe, najvaænijimolekularni sustav za odræavanje globalnegenetske stabilnosti koji djeluje anti-kance-rogeno.

Croatica i moÊi Êe se naÊi na web stranici (http://www.acta-clinica.kbsm.hr).

Dr. sc. Zlatko MaruπiÊ,tajnik Simpozija

•••••••••••••••••AkademikRadmaneuropski ambasadorznanosti æivota

• U sklopu obiljeæavanja proslavesrebrnog jubileja FEMS-a (Federacije europ-skih mikrobioloπkih druπtava), prof. dr. Bern-hard Schink, predsjednik FEMS-a, uruËio je uÆenevi na kraju ovogodiπnjeg kongresa FEMS-a akademiku Miroslavu Radmanu povelju imedalju od platine s likom prof. André Lwo-ffa, jednog od osnivaËa i oËeva moderne mi-krobiologije, ujedno i prvog predsjednika oveasocijacije. Ova se nagrada dodjeljuje svaketreÊe godine i predstavlja priznanje prof. Rad-manu za izvanredna dostignuÊa u mikrobio-logiji, posebice kod otkriÊa SOS sistema kod

Radmanova otkriÊa naveliko su citirana u vo-deÊim Ëasopisima i modernim udæbenicima.

Uz to je, prema ocjeni FEMS-a, Rad-man pomogao razvoju znanosti æivota u Hr-vatskoj osnivanjem Mediteranskog institutaza istraæivanje æivota u Splitu te je inicijator isuosnivaË novog Europskog instituta za zna-nost i tehnologiju u Parizu. FEMS je, prema ri-jeËima Sinka, priznao Radmana kao ambasa-dora ujedinjenja izuËavanja znanosti æivotau Europi.

Edvin Jurin(edvin_jurin@mccann.hr)

•••••••••••••••••8. Rehabilitacijskikamp za djecu

• Krijesnica - udruga za pomoÊ dje-ci i obiteljima suoËenim s malignim bolestimaorganizira u Fuæinama 8. Rehabilitacijski kampza djecu koja su lijeËena od malignih bolesti.

Svako od tridesetak djece proπloodvajanje od obitelji, vrlo bolne pretrage, am-putacije, operacije i smrt vrπnjaka. Sedam da-na smijeha, radosti i zanimljivih aktivnosti po-maæe naπim malim herojima da se osnaæeni iodmorniji suoËe s brojnim izazovima. Tiskanaje knjiga-slikovnica namijenjena djeci u Ëijojje obitelji netko jako bolestan „Kad je netkojako bolestan - djeca mogu nauËiti nositi se sgubitkom i promjenom". Napisala ju je ame-riËka kliniËka socijalna radnica, likovni terapeuti savjetnica za tugujuÊe Marge Eaton Hee-gaad. Knjiga Êe pomoÊi obiteljima u komu-nikaciji, u prihvaÊanju razmiπljanja i osjeÊajadjeteta u vezi s boleπÊu Ëlana obitelji i promje-na do kojih je doπlo u obitelji.

Moæe se naruËiti za 49,99 kn na e-adresi krijesnica@krijesnica.hr ili na tel. 01/377-00-22.

Zoran Cipek, predsjednik Krijesnice(091/6145 388; 01/3770 477)

•••••••••••••••••Iz Hrvatskog druπtvaza urgentnumedicinu i kirurgiju

• Na XII Kongresu Evropskog druπ-tva traumatologa i urgentnih kirurga u Milanuodræanom od 27. do 30. travnja izabran jepredsjednik Hrvatskog druπtva za urgentnumedicinu i kirurgiju (HDUMK) dr. Boris HreË-kovski za voditelja sekcije za edukaciju ESTESdruπtva, zajedno sa zamjenicom dr. MiriamRuesseler iz Traumatoloπke klinike Frankfurt.

iz hrvatskog zdravstva

76

logija i sluπna pomagala u funkciji sluha,sluπanja i govora". Skup je otvorio predsjednikDruπtva prof. dr. Damir Gortan, istaknuvπivaænost sluha i sluπanja, koriπtenje sluπnih po-magala u danaπnjim izazovima.

Predstavnici firme za sluπna poma-gala iz ©vicarske upoznali su sluπatelje s naj-novijim tehniËkim dostignuÊima. Nova gene-racija sluπnih pomagala i posve nova koncep-cija obrade govornog zvuËnog signala, tzv.„spice platforma", pomaæe kod sluπanja ubuci (ultra zoom) kod komunikacije samo sjednom osobom (stereo zoom). Auto zoommoæe zumirati na bilo koju stranu prema su-govorniku (npr. u autu). Pokazane su moguÊ-nosti napretka u odabiranja povezanostisluπnog pomagala s televizijom i ugaanjeglasnoÊe neovisno o drugima. Nadalje imanovosti u telefoniranju i praÊenju govora naoba uha i prikljuËak za MP plejer. Novost jei u govornoj audiometriji mjerenjem razabir-ljivosti pomoÊu logatoma i istraæivanje razabi-ranja razine obrade zvuËnog signala, karakte-ristike fonema kod sluπanja æenske ili muπkeosobe te kod djece.

ESTES (European Society for Trauma andEmergency Surgery - www.estesonline.org)najveÊe je struËno kirurπko druπtvo u Europii okuplja 26 struËnih druπtava iz viπe zemalja.

Iz Hrvatske su institucionalniËlanovi HDUMK (www.croumsa.com) i Hrvat-sko traumatoloπko druπtvo (www.htdhlz.hr).

Na poticaj dr. HreËkovskog formi-rane su i radne grupe s zadatkom izrade pro-tokola za 1. European Educational Curriculumfor Acute Care Surgeons, 2. Clinical Ultrasound for trauma and emergency surgeons,3. Injury prevention i 4. Nurse and Para-medics.

U suradnji s medicinskim osobljemiz Velike Britanije i NjemaËke razmatra se imoguÊnost novog teËaja za medicinsko osob-lje koje sudjeluje pri helikopterskom trans-portu (ESTES HEMS Course).

HDUMK nastavlja suradnju sa Slo-venskim traumatoloπkim druπtvom i kirur-zima St. Raffaelo Klinike, Milano i sljedeÊiESTES poslijediplomski teËaj medicinskogzbrinjavanja masovne nesreÊe planira se odr-æati u Slavonskom Brodu od 16. do 18. rujnapod pokroviteljstvom Kriznog stoæera MZSSRH. Dr. HreËkovski je zajedno s dr. Elin Gurskyiz SAD-a organizator i NATO ASI 2011Conference koja Êe se odræati od 27.studenogdo 8.prosinca u Hrvatskoj.

•••••••••••••••••Novosti u audiologijii sluπnimpomagalima

• U Osijeku je od 9. do 11. lipnjaHrvatsko druπtvo za audiologiju i fonijatrijuHLZ-a odræalo pod pokroviteljstvom tvrtke„micro Ton“ meunarodni simpozij „Audio-

Pokazane su moguÊnosti dina-miËkih FM prijemnika u slobodnoj govornojkomunikaciji. Koristi se posebno kod djece unastavi za daljinsko povezivanje s nastav-nikom. Naglaπena je vaænost FM sustava koddjece s ugraenom umjetnom puænicom (CI).Drugi dio izlaganja bio je posveÊen novostimau kirurgiji kohlearne implantacije (predavaËiz Belgije) i tehniËkim inovacijama govornihprocesora, a treÊi dio audiometriji mozgov-nog debla

ABR i nepravilnosti kod poremeÊajasluha, govora i elektriËnih signala kod djeces ugraenim IC-om.

Bilo je joπ govora o benignom pozi-cionom paroksizimalnom vertigu, regene-raciji glasnica i njihovoj histoloπkoj grai kodembrija i odraslih, implantaciji raznih mate-rijala za poboljπanju impostacije glasa i govo-ra, laringofaringealnom refluksu i njegovojpovezanosti sa sekretronim otitisa kod djece,elektroniËkom pospremanju (e-zdravstvenikarton) kod fonijatrijske obrade pacijenata ipraÊenju pacijenata kod poremeÊaja glasa igovora.

Simpozij je, dakao, bio popraÊenizuzetnim druπtvenim dogaanjima, u sveprivlaËnijoj Slavoniji, pod sponzorstvom firmemicro Ton iz Zagreba.

Prof. dr. Damir Gortan,predsjednik HD-a

za audiologiju i fonijatriju

•••••••••••••••••©ibenik traæilijeËnike

• Doktorima koji æele ovoga ljetaraditi na podruËju ©ibenika nudi se plaÊa ismjeπtaj. Javiti se Domu zdravlja ©ibenik natelefon 022 334 421.

•••••

Na slici s lijeva: dr.

Boris HreËkovski,

General Major

Douglas J.Robb -

Command

Surgeon,

Headquarters

Air Mobility

Command USAF,

Col.Heidi Doughty

- UK MoD

iz hrvatskog zdravstva

77

mogla odluËivati Ëak ni o svome nazivu, panakon πto se Komisija osamostalila od HLZ-ai prerasla u Hrvatsku akademiju medicinskihznanosti (HAMZ) i 1991. se preimenovala uHrvatsku medicinsku akademiju, ta se 1997.po sili novih hrvatskih (!) zakona morala vratitiu „genitiv" - Akademija medicinskih znanostiHrvatske (to nisu morala ni pjevaËka ni pla-ninarska druπtva).

UnatoË svemu, AMZH je uspio usvoje Ëlanstvo okupiti gotovo sve lijeËnike kojise istiËu znanstvenim radom, tako da danasima respektabilan broj od oko 300 redovnih

Ëlanova. Iako Ëlanovi, za razliku od HAZU-a,ne primaju plaÊu za to πto su Ëlanovi, njihovose djelovanje s vremenom silno razgranalo ta-ko da danas imaju osam kolegija: internistiËki,kirurπki, za temeljne medicinske znanosti, psi-hijatrijski, za javno zdravstvo, stomatoloπki,veterinarski i farmaceutski. AMZH uz to imai brojne struËne odbore (npr. za epidemiolo-giju, telemedicinu, prehranu, zdravstveniturizam, tkivno bankarstvo, zdravstveni turi-zam, antropologiju itd.) koji organiziraju vlas-tite skupove.

AMZH je dosad objavio oko 100knjiga i 11 Ljetopisa, organizirao 37 tribina,oko 200 simpozija i znanstvenih sastanaka,velik broj seminara, teËajeva, radionica ikongresa, a uz to je bio pokrovitelj brojnihznanstvenih skupova. Izdaje i tri znanstvenaËasopisa: Croatian Medical Journal, Socijal-na psihijatrija i Acta Medica Croatica.

Od 1961. do danas bili su pred-sjednici AMZH-a Nikola PerπiÊ, Stojan Kne-æeviÊ, Mladen ©tulhofer, Asim Kurjak i Æelj-ko Reiner.

Na prijedlog Hrvatskog lijeËniËkogzbora, kao osnivaËa AMZH-a, svi su oni pri-likom proslave obljetnica AMZH-a dobili dr-æavna odliËja, osim Reinera. Novinarka Jutar-njeg lista Goranka Jureπko upitala je Uredpredsjednika RH za razlog i dobila odgovorda «imaju pravo odbiti predloæeno odliko-vanje bez obrazloæenjafl, ali je u kuloarima Ëu-la da bi tome mogao biti razlog ReinerovastranaËka pripadnost (Jutarnji list od 21. lip-nja).

Recimo, na kraju, da je 50-godiπ-njica rada obiljeæena i reprezentativnom mo-nografijom od 300 stranica koja, osim po-vijesnih priloga, sadræi popis Ëlanova i biograf-ski leksikon.

•••••

Pedeset godina potucanjai napokon puna afirmacija

Æeljko Poljak

• Rijetko je koja znanstvena medi-cinska institucija imala tako teπku i burnu proπ-lost kao Akademija medicinskih znanosti Hr-vatske (AMZH), ali je zato 15. lipnja, na sveËa-nosti prilikom obiljeæavanja 50-godiπnjice dje-lovanja u Preporodnoj dvorani u OpatiËkojulici, dobila punu zadovoljπtinu: pljesak kom-pletnoga dræavnog vrha i najviπe dræavno priz-nanje.

Njezinu vrijednost istaknuli su emo-tivnim govorima predsjednica Vlade JadrankaKosor i predsjednik Sabora Luka BebiÊ, apredsjednik Republike Ivo JosipoviÊ odlikovaoje AMZH najviπim dræavnim priznanjem, Pove-ljom RH. Program sveËanosti umjeπno je vodi-la Helga VlahoviÊ a umjetniËki ju je obiljeæiopjevaËki zbor HLZ-a.

Podsjetimo se! Sve je zapoËelo1961. kada je Glavni odbor Hrvatskog lijeË-niËkog zbora na prijedlog nekoliko istaknutihlijeËnika znanstvenika - nezadovoljnih radom„dvadesetorice" u Medicinskom razredu Hr-vatske akademije znanosti i umjetnosti (nume-rus clausus) - osnovao Komisiju za znanstve-no-istraæivaËki rad. Njezin zadatak nije bilo la-ko ostvariti, πto se i pokazalo iduÊih pedesetakgodina, ponajprije stoga πto nije imala osigu-rana sredstava za rad, nije imala osigurano nisjediπte nego se potucala od Hrvatskog lijeË-niËkog doma preko Inine palaËe u ©ubiÊevoj,odakle je gotovo deloæirana i tek se lani skrasi-la na JelaËiÊevom trgu (palaËa Singer). Nije

iz akademije medicinskih znanosti hrvatske

Predsjednik RHprof. dr. Ivo JosipoviÊuruËuje predsjedniku

AMZH-aakademiku Reineru

Povelju kojomje odlikovan AMZH

Na proslavi (s lijeva): akademik Izet MaπiÊ, predsjednik HAZU-a Zvonko KusiÊ,potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi mr.sc. Darko MilinoviÊ,

predsjednik Sabora Luka BebiÊ, predsjednica Vlade Jadranka Kosor,predsjednik RH prof. dr. Ivo JosipoviÊ i predsjednik AMZH-a akademik Æeljko Reiner

Na proslavi (s lijeva): akademik Izet MaπiÊ, predsjednik HAZU-a Zvonko KusiÊ,potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi mr.sc. Darko MilinoviÊ,

predsjednik Sabora Luka BebiÊ, predsjednica Vlade Jadranka Kosor,predsjednik RH prof. dr. Ivo JosipoviÊ i predsjednik AMZH-a akademik Æeljko Reiner

78

omoguÊi sluπanje nije nova. Talijanski fiziËarAlessandro Volta umetnuo je 1790. godineu vlastito uho æicu s naponom od 50V i Ëuozvuk «nalik juhi koja vrijefl. Tijekom iduÊih sto-ljeÊa bilo je nekoliko sliËnih pokusa, ali pravirazvoj kohlearne implantacije (KI) zapoËinje1957. kad su francuski otolog Eyriès i fiziËarDjourno prvi pokuπali elektriËki stimuliratisluπni æivac postavljanjem elektrode u unutraπ-nje uho. Prvi su rezultati bili zadovoljavajuÊi,ali se ureaj nakon nekoliko tjedana pokvariopa je ideja elektriËke stimulacije sluπnog æivcatijekom iduÊih nekoliko godina bila zanema-rena. Povijesno najznaËajniji korak u KI-ju uËi-nio je ameriËki otorinolaringolog WilliamHouse koji je 1961. kroz okrugli prozorËiÊpostavio u kohleu zlatnu æicu. Ovakav mono-elektrodni ureaj stimulirao je æivËane zavrπet-ke sluπnog æivca. Iako time nije bilo moguÊeraspoznati ritam reËenice, gluhim je osobamaomoguÊeno sluπanje pojedinih zvukova, a ti-me i poboljπanje Ëitanja s usana i izlazak izsvijeta potpune gluhoÊe. Ubrzo nakon togaameriËki, australski i austrijski istraæivaËi pok-

renuli su brojna istraæivanja kvalitete i mate-rijala samih ureaja. LijeËnik i fiziolog Mac-Leod smatra se izumiteljem multielektrodnogimplanta koji je konstruirao 1975., ali je FDAtek 1984. odobrila ugradnju australskih multi-elektrodnih kohlearnih implanata.

