TEMA BROJA KOP VIHOVIĆI - gf.sve-mo.bagf.sve-mo.ba/Documents/nestabilnost_12.pdf · Na ovo razmišljanje potaknula me vijest o smrti naše kolegice Ines, koju ja osobno nisam pozna-

asopis Nestabilnost slubeni list studenata Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru Prosinac, 2014 Broj 12

TRAJEKTNA LUKAZADAR-LUKA GAENICA

Novi smjer nadiplomskom studijuARHITEKTONSKO URBANO INENJERSTVO

ZELENI KROVOVI

KOP VIHOVII

NOVOSTI IZ SVIJETA GRADITELJSTVA

NOVOSTI S FAKULTETA

ZANIMLJIVOSTI

TEMA BROJA

S adrajR ije urednice ........................................................................................................................................ 3

NOVOSTI IZ SVIJETA GRADITELJSTVATRAJEKTNA LUKA ZADAR-LUKA GAENICA ...................................................................................... 4NAJVEI NEBODER U HRVATSKOJ .................................................................................................... 8SANACIJA NASIPA: RAJEVO SELO I RAINOVCI .............................................................................. 10ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ....................................................................................................... 12

NOVOSTI IZ BIH GRADITELJSTVAAutocesta na koridoru Vc u FBiH novosti ...................................................................................... 14

TEMA BROJAKop VIHOVII ..................................................................................................................16

INTERVJUZORAN MILAINOVI ...................................................................................................................... 24

NOVOSTI S FAKULTETANovi smjer na diplomskom studiju ARHITEKTONSKO URBANO INENJERSTVO ............................... 27ISPITIVANJE MOSTOVA .................................................................................................................. 28STUDENTSKI ZBOR GFMO 2013./2014. .......................................................................................... 30IACES- godinu dana djelovanja udruge ............................................................................................ 31Nai studenti u Istanbulu - CIVILCON 2014. ..................................................................................... 34Bolje nego ikad! .............................................................................................................................. 36

ZANIMLJIVOSTIJADRANSKI LJEPOTANI .................................................................................................................. 38ZELENI KROVOVI ............................................................................................................................ 4110 najfotografiranijih graevina svijeta ............................................................................................. 43Najljepi dvorci svijeta ..................................................................................................................... 46HUM - Najmanji grad na svijetu ....................................................................................................... 48BOSANKA U HERCEGOVINI ............................................................................................................. 51

LITERARNI RADOVI(Ne)Odgovornost ............................................................................................................................ 53Vrijeme za haiku .............................................................................................................................. 53Ljubav mirie .................................................................................................................................. 53

IN MEMORIAMInes generacijo moja .................................................................................................................... 54Stihovi za Ines (Sjeme njezine nade) ................................................................................................ 55

ALJIVI KUTAKBiljeke s predavanja ....................................................................................................................... 56ANEGDOTE S GRADILITA .............................................................................................................. 57Vicevi ............................................................................................................................................. 58RAZBIBRIGA ................................................................................................................................... 59GRAEVINSKI TRIPTIH ................................................................................................................... 60REBUSI ........................................................................................................................................... 61

NESTABILNOST I BROJ 12 I PROSINAC 2014. I 3

Dragi itatelju,mogla bih ti rei da u rukama dri 12. broj Nesta-bilnosti i da je to slubeni asopis Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru. Mogla bih ti rei da je ovo veliki uspjeh za studente koji rade na njemu, marljivo i samoinicijativno, ali i za sve one koji na neki indirektan nain utjeu na njegovu izradu. Ali zato bih ti govorila sve to, jer sve to ve odavno poznaje. Rije urednika je neto to svaki asopis mora imati i u tom dijelu ja se ne elim dr-ati nekih ustaljenih pravila i formata pisanja. Rei u par rijei o onome to nas okruuje.

Na ovo razmiljanje potaknula me vijest o smrti nae kolegice Ines, koju ja osobno nisam pozna-vala, ali prema onome to ujem od ostalih kolega bila je posebna. Kao to smo i svi mi posebni, sa svim svojim manama i vrlinama. Upravo to je ono to nas ini jedinstvenima i neponovljivima, i daje nam pravo da se moemo slobodno izraavati i biti ono to jesmo. Bez maski, bez lai, bez straha.

Podijelit u s vama rijei jednog vicarskog psiho-loga i pisca, Paula Tourniera:Na svijet je anoniman i funkcionalan. Svatko je od nas definiran ne kao osoba, nego po ulozi, po funkciji koju obavlja. Nije vano tko si, ni koji su tvoji osobni problemi. Jedino se trai da ispuni svoju funkciju, za tvoje intimne osjeaje nitko ne pita. ak se otvoreno kae: posao je posao to znai da osjeaji nisu vani; a i skrupuli savjesti nisu vani. Meu ljudima postoje jedino slubeni odnosi. I tako to ide, mogu ljudi godinama zajedno i s uspjehom raditi a da se zapravo ne poznaju, da ne postavljaju nikakva diskretna pitanja, i da o temeljnim preokupacijama svojih kolega nita ne znaju. Funkcionira to kao stroj, u kojemu se svi di-jelovi mogu zamijeniti.

To je naalost istina naih dana. Kao da postaje-mo neiji robovi, u konstantnom smo strahu da ne bismo izgubili tu funkciju koja nas definira. Trimo, da se izrazim rijenikom graevinaca, od programa do programa, tj. od kolokvija do kolo-kvija. Poloi to to prije, to bre!

A koliko znanja ima? Tvoje fotografsko pamenje te odjednom iznevjeri kad doe na gradilite, jer

u trenu zaboravi sve to si ikad nauio. A koga onda kriviti? to je, ili bolje, TKO je taj sustav koji te tjera da zanemari ono to jesi, i pone brinuti o tome to bi TREBAO biti? Nema vie vremena za slobodno vrijeme. I kad si slobodan bologna je tu da te podsjeti da nisi. Osoba u svojim dva-desetima, godinama kada se izgrauje, ne treba nekoga tko e joj uliti strah u kosti, nego nekoga tko e je potaknuti na rad, razvijanje i uiniti za-nimljivom struku koju je izabrala kao svoj ivotni put. Mladog ovjeka treba osposobiti i motivirati, a ne uiniti jo jednim razoaranim diplomiranim kandidatom za biro.

Tu smo da jedni drugima pomaemo, a ne da se preko neijih lea trsimo do pozicije. Koliko ja po-znajem kolegu do sebe? Mogu li razumjeti njegove probleme? I koliko sam spreman pomoi mu?U tome je sva mudrost i put u bolje sutra.

I zato u ti rei, dragi itatelju, ovaj asopis JEST veliki uspjeh svih nas, jer je iskorak iz uobiajene svakodnevice. Dokaz je nae kreativnosti i volje da bar nekome uljepamo dan lijepim lankom ili da nekoga nasmijemo nekom anegdotom. Ujedno je i prilika da se upoznamo, druimo i meusobno uveseljavamo.

Hvala mojoj ekipi iz urednitva, najbolji ste!

Vaa urednica, Franka Vuleti

R ije urednice

4 I NESTABILNOST I BROJ 12 I PROSINAC 2014.

Grad Zadar je kroz itavu povijest bio pomorski i luki grad. Od 1970. do 1990. godine Luka Zadar biljei nagli razvoj, porast prometa te izgradnju infrastrukture i suprastrukture.U ratnom i po-slijeratnom vremenu od 1990. do 1999. godine Luka Zadar je u stagnaciji kako teretnog prometa tako i razvoja, meutim dolaskom nove autoceste i rekonstrukcijom eljeznikih pruga Luka Zadar oekuje novi ciklus razvoja. Za spomenuti razvoj zadarske teretne luke pored povoljnog makro geografskog poloaja ima i povoljne lokalne uvjete kao: prostornost lukog podruja, prirodno zati-enu luku s dostatnim dubinama, instaliranu lu-


TRAJEKTNA LUKAZADAR-LUKA GAENICA

ku infrastrukturu i suprastrukturu, te ostale gos-podarske subjekte vezane za pomorstvo. Sve su to argumenti na osnovu kojih se uope razmiljalo u izgradnji nove luke u Zadru.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Boidar Kalmeta otvorio radove na izgradnji Nove luke Za-dar- Gaenica 4. svibnja, 2009. godine. Izgradnja luke bila je podijeljena na tri faze. Prva faza jest nasipanje i izrada sekundarnog lukobrana. Druga faza je obuhvaala izradu obala i to: otoki termi-nal, duobalni terminal, meunarodni terminal koji ukljuuje i obalu za brodove na krunim pu-tovanjima te RO-RO brodove, te izrada pristupnih prometnica. Trea faza izgradnja terminalske zgrade sa svim tehnikim, kontrolnim, promet-nim i komercijalnim sadrajima. Nakon to je u prvoj fazi, nasipanjem, dobiveno gotovo 25 hek-tara nove povrine, radovi u tekuoj, drugoj fazi obuhvaali su izgradnju obale i cijele pripadajue infrastrukture. Zavrne e obrise luka poprimiti tek u zadnjem, treem stadiju. Tada na red dolazi izgradnja lukih objekata, u prvom redu terminala, hotela i prate-ih sadraja.



U zemljane radove spada: nasipanje 1.200.000 m3 kamenog materijala, izgradnja sekundarnog lukobrana, produbljenje gaza do -13 m kako bi se omoguio prihvat najveih brodova.