Kohlearni implant sastoji se od vanj-skog i unutraπnjeg (ugradbenog) dijela (slika1). Vanjski dio Ëini govorni procesor koji senosi iza uha i sastoji se od kontrolne jedinices mikrofonom, spremnika za bateriju i odaπi-ljaËa koji preko koæe prenosi signal do prijem-nika ugradbenog dijela. Unutraπnji dio, im-plant, Ëini mikroprocesor koji se operativnougrauje na temporalnu kost i sastoji se odspremnika za elektroniku, prijemnika i mag-neta za spajanje na vanjsku jedinicu, te elek-trode koja se postavlja unutar puænice. Nakonπto se mikrofonom registrira zvuk, on se unu-tar govornog procesora analizira i pretvara uelektriËne impulse koji se pomoÊu odaπiljaËaprenose kroz koæu do ugradbenog prijemnika.Prijemnik impulse prosljeuje do elektrodeugraene u puænicu neposredno uz sluπni æi-vac koji se podraæuje i signale provodi dalje usluπni korteks koji ih prepoznaje kao zvuk.

Danaπnji modeli kohlearnih impla-nata su multikanalni i imaju do 22 elektrodekoje stimuliraju razliËita mjesta duæ puæniceodgovorna za razliËite frekvencije zvuka.

Iako se najbolji rezultati u restitucijisluha nakon KI-ja postiæu u osoba koje su sen-zoriËko oπteÊenje zadobile nakon πto su razvilegovor (tzv. postlingvalno gluhe osobe), naj-vaænija su skupina kandidata za ugradnjuumjetne puænice gluha ili teπko nagluha no-voroenËad koja zahtijeva ranu dijagnostikugluhoÊe i Ëim raniji KI. Ranim KI-jem se tzv.prelingvalno gluhoj djeci osposobljava razliËitstupanj sluπanja koje u 30% sluËajeva omogu-Êuje razvoj govora i redovno πkolovanje u sre-dini s uredno ËujuÊom djecom. Zato se danaspreferira ugradnja implanta djeci veÊ s navr-πenih nekoliko mjeseci æivota, a dosadaπnjirezultati su pokazali da je razvoj govora to boljiπto je ranija dob implantacije. Starija djeca iodrasli s veÊ razvijenim govorom, postling-valno gluhi, pokazuju bolje rezultate nakonKI-ja od prelingvalno gluhih osoba ako suimplantirani ubrzo nakon nastanka oπteÊenja,jer predugo trajanje gluhoÊe moæe znatnoograniËiti uspjeh KI-ja.

Tko je, dakle, kandidat za KI? Teo-retski, to je svaka osoba s obostranom jakomsenzoriËkom nagluhosti ili gluhoÊom koja imaurednu funkciju sluπnog æivca. PraktiËno, mo-ramo znati da sam KI ne restituira sluha od-mah i da implantirana osoba nakon ukljuËenjaureaja u poËetku osjeÊa samo neartikuliranesenzacije. Put do uspostave sluπanja (a samimtim i razumijevanja govora) dug je i zahtjevan.

• Kohlearni implant ili umjetnapuænica je elektronski ureaj koji nadomjeπ-tava funkciju oπteÊenoga unutraπnjeg uha iomoguÊava osjet sluha osobama s teπko ilipotpuno oπteÊenom puænicom. To je jediniuspjeπan naËin lijeËenja gluhoÊe koji je indi-ciran u viπe od 90% gluhe djece. Dok ostalasluπna pomagala zraËnim ili koπtanim putempojaËavaju mehaniËku energiju zvuka koja upuænici fizioloπki dovodi do depolarizacijeosjetnih stanica i stvaranja podraæaja koji sesluπnim æivcem provodi do sluπnog korteksa,kohlearni implant zaobilazi Cortijev organ ielektriËnim impulsima stimulira izravno sluπniæivac. Ugrauje se bolesnicima s obostranomsenzoriËkom gluhoÊom ili teπkom senzoriË-kom nagluhosti bez obzira na uzrok oπteÊenjasluha, a danas se sve viπe koristi i u osoba steπkom nagluhosti kojima klasiËna sluπna po-magala ne koriste. Uvjet je za ugradnju ko-hlearnog implanta uredna funkcija sluπnogæivca.

Ideja da se elektriËnom stimulaci-jom podraæi sluπni æivac i gluhim osobama

tehnologija u medicini

Kohlearnaimplantacijau HrvatskojProf. dr. SreÊko Branica, mr. sc. Krsto Dawidowsky,dr. Lana KovaË-BiliÊ i dr. Anamarija ©imunËiÊ-VeseliÊKlinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrataMEF-a u Zagrebu, KBC Zagreb

SLIKA 1.

Kohlearni implant:

1 - vanjski dio s govornim

procesorom, mikrofonom

i spremnikom za bateriju;

2 - odaπiljaË s magnetom;

3 - unutraπnji dio

s mikroprocesorom

i elektrodom koja

ulazi u puænicu;

4 - sluπni æivac

79

Potrebna je velika motivacija sa-mog bolesnika, a u naroËito u djece njihoveokoline. Najvaæniji zadatak lijeËnika je objas-niti gluhoj osobi i njenoj obitelji da je rehabili-tacija implantirane osobe dugotrajan i konti-nuiran proces. Potreban je velik rad kako bise uspostavila najbolja moguÊa sluπna komu-nikacija i ostvario glavni cilj rehabilitacije,potpuna integracija gluhe osobe u redovnoπkolovanje i druπtvo. Taj je proces podijeljenu tri dijela - dijagnostiku gluhoÊe i odabir bo-lesnika, samu kirurπku implantaciju i, napos-ljetku, rehabilitaciju.

UkljuËen je cijeli tim struËnjaka koji,uz otorinolarngologa, Ëine logoped/audiore-habilitator, psiholog, pedijatar/internist,programer i radiolog. Postupak KI-ja poËinjeprovoenjem sveobuhvatnog probira novo-roenËadi na oπteÊenje sluha (SPNOS) kojimse oπteÊenje moæe pravovremeno otkriti.Republika Hrvatska moæe se pohvaliti da jemeu prvima u Europi, mnogo ranije negomnogo bogatije europske zemlje, razvilaprogram SPNOS-a krajem 2002. godine.

Danas se probir radi u svim rodiliπ-tima u Hrvatskoj postupkom automatskeotoakustiËke emisije (A-OEA); vrlo je jednos-tavna, kratkotrajna a ima visoku osjetljivosti specifiËnost pa se smatra prvim stupnjemprovjere. Ispituje se funkcija osjetnih stanicapuænice, a nedostatak joj je postojanje laænopozitivnih nalaza zbog moguÊih promjena uzvukovodu i srednjem uhu. Ako postoji sum-nja na oπteÊenje sluha, dijete se upuÊuje unadleænu audioloπku ustanovu gdje se vrπidrugi stupanj provjere. Tamo se ponavlja OEAi ispituju sluπni odgovori moædanog debla(ABR). Za riziËnu djecu preporuËa se i u sluËa-ju urednoga prvog stupnja provjere uËiniti

drugi stupanj provjere. Dijete pozitivno i nadrugom stupnju obavezno se upuÊuje audio-logu na detaljnu audioloπku obradu. U dijag-nostici ranog oπteÊenja sluha vaænu ulogu imapedijatar koji mora pokazati radi li se o gluhoÊiu sklopu nekog sindroma, iskljuËiti moguÊesistemske, infektivne ili neuroloπke bolesti kojenisu u domeni otorinolaringologa audiologa,te procijeniti sposobnost djeteta za operaciju.Istu ulogu ima internist ako je rijeË o odraslojosobi. Uloga je logopeda da prije ukljuËivanjagluhe osobe u program KI-ja procijeni moguÊ-nost integracije djeteta, stadij percepcije jezikaovisno o dobi implantacije i stupnju naglu-hosti, da procijeni diskriminaciju i prepozna-vanje zvuËnih podraæaja, percepciju rijeËi a uodraslih prepoznavanje reËenica i razumije-vanje jezika. Psiholoπko testiranje obuhvaÊaprocjenu osjeÊajnog i kognitivnog razvojadjeteta i ukazuje na postojanje ili nedostatakmotivacije samog bolesnika ili okoline. Na-kon dijagnosticiranja gluhoÊe pristupa se de-taljnoj audioloπkoj obradi. Odreuje se jaËina

gubitka sluha, a jako nagluhoj djeci do im-plantacije se ordiniraju sluπna pomagala veÊod treÊeg mjeseca æivota radi πto ranije obos-trane stimulacije sluπnog æivca.

Elektrofizioloπkim ispitivanjima pro-cjenjuje se funkcija sluπnog æivca ne samozbog indikacije za KI, nego i zbog izbora od-govarajuÊe strane za implantaciju. Za odabirimplantirajuÊe strane koristi se i ispitivanjevestibularnog sustava (moæe se otkriti preo-perativna asimetrija vestibularne funkcije jerKI u 10% sluËajeva moæe uzrokovati istostranuvestibularnu arefleksiju). U probiru kandidatapotrebno je uËiniti i radioloπku obradu tem-poralne kosti kako bi se otkrile moguÊe malfor-macije unutraπnjeg uha, identificirao tijek liË-nog æivca i otkrile anatomske nepravilnostilabirinta - viπeslojnu kompjutoriziranu tomo-grafiju (MSCT) i magnetsku rezonancu (MR).

Nakon zavrπenog probira kandidatai zavrπene preoperacijske obrade pristupa seugradnji umjetne puænice. Najstarija tehnika,koja se i danas koristi, naziva se «klasiËnomfltehnikom. Elektroda se uvaa u puænicu krozotvor na promonturiju (kohleostomu) kojemse pristupa kroz straænju timpanotomiju nakonmastoidektomije. Iako je ovaj postupak πirokoprihvaÊen i potpuno odgovara zahtjevima KI-ja, mogu nastati komplikacije kao πto su jatro-gene ozljede liËnog æivca i dure, a zbog relativ-no malog i zakrivljenog otvora u straænjojstjenci zvukovoda oteæana je moguÊnost pos-tavljanja elektrode u formirani otvor na puæ-nici. Radi izbjegavanja navedenih komplikacijasve se viπe razmiπlja o novim kirurπkim tehnika-ma koje bi nosile manji operativni rizik.

ZaËetnik KI-ja bez mastoidektomijeje grËki otokirurg Kiratzidis koji je 2000.godine objavio svoju tehniku formiranja tune-la za elektrodu izmeu planuma mastoida ikavuma. Nedugo nakon toga objavljeno je joπnekoliko modificiranih tehnika KI-ja. ©vicarskiotokirurg Häusler je 2002. godine objaviosvoju tehniku s formiranjem ælijeba zvukovodau koji se postavlja elektroda. Rizik ozljede liË-nog æivca viπestruko je manji, ali moæe nastatidefekt bubnjiÊa iznad podleæeÊe elektrode uælijebu. Tehniku suprameatalnog pristupa prvije objavio izraelski otokirurg Kronenberg2004. godine, a osnovni princip je formiranjeotvora iznad zvukovoda s identificiranjem du-re srednje lubanjske jame i formiranjem kanalaprema facijalnom recesusu. Istodobno je zag-rebaËki otokirurπki tim s Klinike za bolesti uha,nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zag-reb razvio vlastitu operativnu tehniku koju jenazvao retromeatalni pristup za KI ili ZagrebCI Approach. Posebnost je ove tehnike u tomeπto se primarni otvor za elektrodu buπi retro-meatalno, iza zvukovoda, uz prikaz antrumai bez potrebe za identifikacijom dure srednje

KlasiËni pristup za uvoenje elektrodeu puænicu kroz straænju timpanotomiju

tehnologija u medicini

Shema modificiranog pristupa za za uvoenjeelektrode u puænicu kroz tunel u temporalnoj kosti

tehnologija u medicini

80

lubanjske jame. Kanal je usmjeren prema na-prijed i medijalno, direktno prema ranije for-miranoj kohleostomi. Ovaj smjer tunela, pre-ma miπljenju naπega tima, osigurava jednos-tavniji i logiËniji kut za postavljanje elektrodekroz tunel u kohleostomu, koja je ovim pristu-pom bolje eksponirana, a buduÊi da se ne radiπiroka mastoidektomija i straænja timpano-tomija smanjuje se moguÊnost ozljede dure,liËnog æivca i bubnjiÊa. Pristup se danas us-pjeπno primjenjuje u svih bolesnika kojima seugrauje kohlearni implant na naπoj Klinici.Posljednjih sedam godina na naπoj je Klinicipostupak KI-ja dodatno osuvremenjen formi-ranjem otvora u puænici (kohleostome) CO2LASER-om koji smanjuje traumu unutraπnjeguha uzrokovanu buπenjem i sprjeËava formi-ranje koπtane praπine koja pogoduje osifikacijiunutraπnjeg uha. Formiranje kohleostomeLASER-om preporuËa se u bolesnika s veÊ obli-teriranom puænicom, onih s neuobiËajenimtijekom liËnog æivca kao i u sluËajevima u koji-ma je neophodno oËuvanje ostatnog sluha.

Nakon operacije slijedi najdulji i zasamog bolesnika najzahtjevniji dio - rehabili-tacija sluπanja. Implantirana osoba u tom tre-nutku ima novoformirani, «umjetnifl dio sluπ-nog puta i pred njom stoji zahtjevan i dugo-trajan postupak uspostave sluπanja i razumi-jevanja govora uz pomoÊ audiologa, logope-da-rehabilitatora i programera. Otprilike 6 do8 tjedana nakon operacije rana zacijeli i go-vorni procesor se moæe po prvi put aktivirati.

UobiËajen naziv ovog postupka jeinicijalni fitting ili inicijalno podeπavanje. Svakikorisnik umjetne puænice ima individualnoprilagoen govorni procesor u kojem su poh-ranjene tzv. mape. Da bi se omoguÊila πto bo-lja Ëujnost i razumljivost, programer i korisnikpuænice zajedniËki podeπavaju pojedinestrategije obrade zvuka i kreiraju programeza sluπanje. Svakom se korisniku individualnoodreuje prag Ëujnosti i prag neugode zvuË-nog signala. Za programiranje se koriste po-sebna programska suËelja i programi koji suspecifiËni za pojedine proizvoaËe.

Podeπavanje govornog procesorase sastoji od odreivanja najniæeg praga(„tresholda") za svaku pojedinu elektrodu,kao i najglasnijeg podraæaja koji ne izazivaneugodu („most comfortable level"). Potomse pojedinaËno balansiraju po dva kanala kakobi cjelokupni dinamiËki opseg bio ugodan, ane preglasan. Ovakav naËin programiranjaprocesora osobito je zahtjevan u prelingvalnogluhe djece pa se koristimo dodatnim moguÊ-nostima kao πto su intraoperativna mjerenja,eABR, NRT. Potrebno je naglasiti da je prilago-avanje govornog procesora dinamiËki pro-ces koji se mijenja razvojem i stjecanjem sluπ-nih iskustava.

sluπanja jednim u odnosu na drugo implan-tirano uho. NajveÊi razlog protiv obostranohKI-ja svakako je financijski, buduÊi da cijenajednog ureaja otprilike odgovara cijenikvalitetnog automobila srednje klase.

GledajuÊi na razdoblje proteklo odprvoga KI-ja u Hrvatskoj moæemo sa zadovolj-stvom istaknuti da je program ranog otkri-vanja oπteÊenja sluha novoroenËadi (SPNOS)potpuno ostvaren, a svoj djeci i velikoj veÊiniodraslih kandidata danas su omoguÊeni KI ipostoperativna rehabilitacija Ëije troπkove pok-riva HZZO. Prije desetak godina provedenesu za potrebe ranog otkrivanja oπteÊenja sluhanovoroenËadi i lijeËenja ugradnjom umjetnepuænice u Republici Hrvatskoj dvije velike hu-manitarne akcije („Anamarija u svijetu zvu-kova" i „Dajmo da Ëuju") koje su u suradnji sMinistarstvom hrvatskih branitelja iz Domo-vinskog rata i Ministarstvom zdravstva i soci-jalne skrbi dali najveÊi polet struËnim timovi-ma, omoguÊili nabavu potrebne dijagnostiËkeopreme i velikog broja kohlearnih implanata.Osnovano je i Povjerenstvo za davanje miπlje-nja o potrebi ugradnje umjetne puænice kojena temelju bodovanja svakom pojedinomkandidatu odobrava nabavu implanta te natemelju popisa kandidata planira nabavu no-vih ureaja za tekuÊe (obiËno jednogodiπnje)razdoblje.

Hrvatska ove godine slavi 15. ro-endan KI-ja koji se provodi u tri specijalizi-rana centra - od 1996. u ORL klinikama KBC-a Zagreb i KB-a „Sestre milosrdnice", te od2004. u ORL klinici KBC-a Rijeka. U preopera-tivnu dijagnostiku ukljuËena su sva rodiliπtau Hrvatskoj, audioloπki odjeli kliniËkih bolnicai Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govoraSUVAG, a osobe s kohlerarnim implantom re-habilitiraju se, osim u navedenim centrima,i u Centru za odgoj i obrazovanje «Slava Raπ-kajfl u Zagrebu kao i veÊini bolnica na podruË-ju RH u kojima postoje osposobljeni logopedi-audiorehabilitatori.

ZahvaljujuÊi dobro organiziranomsustavu KI-ja i velikom zalaganju brojnih struË-njaka koji sudjeluju u dijagnostici i lijeËenjugluhoÊe, rano otkrivanje oπteÊenja sluha no-voroenËadi te uspjesi u ugradnji kohlearnihimplanata i rehabilitaciji gluhih osoba svrsta-vaju Hrvatsku meu najrazvijenije svjetskezemlje.

•••••

Koriπtenjem govornog procesora inavikavanjem na zvuËne informacije stvara sepotreba za podeπavanjem i kreiranjem novihmapa, a s razvojem informatiËke tehnologijei programskih suËelja sve je viπe moguÊnostiobrade zvuka kako bi zvuËna informacija svo-jom kvalitetom zadovoljila potrebe korisnika.

Postoje, primjerice, posebne stra-tegije prihvata zvuka preko mikrofona i obradekoje korisnici mogu koristiti u odreenim prili-kama kao πto je praÊenje nastave, sluπanjemuzike ili buka u trgovaËkim centrima.

Potrebno je istaknuti i vaænost logo-pedske rehabilitacije. Rehabilitacija po uklju-Ëenju procesora puænice usmjerena je na in-tenzivno razvijanje osnovnih sposobnosti slu-πanja - usmjeravanje na zvuk i sposobnost poi-manja zvuka. Primjenjuje se individualiziranipristup ovisno o dobi, stupnju obrazovanja iæivotnim navikama. Uspjeh rehabilitacije ovisio dobi kada je nastao gubitak sluha, odnosnoo stupnju na kojem je bio razvijen govor (post-lingvalna ili prelingvalna gluhoÊa), trajanjugluhoÊe i lijeËenju koje je prethodilo KI-ju.

Novi je cilj u programu KI-ja omo-guÊiti gluhoj osobi binauralno sluπanje obos-tranom ugradnjom umjetne puænice. NajveÊaprednost obostrane ugradnje je stimulacijaoba sluπnog æivca, bolja lokalizacija zvuka,bolja diskriminacija rijeËi u buci i bolja razum-ljivost. Ovakva ugradnja moæe biti simultana(ugradnja obje puænice istovremeno ili u raz-maku do 6 mjeseci) i sekvencionalna (ugradnjapuænice u drugo uho viπe od 6 mjeseci nakonprve implantacije). Rezultati su neπto bolji usimultane ugradnje, dok u sekvencionalnojovise o dobi prve ugradnje i razmaku izmeudvije operacije. Prema dosadaπnjim studijamaprovedenim u obostrano implantiranih osobanajbolji rezultati se postiæu ako deprivacija slu-ha nije trajala duæe od tri godine, a razdobljezvuËne stimulacije samo jednog uha nije biloduæe od 12 mjeseci.

Kirurπki postupak obostrane ugrad-nje nije znaËajno zahtjevniji, iako noπenje dvaureaja malom djetetu moæe ponekad stvaratipoteπkoÊe, a moæe se razviti i predominacija

Modificirani retromeatalni pristup za uvoenje elektrode u puænicu kroz tunel

u temporalnoj kosti

KohleostomijaLASER-om

obljetnica

81

Æeljka Metelka (predsjednika HLZ-a), prim.dr. Hrvoja Miniga (predsjednika HrvatskelijeËniËke komore), prim. dr. sc. Nastje KuËi-πec-Tepeπ (glavne urednice Acta medica Croa-tica (AMC), a pismenu je Ëestitku uputio aka-demik Zvonko KusiÊ (predsjednik HAZU-a).

PoËetak citologije u KB-u Merkurvezan je uz dolazak prof. dr. Inge »repinko1955. u Zavod za kliniËku kemiju i laboratorij-sku medicinu na Ëijem je Ëelu tada bio prof.dr. Ibrahim RuædiÊ, medicinski biokemiËar,gdje je osnovan laboratorijsko-hematoloπkiodsjek. Za osnivanje kliniËko-citoloπkih labo-ratorija najzasluæniji su, uz prof. »repinko,kliniËari prof. dr. Erik Hauptmann (Labora-torij za citologiju i hematologiju

Klinike za unutarnje bolesti), prof.dr. Zvonimir Singer (Odsjek za ginekoloπkucitologiju i citogenetiku Klinike za æenskebolesti i porode) i prof. dr. Zdenko ©krabalo(Citoloπki laboratorij za endokrinoloπku citolo-giju SveuËiliπne klinike „Vuk Vrhovac"). Osni-vaËi kliniËko-citoloπkih laboratorija i njihovi

kako vanjski (prim. dr. sc. Hrvoje HarambaπiÊkoji je dolazio u KB „Merkur" vrπiti intrato-rakalne punkcije iz tada KB „Jordanovac") takoi neposredni suradnici u to vrijeme (prof. dr.Mara Dominis, dr. –urica ©ips i prim. dr.sc. Zvonimir PapiÊ), uz brigu oko svakodnev-ne rutinske citodijagnostike, uvode nove teh-nologije; od samog poËetka sudjeluju u osni-vanju i djelovanju Europskog druπtva kliniËkihcitologa, osnivanju Sekcije za citologiju i cito-dijagnostiku (prva predsjednica prof. »re-pinko), Poslijediplomskog studija iz kliniËkecitologije na MEF-u u Zagrebu (prvi voditeljprof. dr. Erik Hauptmann), organizirane edu-kacije citotehnologa (prof. »repinko) te samo-stalne specijalizacije iz medicinske/kliniËkecitologije. U citoloπkim djelatnostima KB-aMerkur zapoËeli su svoje prve citoloπke korakeili proveli dio svoga radnog vijeka prim. dr. sc.Vida Jakaπa (Klinika za tumore KB-a Sestremilosrdnice, Zagreb); prof. Dominis, mr. sc.Sonja Dæebro i dr. sc. Ana BoroveËki (KliniËkizavod za patologiju i citologiju KB-a Merkur);dr. Magdolna Bollman (Bonn, NjemaËka);mr. sc. Sanja Ban BastiÊ (Privatna ordinacijaModerna dijagnostika, Zagreb); dr. sc. BoæicaVrabec-Branica (Jordanovac, KBC Zagreb);mr. sc. Iris FabijaniÊ, dr. sc. Koraljka GjadrovKuveædiÊ (KBC Zagreb) i dr. AnelkaDominis (Zadar).

Danas njihovi nasljednici sudjelujuu vodstvu Hrvatskog druπtva za kliniËku citolo-giju HLZ (predsjednica od 2001. doc. dr. Kar-dum-Skelin, tajnica dr. JeliÊ PuπkariÊ od2009.); osnivanju Hrvatske udruge citotehno-loga (prva predsjednica Veronika AniÊ);koordiniranju edukacije citologa/citopatologa(doc. Kardum-Skelin) i citotehnologa (Vero-nika AniÊ) u sklopu European Federation ofCytology Societies.

Meu glavnim su inicijatorima i or-ganizatorima buduÊeg Europskog citoloπkogkongresa u Cavtatu 2012. godine. I dalje uvo-de nove tehnologije u dijagnostiku: ciljanupunkciju pod kontrolom ultrazvuka povrπnihi intraabdominalnih organa; stereotaktiËkupunkciju dojke; telecitologiju i kompjuterskuanalizu slike; suvremenu obradu poveÊanoglimfnog Ëvora iz citoloπkog uzorka (imunocito-kemiju, fenotipizaciju, citogenetsku i mole-kularnu analizu); transplantacijsku citologiju(doc. Kardum-Skelin, dr. Dunja ©uπterËiÊ, dr.Biljana JeliÊ PuπkariÊ); imunocitokemiju u gi-nekoloπku citologiju (mr. sc. Ines Krivak Bo-lanËa); nastavljaju s citogenetikom (mr. sc.Karmela ©entija, dr. Suzana KataleniÊ Si-mon) gdje je stao prof. Singer (pionir prena-talne citogenetike, naroËito placentocenteze);ciljanom punkcijom πtitnjaËe i citoloπkom ob-radom muπkih gonada, naroËito kod muπkeneplodnosti, gdje je stao dr. sc. Zvonimir

• Akademija medicinskih znanostiHrvatske (AMZH), KB „Merkur" i Hrvatskodruπtvo za kliniËku citologiju HrvatskoglijeËniË-kog zbora organizirali su prigodom55. obljetnice kliniËke citologije u KB-u "Mer-kur" simpozij pod naslovom 55 godina KliniË-ke citologije u KB "Merkur" - 55 razloga za ob-ljetnicu.

Na njemu su sudjelovali eminentnistruËnjaci: kliniËari, citolozi i dijagnostiËaridrugih specijalnosti iz KB-a „Merkur" s 11 ori-ginalnih znanstvenih i preglednih radova te23 prikaza sluËaja iz svih podruËja znanstve-nog i struËnog rada. Simpozij je odræan u go-dini kada i AMZH slavi 50. obljetnicu osnutka,u Hrvatskom lijeËniËkom domu u Zagrebu,4. svibnja, u nazoËnosti predstavnika organi-zatora i pokrovitelja Simpozija: akademikaÆeljka Reinera (predsjednika AMZH-a), dr.Æeljka Vidasa (ravnatelja KB-a „Merkur"), dr.Lidije Novak-HrastiÊ (pomoÊnice proËelnikaGradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnuzaπtitu i branitelje Grada Zagreba), prof. dr.

55 godinakliniËke citologijeu KB-u "Merkur"

Dr. Æeljko Vidas, ravnatelj KB-a „Merkur", akademik Æeljko Reiner, predsjednik Akademije medicinskihznanosti Hrvatske i ravnatelj KliniËkog bolniËkog centra Zagreb, doc. dr. sc. Ika Kardum-Skelin,

proËelnica Zavoda za kliniËku citologiju i citogenetiku KB-a „Merkur" i predsjednica Hrvatskog druπtvaza kliniËku citologiju HLZ-a i prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske lijeËniËke komore

82

PapiÊ (dr. Mia ©unjiÊ Stakor). Sukreatori susustavne edukacije svih profila ukljuËenih ukliniËku citologiju u RH (doc. Kardum-Skelin- voditeljica Poslijediplomskog studija izkliniËke citologije, predsjednica povjerenstvaza izradu novog programa specijalizacije izkliniËke citologije, voditeljica teËaja trajneedukacije citotehnologa pri Ministarstvuzdravstva i socijalne skrbi RH).

Aktivno surauju u timskom radus drugim dijagnostiËkim strukama i kliniËari-ma objavljujuÊi zajedniËke radove, sustavnovode brige o struËnom i znanstvenom radudjelatnika a u tijeku je izrada doktorskih diser-tacija (mr. sc. Ines Krivak BolanËa i mr. sc.Karmela ©entija) i pohaanje doktorskogstudija na MEF-u u Zagrebu (dr. Biljana JeliÊPuπkariÊ).

Odrasli uz svoje baziËne kliniËareinterniste (doc. Ika Kardum-Skelin, dr. Dunja©uπterËiÊ, dr. Biljana JeliÊ PuπkariÊ, dr. Ma-rina Paæur, citotehnolozi Biserka Kriæaj, ing.med. lab. dijagn., Katarina Parigros, Vero-nika AniÊ, Gordana KneæeviÊ te KatarinaHrgoviÊ), ginekologe (mr. sc. Ines KrivakBolanËa, mr. sc. Karmela ©entija, dr. SuzanaKataleniÊ Simon i citotehnolozi Emilija –ori-jevski, bacc. med. lab. dijagn., Ljiljana Gav-ranoviÊ, Sanja Rakek Novak, Marijana Ba-

buriÊ i Viktorija ©vencbir, bacc. med. lab.dijagn. i administrator Ksenija BagariÊ) i en-dokrinologe (dr. Stakor i citotehnolog SiniπaVlahoviÊ, bacc. med. lab. dijagn.) nakon 55godina, poËinju zajedno u sklopu Zavoda zakliniËku citologiju i citogenetiku (proËelnicadoc. Kardum-Skelin, zamjenica mr. sc. InesKrivak BolanËa i glavni citotehnolog SiniπaVlahoviÊ, bacc. med. lab. dijagn.).

Zahvalni smo i glavnoj uredniciAMC-a prim. dr. sc. Nastji KuËiπec-Tepeπ naustupanju suplementa u kojem Êe biti in ex-tenso tiskani recenzirani radovi s ovog Sim-pozija.

Autori Simpozija: prof. dr. Inga»repinko, doc. dr. Ika Kardum-Skelin, prim.mr. sc. Ines Krivak BolanËa i dr. Mia ©unjiÊStakor.

•••••

"Kako shvatitiparadoksalnezdravstvenepojave?"

• Iznenaen sam povrπnoπÊu Ëlankapod gornjim naslovom koji je objavljen u LN broj99 od 15. svibnja jer je pun pauπalnih ocjena,jednostranog pogleda na kompleksnu proble-matiku duljine æivota te pogreπnih zakljuËkadonesenih iz krivo posloæenih premisa. Krenimoredom po podnaslovima.

Neosporna je Ëinjenica da loπe æivot-ne navike uvelike negativno utjeËu na pojavubolesti i duljinu æivota.