Podmorski iskop Lukog akvatorija u povrini od 12.5 ha (250.000m3) predstavljao je najvei tehnoloki zahvat u 1. fazi gradnje luke. Podruje podmorskog iskopa je u pripremnoj fazi dodatno geotehniki ispitano. Ispitivanja su obuhvatila bu-enja neporemeenih uzoraka i izradu geofizikih profila na mjestima buotina. Dobiveni rezultati ukazivali su da podruja podmorskog iskopa ka-rakteriziraju dvije kategorije tla. Fli prekriven sa slojem marinskog sedimenta i vapnenake stije-ne vrlo raspucale strukture do slabo raspucale strukture. Tehnoloki je upravo vapnenaka stije-na predstavljala najveu nepoznanicu te je stoga i odlueno da se iskop zapone u tom dijelu. Sekundarni lukobran sastoji se od: Jezgre ka-meni nasip, Filtarskog sloja sloj kamena, ko-ljere zatitni sloj, Noica u granulaciji. Izrada

sekundarnog lukobrana organizirana je plovnom opremom: Klapete zapremnine do 200 m3, Plovni bageri grajfer i polip. Po izradi dijelova (slojeva) lukobrana vrena je geodetska kontrola geometri-je (koliina) i nadzorni ronilaki pregled. Po zavr-etku nasipa lukobrana postavljena je i svjetlosna signalizacija te su geodetski podaci proslijeeni u HHI radi unosa u pomorske karte.

Radovi 2. faze obuhvaaju: Trajektna pristani-ta Za brodove od 50-150 m, od 150- 200 m i od 200-300 m, Ribarska luka: 300 m, Gatovi: 600 m / 4 gatova, Primarni lukobran: 250m, Prilazne ceste: 2.500 m, Trajektni terminal: 80.000 m2. Za

potrebe izgradnje obalnih konstrukcija na gradi-linom platou postavljen je Pogon za proizvodnju predgotovljenih konstruktivnih elemenata. Pred-gotovljeni elementi obuhvaaju: nearmirane ma-sivne elemente, armirane + prednapete (adhezij-ski) elemente.


Organizirana je proizvodnja svih elemenata na gradilitu, te je za tu potrebu izraena tehnolo-ka priprema;1. Izrada 2 privremene trafostanice 2. Izrada privremene vodoopskrbne mree 3. Postave gradilinog naselja za radnike 4. Posta va gradilinih radionica za tesar-

ske, bravarske, elektriarske i armirake radove

5. Izrada 11.600,00m2 AB pista za proi-zvodnju predgotovljenih elemenata

6. Postava gradiline betonare kapaciteta7. Postava toranjskih kranova 8. Nabava 2 mosne dizalice za prijevoz i

manipulaciju gotovim elementima 9. Nabava mobilne beskonane trake 10. Niz alata i pribora za manipulaciju,

ugradnju i transport betona i betonskih elemenata


Nakon ugraenih betonskih blokova radila se in-fratruktura i prilazni put samoj luci.



Trenutno se radi na treoj fazi izgradnje terminala i prateih sadraja. Radovi kasne zbog nedostatka sred-stava. Izgradnja zgrade sa osnovnim funkcijama; pri-hvat putnika u dolasku i odlasku,obavljanje graninih kontrola, te popratni sadraji, meu-etaa i prvi kat obuhvaaju uredske prostore, toranj sa navigacijskim centrom, uzdignute pjeake promenade sa ugostitelj-skim sadrajima, proelje terminala e initi komerci-jalni centar sa vieetanim parkiralitem te tematskim parkovima.

Realizacija ovog projekta izmeu ostalog, znai i zadr-avanje investicijskih aktivnosti i u vrijeme gospodar-

ske investicije, a dovretkom izgradnje u luci Gaenica otvoriti e se novih 1.000 radnih mjesta. Projekt Luke Gaenica vri-jedan je 235 milijuna eura, od ega je 220 milijuna zajam Njemake razvojne banke i Europske Investicijske banke. Luka Gae-nica imat e gat za prihvat kruzera duih od 300 metara, znai najveih na svijetu, i to otvara mogunosti za prihvat brodova koje do sada Zadar nije mogao ugostiti, osim na kratkotrajnom sidrenju u Zadar-skom kanalu, a samo jedan takav brod do-vede od pet do est tisua putnika, to je gotovo polovica dosadanjega godinjeg prometa. Cilj je privui strane brodare koji se bave tim poslom i ponuditi im kon-cesiju kojom bi Zadar upravljao dijelom terminala za kruzere, to je, dugorono gledano, veliki posao.

Stipe Majdandi


NOVOSTI IZ SVIJETA GRADITELJSTVANOVOSTI IZ SVIJETA GRADITELJSTVA

NAJVEI NEBODER U HRVATSKOJ

Sa svojih 96 metara, u protekloj godini izgraen je najvei neboder u Hrvatskoj. Njegova lokacija je u Strojarskoj ulici u Zagrebu, neposredno iza auto-busnog i eljeznikog kolodvora. Via od nebodera ostat e dosad nenadmaena za-grebaka katedrala visoka 108 metara, a iza njega Eurotower u Luievoj ulici koji dosee 96 metara sa stranje strane, dok je glavna strana nebodera visoka 94 metra i ima 23 kata.U Strojarskoj je zapravo rije o projektu vrijed-nom 750 milijuna kuna.

Projekt se sastoji od est nadzemnih volumena: dva poslovna tornja od 14 i 26 etaa, dvije stam-bene zgrade od 9 etaa, ispod kojih se nalaze pod-zemne garae u tri odnosno etiri etae ispod po-slovnog dijela i dvije poslovne jedinice.Specifinost tehnologije izgradnje, kratak rok izvoenja radova i visoka kvaliteta radova, samo su neki od izazova koji su postavljeni pred TEAM d.d., koji je glavni izvoa radova na trenutno naj-veem gradilitu u Zagrebu- poslovno stambenom kompleksu VMD kvart.Poseban izazov je gradnja najvieg nebodera, na



kojem su radovi na armirano-betonskoj konstruk-ciji poeli u studenom 2013. god., te on danas svo-jom visinom dominira gradom.Konstrukcija poslovnog tornja sastoji se od ar-mirano-betonske jezgre i stupova, te prednape-tih stropnih ploa i greda. Tehnologija izvoenja stropnih ploa sa elinim kablovima, koji se u ovisnosti o postignutoj tlanoj vrstoi betona prednapinju, omoguila je skidanje oplate stro-pnih ploa tri dana nakon betoniranja. Uz povolj-nije vremenske uvjete, etaa od 850 m2 se izvodi u 7 radnih dana.

Kako bi se radovi na konstrukciji pravovremeno izveli, bilo je potrebno odraditi kvalitetnu pripre-mu projekta u smislu osiguranja svih potrebnih

Projekt se sastoji od est nadzemnih

volumena: dva poslovna tornja

od 14 i 26 etaa, dvije zgrade od

9 etaa, ispod kojih se nalaze

podzemne garae u tri odnosno

etiri etae ispod poslovnog dijela i dvije poslovne

jedinice.

ljudskih resursa, opreme i mehanizacije. Budui da se radovi odvijaju na velikim visinama, bilo je potrebno rijeiti problem vertikalnog transporta, kako opreme i materijala, tako i samih radnika. Svjei beton se prilikom ugradnje vertikalno pre-nosi na dva naina manje koliine u posudama za beton koje prenosi toranjska dizalica, te cjevo-vodom unutar samog objekta koji je prikljuen na stabilnu pumpu u prizemlju, koja ima snagu ispumpati beton do visine od 130 m. Zidna oplata se priprema u podnoju objekta prema tono izra-enim planovima oplate i toranjskim dizalicama podie na objekat. Oplata stropnih ploa prilikom demontae se izvlai na posebnu platformu koja izlazi 6 metara izvan objekta, te se prebacuje to-ranjskim dizalicama na etau iznad, na koju je po-trebno montirati. Da bi se ovo omoguilo toranj-ske dizalice moraju rasti zajedno s objektom pa su dosegle visinu od preko 100 m.Budui da toranjske dizalice ne mogu biti slobod-nostojee u takvoj visini, iste su sidrene na armi-rano-betonsku konstrukciju.

Vertikalni transport radnika odvija se pomou gradilinog dizala smjetenog unutar objekta. Kako bi se omoguilo izvoenje radova na fasadi, oko objekta je montirana zatitna platforma u iri-ni od 3 metra. Ona je prvi puta montirana na stro-pnoj ploi iznad 10. kata i premjeta se na svaku drugu etau kako objekt napreduje.Ovakva organizacija radova omoguila je da se ci-jelo gradilite svede na tek 2300 m2 , dok ukupna tlocrtna povrina cijelog VMD kompleksa iznosi 10000 m2.Radovima na projektu rukovodi voditelj projekta Matija ehuli, dipl.ing.gra, dok su voditelji gra-dilita Zoran uri, mag.ing.gra. i Kristijan Siric, gra.teh.

Lucija Zubac


SANACIJA NASIPA:RAJEVO SELO I RAINOVCI

NOVOSTI IZ SVIJETA GRADITELJSTVANOVOSTI IZ SVIJETA GRADITELJSTVA

Ove godine, svjedoili smo velikim hidrolokim neprilikama koje su pogodile Hrvatsku, BiH te Sr-biju. Karakter vodenog udara ovakvog intenziteta i ekspanzije, nezapamen je na ovome podruju. Paralela ove tragedije je kobna 1964. godina i po-plava u Zagrebu, koja je potopila podruje grada uz lijevu obalu Save (vodostaj od 514 cm). S ob-zirom na tadanju infrastrukturu i tehnoloki na-predak, ovogodinja nepogoda je vei problem, bez obzira to se radi o manjim mjestima, a ne o veem gradu.Sustav obrane od poplava ine nasipi, retencije, brane, crpne stanice, oteretni kanali i ustave. Na podruju rijeke Save u Brodsko-posavskoj i Vuko-varsko-srijemskoj upaniji, na dionici od Slavon-skog broda do granice sa Republikom Srbijom, izgraeno je 214 km nasipa, projektiranih na 100 godinju veliku vodu, uveano za 1,2 m nadvienja na nasipima. Zbog iskakanja velikih voda (povrat-no razdoblje vee od 1000 godina) iz granica mak-simuma, navedeni sustav nije pomogao u zaustav-ljanju istih. Izuzetne vremenske neprilike regije i desnog zaobalja Save, uz pojavu velikih voda iz pritoka rijeke Save iz Bosne i Hercegovine, uzro-kuju nezapamenu tetu i rtvu. Glavninu vodnih koliina u Savi, formirali su njeni desni pritoci: Una (vodostaj 504 cm), Vrbas (vodostaj za oko 100 cm vii nego do tada zabiljeen), Bosna (vodostaj za 150 cm vii nego do tada zabiljeen), Ukrina, dok je rijeka Drina, nizvodnog toka ulijevanja u Savu, djelovala dodatnim, uspornim karakterom.

Nasipi su graeni jo krajem 19. stoljea. Kriterij za dimenzioniranje je 100 godinja velika voda (sigurnosnog nadvienja uveanog za 1,2 m). Mnoge ranije graene dionice nemaju ovo nad-vienje. Tijekom godina vrile su se sanacije i rekonstrukcije. Pojedini dijelovi su zapostavljeni zbog ratnih prilika i ostalih popratnih dogaanja. Mjesec travanj je okarakteriziran iznadprosje-nim oborinama. Ekstremne kine epizode koje su se nastavile u svibnju, su dole na saturirano tlo i poviene vodostaje. Ve dobro zasieno tlo, tehniki uvjeti i klimatske promjene bili su ideal-

no utemeljeni preduvjeti za katastrofu koja je sli-jedila. Obrambeni objekti nisu graeni za ovakve izvanredne okolnosti i uvjete, te se opstanak kod ovakvih pojava ne moe sa sigurnou garantira-ti. Posljedica velikih voda, na pojedinim dijelovi-ma nasipa, uzrokuje njegovo procjeivanje, to se uspjelo odravati pod kontrolom. Naalost, na dva mjesta je dolo do prodora nasipa. Po miljenju strunjaka, glavni razlog prodora je bio hidrauli-ki slom tla.Gotovo istovremeni prodori dogaaju se prvo na podruju Rajeva sela, a zatim i kod Rainovaca. Proboj nasipa kod Rajeva sela dogodio se u duini od 109 m, a kod Rainovaca u duini od 83 m, mje-reno u visini krune. U svrhu sprjeavanja daljnjeg poplavljivanja ote-enog podruja, utroen je sljedei materijal: ge-otekstil, geomree, geomembrane, PVC folije, be-tonske cijevi, vree s pijeskom te zaseban grae-vinski materijal (ljunak, pijesak, tucanik). Razlika ovih dviju prodornih lokacija je ta, da je dionica

Zasijecanje postojeeg nasipa, odstranjivanje loih dijelova i ugradnja novog, geotekstil



kod prodora Rajevo selo rekonstruirana tijekom 2010./2011. godine, dok je nasip u Rainovcima star, no nije rekonstruiran zato to je zadovoljavao visinske kriterije. Takoer je zanimljivo navesti podatak da se mjesto prodora u Rajevom selu na-lazi u krivini toka rijeke, a prodor kod Rainovaca je na njenom ravnom potezu.

Aktivnosti koje se provode na oteenim po-drujima su sljedee: izgradnja prednasipa (Ra-jevo selo), priprema zatvaranja prodora tla sru-enog nasipa (Rajevo selo), zatvaranje prodra nasipa(Rainovci), izrada projektne dokumenta-cije za rekonstrukciju, te nakon dobivene iste se vri hitna izgradnja obe dionice, sanacije ostalih oteenjanasipa u drugim mjestima (Bonjaci, To-pola, Tea) i drugih manjih oteenja korita vo-dotoka, vodnih graevina itd.Izgradnja prednasipa Rajeva sela izvodi se Jumbo vreama punjenim pijeskom, obloene manjim vreama pijeska. Uzvodna strana obloena je PVC folijom, a cijeli nasip je umotan u geotekstil (TIP 500) te obloen glinovitim materijalom debljine 20-30 cm, a u donjem dijelu nasipa debljine i do 1 m. irina krune iznosi 3 metra. Transport mate-rijala je otean zbog promjene dubine vode, zato se grade pristupni putevi uz privremeni nasip. Pri zavretku izgradnje prednasipa ( privremenog za-gata) vri se crpljenje vode iz graevne jame. Za-tim se zapunjava graevna jama ljunkom, izvodi se injekcijska zavjesa i izvedba glinenog ekrana is-pod tijela nasipa, te izgradnja nasipa od glinenog materijala.

Kod sanacije prodora kod Rainovaca nije izvre-na izgradnja zagata kao u Rajevom selu, jer je vrlo zahtjevna i neracionalna. Zagat je duine 200 m, u podruju potopljenom vodom dubine vee od 2 m. Iz tog razloga se izvodila urna evakuacija vode iz zaobalja radi stvaranja odgovarajuih uvjeta za izvoenje zagata od elinih talpi koje e biti ujed-no i dio konanog rjeenja zatvaranja proboja. e-line talpe koje se koriste u sanaciji iznose 12 m duine, a probijat e se u zemlju na 9 - 9,5 m, dok preostali dio slui za sprjeavanje ulaska vode u zaobalje. Prilikom evakuacije vode, nuno je bilo nainiti prokop pristupne ceste do crpne stanice Tea (ienje postrojenja od zapunjenog materi-jala proboja) kako bi omoguili odvodnju vode iz zaobalja u korito Save. Time uvjetujemo izvedbu talpi na proboju. Uz koritenje plovnog bagera, stvaraju se uvjeti za istjecanje vode u trajanju od 30 dana.

Paradoks ove prie je taj, da u svakom zlu ima ne-to dobro. Ova uzreica se u ovoj situaciji odnosi na nas inenjere i ostale grane drugih struka, koje u ovom velikom problemu vide priliku i mogu-nost za rad. Veliki opseg graevinskih radova na oteenim podrujima, sanacija unitene privatne i javne imovine, osiguranje pitke vode te ostali po-pratni radovi, jedine su zrake sunca koje prodiru kroz tmuran i sivi oblak ovih krajeva. No, to ne os-porava injenicu da vapimo za novim elementar-nim nepogodama koje e uzrokovati velike tete, ve da nas motivira da kvalitetnim radom i odr-avanjem, sprijeimo ili maksimalno umanjimo mogunost pojava teta i katastrofa.

Sigurno mnogi postavljaju pitanja; jesmo li to nauili iz ove tragedije, hoe li se ovakve situacije moda ponoviti, hoemo li moi sprijeiti istu ako se ponovi? Pitanje je lako postaviti, no odgovor je ve druga pria. Pojave ovakvog karaktera su razliite, variraju gledano hidroloki ili gledano obrambeno. Hidroloki nikad neznamo kako e se nepogoda manifestirati, ovisno o klimatskim pro-mjenama i ostalim faktorima za koje nikad ne mo-emo biti 100% sigurni. Obrambeno nikad ne zna-mo kako emo problem rijeiti, kojom metodom. Hoemo li iskoristiti znanje i iskustvo starijih na-rataja ili emo biti prisiljeni na kreativnost i smi-sliti sami nain za izlaz iz problema?Pred nama stoje izazovi novog doba, na nama je da budemo spremni na sve i da zajednikim radom pruimo drugima, ali i sebi sigurnu budunost.

Leon Batan

Zatitna graevina u Rainovcima, talpe


1. Uvod

Klimatske promjene, globalno zatopljenje i efekt stakle-nikaproblemi su kojih je ovjeanstvo postalo svjesnotek posljednjih tridesetak godina. Zbog injenice dazgrade kao najvei potroai energije imaju veliki energijskii ekoloki utjecaj, energijska uinkovitost, odriva gradnja i mogunost uporabe obnovljivih izvora energijedanas po-staju prioriteti suvremene gradnje i energetike. Uoena je nunost promjena, pri emu je Kyotskiprotokol zamiljen kao jedan od glavnih pokretaapromjena, pot-pisan radi smanjivanja emisije ugljinogdioksida (CO2) i drugih staklenikih plinova.

2. to je energetsko certificiranje?

Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energet-skog certifikata.Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade.Energetski certifikat sadri ope podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energet-ski certifikat, podatke o termotehnikim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objanjenja tehnikih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.Energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog ekonomski opravdanih mje-ra za poboljanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu graevine.Energetski certifikat za nove zgrade sadri preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede energije i toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.

3. Zato se provodi?

Svrha energetskog certifikata je pruanje informacija vla-snicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, uinko-vitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.


ENERGETSKO CERTIFICIRANJE



4. to je energetski razred zgrade?

Energetski razred zgrade je indikator energetskih svojstava zgrade koji se za stambene zgrade izraava preko godinje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu plotine korisne povrine zgrade, a za nestambene zgrade preko relativne vrijednosti godinje potrebne toplinske energije za grijanje. Stambene i nestambe-ne zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski naj-nepovoljniji razred. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.

5. Tko provodi energetsko certificiranje?

Energetski pregled graevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlatenje Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada.

6. Najee metode mjerenja za utvrivanje energijskog svojstva zgrade!

-Odreivanje propusnosti zraka zgrada (engl. Blowerdoor test).-Metoda infracrvene termografije.-Mjerenje toplinskog otpora i toplinske propusnostiin situ.-Mjerenja u sustavima klimatizacije, grijanja, hlaenja i ventilacije.-Mjerenje protoka zraka u sustavima za klimatizaciju,grijanje, hlaenje, ventilaciju.-Mjerenje nepropusnosti ventilacijskih kanala.-Mjerenja elektroenergijskih parametara potronjeelektrine energije po troilima ili podsustavima.