UdvostruËenje prosjeËe æivotne dobitreba zahvaliti modernoj medicini i tehnologiji(tehnike i tehnologije rane detekcije bolesti,cijepljenja, nove tehnike lijeËenja, odræavanjeæivota, novi lijekovi, kirurπka tehnika, transplan-tacije...) koji su postali dostupniji svjetskoj po-pulaciji te opÊenitom poboljπanju æivotnog stan-darda i zdravstvene zaπtite u cijelome svijetu, anikako ne - loπim zdravstvenim navikama.

pismo uredniπtvu

Nabrajanjem imena sedmorice lijeË-nika koji su prerano zavrπili svoj æivot iako su bilipobornici zdravoga naËina æivota nastoji se za-tomiti velik broj onih koji su prerano zavrπili svojæivot zbog svoga æivotnog stila. Zdrav æivotni stil(life style) ne jamËi dugovjeËnost, no uvelikesmanjuje rizike od rane pojave oboljenja i/ilismrti, odnosno, koliko bi kolege imenovane uËlanku æivjele da nisu vodile zdrav æivot (Ëak i kadbismo zanemarili Ëinjenicu da na rizike od kardio-vaskularnih bolesti utjeËu i faktori na koje nemoæemo utjecati, kao πto su genetika, dob, spolitd.)? Stres je takoer jedan od faktora na kojineki zaboravljaju.

Rad i radne aktivnosti svakako pozitiv-no utjeËu na duljinu æivota, ako zbog niËegadrugog, a ono zbog psiholoπkog stanja pojedin-ca koji bi se kao koristan Ëlan zajednice i druπtvatrebao osjeÊati zadovoljan i imati veÊe samo-pouzdanje. No, pogreπno je dugovjeËnost æenapripisati kraÊem radnom staæu a zanemariti sveostale faktore, ukljuËivo i onaj hormonski.

Autor u svojoj povrπnoj analizi (ili bo-lje reËeno zakljuËcima) ne uzima u obzir da ljudikoji æive na otocima i koji imaju manja primanja,upravo zbog toga u svojoj prehrani nemaju veÊekoliËine rafiniranih πeÊera, masnoÊa, alkohola i

duhana, te nemaju toliko sjedeÊih radnih mjesta,odnosno provode fiziËki aktivniji æivot.

Jedini dio Ëlanka s kojim se slaæem jeonaj u kome se kaæe da u nekim uvjetima umi-rovljenje moæe biti nacionalni ili lokalni gubitak. Osim ogromne koliËine znanja kojuimaju osobe s iskustvom - a ono se moæe oËuvatiprikladnim planiranjem kadrovske politike i obra-zovanjem mladih kadrova - pojedinaËan osjeÊajpripadnosti i korisnosti zajednici, kontinuitet do-prinosa razvoju zajednice te aktivnosti u okoliniu kojoj pojedinac æivi, svakako doprinose psiho-fiziËkom zdravlju.

Stoga osobama koje posjeduju visokstupanj know-howa treba omoguÊiti povremeni,privremeni, pa zaπto ne i volonterski rad na od-goju mladih generacija i doprinosu razvojadruπtva u cjelini, a i na korist tih istih pojedinaca,kojim se produæava aktivna pripadnost druπtvu.

Zbog svega gore navedenog oprav-davam sporni Ëlanak jedino ako je sastavljen sironijom i s ciljem provokacije (zdravstvene)javnosti.

Dr. Frano Mika,rukovoditelj Zdravstvene sluæbe

(mika@saipem.com)•••••

obljetnica

Djelatnici Zavoda za kliniËku citologijui citogenetiku KB-a „Merkur"

medicopolis

83

genetske uloge domaÊina na osjetljivost in-fekcije M. Leprae. Takva istraæivanja pomaæudaljnjem rasvjetljavanju molekularne osnoveosjetljivosti na bolest, te novim strategijamau dijagnostici, lijeËenju i prevenciji lepre ali idrugih zaraznih bolesti. Mnoge epidemioloπkestudije, kao i navedeni rezultat iz Hrvatske,identificirali su gene osjetljivosti, dokazujuÊikako genetiËki faktori domaÊina imaju uloguu kliniËkom odgovoru na pojedine infekcije.

Sve u svemu, odliËna ideja i povolj-na okolnost jer su i naπi otoci u proπlosti bililazareti. Karantena je hrvatski izum, ma πtogod tvrdili Talijani! Joπ od 1377. godine izoli-rali smo oboljele i sumnjive u okrilje obliænjihotoËiÊa. Na Mljetu je u samostanu svete Mari-je 1397. uspostavljena karantena koja je sluæi-la svrsi viπe od stotinu godina.

Ondje su, sklonjeni od pogledazdravih, bez nade i spasa, æivotarili i oni obo-ljeli od lepre.

PrateÊi povijesni utjecaj lepre naprevalenciju varijanti gena PARK2/PACRG kodstanovniπtva otoka Mljeta, baπ o tim je naπimdrevnim nesretnicima dovrπena «uspjeπnicaflna znanstveni naËin.

Njome je Ana Bakija Konsuo pot-vrdila pretpostavku da je izloæenost lepri naotoku Mljetu, tijekom vremena, dovela do se-lekcije zaπtitnih C alela u odreenom genu ina odreenoj poziciji. U populaciji kontrolneskupine, Raba i Splita, gdje u proπlosti nije biloleprozorija, ta selekcija nije prisutna. DrugimrijeËima dokazano je da je na Mljetu doistabila karantena za oboljele od lepre te da jezbog negativne selekcije doπlo do smanjenjauËestalosti riskantnih alela ove populacije.

I tako je to u kontinuitetu. Kao i lju-di, tako i bolesti, imaju svoju povijest. »itamoje, reproduciramo i ispisujemo onako kakotrenutno znamo. U svakoj novoj fazi razvojaznanja i tehnologije ona se otkriva nekomnovom abecedom. »ak i onda kada sa svoghorizonta miËemo sve πto nas podsjeÊa navlastite slabosti i neznanje, kada nam bolestsluæi kao motiv i opravdanje za stigmatizacijui segregaciju na nekom udaljenom otoËiÊu...ito ostaje zabiljeæeno.

I na to se povijest potpiπe: ako nekroz predaju, u kamenu ili na papiru onda,lukava kakva je, ostavi trag u naπim genima.

Potpiπe se i ostavi poruke koje Ëestone znamo Ëitati. Kao πto dugo nismo znali od-gonetnuti poruke napisane hijeroglifima nadrevnim piramidama i egipatskim papi-rusima.

• Nije mi bilo teπko uæivjeti se u us-pjeπnicu «Otokfl Viktorije Hislop.

»itala sam je pretproπloga ljeta od-marajuÊi, s vremena na vrijeme, pogled nakrajoliku rasutih otoka zadarskoga arhipe-laga, upecanih na mojoj mreænici. Ljeta naotoku dio su povratka u izolaciju u opsjednu-tost svime onim πto otok pruæa i πto se teπkomoæe smjestiti u neobavezno tkivo bilo kojegteksta.

Knjiga, koju sam spomenula, bilaje odliËno ljetno πtivo protkano povijesnim Ëi-njenicama o koloniji gubavaca, na grËkomotoËiÊu Spinalongi. Radnja vjeπto sazdana nateænji glavne junakinje, dvadesetogodiπnjeAlexis Fielding, koja u nastojanju otkrivanjaproπlosti svoje majke dolazi u malo ribarskoselo na Kreti. Pred Ëitateljem se tako razvijadramatiËna priËa o samoÊi i gubitku onih Ëijase bolest poËetkom proπloga stoljeÊa nije ra-zumjela, a kamoli mogla uspjeπno lijeËiti. Osvijetu surovosti njihovih æivotnih uvjeta i razo-renih sudbina. SudeÊi po popularnosti «Oto-kafl, odmah po njegovu izlasku, oæivljena dra-ma rekonstrukcije æivota gubavaca uspjeπnoje siπla sa stranica fikcije ravno u srca æednihËitatelja. U suoËavanju s proπloπÊu glavna ju-nakinja na kraju pronalazi putokaz za vlastitubuduÊnost, dok je strpljivost Ëitatelja nagra-ena sretnim svrπetkom i poukom o povijestikao neupitnoj uËiteljici æivota.

A nedavno sam, kao Ëlanica povje-renstva obrane doktorata Ane Bakije Konsuona Medicinskom fakultetu SveuËiliπta u Splitu,svjedoËila razvoju i prezentaciji vrlo sliËne ijednako uzbudljive priËe. One o izolatu lep-roznih na otoku Mljetu, o tragovima koje ovabolest ostavlja u generacijama, o njenom neu-pitnom potpisu u ljudskom genotipu.

Posljednjih se nekoliko desetljeÊa,naime, lepra istraæuje na temelju vaænosti

Piπe: prof.dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊFotografije: prof. dr. Æeljko Poljak

Uspjeπnice o gubavcimaili kako pomoÊu povijestigledati u buduÊnost

Gubavac u Sandæaku 1960.

medicopolis

84

gena, na podruËju Ëitave Europe! Rezultatomsmo svi bili ushiÊeni i ponosni, premda nas jeu dvorani koja moæe zaprimiti stotinu sluπaËa,bilo svega osam.

Uspjeπnica je, uostalom, relativanpojam. Osam ili osam milijuna, nije vaæno.

Meutim, priËa koju nam je ispri-Ëala novopeËena doktorica znanosti svojimistraæivanjem pokazuje da, ipak, uËimo.

ZahvaljujuÊi baπ njenim rezulta-tima na bajkovitom otoku Mljetu iπËitan jeprvi rezultat koji potvruje selekciju zaπtitnih

Vaæan je pristup i pomak. U konaËnici i ovdjeÊe povijest odigrati svoju presudnu ulogu.

Ususret ljetnoj sezoni jedno je sigur-no: s nekom uspjeπnicom ili bez nje, otoci suuvijek odliËan izbor.

•••••

OtoËiÊ sv. Marije na mljetskom Velikom jezeru, nekoÊ leprozorij

Gubavica

u Bhaktapuru,

Nepal

1981.

85

Êeg urbanog i administrativnog srediπta uneretvanskoj dolini (oko 18.000 stanovnika)[1].

U svojim namjerama zauzimanja iokupacije teritorija Republike Hrvatske, srpskavojska, tzv. Jugoslovenska armija (JA), uz pro-dor preko Vukovara namjeravala je iskoristitigeostrateπku vaænost neretvanske doline iprodorom s podruËja BiH kroz neretvanskudolinu ovladati prostorom juæne Hrvatske.

Iz tih razloga su na podruËju istoË-ne Hercegovine u drugoj polovici 1991. kon-centrirali oko 40 tisuÊa pripadnika JA i Ëetnikas namjerom prodora prema MetkoviÊu i ovla-davanja dolinom rijeke Neretve kao polaznomtoËkom za konaËni cilj: osvajanje Dubrovnikai Dalmacije. Razumljivo je da su se hrvatskeobrambene snage morale pomaknuti prema

neprijateljskim formacijama pa je MetkoviÊ udrugoj polovini 1991. postao glavno logis-tiËko uporiπte za zbivanja na tzv. Juænom bo-jiπtu. Zbog priljeva sve veÊeg broja ranjenikas ratiπta donosi se krajem 1991. odluka o pret-varanju Doma zdravlja MetkoviÊ u Ratnu bol-nicu MetkoviÊ (RBM) koja je djelovala od 1991do1996. godine.

Kako se uskoro navrπava 20 godinaod njezina osnutka, a unatoË iznimnom zna-Ëenju oskudno je prikazana u literaturi, u ovo-m se radu prikazuju okolnosti osnutka, smjeπ-taj, organizacija rada i njeno petogodiπnjedjelovanje.

Neretvanska dolina, kao uostalomi cijela DubrovaËko-neretvanska æupanija ko-joj hrvatski dio Poneretvlja danas administra-tivno pripada, jedno je od najranjivijih i naj-teæe branjivih dijelova Hrvatske - viπe od 100km duga granica s tada, uglavnom neprijatelj-ski orijentiranim srpskim i crnogorskim puËan-stvom kao susjedima. Na nekim mjestimadubina teritorija iznosi tek nekoliko stotinametara, πto je, geostrateπki gledano, teπkobraniti.

Velikosrpski planovi o granici naNeretvi seæu daleko u proπlost, a nakon Dru-gog svjetskog rata zapoËinje postupno i sus-tavno planirano doseljavanje srpskog stanov-niπtva iz istoËne Hercegovine u dolinu Neret-ve; uz naselja sa srpskom veÊinom niËu objektijugoslavenske vojske, πto je posebno izraæenou susjednom, hercegovaËkom dijelu neretvan-ske doline.

Istodobno s procesom osamosta-ljivanja u Hrvatskoj tijekom 1990. godine, svepostrojbe jugoslavenske vojske smjeπtene okoneretvanske doline dobivaju od GeneralπtabaJA zadaÊu za podizanje borbene gotovosti ipreustroj za ratna djelovanja. U MetkoviÊu,najveÊem urbanom srediπtu neretvanske do-line u kojem hrvatski æivalj Ëini 98% stanov-niπtva, JA nikad nije imala objekte ali je biloizraæeno snaæno obavjeπtajno djelovanje suporiπtem u kompleksima JA u susjednoj»apljini i Mostaru.

SuoËena s navedenim okruæjem,tek izabrana demokratska vlast u MetkoviÊuzapoËela je s obrambenim pripremama joπ uproljeÊe 1990., opravdano oËekujuÊi snaænuneprijateljsku invaziju na neretvansku dolinus prostora istoËne Hercegovine. Dolazak oko40 tisuÊa srpsko-crnogorskih rezervista naprostor istoËne Hercegovine bio je jasan znakda te, 1991. godine rat neÊe zaobiÊi ni hrvat-ski jug. Sustav lokalne samouprave ubrzanose prilagoava ratnom okruæju pa i u Met-koviÊu svu odgovornost za svakodnevni æivot,ali i obrambene pripreme, preuzima ofor-mljeni Krizni πtab.

• Neretvanska dolina jedinstvenoje podruËje koje se, u geostrateπkom smislu,proteæe od Mostarskog polja u Bosni i Herce-govini do uπÊa rijeke Neretve u blizini PloËa,πirokom deltom povrπine oko 196 Ëetvornihkilometara.

»itavo je podruËje vaæan prirodniput - najkraÊa komunikacija na pravcu Jadran-sko more - dolina rijeke Neretve - Panonskanizina, preko BiH. Od antiËkih vremena do-lina rijeke Neretve (Poneretvlje) ima vaæangeostrateπki poloæaj. Poznat je antiËki gradNarona koji su sagradili Rimljani na ostacimastarogrËke kolonije, da bi imali nadzor nadputovima πto vode s obale Jadrana u unu-traπnjost.

Na ostacima Narone nalazi se da-nas Vid, prigradsko naselje MetkoviÊa, najve-

U prigodidvadesete obljetnice od

njenog osnutka

Ratna bolnicaMetkoviÊ(1991 - 1996)

Mario Wokaunn*

* OpÊa bolnica Dubrovnik, Odjel za kirurπke bolesti. Adresa za dopisivanje: mario.wokaunn@gmail.com. »lanak je tiskan uËasopisu „Acta medico-historica adriatica" (AMHA) 2010;8(2):189-384 i s dopuπtenjem uredniπtva preraen za LN. AMHAje Ëasopis rijeËkoga Hrvatskog znanstvenog druπtva za povijest zdravstvene kulture. Izlazi u dva broja godiπnje od 2003.Urednik je prof. dr. Ante ©krobonja (anteskrobonja@yahoo.com). Citirana literatura (1-9) moæe se dobiti kod autora.

Ulaz u Ratnu bolnicu (danas Robna kuÊa «Mercatorfl). Foto: Mario Wokaunn

uspomene i sjeÊanja

86

KBC-a Split, Kriznog stoæera MetkoviÊ i DZ-a MetkoviÊ [3]. PoËetkom srpnja, u dobropripremljenoj tajnoj operaciji, iz DZ-a »apljinaoduzima se kompletna ratna poljska bolnicaJA s neophodnim kirurπkim materijalom i op-remom te prebacuje kamionom u MetkoviÊ.U to je vrijeme »apljina prepuna rezervista ivojnika JA [4].

Dana 29. srpnja 1991. djelatnici Ki-rurπke klinike KBC-a Split osnivaju u DZ-u Met-koviÊ kirurπku postaju, a sam DZ postaje sre-diπnje mjesto za provedbu ustroja jedinstve-noga ratnog saniteta: istodobno sa svako-dnevnim zbrinjavanjem puËanstva, organizirase 15 timova koji pokrivaju isturene obram-bene punktove - jedinice hrvatske vojske dis-locirane prema neprijateljskim poloæajima uistoËnoj Hercegovini; ubrzano se odræavajuteËajevi prve pomoÊi kojima je obuhvaÊenooko tisuÊu pripadnika sanitetskih jedinica Ci-vilne zaπtite, rasporeenih za sluËaj masovnihstradavanja puËanstva [5].

Do prosinca 1991. u improviziranojoperacijskoj dvorani rodiliπta ili prostorimahitne pomoÊi zbrinuto je 114 ranjenih brani-telja i osam civila te izvedeno 45 operacija u

S druge strane, pred nadolazeÊimmijeπanim agresorskim snagama JA i srpskihparavojnih, dobrovoljaËkih postrojbi, nije sesmjelo gubiti vrijeme ËekajuÊi pomoÊ.

Naime, u to vrijeme vlasti u Zagre-bu nisu imale redovitu komunikaciju s lokal-nim vlastima, najvjerojatnije zbog fokusiranjana oËekivane druge pravce invazije na teritorijRepublike Hrvatske. Stoga je razumljivo da sepomoÊ u naoruæanju, ljudstvu i tehnici i nijemogla oËekivati. Neophodno je bilo u naj-kraÊem vremenu mirnodopski ustroj zdrav-stvenog sustava u neretvanskoj dolini brzoprilagoditi novonastaloj situaciji i pretvoritiga u integrirani sustav za potrebe oruæanihsnaga, ali i za civilno puËanstvo u ratom zah-vaÊenom podruËju [2].

Naime, u predratno vrijeme bilo jeoko 40 tisuÊa æitelja neretvanske dolinesvakodnevno oslonjeno na bolnice u Mostarui Splitu, a postojeÊa dva doma zdravlja, u Met-koviÊu i PloËama, bili su s razinom primarnezdravstvene zaπtite koju su pruæali i skromnomopremljenoπÊu daleko od bilo kakvog iskustvas kliniËkom medicinom, napose kirurπkimstrukama. Naime, u dolini Neretve, kao uosta-lom ni danas, nije bilo bolniËke tradicije,premda su æitelji udaljeni viπe od 100 km odnajbliæe im bolnice[2].

Treba uzeti u obzir i Ëinjenicu da suPloËe bile snaæno uporiπte JA pa je mane-varski prostor Doma zdravlja u PloËama bioosjetno manji nego Dom zdravlja u Metko-viÊu, koji je tako postao osloncem za pripremeratnog ustroja zdravstva u Poneretvlju.

Napad na MetkoviÊ i Neretvanskudolinu mogao se oËekivati iz πest teπko bra-njivih pravaca, pri Ëemu su neki predvienipunktovi obrane bili u isturenim selima i do20 km udaljeni od MetkoviÊa ili PloËa, πto jepredstavljalo dodatan logistiËki izazov.

Na poticaj tadaπnjeg ministrazdravstva, prvi dogovori odræani su u tajnostipoËetkom ljeta 1991. izmeu predstavnika

opÊoj anesteziji. Meutim, nesigurnost samogobjekta DZ-a MetkoviÊ uoËena je joπ za vri-jeme izvoenja tzv. VRO Zelena tabla - Malebare (vojno-policijska akcija napada i zau-zimanja vojarni JA u PloËama) kada neprija-teljski zrakoplovi iz Mostara u briπuÊem letunadlijeÊu taj dio grada, u koji iz sata u satpristiæu ranjenici iz PloËa.

U oËekivanju bombardiranja Met-koviÊa, a i s obzirom na svakodnevno poveÊa-vanje opsega ratnih djelovanja na susjednimratiπtima razmiπlja se o dislociranju svih dje-latnosti DZ-a MetkoviÊ u sigurnije i znatno ve-Êe prostore podzemnih skladiπta obliænje Rob-ne kuÊe «Razvitakfl (danas «Mercatorfl), u kojeDZ useljava 16. prosinca 1991.

Prostor improvizirane RBM funkcio-nalno je podijeljen u dva dijela - prvi, u uæemsmislu kirurπki i drugi dio privremeno izmjeπ-tenih djelatnosti DZ-a, od kojih se veÊina za-dræala tek koji mjesec (izuzev centra za hemo-dijalizu), do prestanka neposredne ratneopasnosti koja je nastupila zavrπetkom VRO»agalj, u proljeÊe 1992.

RBM se sastojala od razmjernoprostranog trakta hitnog prijema, improvizi-rane i nimalo komforne operacijske dvoraneunutar jedne manje prostorije, stacionara s 20leæajeva, ljekarne (koja je sluæila i za privre-meno odlaganje amputiranih ekstremitetaranjenika) te prostora za dnevni boravak i od-mor osoblja koje je za sluËaj potrebe tu mogloboraviti i duæe vrijeme. Lift je osiguravao spuπ-tanje nepokretnih bolesnika s povrπine uprostor ratne bolnice, oko 10 metara ispodpovrπine zemlje.

NajveÊi dio tereta podnose, uz za-poslenike DZ-a MetkoviÊ, djelatnici KBC-aSplit, koji u organiziranim mjeπovitim kirurπ-kim timovima pet godina dolaze u MetkoviÊu tjednoj izmjeni. Na samome poËetku djelo-vanja RBM-a dolazi u sijeËnju 1992. u Met-

uspomene i sjeÊanja

Blagoslov

stacionara,

sredinom 1992

Foto: Ivo Veraja

Dr. Ivo VidakoviÊ

i med. sestra

Nela JelËiÊ s ranjenikom

u improviziranoj

kirurπkoj dvorani

u podrumu

Ratne bolnice.

(Slobodna Dalmacija

18. sijeËnja 1994.).

87

uspomene i sjeÊanja

Po nacionalnoj pripadnosti Hrvataje oËekivano najviπe - 1668 (92,2%), Mus-limana 136 (7,4%), tri ranjena neprijateljskavojnika, te po jedan ranjeni francuski, nje-maËki i πpanjolski dræavljanin.

Razmjerno intenzitetu ratnih dje-lovanja bila je i uËestalost dolaska i zbrinja-vanja ranjenika [6], πto je prikazano na prvojtablici. Iz priloæenoga je vidljivo da je dalekonajveÊi broj ranjenika (65,6%) iz cjelokupnograzdoblja zbrinut tijekom 1992. godine.

Naredne 1993. bilo ih je znatnomanje (18,3%), da bi se zatim trend izrazitosmanjivao tako da su zadnje godine dje-lovanja RBM-a zbrinuta svega dva ranjenika(vidi tablicu 1.).

Kod 370 (20,2%) opskrbljenih bo-raca uzrok ranjavanju bile su sklopetarne, akod 792 (43,3%) eksplozivne ozljede. Za-nimljivo je da 669 (36,53%) ranjenika nijestradalo ni od metka ni od gelera neprijatelj-ske granate, nego najËeπÊe indirektno kaoposljedica iznimno kamenitog, krπkog terenana bojiπtu istoËne Hercegovine: padovi nizstijene s frakturama kao posljedicom ili ranja-vanje odlomkom stijene kao posljedice udalje-ne eksplozije.

Analiza 132 izvedene operacije naranjenim vojnicima pokazuje da je u 54 sluËajaizvrπen veliki debridment, u 24 eksplorativnalaparotomija, 30 amputacija ekstremiteta,dvije eksploracije testisa, pet operacija na ve-likim krvnim æilama, devet drenaæa prsiπta,dvije torakotomije, tri torakofrenolaparoto-mije i tri tendoplastike. Kod 24 izvrπene lapa-rotomije u osam ranjenika izvedene su suturejetre. Slijede po Ëetiri sluËaja resekcije tankogcrijeva, suture æeluca te Ëetiri arteficijalna anu-sa. Nefrektomije, resekcije debelog crijeva isplenektomije izvrπene su po tri puta.

Orhidektomije, resekcije reænjajetre, suture dijafragme primijenjene su podva puta.

Uz to su joπ izvrπene po jedna rese-kcija æeluca, sutura donje πuplje vene, sple-nektomija s autoimplantacijom u omentum,sutura gornje mezenteriËne arterije i gastrek-

koviÊ najprije kirurπki tim KBC-a Zagreb, naËelu s prof. dr. Perom Martincem i pok. doc.dr. Ilijom PetruπiÊem, te pok. dr. Ivom Vida-koviÊem (koji kao umirovljeni anesteziolog upoznoj dobi dolazi iz ©vicarske i ostaje svihpet godina u MetkoviÊu). Zadræavaju se okodva mjeseca. SporadiËno su, tijekom petogo-diπnjeg djelovanja RBM-a, dolazili i specijalistiiz KBC-a Rijeka i OpÊe bolnice Pula. Naravno,razmjerno prilivu ranjenika mijenja se i sastavi brojnost kirurπkih ekipa. Tako je 13. i 14.srpnja 1993. tijekom 24 sata u RBM pristiglo120 ranjenika, πto je imalo za posljedicu mo-biliziranje velikog broja djelatnika KBC-a Splitkao i helikopterskih posada ratnog zrakoplov-stva hrvatske vojske.

Naredni prikaz temeljen je na os-novi saËuvanih protokola operativnih zahvatai protokola ambulantno pregledavanihbolesnika tijekom cijelog djelovanja RBM-aod 15.rujna 1991. do 29. veljaËe1996. kadase RBM i sluæbeno zatvara te se dokumentipohranjuju u arhiv DZ-a MetkoviÊ.

Premda je cijelo vrijeme djelovanjaRBM sporadiËno pruæala usluge i civilnomstanovniπtvu, npr. za vrijeme bombardiranjaMetkoviÊa ili prilikom potreba za izvoenjemhitnih ginekoloπkih operacija, u ovom raduprikazali smo lijeËenje ranjenih vojnika, πto jei bila svrha postojanja bolnice. Ipak, za spo-menuti je i viπe od 12 tisuÊa obavljenih ambu-lantnih pregleda i kontrola koje su specijalistiRBM-a pruæili civilnom puËanstvu iz neret-vanske doline, ali i susjednih hercegovaËkihopÊina, buduÊi da je RBM u pojedinim fazamaDomovinskog rata bila jedina dostupna bol-niËka ustanova na πirem podruËju juæne Hrvat-ske i susjedne Hercegovine.

Od rujna 1991. kada su zapoËeleprve ratne operacije na Juænom bojiπtu pa dosvibnja 1996. u RBM-u lijeËen je od posljedicaranjavanja 1831 vojnik. Od toga je broja 1010vojnika (55,2%) lijeËeno ambulantno a 821(44,8%) je hospitaliziran. Prosjek hospi-talizacije trajao je 6,5 dana.

U navedenom razdoblju izvedenoje 369 operacija u opÊoj anesteziji, od Ëega132 na ranjenim vojnicima a ostatak na civili-ma (ponekad i elektivni zahvati zbog izolira-nosti od bolniËkih centara). Nakon odgova-rajuÊe stabilizacije prebaËena su 222 ranjenika(12,1%) na nastavak lijeËenja u KBC Split.ProsjeËna dob ranjenih vojnika bila je 28,5 ±2,2 godina. Najmlai je imao 16, a najstariji67 godina. OËekivano, meu ranjenim vojni-cima bilo je malo æena, ukupno 14 (0,8%).

Od ukupnog broja lijeËenih umrloje 13 ranjenih vojnika (0,8%), πto iznosi okojedne treÊine od ukupno 45 umrlih osoba uRBM-u.

tomija. Prema PATI, analizom zahvaÊenostiorgana u trbuπnoj πupljini kod 24 laparotomi-rana ranjenika, prosjeËno su ranjavanjem zah-vaÊena 1,75 organa unutar trbuha [7].

U Domovinskom ratu bila je neop-hodna organizacija zdravstvenog sustavarazvrstavanjem u pet razina ili eπalona, πto jeomoguÊilo optimalno integriranje civilnogzdravstvenog sustava u neprimjerene novo-nastale ratne uvjete, sve s ciljem da se visoko-specijalizirana medicina πto viπe pribliæi zonineposrednoga ratnog djelovanja kako bi sei vojnici i civilno puËanstvo u neposrednoj rat-noj opasnosti osjeÊali sigurnije [8]. Stoga jei organiziranje RBM-a bio logiËan slijed dobropripremljenih obrambenih djelovanja hrvat-ske vojske na tzv. Juænom bojiπtu.

Po medicinskom pokazateljima, us-pjeπno djelovanje RBM-a u sredini u kojoj nepostoje bilo kakva prethodna iskustva s bol-niËkom razinom medicinske skrbi, primjer jekako se visokospecijalizirana medicinska skrbmoæe u uvjetima neposredne ratne ili drugeopasnosti uspjeπno izvoditi u zoni neposredneopasnosti, πto iznimno pozitivno utjeËe nasve sudionike na opasnoπÊu zahvaÊenompodruËju [9].

S obzirom na specifiËnu geostra-tegijsku vaænost Neretvanske doline, tijekomDomovinskoga rata bila su oËekivana borbenadjelovanja agresora. Na prostoru hrvatskogdijela Neretvanske doline æivi oko 40 tisuÊastanovnika udaljenih viπe od 100 kilometaraod najbliæe bolnice, pa Neretvanska dolinapredstavlja specifiËnu zonu osjetljivosti na-roËito u sluËaju masovnih stradavanja.

Osnutak i petogodiπnje djelovanjeRBM-a primjer je dobro osmiπljene provedbevisokospecijalizirane medicinske skrbi u zonineposredne ratne opasnosti, πto je snaæno ut-jecalo i na jaËanje sigurnosti civilnog i vojnogdijela puËanstva na ovom podruËju.

•••••

Godina Broj zbrinutih ranjenikan %

1991. 172 9,41992. 1.201 65,61993. 353 18,31994. 84 4,61995. 37 2,01996. 2 0,1Ukupno 1.831 100,0

Tablica 1.Zbrinavanje ranjenika u ratnoj bolnici MetkoviÊod 15.rujna. 1991. do 29. veljaËe lipnja 1996.

urednikov kutak

89

nosti zraka. ©toviπe, viπe Êemo postiÊi sniæava-njem vlage nego sniæavanjem temperaturezraka, πto dobro zna svatko tko ima u stanuaparat za klimatizaciju koji nije „fasadni".

Takav aparat Ëak poneπto povisitemperaturu zraka, ali odvlaæivanjem zrakaipak omoguÊuje podnoπljiv boravak i ugodanosjeÊaj.

Bolesnici slabijih financijskih mo-guÊnosti mogu „klimatizaciju" improviziratiobiËnim ventilatorom, koje je jeftin i ne troπiviπe struje od prosjeËne æarulje, a termoregu-laciju tijela postiæe poveÊanim isparavanjemkoæe (znoj ne curi nego hlapi). U vlaænim trop-skim krajevima takav stropni ventilator mno-gim turistima omoguÊava ugodan san (ceilingfan).

Joπ jedan savjet o tome kako brzo,jednostavno i uspjeπno smanjiti visoku tjelesnutemperaturu febrilnog bolesnika, npr. djetetas 42 Celsiusova stupnja, a bez antipiretika:tijelo umotati u vlaæne i tople - ne hladne! -komprese. Zaπto ne hladne?

Prvo zato jer πokiraju malog boles-nika, a drugo jer se tople komprese odmahpoËinju isparavati i time sniæavati tempera-turu. Naime, temperaturu ne treba sniæavatiaplikacijom hladnoÊe nego troπenjem toplinekoju zahtijeva promjena agregatnog stanjavode (iz tekuÊine u paru).