7. Zakljuak

Zakon o energetskom certificiranju u RH je na snazi od 2012.g. i bez njega je nemogua prodaja objekata. Energetski certifikat za objekte vrijedi do 10 godina, nakon isteka nuno je raditi novi.Prilikom kupnje objekta energetski certifikat daje nam karakteristike objekta ba kao to smo navikli na karakteristike automobila ili nekih tehnikih ureaja. Napokon dolazi vrijeme kada je nemogue kupiti maka u vrei!

Stipe Majdandi


Autocesta na koridoru Vc u FBiH novosti

Otvoren je tunel 1.mart i dionica Zenica jug Lava na Koridoru Vc. Novih est kilometara ceste olakava i skrauje putnu komunikaciju izmeu Sarajeva i Zenice. Tunel 1.mart je najznaajni-ji objekt na Koridoru Vc koji je zbog svoje duine od gotovo tri kilometra svrstan meu najdu-e cestovne tunele u BiH i one koje e bit izgraeni na tom ko-ridoru. Najsuvremeniji je tunel u regiji, a opremljen je pored brojnih sustava i led rasvjetom kao i video nadzorom koji prati sve potencijalne probleme u tu-nelu 24 sata dnevno 365 dana u godini iz Centra za odravanje i kontrolu prometa. Na svakih 250 m se nalazi veza izmeu dvije tunelske cijevi, kao pjeaka - evakuacijska

veza, dok se na svakih 1000 m nalaze prolazi za pristup vozilima. Vrijednost projekta je proci-jenjena na 62 milijuna eura. Izgradnja je trajala skoro tri godine.

NOVOSTI IZ BIH GRADITELJSTVA


NOVOSTI IZ BIH GRADITELJSTVA

Otvorena je dionica ko-ridora Vc od Meugorja do GP Bijaa. Ovih deset kilometara junog di-jela Koridora Vc je pre-ko Republike Hrvatske spojeno s europskom mreom puteva. Ukupna vrijednost ovih radova iznosila je 70 milijuna eura. Radovi na ovoj dionici zapoeli su u lipnju 2012., a tra-sa se financirala kredi-tom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Otvorena je dionica autoputa Sarajevo zapad Tarin petlja Tarin ime je BiH dobila novih 20 kilometara autoceste prema moru ija je vrijednost 300 milijuna eura. Radove je izvodila turska kompanija Cengiz sa 60 do-maih kompanija kao podizvoaima.U izgradnji dionice uestvovalo je 2000 rad-nika, izgraeno je 20 kilometara autoceste od ega je 5,5 kilometara tunela i 1,5 kilo-metara mostova. Dionicom je obuhvaeno: pet tunela Grab (410 metara), 25. No-vembar (2.800), Vis (834), Igman (343) i Gaj (865); tri vijadukta amin gaj (348), Gladno polje (348) i Vlakovo (350); tri mosta - M1 (240), M2 (220) i M3 (100), tri petlje - Tarin, Lepenica i Vlakovo, kao i na-platno mjesto Vlakovo.

Mirjana ori


TEMA BROJA

KOP VIHOVII PLUA GRADA MOSTARA ILI EKOLOKA BOMBA

Eksploatacija rudnika Vihovii je naputena poetkom devedesetih godina, kada je proizvodnja obu-stavljena, oprema unitena, a imovina potpuno devastirana. Iznenadnim naputanjem rudnika nisu provedene prethodne sanitarne mjere, to je za rezultat imalo izgaranje uglja u podzemlju koje je imalo negativne utjecaje na okoli. Vihovii su dugogodinja ekoloka bomba u Mostaru jer se u to ru-darsko okno godinama taloio otpad od starih lijekova kojima je istekao rok do medicinskih rendgena i drugog opasnog otpada ije pravilno zbrinjavanje kota dosta novaca. Nakon prethodnih studija izvedivosti zakljueno je da postoji potencijal za izgaranje ugljena koji treba biti ekoloki saniran smanjivanjem protoka zraka (kisika) u tlo, da opasne padine i strme litice trebaju biti profilirane i osigurane, a sanirani prostor trebao bi biti spreman za nastavak koritenja.

GEOGRAFSKI POLOAJ

Podruje biveg povrinskog kopa mrkog uglja Vihovii nalazi se sjeverno od Mostara bolje reeno od samog sredita grada, jer je smjeteno oko 500 metara od urbanog dijela grada, dok je pak od rijeke Nere-tve udaljeno oko 300 m. Ukupno podruje rudnikog prostora je povrine od oko 76 ha, koji je znaajnim dijelom degradiran rudnikim kopom povrine 43,2 ha. Na dnu kratera kopa nalazi se jezero povrine 7 ha, dubine od 10 do 35 m i zapremine oko 1,1 x 106 m3.


TEMA BROJA

GEOLOKA GRAA PODRUJA

U iroj okolici Mostara utvrene su naslage od permotrijasa do kvartara. Debeli ugljeni slojevi u vie razina ukazuju da je tijekom miocena vie puta dolo do formiranja movare-tresetita, koja su zaetnici ugljenih bazena. U irem podruju Mostara, nakon rasjedanja u kvartaru, kada su neogenski bazeni po-remeeni i razdvojeni, postoji sedam odvojenih ugljenonosnih bazena. U sjevernom dijelu Bijelog polja nalazi se bazen Prigraani-eljua-Liani. U junom dijelu Bijelog polja je bazen Vrapii-Kuti (Dubrave). Trei bazen predstavlja rasjedima ogranien prostor od Cima i Vihovia do Neretve. etvrti je bazen u po-druju Grabove drage, peti u Biu polju, esti u Gradniima kod itluka i sedmi u Rotimlji i Hodovu juno od Bune. Svaki od navedenih bazena prolazio je kroz geoloku povijest specifinih zbivanja, pa su naslage u njima razliite debljine i zasebnog razvoja. U Cimu su zastupljeni glavni ugljeni sloj i krovinski ugljeni sloj, dok u podruju Novoga okna i Vihovia postoji samo glavni ugljeni sloj s prateim naslagama. Izdvaja se pet zona neogenskih naslaga. Podinska zona je graena od pjeenjaka, brea, pjeskovito-ljunkovitih glina, pjeskovitih lapora i vapnenaca. Zona glavnog ugljenog sloja sastoji se od naslaga neposredne podi-ne i krovine i ugljenog sloja s proslojcima i ulocima jalovine.

HIDROGEOLOKI ODNOSI

Orografsko slijevno podruje leita Cim-Vihovii je cca 106 km2 povrine i obuhvaa jugoistone padine planine abulje.S obzirom da je srednja viegodinja vrijednost oborina na ovim prostorima 1.500 mm, na sljevno pod-ruje godinje padne oko 217,5x106 m3 vode. Na vrelu Radobolje istekne prosjeno 110x106 m3 godi-nje (protjecaj 3,5 m3s-1), a prema literaturnim podacima na evapotranspiraciju otpada 35 %, to iznosi 76,1x106 m3 god-1, preostaje jo 31,4x106 m3 vode koja istjee na povremenim vrelima du oboda od vrela Radobolje do Vihovia, Ratana i Rake gore. Znatan dio od preostalih voda dotjee u podzemne i povrinske rovove u reviru Cim.

OPIS DIVLJE DEPONIJE SMETLITA

Sustav odlaganja otpada baci to hoe i gdje hoe je svakako najjednostavniji i poetno daleko naj-jeftiniji nain disponiranja otpada, koji uvijek ponovno privlai (i zadovoljava) lakomislene i neodgo-vorne pojedince, pa i necivilizirane i ekoloki nesavjesne drutvene zajednice. Osim izravne opasnosti za ljudsko zdravlje i zdravlje drugih ivih bia, divlji, to jest neureeni deponiji degradiraju floru i okoli. Osobito je opasno nekontrolirano irenje deponijskih plinova i procjednih voda iz deponija u okoli. Osim nekontroliranog irenja smrada, moe se dogoditi i eksplozija plinova, a esto i dugotrajna oneienja izvora pitke vode i recipijenata.Gradski otpad je kontinuirano i uglavnom nekontrolirano odlagan, tako da je distribuiran po cijelom pro-storu odlagalita i kratera kopa. Ipak, postojea lokacija smetlita moe se klasificirati na:

Smetlite u krateru kopa gdje se na-lazi oko 160.000 m3 otpada, od ega je 110.000 m3 pod vodom.

Smetlite formirano po prostoru od-lagalita i vanjskim konturama kra-tera kopa u koliinama od 20.000 m3. Nastalo je dovlaenjem otpada kamionima u visini pojedinanog istresanja, zbog ega su zahvaene velike povrine.

Aktivno smetlite na jugozapadnoj strani odlagalita gdje se otpad kon-trolirano odlagao i improvizirano razvlaio na ogranienom prostoru.

Slika: Distribucija otpada na pojedine dijelove smetlita


Za vrijeme odlaganja komunalnog otpada grada Mostara dopremani otpad se samo mehaniki obraivao strojnim naguravanjem i razastiranjem u slojevima sa povremenim spaljivanjem i prekrivanjem slojem zemljanog materijala. Ponekad je dolazilo i do samozapaljenja otpada to je prouzroilo opasana zagae-nja zraka u blizini deponije. Odlagalite nije zatvoreno i osigurano tako da je jo uvijek mogu neovlaten dovoz otpada. Kao bive gradsko odlagalite otpada koriteno je tri godine. Odlagalite je djelomino ureeno prekrivanjem otpada zemljanim materijalom, koje je obraslo travom, niskim grmljem i ibljem. Prostor odlagalita nije zatien od bilo koje vrste potencijalnog oneienja okoline.