Na istom principu moæete u Saharina najæeπÊem suncu ohladiti bocu piva jedno-stavno tako da omotate bocu mokrom crnomkrpom i izloæite na sunce dok se krpa ne osuπi.Ako to ponovite nekoliko puta, gotovo Êe vamtrnuti zubi od hladnog piÊa (isprobano!).

Ali visok postotak vlage ponekadmoæe biti ljekovit i nuæno potreban. NekoÊ suiskusni kuÊni lijeËnici ordinirali „vlaæni πator"respiratornom bolesniku, pogotovo djetetusa suhim neproduktivnim kaπljem. Kad samkao dijete imao akutni bronhitis, poduËili sumoje roditelje kako Êe nad mojim krevetomimprovizirati πator od mokrih plahta i s loncemu kojem kipi voda ili Ëaj od kamilice. Danas sena to redovito zaboravlja; bolesniku se propiπeneki antitusik, „sirup za kaπalj" i - jao - antibio-tik, a zaboravlja se kroniËnom respiratornombolesniku savjetovati neka si nabavi elektriËniovlaæivaË zraka ili neka na radijatore posta-vi πiroke posude s vodom. ©iroke zato jer sednevno treba ispariti oko dvije litre vode, akoliËina isparene vode ovisi i o njezinoj ukup-noj povrπini.

ZakljuËak! UnatoË vrtoglavom us-ponu farmakoindustrije ne treba zaboravitimnoge jednostavne domiπljatosti i iskustvastarih praktikuπa koja Ëesto mogu zamijenitikemiju - jer svaki je lijek ujedno otrov!

Æeljko Poljak

• Svakog ljeta kad se temperaturazraka poËne na toplomjeru dizati prema brojci40, meteoroloπki prognostiËari nas na radijui televiziji upozoravaju da treba dnevno popitibar dvije litre vode radi zaπtite svoga zdravlja.Tim savjetom - a njemu se nekritiËki pridruæujui neki lijeËnici - ozbiljno ugroæavaju zdravljepuka koji im vjeruje misleÊi da je njihov savjetispravan. Savjet bi zapravo bio dobar da nijepoloviËan. Naime, znojenjem se gubi ne samotekuÊina nego i sol, pa ako vodu nadoknadi-mo bez istodobne nadoknade soli, moæemoopasno naruπiti elektrolitsku ravnoteæu u svo-jim tjelesnim tekuÊinama.

»ovjek raspolaæe s brojnim signal-nim mehanizmima - za bol, æe, glad, hladno-Êu, vruÊinu - ali naæalost ne raspolaæe signal-nim mehanizmom za nedostatak soli. Taj ne-dostatak moæe kompenzirati samo - znanjemi razmiπljanjem. U tropskim krajevima Ëestoje protiv „toplotnog udara" spasonosna obiË-na kuhinjska sol koja se dozira tabletirana saπkrobom. Takvi „slani bomboni" obavezan suinventar u mnogim tamoπnjim vojnim jedini-cama.

Druga je meteoroloπka zabluda daje naπem zdravlju opasna temperatura zraka

"Ah, vruÊ je zrak!"

Pogreπnisavjeti pacijentima za zaπtitu od vruÊine

„Antipiretik" star stotinu godina

koja se na toplomjeru penje prema brojci 40,πto je i opet samo poloviËno toËno.

Takva nam temperatura prijeti sa-mo ako zataji tjelesna termoregulacija znoje-njem zbog visokog postotka vlage u zraku.Sjetimo se da se u Sahari razmjerno lako pod-nosi temperatura od pedeset u hladu (slikagore) jer je vlaænost zraka otprilike samo 10-postotna, za razliku od naπega geografski„umjerenog" pojasa, gdje se za vrijeme spari-ne pribliæava apsolutnoj zasiÊenosti, koja blo-kira termoregulaciju znojenjem.

TreÊa je pogreπka poistovjeÊivatiklimatizaciju prostorije s regulacijom tempera-ture zraka u njoj, jer pojam klimatizacije zahti-jeva, uz ostalo, najmanje joπ i regulaciju vlaæ-

lijeËnici knjiæevnici

91

Studentski dani oæive:kazaliπta, kina i pizze,koncerti, tramvaji, πetnje,poljupci vruÊi...Pratim te kuÊi,na mostu ljubim,toËno u deset.

SanjareÊi tako,prizivam trenutke lijepe,trenutke sretne,πto hrabrost dajuza dalje.

Pospremam krivnjuu golemi kovËegi spuπtam gana dno uzburkala mora.

Pruæam ti ruke,grlim te njeæno.Joπ jednaprobdjevena zora.

MARC CHAGALLIzvukoste kistomnokte na prstima stopalacrveno,gospoo.Zbog æenstvenosti,erotiËnosti,senzualnostiindiskrecije?©to htjedoste poruËiti?- Ne prilazite,vriπtat Êu!Ili- Zavedite me,vriπtat Êu poslije!

Ili- Zbog muæa sam to,da mu privlaËnija budem!Ili- Nema mi muæa doma,Zavodim Vas!Moæda Vam je, samo,dosadno bilopa utukoste desetak minutau boju i kista ja se raspisao,kao da se radio izloæbiMarca Chagalla!

JESENProgutaπe kiπeposljednje æeljeznice ljeta.Ne miriπu viπedunje na granama povitim,ni groæe u vinogradima.Otapa se Erosu acetonukojim skidaπkoraljno crveni laksa noktijunoænih prstiju.Dessange, Paris.Pospremaπ u ormarzlatne cipelicei πarene,prozraËne, lagane, cvjetne,haljinice ljetne.Prosipa se iz njih,policama,biserni pijesaksa sunËanih plaæa i sprudova.Sipi bljeπtavi Eros.

SJEΔANJAKada plaËeπi vraÊaπ seu dane ruæne i teπke,kad' nabrajaπsve mojeludosti i greπke,ljuteÊi se na æivotπto sam ti dao,tek mogu oboriti pogledi reÊi da mi je æao.Ti imaπ pravo.

A onda se sjetimpoljubaca, ruke u ruci,na ramenima djece,kantice, pijeska,valova, mora,smijeha, veselja,ostvarenih æeljai budnih zorau zagrljaju sunca.

Sjetim se dvoriπta, vrta,Ivana kako Otok crta,Evinih kovrdæa zlatnihi Brunina smijeha.

Sjetim se gredica graπkai nevjeπtih rukuπto ga ljuπte.Sjetim se trovanja makomi prosute ribizla zdjeleudice u palcu,na Ëelu pËele.

Sjetim se dimnjaËara u dæepui haljine ispitne tvoje, sive.

Damir De Zan- psihijatar i pjesnik

• Roen je 14. svibnja 1958. u Pakracu, gdje zavrπava osnovnu πkolu i gimnaziju. MEF zavrπava u Zagrebu 1981. Specijalist jepsihijatrije i psihoterapeut, subspecijalist djeËje i adolescentne psihijatrije, individualni je, grupni, obiteljski i psihodrama psihoterapeut.Magistrirao je s temom DjeËja slika i crteæ u psihoterapiji djece, πto je tema i doktorske disertacije. Primarius je od 1998. Uposlen je uKlinici za psiholoπku medicinu KBC-a Zagreb. Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Objavio je pedeset i pet struËnih iznanstvenih radova u domaÊim i inozemnim Ëasopisima i koautor je u mnogim udæbenicima iz psihijatrije i psihoterapije za psihijatre,psihologe, defektologe, pedagoge i uËitelje. Sa suprugom Marinom De Zan objavio je knjige Slika i crteæ u psihoterapiji djece (1994.) iPsihodinamski pristup djeci i mladeæi s teπkoÊama uËenja (1997.), obje u izdanju Hrvatskog knjiæevno-pedagoπkog zbora. Osim u medicinskim,piπe i u druπtvenim Ëasopisima Umjetnost i dijete, Æivot i πkola, Obrazovanje i rad, Psiha. IstraæivaË je u projektima vezanim uz psiholoπkuzaπtitu djece i adolescenata. Ostvario je osam obrazovnih radio emisija te pet obrazovnih TV emisija sa temama iz djeËje i adolescentnepsihijatrije i psihoterapije obitelji. U suradnji sa Luna film studijem u Zagrebu, realizirao je 45 minutni nastavni film DjeËji crteæ i psihotrauma.Sudionik je Domovinskog rata i odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1991. Otac je troje djece. Poeziju je objavljivao u PakraËkomvjesniku i zbornicima poezije. Sudjelovao je i bio finalist Goranovog proljeÊa a pobjednik je Susreta pjesnika Grubiπno Polje. Ove je godineMedicinska naklada objavila njegovu zbirku pjesama Odjeci intime, koja je 16. lipnja predstavljena u Edukacijskom centru MEF-a na (c)alati.

Hladim Ëelona zamagljenomprozorskom staklu.Brojim kapiI kiπobrane.Jesen je.Kiπa.

BRUNI, MOME SINURaπiri ruke u zagrljaji trËi!©irom otvori prozore!Otii u æivot,jer æivot neÊedoÊi k tebi.Budii svjedoki krivaci sudaci porota.Æivot nijetek Golgota!Postojei radosti smijeh,veselje i grijeh.Raπiri ruke u zagrljaji trËi!©irom otvori prozore!

MARINIMoje si more,lukai brod.Moje si kopnoi zvjezdani svod.

Moja si ljubiËasta zoraI rumeno sunce,πto toneu duboka mora.Moja si oluja,maestrali bura.

Jugo si mojesvadljivih ura.

Moj si burini tramuntana,bura si moja pariÊana.

Oseka si mojai moja plima.»ipkasta pjenana valu,πto mladenka juu kosi ima.

Moja si plaæa,PjeπËana, duga.Moja si plaæa,πljunËana, druga.Moja si stijena,kameni hrid.

Moje si uho,okoi vid.Moj si opip,miris isluh.Moj si okus,dodiri njuh.

Maslina si mojai moje ulje.Prπut,vinoi sir.Uzbuenje si moje.Strast,ljubavi mir.•••••

92

poziv æivotno isplativiji, te je nakon jednogapripremnog teËaja krenuo oËevim stopamau mala austrijska sela.

BuduÊi da se u svijetu slabo sna-lazio i osjeÊao se osamljenim, vratio se veÊ sdvadeset i jednom godinom u svoj dobroznani samostan sv. Florijana kraj Linza da ta-mo pouËava mladiÊe u glazbenim vjeπtinama.Tamo je i ostao do svoje 32. godine, kada jeprimio mjesto orguljaπa prvostolne crkve uLinzu, vrlo savjesno radeÊi posao, ali i usavr-πavajuÊi se u glazbeniËkim znanjima i vjeπti-nama, posebno u skladanju.

Ovo je posljednje posebno ozbiljnoshvatio, te je poslije uniπtio gotovo sve mlade-naËko stvaralaπtvo, pa tako i svoju "nultu"simfoniju, πto pokazuje gotovo pretjeranu sa-mokritiËnost i skromnost u procjeni svojih do-stignuÊa i moguÊnosti. Od svoje 33. godineËesto putuje iz Linza u BeË radi usavrπavanja,gdje je upravo upadao u oËi svojom "glau"ne samo za novim znanjima, veÊ i za skuplja-njem svih moguÊih diploma, svjedodæba ipotvrda o poloæenim ispitima. Time je zapra-vo samo pokazivao svoju ustraπenost, nevje-ricu i nesigurnost, te sklonost perfekcionizmu.Meutim, bili su to i briljantni ispiti. Tako jes 37 godina pred posebnom komisijomBeËkog konzervatorija s takvim uspjehompoloæio ispit iz orguljaπke obrade dvostrukefuge da je jedan ispitivaË izjavio: „On je nastrebao ispitivati!"

Napredovao je sporo, ali nezaus-tavljivo. Na turnejama po velikim europskimgradovima imao je uvijek viπe uspjeha negou svojoj domovini, a posebno u BeËu. Kasnoje poËeo skladati te se, osim crkvene glazbe,usmjerio prema skladanju velikih, simfonijskihoblika. ProsjeËna koncertna publika dugo seplaπila duæine pojedinih stavaka, a djela sumu Ëesto nailazila na otpor i loπu kritikustruËnjaka, jer Bruckner nije znao uspostavitipovoljne druπtvene te poslovne i ljudske

kontakte koji bi mu koristili. Zamjeriose i mnogim kritiËarima zauzimanjemza Wagnera i njegovim oboæavanjem,πto nije odgovaralo beËkom krugu okoBrahmsa, koji je i sam osjeÊao da gakao dotad neospornog kralja kasnoro-mantiËke simfonijske glazbe Brucknerugroæava svojim stvarnim vrijednos-tima u samoj Brahmsovoj postojbini,BeËu. Wagneru se oduvijek divio i bioje gotovo ropski odan njegovoj samo-uvjerenoj veliËini, odnoseÊi se u osob-nim kontaktima gotovo ponizno pre-ma njemu. U Bruckneru se s 43 godinejavlja velik i nesavladiv poriv za tzv.prisilnim radnjama. On mora brojatiliπÊe na drveÊu, prozore na proËeljimakuÊa, toËke na potpisima, kamenËiÊe

• Anton Bruckner (1824-1896)austrijski je skladatelj iz ere romantizma. Posli-je smrti uzdizan kao vrhunski skladatelj (Mah-ler ga je prozvao polubogom), za æivota nijeimao mnogo pristalica koji bi ga poslovno po-ticali. Dijelom je za to zasluæan njegov melan-koliËan karakter, a dijelom odabir i javno podr-æavanje Wagnera πto se nije svidjelo tadamoÊnom beËkom skladateljskom krugu ljudiokupljenog oko Brahmsa.

Roen je u skromnoj uËiteljskoj obi-telji sa jedanaestero djece u Ansfeldenu (da-naπnje predgrae Linza) 4. rujna 1824.

Skromno plaÊeno, ali cijenjeno za-nimanje njegovog oca i djeda bilo je predo-dreeno i njemu. Glazbeni odgoj bio je dionastavnog programa, te je otac bio i njegovprvi mentor. Njegov sluh njegovan od malenai radne navike generacijama usaivane uobiteljski odgoj brzo su se pokazali uspjeπnomkombinacijom. Sa 4 godine svirao je gusle, sa5 spinet. Sa 6 godina je upisan u πkolu i vrloje brzo pomagao svome ocu u nastavi s dru-gim uËenicima. Kako je u glazbenim znanjimaizrazito napredovao, a nije se viπe imao gdjeusavrπavati, poslao ga je otac iz Ansfeldenasvom bratiÊu, vrsnom i uËitelju i glazbeniku,na dalje usavrπavanje u Hörsching. Naæalost,morao se nakon godinu dana zbogoËeve smrtonosne bolesti vratiti kuÊi,da bi kao najstariji od djece pomogaoobitelji. Otac je uskoro u lipnju 1837.umro od suπice i slabosti, πto je dubo-ko potreslo tada trinaestogodiπnjegAntona, svjesnog da je time zadugo(a moæda i zauvijek) prekinut njegovrazvojni put u glazbenika, zvanje πtoga je toliko æelio.

UËiteljski stan dan je na ko-riπtenje novom uËitelju. Iako mu jemnogo braÊe i sestara pomrlo joπ udjetinjstvu, nekoliko je njih trebaloprehraniti i smjestiti. Anton je poslan(do mutiranja glasa u πesnaestoj godi-ni) kao djeËak pjevaË (Sängerknabe)u samostan sv. Florijana kraj Linza.