KOLIINA I SASTAV OTPADA NA SMETLITU VIHOVII

Ukupne koliine otpada na sme-tlitu Vihovii prema Studiji Sanacija, eksploatacija i rekul-tivacija kopa Vihovii (Zagreb-Mostar, 1996) iznose 300.000 m3. Koliine odloenog otpada dobivene su na osnovu geodet-skog snimka proraunom masa putem geodetskih presjeka i blokova. Tamo gdje su zahvaeni iri prostori odlaganja otpada, a nasipna visina je ravna pojedi-nanom isipu kamiona, ocijenjen je broj dovoza, a time i koliine odlaganja.

TEMA BROJA

Na osnovu izvjea o koliinama i sastavu doveenog otpada i ukupne procjenjene koliine otpada od 300.000 m3, mogu se dati koliine otpada po porijeklu nastanka:

otpad iz domainstva 210.000 m3; industrijski otpad 30.000 m3; graevinski otpad 54.000 m3; bolniki otpad 6.000 m3.

od ega je: papira 87.000 m3; organskog otpada 66.000 m3; stakla 12.000 m3; metala 12.000 m3; tekstila i koe 15.000 m3; plastike 18.000 m3;

Kop Vihovii slika gore. Kop Vihovii sa otpadom uz jezero,slike dolje lijevo i desno


TEMA BROJA

PROJEKT SANACIJE RUDARSKOG KOMPLEKSA VIHOVII

CILJEVI PROJEKTA

Glavni ciljevi koji e biti ostvareni tijekom provedbe projekta su:

Uzimajui u obzir opasnost od izgaranja ugljena, podruje e se sanirati tako da protok zraka (kisika) u tlo bude sveden minimum

Opasne strme litice e se profilirati i osigurati

Podruje e se pripremiti za buduu namjenu.

SAETAK PROJEKTA

Projekt sanacije rudarskog kopa Vihovii financira se preko reprogramiranja duga, od 40 milijuna KM Bosne i Hercegovine prema Saveznoj republici Njemakoj, kroz pretvaranje ovog duga u ekoloki korisne projekte (tzv. dug za prirodu). Ovaj dogovor je postignut izmeu vlade BiH i njemake dravne banke bank Kreditanstalt fr Wiederaufbau (KfW). Prva faza sanacije rudnika Vihovii je zapoela je 2005. go-dine, a sastojala se u aktivnostima potrebnim za gaenje podzemnih poara.

Aktivnosti na drugoj fazi sanacije su zapoeli 2011. godine, u kojoj sudjeluje tvrtka Ecoplan u konzorciju sa tvrtkom OIKON d.o.o. iz Republike Hrvatske i tvrtkom Fichtner Water & Transportation GmbH iz Njemake, kao liderom konzorcija.

Nakon izrade projektne dokumentacije proveden je postupak o javnoj nabavi za usluge radova izvoenja ekoloke sanacije, na kojem je pobjedila tvrtka Hering d.d. iroki Brijeg. Izvoenje radova je zapoeto u svibnju 2014. godine, a rok za zavretak radova je 12 mjeseci nakon poetka radova. Usporedno se radi i kontinuiran monitoring stanja u podzemlju. Ove radove provodi Integra d.d. Mostar.Nadzor nad graenjem kontinurano izvode Fichtner Water & Transportation GmbH iz Njemake i Eco-plan d.o.o. Mostar.

Ugovorom konzorcija sa Gradom Mostarom su obuhvaene slijedee usluge:

Izrada idejnog i glavnog projekta rehabilitacije rudarskog kopa Vihovii, Graevinski nadzor nad izvoenjem radova Ostale konzultantske usluge.

Panoramski pogled na beneve i strme litice na podruju sjeverno od jezera

NAZIV PROJEKTARehabilitacija rudarskog kopa Vihovii, MostarLOKACIJARudarski kop Vihovii, MostarINVESTITORGrad MostarVRIJEME IZRADE2012 - u tijekuKATEGORIJAZatita okolia


Panoramski pogled na strme hridi i okolnim kuama u podruju juno od jezera

Da bi se izbjegao daljnji protok zraka koji uzrokuje gorenje podzemnog ugljena, povrina mora biti za-tvorena slojem tla na podruju sjevernih i istonih obronaka jezera. Stoga, strme litice na ovom potezu trebaju se preoblikovati. Materijal od iskopa na sjeveru i istoku e se koristiti za osiguravanje strme litice na junom dijelu jezera uz podruje gdje su kue smjetene vrlo blizu ruba litice. to se tie trenutnog stanja, treba vriti monitoring nad potencijalnim izgaranjem ugljena. Ovaj proces monitoringa treba nastaviti i nakon zavretka ovog projekta kako bi se moglo reagirati na promjene uvje-ta tj. eventualno samozapaljenje ugljena u ranoj fazi.

Zbog ogranienog budeta i zadanog vremenskog roka, projektno podruje na Vihoviima ne moe biti pripremljeno kao prostor koji je spreman za daljnje koritenje. Rijeit e se glavni ekoloki zahtjevi za sanaciju podruja. Obzirom da se ne zna budua namjena prostora Grad Mostar e morati uraditi dodatne graevinske radove prema njihovim potrebama koje e naknadno ustanoviti.

MODEL I MJERE REHABILITACIJE KRAJOLIKA

Kao model za sanaciju krajolika biveg rudnika ugljena Viho-vii, izabrana je rekultivacija zemljita. Ovaj model ukljuuje obnovu iskoritavanog i oteenog krajolika primjenom me-tode tehnike i bioloke sanacije, koja treba rezultirati s mini-malnom razlikom izmeu prirodnog i devastiranog prostora, a prostor dobiva mnogostruku vrijednosti:

Ekoloku vrijednost - ukljuuje uspostavu biljnih zajednica. Estetsku vrijednost - ukljuuje uklapanje krajolika u okoli blagim izravnavanjem padine na nain da nalikuje na okolni reljef. To e na kraju poboljati vizualni identitet prostora i postati novi prepoznatljivi orijentir. Funkcionalnu vrijednost - ukljuuje rjeavanje geotehnikih problema, a moda e i omoguiti nove naine koritenja prostora (putovi).

Kulturnu/povijesnu vrijednost - ukljuuje ostavljanje veze sa industrijskom batinom dok se stvara mjesto s novim identitetom.

TEMA BROJA

Procjenjuje se da e 70,000 m nekonsolidiranog materijala i 370,000 m stijene (volumen u obraslom stanju) e biti iskopano, pomjereno i zamijenjeno na Vihoviima.


TEMA BROJA

PRISTUP I MJERE ZA SANACIJU STRMIH PADINA

Mjere sanacije strmih padinama ukljuuju tehnikusanaciju dva podruja koja zahtijevaju razliite pristupe:

Sjeverne strme padine s otvorenim pukotinama koje treba stabilizirati i zabrtviti kako bi se sprijeio dotok zraka u zemlju.

June strme litice uz jezero koje je potrebno stabilizirati zbog blizine privatne imovine i kua.

PLAN I PRISTUP MONITORINGU

Monitoring podzemnog stanja ugljena tj. mo-gueg samozapaljenja provodi se dok god se ne utvrdi da je stanje stabilno. Trenutno se koriste etiri buotine za monitoring u sjever-nom dijelu Vihovia, ali

bi trebale biti zamijenjene ili produene za vrijeme planiranih ze-mljanih radova na ovom projektu.

ZEMLJANI RADOVI

Opseg zemljanih radova e se sastojati od:

Zasijecanja i profiliranja litica od vapnenca i pjeenjaka

Stabilizacije preostalih litica

Uspostavljanje sustava odvodnih kanala (jaraka)

Ozelenjavanje podruja autohtonom vegetacijom

U periodu 12/2008. do 7/2009. izvoeni su radovi na gaenju poara na podruju Vihovia. Tijekom ovih aktivnosti ubrizgano je 3212 tone pepela u podzemlje.

1. Miniranje2. Rezultati miniranja


BRTVLJENJE LOMOVA,SPOJEVA I POVRINE

Da bi se izbjegla mogunost daljnjeg samo-zapaljenja ugljena uz pomo novog protoka zraka, povrina mora biti paljivo zabrtv-ljena da bi se zaustavio protok zraka u slo-jeve ugljena.

TEMA BROJA

POVRINSKA VODA

Konzultant je dobio informacije o kvaliteti povrinskih voda od strane Graevinskog fakulteta u Mostaru i iz prethodnih studija. Fakultet je provodio uzorkovanje i is-pitivanje povrinske vode u ime Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u svibnju 2011. Ukupno est uzoraka je uze-to iz jezera na Vihoviima. Analiza uzoraka vode u jezeru daje zadovoljavajue rezultate o kvaliteti vode.

HIDROSJETVA

Ova aktivnost ukljuuje stvara-nje travnatog pokrivaa hidrosje-tvom u svrhu zatite od erozije i stabilizacije padina. Za hidro-sjetvu se koristi mjeavina vode, mjeavina sjemena, gnjojiva i ra-znih aditiva za poboljavanje tla i vezivanje sjemena za povrinu.


A TA NAKON SANACIJE?

U razgovoru s rukovoditeljicom Slube za implementaciju projekata u Gradskoj upravi Mostara, eljanom Vui, saznali smo da prostorni plan ne definira namjenu ovog podruja nakon sanacije. Projekt koji se trenutno izvodi je ekolokog karaktera i planira se zavriti u svibnju 2015.godine, nakon ega e se jo godinu dana provoditi monitoring. Cilj je da se ovaj teren privede pravoj svrsi, odnosno da se pripremi za neki potencijalni pro-jekt koji bi bio od velikog znaaja za Mostar. uka se o sportsko rekreacijskom centru, pa ak i o golf terenima, ali jed-no je sigurno, u skorijoj budunosti Mostarcima e Vihovii posluiti kao etnica s izvrsnim pogledom na najljepi grad na Neretvi.

Marijana Karlovi i Franka Vuleti

TEMA BROJA

Posebna zahvala Mireli etki Prli (ujedno i prvoj urednici asopisa Nestabilnost) na obilasku gradilita Vihovii i pomoi pri izradi ovog lanka


Tko je Zoran Milainovi, studenti vas upoznaju na svoj nain, a koji je va nain predstavljanja samo-ga sebe? Predstaviti samog sebe je izuzetno teko. Sebe

samog nije mogue vidjeti (ako izuzmemo pogled u ogledalo) pa i ukupni dojmovi, o ponaanju, izgledu, originalnosti, ubjedljivosti itd., pripadaju onima sa kojima se komunicira. O sebi uglavnom zakljuujemo na osnovu reakcija i komentara drugih. to se tie mojih studenata na Graevin-skom fakultetu Sveuilita u Mostaru, rekao bih da su te reakcije i komentaru uglavnom pozitivni, to mene ini posebno zadovoljnim i sretnim.

Volite ovo nae podruje ivljenja, moete mi dopustiti da to zakljuim iz vaih predavanja i stajalita koje sam u ovo vrijeme studija uo. U kojem biste vi smjeru razvijali ovo nae podruje s obzirom na njegov po-loaj i prirodno bogatstvo, imate li poruku onima koji su u mogunosti promijeniti neto da to uine, to? Hercegovinu posebno volim, jer sam u njoj pro-

veo najranije djetinjstvo. Valjda zato mi njeno podneblje u cijelosti odgovara. Hercegovako podneblje se odlikuje obilnim kinim padalina-ma, ali se one veoma kratko vrijeme zadravaju na povrini, jer zbog propusnosti krkog stijen-skog masiva najveim dijelom i veoma brzo od-laze duboko u podzemlje. Iz ovog slijedi i osnovni zadatak hercegovakog ovjeka, da vodu to due zadri na povrini i ravnopravno koristi za dobro-bit zajednice u cjelini. Za ovaj zadatak se posebno spremaju studenti graevinarstva hidrotehni-kog usmjerenja. Oni naime treba da naue kako upravljati vodama, gdje napraviti brane, formirati akumulacije, izgraditi hidroelektrane, nasipe , na-tapne sustave, vodoopskrbne sustave itd.

Jesu li u Hercegovini dovoljno iskoriteni prirodni vodni potencijali, je li mogue na bolji nain iskoristiti vodne potencijale? Jasno je da su vodni potencijali u Hercegovini

samo djelimino iskoriteni. Na ovom podruju vidim jo veoma mnogo aktivnosti kroz planira-nje, projektiranje, izgradnju i na kraju upravljanje hidrotehnikim sustavima. To su izuzetno sloeni i teki zadaci, jer su rezultati svima jasno vidljivi i opipljivi. Najtee je ispuniti uvjet ravnopravnosti u dobrobitima, odnosno benefitima za svakoga

ZORAN MILAINOVI

pojedinano, koji se oekuju od izvedenih hidro-tehnikih sustava.

to mislite o projektu Gornji horizonti? Projekt Gornji Horizonti je osmiljen u drugoj

polovini prolog stoljea. Ako se paljivo proitaju te stare Studije, nedvosmisleno se moe zakljuiti da su motivi za njegovo osmiljavanje i realizaci-ju bili opravdani (zatititi hercegovaka polja od dugotrajnih plavljenja, obezbjediti vodu za nata-pne sustave, iskoristiti hidroenergetski potencijal stvoren izgradnjom brana odnosno akumulacija, te zadrati vodu na povrini za sve druge potre-be). Sa dananjeg stanovita u njega je potrebno ugraditi sve tehnike mjere zatite prirode, odno-sno okolia, to je svakako izvodljivo, ali trai do-datne studije i odgovarajue projektne dopune.

Ove godine svjedoci smo nevjerojatne prirodne kata-strofe koja je pogodila nau zemlju. Sa znanstvenog stajalita, vi ste vjerojatno najkompetentnija osoba za objasniti ovaj fenomen pojave velikih voda. A prije ne-koliko mjeseci rekli ste kako bi tih poplava moglo biti jo, i bilo je, evo stalno se voda negdje izlijeva. Moete li objasniti sa strunog stajalita? Sa stajalita znanosti, jasno i nedvosmisleno rei,

ta su uzroci sve eih i veih poplava u ovom trenutku nije mogue. Ostanimo zato na pret-postavkama za koje imamo koliko toliko logina pojanjenja. to se tie Europskih prostora, dakle, uli smo u period intenzivnijih i dugotrajnijih ki-nih padalina, koje izazivaju vodne valove u vodo-

INTERVJU


tocima, vjerovatnoe javljanju jednom u stotinu godina, pa i rjee. Interesantno je ovdje napome-nuti da se hidrotehniki objekti (nasipi), koji slu-e za aktivnu odbranu od poplava, upravo dimen-zioniraju na vode ranga pojave jednom u stotinu godina, uz nadvienje nasipa za 1,0 m. Analize po-kazuju da su tete od poplava nastale uglavnom na mjestima gdje nasipi nisu izgraeni, ili su loe izgraeni. Kao to ste primijetili bio sam u pravu kada sam na nekom od predavanja rekao da sli-jede nove poplave. Od poplava se pored ureenja vodotoka regulacijama i nasipima, moe efikasno odbraniti i izgradnjom akumulacija u gornjem di-jelu sliva, kako bi se vodni valovi u njima zadrali. Slian efekat bi dale i prirodne retencije u koje bi se voda upustila. Meutim danas se suoavamo sa problemom slobodnog prostora za akumula-cije, odnosno prirodne retencije s obzirom da je prostor pod pritiskom drugih korisnika.

to mislite je li graditeljstvo negativno utjecalo na okoli, i u kojoj mjeri? Graditeljstvu se nikako ne moe pripisati nega-

tivan uticaj na okoli, koji bi se mjerio velikim razmjerama. Ta ocjena bi se mogla dodijeliti: ke-mijskoj i petrokemijskoj industriji, masovnoj po-ljoprivredi sa upotrebom pesticida, vojnoj indu-striji, nuklearnoj energetici, rudarskoj industriji sa povrinskom eksploatacijom itd.

Nedavno smo u jednom razgovoru doli na temu grae-vinskih materijala pa ste vi iznijeli jednu zanimljivu i-njenicu o odnosu materijala suvremenih tehnologija iji se rok trajanja zna do u minutu i graevinskih materi-jala kojima je vijek trajanja dosta dui, pa ste se upitali, zato ploice u kupatilu ne bi skliznule nakon tri godine? Moete li malo detaljnije objasniti ovaj nain razmilja-nja i od kud je potekao? Meni je bio jako zanimljiv. Ovu aljivu doskoicu, koristim kada elim po-

jasniti ili razotkriti, pojave vezane za profitabil-nost, koje u sebi veoma esto imaju pekulativni karakter. Jer kako drugaije pojasniti da vam neki vitalan dio na ureaju, vozilu, opremi itd., upravo zakazuje na dan isteka garantnog roka. U Grae-vinarstvu su garancije na dugi rok (mjereno de-setinama godina), pa se i nedostatci u ugraenim materijalima eventualno otkrivaju nakon mnogo godina. Interesantno je meutim da su neke in-dustrijske grane u cilju svog opstanka, a profita-bilnosti prvenstveno, uspjele u nau percepciju, ugraditi stav o relativno kratkom trajanju nekog proizvoda i neophodnosti njegove zamjene. Inte-resantno zar ne?

Iako ste vi poznati kao veliki strunjak u oblasti gra-evine, mi Vas poznajemo kao jednog od najomiljeni-jih profesora na fakultetu, pa nas zanima Vae milje-nje o naim studentima, da li su zainteresirani za rad, imaju li motivaciju za uenje, da li su bolji ili loiji od studenata na drugim sveuilitima? Hvala vam lijepo na pohvalnim i ljubaznim rije-

ima. Ja sa mladim ljudima, dakle studentima, volim da suraujem. Nastavna djelatnost je moj izbor, najveim dijelom i zbog studenata. U nasta-vi sam ve 35 godina, a ve odavno sam shvatio da se studenti mogu svrstati u: izuzetno nadarene i vrijedne, prosjeno motivirane za uenje i one koji uz najmanji utroak energije, odnosno uz naj-manji rad, pokuavaju da poloe ispite. O procen-tualnom ueu pojedinih grupa je teko govoriti, ali je interesantno da su generacije neujednaene. Pravo je zadovoljstvo kada se prepozna genera-cija sa velikim brojem vrijednih i zainteresiranih studenata. Tehniki fakulteti su sve manje atrak-tivni za studiranje. Razloge treba traiti u irem drutvenom okruenju, posebno u sferi vredno-vanja onoga to jedan inenjer kroz rad ostvaruje.

S obzirom da ste godinama u graevini, ta bi Vi sa-vjetovali mladim ljudima, konkretno studentima gra-evine, u kojem smjeru bi se trebali razvijati, dakle koji je smjer najperspektivniji i najtraeniji na tritu? Graditeljstvo vai za pokretaku djelatnost za sva

drutva. Ako tako prihvatimo ono je pravi izbor za sve vrijedne i ambiciozne studente. Sektor Grae-vinarstva je u cijelosti privitiziran kako u svijetu tako ve i kod nas. Pri tome treba imati na umu da su poslovi u graevinarstvu normirani. To se na kraju izuava u kolegijima koji se bave upravlja-njem projektom. Konkretno normiran je ininjer/sat, mainista/sat, miner/sat itd. Sa tim cijenama se, izmeu ostalog, dolazi do ukupne vrijednosti radova, koja se prikazuje u tenderima. Kako se onda deava da su poslovi u Graevinarstvu slabo plaeni? Odgovor da trite u konanici regulira cijenu rada mislim da nije dovoljan jer je, bar ov-dje kod nas velika razlika izmeu normranih cije-na rada i onih koje se postiu na tritu. Meutim sve e to, siguran sam, veoma brzo promijeniti, pa e graditeljstvo doi na pozicije koje zasluuje.