Davor Kust, Marko LucijaniÊ, Darko Breitenfeld,Vladimir GrubiπiÊ, Jelena MiletiÊ, Snjeæana »ukljek

AntonBruckner

Ondje je osamljeni djeËak uËioglazbu kod vrhunskih glazbenih nastavnikaredovnika, koji su mu postali i jedine osobeod povjerenja. Odatle, vjerojatno, potjeËenjegova povezanost s mistiËnosti, religioz-nosti i opÊenito sa sveÊenstvom koje ga je kaonezrela, naivna, servilna i bespomoÊna, du-boko neurotska osoba jedino s razumijeva-njem prihvaÊalo. Ta je melankoliËna crta pra-tila je ne samo mnoge od njegovih predaka,veÊ i tri sestre i jednoga duπevno zaostalogbrata, koji su uz Antona doæivjeli zrelost. Vrloje brzo svladavao orguljaπtvo svirajuÊi navelikim baroknim orguljama samostana,poslije po njemu nazvanima Bruckneroveorgulje. Majka je ipak odluËila da je uËiteljski

biopatografija

biopatografija

93

u πljunku i zvijezde na nebu. Posebno gubivrijeme na beskrajno moljenje krunice, imarazne fiksne ideje te si sljedeÊe godine poku-πava pomoÊi hladnim kupeljima u Bad Kreu-zenu. Stanje mu se toliko pogorπalo da mutamoπnji biskup daje kao pratnju stalnog du-πobriænika redovnika, da ga spasi straπneusamljenosti, dovede na bolje misli i sprijeËiu moguÊem samoubojstvu, kojem Brucknerteæi manje ili viπe otvoreno. Nalaze ga kakoplaËe na rubu strme stijene na koju je, ne znani sam kako, doπao i jedva ga spaπavaju.

DjelomiËno mu pomaæe niz kura,a posebno toplo voenje kupaliπnog lijeËnikadr. Keyhla. Takva su mu se stanja ËeπÊe po-navljala, to gore i teæe πto je bio stariji. Prija-telju piπe: "Bio je to potpun osjeÊaj napuπte-nosti, izgubljenosti, potpuno sam bio bezæivaca i straπno razdraæljiv i preosjetljiv.

Nalazio sam se u najteæem stanju.Samo tebi to priznajem - i πuti o tome. Joπkratko i bio bih izgubljen. Dr. Fadinger iz Lin-za mi je priopÊio da bi to moglo dovesti doludila... Na sreÊu, spasio me je. Zadnjih tje-dana ide mi nabolje. Ne smijem joπ niπta radi-ti, svirati ni studirati ... Zamisli kakva sudbina.Ja sam jadnik!-..." »esto osjeÊa teæak nemir,a okolini se Ëini kao opsjednut.

Tek mu se s 44 godine ispunjavavelika æelja: bio je primljen na natjeËaju zanastavnika iz teorije glazbe na BeËkom kon-zervatoriju. Ujedno je doπao i na mjesto dru-goga dvorskog orguljaπa. Pun obzira, sumnji,skromnosti i straha jedva se odluËio na tajkorak. Tamo je otiπao u pratnji sestre. Nije siznao postaviti pravu cijenu, pristajao je dabude slabo plaÊen te je zato morao davativelik broj privatnih satova da bi se uopÊe mo-gao izdræavati. Usto se i dalje usavrπava,vjeæba je orgulje, sprema koncerte i sklada.

Bio je to golem program u kojemse Ëesto gubio. Pomagala mu je samo beskraj-na marljivost, a poticala ga velika ljubavprema glazbi. Iako je kao uËitelj stekao dobruopÊu naobrazbu, ponaπao se tako da ga nitkonije mogao smatrati akademskim Ëovjekom:nespretan u Ëitanju, spor, staromodan u sve-mu - od ponaπanja do odijevanja, pisao jedosadna pisma i Ëlanke.

Kod æena nije nailazio na razumi-jevanje, te se bezuspjeπno i nesretno zaljublji-vao, stalno u pogreπne osobe i bivao odbijen.Zato se i nije nikada oæenio. Bojao se javnosti,te je izbjegavao koncertne dvorane, pa i nekesvoje vlastite izvedbe. Tako nikada nije Ëuoizvedenu svoju 5. ni 9. simfoniju.

Tek u kasnijim godinama sudjelo-vao bi ËeπÊe pri izvoenju svojih djela i puto-vao po svijetu da bi ravnao njihovim izved-bama. Kasnije se kod Brucknera poËela javljativelika i pretjerana radoznalost prema smrti

i mrtvacima. Sanjao je duhove, vidio u snuduhove mrtvih. Vrlo je mnogo posjeÊivaogroblja, jednom plaËuÊi i moleÊi se na Wagne-rovu grobu, prouËavajuÊi naslove na drugimgrobovima, pokazujuÊi i brojeÊi toËke na nat-pisima spomenika.

U novinama je Ëitao o ubojstvima,smaknuÊima i kriminalnim aferama, dodirivaoposmrtne ostatke velikih skladatelja (prilikomiskopavanja i sliËno - kod Beethovena i Schu-berta). Nastojao je doÊi u posjed lubanje svo-ga pokojnog uËitelja glazbe.

Sa 68 godina bio je tzv. poËasnom plaÊom osloboen mukotrpnih svakodnevnihpredavanja i nastave na konzervatoriju. Prisil-ne radnje koje treba Ëiniti opet su postaleËeπÊe.

Zbog katara grla i grkljana te sveveÊeg nemira klonio se joπ viπe javnih nastupa,iako su mu tek pred kraj æivota poËela stizatipriznanja, kako u inozemstvu, tako, napos-ljetku, i u njegovu BeËu. Ima sve ËeπÊe napa-daje glavobolje u obliku migrena, a zbog po-puπtanja srca javili su se edemi na nogama.

LijeËi se povremeno (dr. Schrötter,dr. Heller), te mu mirovanje, dijeta bez soli iograniËeno uzimanje tekuÊine, uz preparateza jaËanje srca (digitalis - kardiotonik, srËani

glikozid i teobromin - diuretik) donose pobolj-πanje. Godinu dana poslije piπe: „»uj, od polo-vice sijeËnja bolujem opet od vodene bolesti,noge su mi jako otekle, voda pritiπÊe do prsijui zato teπko diπem. Prof. Schrötter me strpaou krevet i tjednima nisam smio niπta uzimatido li mlijeko. Joπ me nadzire, ne dopuπta mipivo itd. i traæi da se πto manje uzrujavam tekaæe da sam izvan opasnosti i da mogu doæiv-jeti visoku starost ako se budem dræao svihuputa."

Joπ u pratnji polazi na poneko puto-vanje (Berlin - izvoenje njegovih djela). Os-novna mu je æelja, opsjednutost, da zavrπi svo-ju devetu simfoniju, Ëime bi njegovo stvaralaπ-tvo bilo zaokruæeno i okrunjeno.

SljedeÊe, 1894. godine pojaËavajumu se smetnje: oteæano mu je disanje, usta-novljuju mu upalu porebrice - zapravo izljev„vode" u prsiπte - hidrotoraks. VeÊ je gotovona samrti ali mu se stanje opet poboljπava.Svakako zbog noænih oteklina nije viπe mogaosvirati noæni pedal, pa prema tome niti orgu-lje. Postupno se povlaËi iz svijeta, manje pri-æeljkuje posjete prijatelja i sve viπe ulazi u religi-oznu ekstazu. Vode ga u stolcu na skromne

πetnje, gubi na teæini, povremeno prstom tak-tira neku glazbu i sve ËeπÊe tone. LijeËnici sebrinu oko njega, πto ga, na æalost, i mnogokoπta, te ga i to zabrinjava. PoËetkom lipnja1896. dovode ga na stolcu da Ëuje svoju 4.Simfoniju. Obolijeva od upale pluÊa, od kojese viπe nije mogao potpuno oporaviti. Sve jebljei, mrπaviji, odsutnijeg duha, sve slabijesvijesti. Umro je 11. listopada 1896. u svojoj73. godini, sa slikom moædane i opÊe, a najvi-πe srËane ateroskleroze, sa slabim srcem i otek-linama po cijelom tijelu. Pokopan je sveËanopodno orgulja u njegovu samostanu sv. Flori-jana, bez uglednika na pogrebu.

Tek mu se kasnije njegova domo-vina oduæila za nepravde nanesene za æivotamnogim priznanjima, te prihvaÊanjem i uvr-πtavanjem njegovih djela u sam vrh sklada-teljskih vrijednosti i veliËina.

•••••

Bruknerovsastanaks Wagnerom

kalendar struËnog usavrπavanja

95

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2011. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2011.god.- BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00kn- Opskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00kn- Venski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00kn- Defibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2011. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hrHrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenje depresije ianksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140 radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2011. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580, e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223, e-mail:fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov, tel.031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org StruËna izobrazba i obnova znanja iz podruËja zaπtite odionizirajuÊih zraËenja pri radu s rendgen ureajimaHrvatski zavod za zaπtitu od zraËenjaHrvatska - permanentnoDr.sc. Dragan Kubelka, dipl.ing., tel.: 01/660-10311.400,00kn

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, Tuπkanova 37, Zagrebili na fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

kalendar struËnog usavrπavanja

96

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Antimikrobno lijeËenje najËeπÊih infektivnih sindromaHLZ, HD za urogenitalne i spolno prenosive infekcijeZagreb, Slavonski Brod, Osijek, Split, Mostar, »akovec, Poæega, Rijeka,Zadar, PulaJasminka Blaha i Arijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-191; 4603-190,fax.: 01/4603-295300,00kn

Painmanagement - nove smjernice lijeËenja boli12 mjesta i gradova u Hrvatskoj«Belupofl d.d.Jadranka JanËiÊ BabiÊ, tel.:01/2481-237

Prave mjere za GERBHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, Nova Gradiπka, Sisak, Duga Resa, Varaædin, »akovec, Zabok, Krapina,Osijek, Lipik, VinkovciJasna Krupica, tel.:01/3778-896

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb,Referentni centar MZSS RH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaDoc.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-374, 2388-358e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr200kn po danu edukacije

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2011. god.

Dijagnostika i lijeËenje urogenitalnih i spolnoprenosivih infekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran MihaljeviÊ", Zavod zaurogenitalne infekcije, Mikrobioloπki laboratorij, Laboratorij za molekularnudijagnostiku, Imunoloπki laboratorij, HZJZ - Sluæba za mikrobiologiju, Odjelza virologiju, Odsjek za dijagnostiku klamidijskih infekcijaArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295- Individualna edukacija

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2011. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2011.god.Helen GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2011.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-83010.500,00kn

NajznaËajniji problemi urogenitalnog sustavaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Sl.Brod, Korpivnica, Karlovac, ©ibenik,ZadarArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2011., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2011. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz medicinske akupunktureHD za akupunkturu HLZ-aZagreb, tokom 10 mjeseci, jedna subota i nedjelja mjeseËno (po 8 sati)Dr. Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, mob.: 095/3254-267http://www.medicinska-akupunktura.com15.000,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2011.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Osnovni principi provedbe DDD mjera u praksi (stanje-mjere-rokovi- obrada-tehnika-zaπtita-prosudba)KoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2011.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Dijabetes mellitus tip 2, epidemiologija, rizici i lijeËenjeNovo Nordisk Hrvatska d.o.o.Zoran Milas, tel.: 01/6651-925on-line

UËinci inkretina izvan guπteraËeNovo Nordisk Hrvatska d.o.o.Zoran Milas, tel.: 01/6651-925on-line

Inkretini i njihovo djelovanje u dijabetesu tipa 2Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.Zoran Milas, tel.: 01/6651-925on-line

Web konferencija - Zbrinjavanje moædanog udaraBayer d.o.o.on-line, 10.05. - 10.09.2011.Ivan ©opf, mob.: 091/6077-904

Komunikacija i komunikacijske vjeπtine u mediciniC.T. - Poslovne informacije d.o.o. (»asopis Medix)svibanj - rujan 2011.Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819, www.medix.com.hrtest u Ëasopisu

Urogenitalne i spolno prenosive infekcijeC.T. - Poslovne informacije d.o.o. (»asopis Medix)Lipanj - rujan 2011. Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819,www.medix.com.hrtest u Ëasopisu

KOLOVOZ

Procjena grubih motoriËkih funkcija (GMFM) i klasifikacijskisustav (GMFCS)Akademija za razvojnu rehabilitacijuVela Luka, 22.-23.08.2011.Silvija Philipps Reichherzer, mob.: 091/3677-6432.000,00kn

Potpomognuta (augmentativna i alternativna komunikacija(AAC)Akademija za razvojnu rehabilitacijuVela Luka, 24.-26.08.2011.Silvija Philipps Reichherzer, mob.: 091/3677-6431.500,00kn

Ljetne vruÊe teme u hipertenzijiHLZ, HD za hipertenzijuSplit, 26.-28.08.2011.Dr. Sandra KaranoviÊ, mob.: 091/2009-171, sandra.karanovic@gmail.com

RUJAN

Principi farmakoterapije kardiovaskularnih bolestion-line, 01.09.-15.12.2011.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

Antidepresivi u kliniËkoj praksion-line, 01.09.-15.12.2011.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

SIGNA VITAE, Second International Conference inPediatric/Neonatal Intensive Care and AnesthesiologyKBC SplitSplit, 02.-03.09.2011.Dr. Julije MeπtroviÊ, tel.: 021/556-6861.000,00kn

Dvanaesta loπinjska πkola prirodnih ljekovitih Ëinitelja - LjeËiliπnedestinacije u HrvatskojAkademija medicinskih znanosti Hrvatske, HLZ, LjeËiliπte Veli LoπinjVeli Loπinj, 02.-04.09.2011.ljeciliste-veli-losinj@ri.t-com.hr, zagreb@atlantis-travel.hr,g_ivanisevic@hotmail.com700,00kn

Osnovni teËaj laparoskopske kirurgije Aesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 07.-09.09.2011.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2357-7482.200,00kn specijalizanti, 3.000,00kn specijalisti

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 07.09.-26.11.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6776.500,00kn

8. hrvatski kongres o ginekoloπkoj endokrinologiji, humanojreprodukciji i menopauzi s meunarodnim sudjelovanjem iVI hrvatsko slovenski simpozij o andro i menopauziHD za ginekoloπku endokrinologiju i humanu reprodukciju HLZ-aBrijuni, 08.-11.09.2011.Jadranka Kontent, tel.: 01/4633-446Contres projekti d.o.o., Maja Orsag, tel.: 01/4821-1931.200,00kn

Overlap sindromi u reumatologijiMEF SveuËiliπta u OsijekuOsijek, 10.-11.09.2011.Miπo Debeljak, oec., mob.: 091/2241-420600,00 i 400,00kn

6. Meunarodna znanstvena konferencija o kinezologijiHLZ, HD za πportsku medicinuOpatija, 10.-11.09.2011.Natalija BabiÊ, tel.: 01/3658-645350,00kn

Integrativna psihoterapija - PTSPKB Dubrava, Klinika za psihijatriju, Hrvatska udruga za integrativnupsihoterapijuZagreb, 09.-11.09.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

Lijekovi i ...ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 14.09.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

44th Annual Scientific Meeting of the European Society forPaediatric NephrologyDepol komunikacije d.o.o., European Society for Paediatric Nephrology,Croatian Society for Pediatric NephrologyDubrovnik, Cavtat, 14.-17.09.2011.Daria Papo, 01/2444-333www.espn2011.com, info@espn2011.com

21. znanstveni sastanak - Bolesti dojkeHAZU - Razred za medicinske znanostiZagreb, 15.09.2011.Ga. SekuliÊ, dr. PrpiÊ, tel.: 01/4895-171300,00kn

3rd International Conference of medical tourism and travelmedicine„Penta" d.o.o.Zagreb, 15.-17.09.2011.Ana JuraπiÊ, tel.: 01/4628-6151.100,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