Sluajno smo saznali da i Vai preci, preciznije djed potiu iz Hercegovine, pa nas zanima da li ste na neki poseban nain povezani s ovim krajem? Moja majka (djevojako prezime Jerki), je ro-

ena u selu Tepii, Opina itluk, tako da sam

INTERVJU


ja u Tepi polju (naselje uz Neretvu, uzvodno od eljeznike stanice itomislii) proveo i svoje djetinjstvo, sve do polaska u osnovnu kolu koju sam pohaao u Sarajevu. Svo slobodno vrijeme, a ljetne raspuste posebno, provodio sam takoer u itu kako smo mi u argonu zvali sva naselja u okolini eljeznike stanice itomisli. Iz tog peri-oda je i moja vezanost za Neretvu, vinograde, ri-bolov itd.

Kad smo ve kod djetinjstva, kako ste se Vi odluili ba za graevinu i to za hidro smjer? Nakon zavrene srednje graevinske kole u Sa-

rajevu, ja i moj brat blizanac (Dragan) smo pre-dali zamolbe za upis na Graevinski fakultet, takoer u Sarajevu. O motivima izbora ja danas ne mogu da kaem gotovo nita. Nakon druge godine, opredjeljivali smo se za smjerove, a tek tada smo obojica bili odluni i jasno motivirani za izbor. Dragan je izabrao konstruktivni odsjek, tvrdei da pravi graevinac mora projektovati i graditi mostove, tunele, tornjeve, silose itd. Ja sam odabrao hidrotehniki smjer, uvjeren da su najvei objekti koji se grade, brane, hidroelektra-ne, nasipi, prevodnice itd., vezani za vode te da se kao takvi izuavaju na hidrotehnikom smjeru.

Svi znamo za vaeg brata i sad nas zanima da li je meu Vama ikad postojalo rivalstvo, da li ste bili lju-bomorni jedan na drugog s obzirom da ste ista stru-ka... Ah da, otrijte nam da li ste varali profesore na is-pitima jer smo upoznati da toliko fiziki sliite da Vas je skoro nemogue razlikovati? Prilino je osjetljivo da sam odgovorim na ovo pi-

tanje. Naime Dragan je stariji od mene 10 minuta, pa bi on trebao imati prednost. Ali neu da vas razoaram, pa u rei ta mislim. Meu nama je bilo pozitivne konkurencije, iz koje smo se razvili u izrazite individualce. Nismo raunali na pomo izmeu sebe. Ako bi jedan ostajao due od 10 sati nou, na izradi programa na primjer, to vrijeme bi morao u toku sutranjeg dana da provede na kunim poslovima jer je onom drugom smetao pri spavanju.

Da li je ikada va brat doao umjeto vas ispitati stu-dente? Haha Nismo mogli takvo to ni uraditi. Naime mostar-

ski Graevinski fakultet je jedino mjesto na kome smo obojica predavali i drali ispite, ali ne u istom vremenu. Interesantno je da do prije godinu dana nismo bili ni na istom poslovnom zadatku, pa ni tu nije moglo doi do zabune. Prole godine smo

bili Revidenti Glavnih projekata, za 3 HE na rijeci Drini (Dragan za konstruktivnu fazu projekta, a ja za hidrotehniku), ali se nismo sreli. Razmjenili smo samo pisana Izvjea. Do danas nismo imali priliku da sluamo jedan drugog niti na predava-njima niti na naunim skupovima. Mi se redvno viamo u vrijeme godinjih odmora i ve pogaa-te to je u itu.

Koje su za Vas osobine koje mora posjedovati dobar inenjer graevine? Dobar graevinski inenjer mora vladati osnov-

nim znanjima, to pored teoretskog dijela uklju-uje i iskustvo na objektima. Mora se bez sujete konsultirati sa suradnicima u Projektu o svim osjetljivim detaljima, a nakon toga odluke do-nositi razlono i odluno. U nastavku je obvezno praenje i provjeravanje tijeka realizacije Pro-jekta, jer ako ta krenenaopako, duan je iznai rjeenja i Projekat vratiti u okvire konstruktivne, geomehanike, hidrotehnike, okolinske i socijal-ne stabilnosti.

Znam da nemate ba slobodnog vremena, al sve nas zanima ta profesor Milainovi radi, kad nita ne radi? Rekreativno najvie vremena provodim na rijeci

(uglavnom u amcu na vesla) i to na Neretvi u ri-bolovu. Izmeu ostalog zato nikada i ne spavam u Mostaru kad dolazim na nastavu, ve spavam u itu. Planinarstvo i speleologiju sam ve zaposta-vio, ali esto proetam okolinom Sarajeva.

ta biste Vi uradili da jedan dan imate svu mo na svijetu, dakle da moete initi ta god elite, ali samo jedan dan, to bi to bilo? Ovo pitanje smatram aljivim pa u tako i odgovo-

riti. Otiao bi do aktualne misice svijeta i pitao nju za savjet, jer pri izboru miss svijeta sve one pored ljepote moraju i da odgovoraju na slina pitanja.

Koji je va ivotni moto i ta Vas vodi da uvijek budete nasmijani i uspjeni, ba takvi kakvi jeste? Svia mi se poruka iz Kineske kulture i tradicije

(Konfucije). ivot se ne ivi ve robuje steenim navikama. Ako se ve mora robovati nekim navi-kama, onda bi bilo idealno da svaki pojedinac slo-bodno odabere svoje navike. Ako se ispostavi da je kroz ivot neki pojedinac uglavnom zadovoljan pa jo i nasmijan, onda je sigurno imao uspjeha u odabiru navika po kojima ivi.

Vedran Vidovi i Dragana Kvasina

INTERVJU


NOVOSTI S FAKULTETA

Novi smjer nadiplomskom studijuARHITEKTONSKO URBANO INENJERSTVOUnatrag posljednjih deset godina obrazovanje u cjelini, a posebice visoko obrazovanje, izloeno je znaajnim promjenama i reformama. Sveuili-te u Mostaru, kao potpisnik Bolonjske deklara-cije, zapoelo je nastavu po novome, bolonjskom sustavu jo od akademske 2005./2006. godine. Takoer je iste godine i Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru krenuo s novim planom i programom studija u kojem su predviene tri godine preddiplomskoga i dvije godine diplom-skoga studija. Meutim, bolonjska reforma tek se danas moe konkretnije analizirati. Danas se mogu vidjeti njezine dobre strane, ali i nedostat-ci. Moe se konstatirati kako se trite udaljilo od svoga znanstvenog partnera. Ono se napro-sto mora prisjetiti zajednikoga jezika, a voe moraju biti i znanstvenici i menaderi. Informa-cijska tehnologija nesmiljeno izbacuje alate koji nam pomau, ali trae i gutaju nau pozornost i resurse. Sve naznaene okolnosti dijele sveuili-ta ire regije traei svoj put do novih znanja i novih studenata. U takvim izvanjskim pritisci-ma, hrabro je i mudro okrenuti se sebi, pogleda-ti se i upitati to nam je potrebno?Vijest o otvaranju smjera arhitektonskoga ur-banog inenjerstva na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Mostaru moe se promatrati kao regionalni trend. Naime, ovaj je smjer otvoren u Ljubljani, Podgorici, Novom Sadu, Rijeci i na-zvala bih to eksperimentom u tehnikom i dru-tvenom smislu. Moda s estetskom posljedicom!

Uvoenje novoga smjera u prvome je redu injek-cija javnome interesu. Ono znai usmjeravanje mladih ljudi kako bi promiljali o prostoru kao ogranienom i vieznanom resursu koji ne smije biti pekulantski instrument ve fini alat za prezentaciju kulture. Treba istaknuti da se ne kree od poetka, jer je planiranje grada oduvi-

jek bilo prisutno bez obzira je li rije o sponta-noj racionalnoj reakciji ili prijenosu znanja. No, izazovi novih paradigmi odrivosti, izdrljivosti i klimatskih promjena, koji zahtijevaju sloena i interdisciplinarna znanja, guraju planiranje gra-da u nunost obrazovnih okvira.injenica je kako e do 2030. godine ak 80% stanovnitva ivjeti u gradovima? Grad je tema, grad je pitanje, grad je odgovor, o gradu se treba pitati, treba ga gledati i misliti. Zbog ovakvih razmiljanja, zbog buduih to kvalitetnijih promiljanja, zbog podizanja razi-ne urbanistike svijesti, zbog izrade naznaeno-ga finog alata i zbog buduega koritenja toga istog alata iznimno je znaajno to je od ove akademske 2014./2015. godine Graevinski fa-kultet pokrenuo novi smjer diplomskoga studi-ja. Ovaj novi, interdisciplinarni smjer e ve za dvije godine, pored magistara (mastera) opega smjera i konstrukcijskoga smjera, promovirati i magistre arhitektonskoga urbanog inenjerstva. To je samo prvi korak za poetak primjene fino-ga alata u stvarnome svijetu, svijetu koji bi tre-bao dodatno oplemeniti nae gradove.

to se oekuje od ovoga smjera? Odgovorni, mladi ljudi koji promiu vrijednosti svoga oko-lia sa steenim znanjem i diskusijom nauit e kako modelirati i promicati vrijednosti svoga ivotnog prostora. Pokretanjem ARHITEKTON-SKOGA URBANOG INENJERSTVA Graevinski se fakultet pozicionirao kao odgovorni stvara-telj svoga okolia otvarajui platformu za dija-log, ali i za refleksiju.