97

Integrativna psihoterapija - EtikaKB Dubrava, Klinika za psihijatriju, Hrvatska udruga za integrativnupsihoterapijuZagreb, 16.-18.09.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

20th ECCO Educational WorkshopHrvatsko gastroenteroloπko druπtvo, Sekcija za upalne bolesti crijeva, ECCO- European Crohn's and Colitis OrganisationOpatija, 17.09.2011.Barbara Schmid, tel.: 0043-1-7102242, fax.: 0043-1-7102242-001,mail: b.schmid@ecco-ibd.eu

Vrijednost MRI dojke u analizi mikrokalcifikata dojkeHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 19.09.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

XII. simpozij - „Ortopedska pomagala 2011"- Timski rad u protetici, ortotici i rehabilitacijiKBC Zagreb, Kl. zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala,Druπtvo za protetiku i ortotiku - ISPO Croatia u suradnji s Hrvatskimortopedskim druπtvom HLZ-a i Udrugom ortopedske tehnike HrvatskeTuËepi, 22.-24.09.2011.Biserka TominiÊ, tel.: 01/2362-349, e-mail: btominic@kbc-zagreb.hrdo 31.07. 1.000,00kn (900,00kn Ëlanovi ISPO i specijalizanti, pratnja 700,00kn,jednodnevna kotizacija samo za struËni skup 500,00knnakon 31.07. za sve sudionike i pratnju 1.100,00kn

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Savjeti roditeljima djece s ADHD/ADDZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 22.09.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

9. osjeËki uroloπki dani2. osjeËki nefroloπki daniKBC Osijek, Klinika za urologiju i Odjel za dijalizu Klinike za unutarnjebolestiOsijek, 22.-24.09.2011.Sandra KaraliÊ, tel.: 031/511-401, fax.: 031/512-224,e-mail: karalic.sandra@kbo.hrod 01.05.2011. specijalisti 400EUR, specijalizanti 350EUR, med.sestre itehniËari 350EUR, osobe u pratnji 250EUR

Integrativna psihoterapija - SupervizijaKB Dubrava, Klinika za psihijatriju, Hrvatska udruga za integrativnupsihoterapijuZagreb, 23.-25.09.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

SINAPSA Neuroznanstvena konferencija (SINAPSANeuroscience Conference '11 (SND'11)Hrvatsko druπtvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraæivanje mozga,MEF SveuËiliπta u ZagrebuLjubljana, 22.-25.09.2011.Æeljka PavloviÊ, tel.:01/4596-903Puna kotizacija 120/150EUR, kotizacija za doktorande i specijalizante70/90EUR, dnevna kotizacija 60/75EUR, studentska 30EUR, radionicakotizacija 250/300EUR

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 26.-30.09.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

5. hrvatski kongres medicine rada s meunarodnimsudjelovanjem „Zdravlje, rad i zajednica"HD za medicinu rada HLZ-aHvar, 28.09. - 02.10.2011.Laura Popovac, VMD putniËka agencija, tel.: 01/6065-840/846,fax.: 01/6065-841, mob.: 091/5810-018, e-mail: laura@vmd.hr, www.vmd.hrOd 01.05.2011. - »lanovi HDMR 350EUR, ostali sudionici 450EUR, studenti,specijalizanti, umirovljenici i osobe u pratnji 150EUR, Samo radni diokongresa 100EUR

XI kongres Hrvatskog druπtva obiteljskih doktora HLZ-aHrvatsko druπtvo obiteljskih doktora HLZ-aRovinj, 29.09. - 01.10.2011.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, mob.: 098/224-900800,00kn Ëlanovi HDOD, ostali 1.000,00kn, osobe u pratnji 200,00kn

4. hrvatski kngres s me. sudjelovanjem- Potporno lijeËenje onkoloπkih bolesnikaHLZ, Hrvatsko onkoloπko druπtvoBrijuni, 29.09. - 02.10.2011.Danijela ΔurËiÊ, mob.: 098/415-942

Integrativna psihoterapija - AgresijaKB Dubrava, Klinika za psihijatriju, Hrvatska udruga za integrativnupsihoterapijuZagreb, 30.09. - 02.10.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

LISTOPAD

11-ta meunarodna konferencija o osteogenesis imperfectaHLZ, HD za djeËju ortopedijuDubrovnik, 02.-05.10.2011.Dr. Darko AntiËeviÊ, tel.: 01/2368-911

Poslovna sposobnost i skrbniπtvo u Hrvatskoj - raskorak izmeuprakse i Konvencije o pravima osoba s invaliditetomHrvatska lijeËniËka komora©ibenik, 04.-05.10.2011.Branka MeiÊ, tel.: 01/6102-179

Integrativna psihoterapija - Radionica IIKB Dubrava, Klinika za psihijatriju, Hrvatska udruga za integrativnupsihoterapijuZagreb, 05.-09.10.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

4. Meunarodni kongres Hrvatskog druπtva za dentalnuimplantologijuHLZ, HD za dentalnu implantologijuOpatija, 06.-08.10.2011.Dr. Darko Macan, mob.: 091/4664-075900,00kn

1. simpozij Hrvatskog traumatoloπkog druπtva i Druπtvatraumatologa SlovenijeHrvatsko traumatoloπko druπtvo HLZ-aDubrovnik, 06.-08.10.2011.Dr. Ante MuljaËiÊ, mob.: 098/235-604specijalisti 1.200,00kn, specijalizanti 1.000,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

99

Endoskopska kirurgija nosa, sinusa, orbite i bazelubanje/Extended rhinologic surgery; nose and beyondKBC SplitSplit, 07.10.2011.Dr.sci. Nikola Kolja Poljak, mob.: 091/4568-994

VII. simpozij hrvatskog druπtva za pedijatrijsku kardiologijui reumatologijuKBC Zagreb, Referentni centar za pedijatrijsku kardiologiju, KBC Osijek,Klinika za pedijatrijuOsijek, 07.-08.10.2011.Dr. Sanja Dorner, e-mail: sanjadorner@gmail.com, tel.: 031/512-295,dr. Andrea DasoviÊ BuljeviÊ, mob.: andrea.db.savoia@gmail.com,tel.: 01/2367-586700,00kn specijalisti, 350,00kn specijalizanti

6. hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacijeHLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuSplit, 07. - 10.10.2011.Dr. Nikola JankoviÊ, tel.: 01/3712-258, fax.: 01/3878-911,e-mail: tajnik@hdndt.org, www.hdndt.orgPoslije 31.05.2011. lijeËnici 2.300,00kn (300EUR), specijalizanti, staæisti,med.sestre i predstavnici tvrtki 1.500,00kn (200EUR), osobe u pratnji1.500,00kn (200EUR)

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 10.-14.10.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Lijekovi i ...ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 12.10.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

6. hrvatski kongres djeËje kirurgijeHD za djeËju kirurgiju HLZ-a i KBC Split, Kl. odjel za djeËju kirurgijuSplit, 12.-15.10.2011.Dr. Dubravko Furlan, 021/556-182, dfurlan@kbsplit.hr; andrea@spektar-holidays.hr; www.djecjakirurgijasplit2011.org180EUR specijalisti, 130EUR specijalizanti

Urogenital Radiology - Joint Meeting of European Society ofUrogenital Radiology and Society of UroradiologyHD radiologa HLZ-aDubrovnik, 12.-16.10.2011.Andrea GrospiÊ, mob.: 091/4372-899250-350EUR

SrËane aritmije - racionalni pristupMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 13.-15.10.2011.Dr. Mislav PuljeviÊ, mob.: 091/4680-4141.500,00kn

9. kongres HD medicinskih vjeπtaka zdravstvenog osiguranjaHLZ, HD medicinskih vjeπtaka zdravstvenog osiguranjaUmag, 14.-15.10.2011.Dr. Anica MatiÊ, dr. Marija IvankoviÊ, tel.: 01/4573-525500,00kn

MehaniËka respiracijska potporaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Katedra za anesteziologiju i reanimatologijuDubrovnik, 14.-17.10.2011.Jadranka RadniÊ Salijevski, tel.: 01/2367-754, mob.: 091/5097-1541.000,00kn

Hitna stanja u internoj mediciniSpec.bolnica za med.rehabilitaciju Krapinske TopliceKrapinske Toplice, 15.10.2011.Dr. Nenad LakuπiÊ, tel.: 049/383-464, mob.: 098/9761-989

Suvremeni pristup lijeËenju osteoporozeon-line, 15.10.2011.-15.02.2012.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

Radiologija metaboliËkih bolesti mozgaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 17.10.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Power of fungi and mycotoxins in health and diseaseHrvatsko mikrobioloπko druπtvoPrimoπten, 19.-22.10.2011.Dr.sc. Maja ©egviÊ KlariÊ, tel.: 01/6394-493240EUR

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Nutrigenomika u prevenciji prekomjerne teæine i pretilostiZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 20.10.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

13. godiπnji kongres Hrvatskoga reumatoloπkog druπtvaHLZ-aHLZ, Hrvatsko reumatoloπko druπtvoCavtat, 20.-23.10.2011.www.reumatologija.org; g_ivanisevic@hotmail.com500,00kn

44. struËno-znanstveni skup hrvatskih pulmologas meunarodnim sudjelovanjemHLZ, Hrvatsko pulmoloπko druπtvoOsijek, 20.-23.10.2011.Dr. Neven MiculiniÊ, tel.: 01/2385-242, mob.: 091/7923-085do 15.09. - 1.500,00kn, poslije 15.09. - 1.800,00kn, sponzorsko osoblje1.500,00kn, osobe u pratnji/umirovljenici 500,00kn

Neuropatska bol - dijagnostika i lijeËenjeMEF SveuËiliπta u Osijeku, Katedra za anesteziologiju i reanimatologiju,KBC Osijek, Odjel za anesteziologiju i intenzivno lijeËenje, HD za lijeËenjeboliOsijek, 21.-22.10.2011.Prim. Mira Fingler, dr.med., tel.: 031/511-532, e-mail: fingler.mira@kbo.hrDobrila Beljakov, tel.: 031/511-502, e-mail: beljakov.dobrila@kbo.hr1.000,00kn

Suvremena medicinska nastava obiteljske medicineMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 21.-22.10.2011.Davorka Vrdoljak, mob.: 098/1709-593250,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

100

Advanced Paediatric life supportKB SplitOsijek, 21.-23.10.2011.Prof.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, tel.: 021/556-6862.400,00kn

Volite svoje dojkeHrvatska liga protiv rakaZagreb, 22.10.2011.Rudolf Tomek, mob.: 091/1955-409

Meunarodna πkola akupunkture, elektroakupunkture iakupresure i Tuina terapijeHUPED - Hrvatsko udruæenje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinui Meunarodno druπtvo za tradicionalnu medicinu „Belladona" u suradnjisa Akademijom za tradicionalnu kinesku medicinuZagreb, 22.10.2011. - 02.2013.Prof. Slavica KraljeviÊ, mob.: 099/6772-540, e-mail:slavica.kraljevic@gmail.com2.200EUR, predujam 700,00kn prije prvog predavanja

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 24.-28.10.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

KroniËne rane - lokalno lijeËenje - izazov za kliniËareHrvatska udruga za ranePrimoπten, 26.-29.10.2011.Dunja Hudoletnjak, mob.: 091/3713-091, e-mail: dhudolet@kbsd.hr1.500,00kn

VII. hrvatski kongres hitne medicine s meunarodnimsudjelovanjemZavod za hitnu medicinu Grada Zagreba i HLZ, HD za reanimatologijuZagreb, 27.-28.10.2011.Dubravka Nemet, tel.: 01/6302-920, fax.: 01/6302-894e-mail: uhmp-zg@zg.t-com.hrDo 31.07. lijeËnici 150,00EUR, med.sestre, tehniËari, studenti, staæisti,umirovljenici 80,00EUROd 31.07. lijeËnici 180,00EUR, med.sestre, tehniËari, studenti, staæisti,umirovljenici 100,00EUR - protuvrijednost u kn

5. hrvatski endokrinoloπki kongres s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, Hrvatsko endokrinoloπko druπtvoPula, 28.09. - 02.10.2011.Vesna BorisavljeviÊ, A.T.I. d.o.o., mob.: 091/1255-170500,00kn

STUDENI

Zaπtita zdravlja adolescenata - tjelesno zdravljeon-line, 01.11.2011.-01.03.2012.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

Zaπtita zdravlja adolescenata - psihiËko zdravljeon-line, 01.11.2011.-01.03.2012.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

1. Osnovni teËaj ultrazvuka u hitnim stanjima u djeceMEF SveuËiliπta u Zagrebu, HLZ, HD za perinatalnu medicinuZagreb, 03.-05.11.2011.Dr. Boris FilipoviÊ GrËiÊ, tel.: 01/2367-602, mob.: 098/1759-087

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: Vjerodostojnostidkaza u vjeπtaËenjima seksualnog zlostavljanja djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 07.11.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 07.-11.11.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Lijekovi i ...ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 09.11.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

Osnovni teËaj laparaskopske kirurgije Aesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 09.-11.11.2011.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7722.200,00kn specijalizanti, 3.000,00kn specijalisti

Suvremena saznanja o laktaciji i dojenju 2011.MEF SveuËiliπta u SplituSplit, 09.-12.11.2011.Dr. Irena Zakarija-GrkoviÊ, tel.: 021/557-823,e-mail:izakarijagrkovic@yahoo.com2.000,00kn

Sanitarno inæinjerstvo - Sanitary EngineeringHrvatska udruga za sanitarno inæenjerstvo - Komora sanitarnih inæenjera itehniËara (Komora HUSI)Opatija, 10.-12.11.2011.Mihaela Staver, dipl.san.ing., tel.: 051/345-609prije 20.09. - sudionici 950,00kn, studentska kotizacija 350,00kn,osobe u pratnji 500,00knposlije 20.09. - sudionici 1.200,00kn, studentska kotizacija 500,00kn,osobe u pratnji 500,00kn

StatistiËka obradba podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 11.-12.11.2011.Vedrana Marinac TopiÊ, tel.: 051/651-255, e-mail: mi@medri.hr2.100,00kn

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 11.11.2011.-28.01.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Autonomija medicinske struke i autanazijaHrvatsko katoliËko lijeËniËko druπtvo - SrediπnjicaZagreb, 12.11.2011.Slavica GrubiπiÊ, tel./fax.: 01/4817-537, mob.: 098/9612-550

kalendar struËnog usavrπavanja

101

UltrazvuËna dijagnostika abdominalnih i torakalnih organa udjeËjoj dobiKlinika za djeËje bolesti, Zavod za djeËju radiologiju, KlaiÊeva 16, ZagrebZagreb, 23.-25.11.2011.Prof.dr.sc. Goran RoiÊ, tel.: 01/4600-100, 098/0998-886

69. dani dijabetologaHLZ, HD za dijabetes i bolesti metabolizmaSveti Martin na Muri, 24.-26.11.2011.Vesna BorisavljeviÊ, A.T.I., mob.: 091/1255-170500,00kn

PROSINACTeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 05.-09.12.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Lijekovi i ...ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 14.12.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

Uloga novih MR tehnika u dijagnostici multiple sklerozeHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 19.12..2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: ZnaËaj transferai kontratransfera u psihoterapiji djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 14.11.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Uloga pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti u prevenciji pojaveπeÊerne bolestiZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 17.11.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

Simpozij Suvremene spoznaje o ortofacijalnim bolestima uHrvatskojHrvatska akademija znanosti i umjetnostiZagreb, 18.11.2011.Dr. Darko Macan, mob.: 091/4664-075

Intravenska kontrastna sredstva: proπlost, sadaπnjost ibuduÊnostHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 21.11.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 21.-25.11.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

102

Dona

cija

Kom

ori