Doc. dr. sc. Dina Stober, dipl. ing. arh.nastavnica na Graevinskom fakultetuSveuilita Josipa Jurja Strossmayera i

Graevinskom fakultetu Sveuilita u Mostaru


NOVOSTI S FAKULTETA

U zadnje se vrijeme uoava porast udjela uzdra-vanja i popravaka mostova u ukupnim ulaganjima u njih. Uzroci su tomu starenje graevina, ali i jae djelovanje okolia i uporabnog optereenja nego to je bilo predvieno pri projektiranju. S obzirom na predvieni vijek trajanja mostova (100 godina) za postojee se mogu oekivati u budunosti gole-ma izdvajanja za popravke i obnove. Procjenjuje se da su u razvijenim zemljama godinja izdvajanja u tu svrhu (0,82,5)% vrijednosti novih mostova.

Ranije su se obavljali redoviti pregledi (npr. svakih pet godina), pa ako bi se uoila znatnija oteenja pristupalo bi se detaljnijim pretragama uz ispiti-vanje uzoraka gradiva i moda dinamiko ispitiva-nje. Danas se sve ee pribjegava cjelovitom mo-trenju stanja, s pomou ugraenih ureaja priklju-enih na raunalo, u sklopu sustava gospodarenja mostom. Meutim, nijedan od novih usavrenih postupaka ne moe nadomjestiti ve samo dopu-niti redovite preglede.

Za utvrivanje niza vrijednosti koje se ne mogu odrediti na osnovi vanjskog stanja po-uzima se niz postupaka pomou Scmidtova ekia (sklerometra), ureaja za utvivanje stanja hranja, ureaja za pregled armature, te mjeraa debljine slojeva.

Pokusno optereenje primjenjuje pri provjeri no-voizgraenog mosta ili pri provjeri stanja postoje-ega. Za odreivanje presjenih sila nuno je znati toan raspored tereta (u pravilu vozila) za vrijeme

ispitivanja i to se mora dokumentirati. Bitna je i brzina vozila pri ispitivanju.

Osobito je promatranje vibracija mosta zanimlji-vo ne samo ako je izgraen u podruju gdje mogu djelovati jaki potresi ili gdje mogu puhati jaki vje-trovi. Naime, danas su rasponski sklopovi, osobito ovjeeni, vrlo vitki, pa su onda i osjetljivi na vi-bracije. Pri tomu je vano znati da vibracije imaju izravan utjecaj na udobnost prijelaza (osobito u pjeakih mostova), a znaju utjecati i na okoli.

Kako bi se dobila to potpunija i to objektivnija slika stanja mosta i promjena stanja u vremenu, ugrauju se mjerni ureaji za praenje toga sta-nja. Naelno se mjerni ureaji postavljaju na mje-sta gdje se oekuju najvea naprezanja ili najvei pomaci, ali se nakon nekoga vremena postavljaju i na mjesta gdje se uoe kakva oteenja. Za tu svr-hu se koristi mjerna vrpca, koja daje poprilino pouzdane podatke sve dok ne doe do krupnijih promjena u ponaanju sklopa npr. raspucavanja betona.

Na fakultet je tokom prethodnih godina doivio znaajan razvoj u podruju ispitivanja mostova. U nastavku su prikazani primjeri ispitivanja pojedi-nih mostova u nekoliko posljednih godina.

ISPITIVANJE MOSTOVA


2. ELINI MOST U GRAACU 2003. GODINE

U Graacu preko rijeke Rame 2003.godine je uraen elini most raspona 50 m i nosivosti 60KN. Radove je izvelo poduzee Soko Izgradnja objekata d.d. Mostar po projektu koji je uradio na fakultet. Po zavret-ku radova uraeno je ispitivanje ovog mosta od strane naeg fakulteta.

Vinko iljeg

NOVOSTI S FAKULTETA

1. NOVI MOST U APLJINI 2001. GODINE

Prvi most koji je fakultet ispitao je novi most u apljini , a ispitivanje je uraeno 2001. godine.Tokom rata 1992. godine poruen je stari most u apljini koji je izgraen 1971. godine. Novi most je napravljen na istoj lokaciji i ukupne je duine 393 m.

Ispitivanje glavnog raspona mosta

Pogled na most

Mjerenje ubrzanja pri dinamikom ispitivanju mosta

Mjerenje progiba pri ispitivanju mosta


NOVOSTI S FAKULTETA

U novoj akademskoj godini krenuo je s radom i novi saziv Studentskoga zbora naeg fakulteta. Na studentskim izborima za predsjednika iza-bran je Boris Barbari, a za njegovog zamjenika Marko Lasi.

Prvo emu se pristupilo bilo je organiziranje prezentacije rada Studentskog zbora Sveu-ilita i Studentskog zbora naeg fakulteta u protekloj godini. Studenti su imali priliku da saznaju vie o radu zbora, te upute svoje pri-jedloge, pohvale i kritike na raun rada zbora.Mjesec prosinac je tradicionalno rezerviran za Boine i humanitarne aktivnosti, kienje fa-kulteta, postavljanje bora i openito stvaranja Boinog ugoaja. Velikom zabavom na pro-mociji naeg asopisa uspjeno smo zakljuili proteklu godinu.Nakon ispitnih rokova krenuli su i novi projek-ti. U suradnji sa udrugom IACES organizirano je natjecanje u modeliranju mostova, koje za cilj ima promociju nae struke i naega fakulteta. Odlaskom naega dragog (ne)urednika raspi-san je i natjeaj za novog urednika naeg aso-pisa. Jednoglasno je odabrana kolegica Franka Vuleti, a da nismo pogrijeili moete se i sami uvjeriti.

U travnju je organiziran i na tradicionalni ma-lonogometni turnir, na koji se prijavilo ukupno 10 momadi. Pobjedu je odnijela momad Ve-lika oekivanja, koja je bila sainjena veinom od kolega sa pete godine. Dobili su takoer i priliku da nas predstavljaju na Sveuilinom malonogometnom turniru.Proljee kao i uvijek donosi i pripreme za Gra-evinijadu, i moemo s ponosom rei da smo ove godine organizirali najbrojniju Graevini-jadu do sada. Ostvarili smo odline rezultate u svim poljima, to je na koncu rezultiralo 4. mje-stom u ukupnom poretku meu 26 fakulteta. U sklopu dana Studentskog zbora, organizirano

STUDENTSKI ZBORGFMO 2013./2014.

je za nae studente predavanje Kako poloiti struni ispit?, gdje su studenti imali priliku dobiti sve potrebne informacije iz prve ruke. Dolaskom ispita smanjile su se i aktivnosti, no uspjeli smo prije stanke malo uljepati i okoli-nu naega fakulteta. U suradnji sa Studentskim zborom Sveuilita postavljene su klupe, kan-te za smee te postolja za bicikla. Na taj nain smo ne samo uljepali okolinu fakulteta, ve i ispunili elju mnogih studenata i omoguili im sigurno parkiranje bicikla.Kroz proteklu godinu organizirane su i razne humanitarne akcije. Darivanje krvi, Boina humanitarna akcija, akcija za studente poplav-ljenih podruja samo su neke od aktivnosti koje su poduzete.

Kroz cijelu godinu se kroz rad u Studentskom zboru Sveuilita kao i u fakultetskom vijeu zastupao interes naih studenata, borilo se za prava studenata, te kroz razne projekte studen-tima omoguavalo lake i zabavnije studiranje. Pored svih provedenih aktivnosti, stigli smo or-ganizirati i zabave Graevinara na koje ne tre-ba troiti previe rijei, jer svi znamo da Grae-vinci prave najbolje fete u gradu.

Novim studentskim izborima zavrena je uspjena akademska godina. Za predsjednika Studentskog zbora GFMO izabran je Boris Bar-bari, a za njegovu zamjenicu Ana Bakovi. Studentski zbor e se i u ovoj akademskoj go-dini nastaviti boriti za studentska prava, za-stupati interese svojih studenata, te svojim ak-tivnostima i projektima studentima omoguiti ugodnije i zabavnije studiranje.

Boris Barbari


NOVOSTI S FAKULTETA

Naa mlada udruga, IACES LC Mostar, 15. svibnja. 2014 godine je proslavila svoj roendan i imala je ra-zloga biti ponosna na svoje dotadanje djelovanje. Iako ponekad godinu dana izgleda kao kratak period, ova udruga je svojim marljivim i kreativnim djelovanje postavila temelje praktinom studentskom radu, aktivnom studentskom djelovanju te internacijonalizaciji studentskog ivota na graevinskom fakultetu kroz svoju meunarodnu suradnju. O IACES-u smo govorili u prethodnom broju u kojem smo vas upo-znali sa udrugom, a u ovom broju emo napraviti samo kratki osvrt za one koje nisu bili u prilici itati 11. broj Nestabilnosti, te emo napraviti i osvrt na aktivnosti protekle godine.

to je IACES?

IACES je meunarodna udruga studenata graevinskih fakulteta. IACES je osnovan 1989. godine u gradu Delft, s engleskim kao slubenim jezikom. Otada je IACES izrastao u organizaciju koja je aktivna na 50 sve-uilita diljem Europe, od Reykyavika do Zagazira i Lisabona do Kijeva. Od 1997. IACES je uspostavio kon-takte takoer i u Egiptu, Japanu, SAD-u i Meksiku. Primarni cilj IACES-a je razvoj kontakata meu grae-vinskim studentima u svijetu. Studenti koji su aktivni u IACES-u pokuavaju dosei ovaj cilj organizirajui mnogo razliitih aktivnosti. Sudjelujui u IACES-ovim aktivnostima studenti mogu razmjeniti miljenja i iskustva te otkriti nove mogunosti za razumijevanje i rjeavanje problema i situacija. No, najvanija je prilika za stjecanje boljeg razumjevanja kulturnih razlika te uspostavljanje osobnih poznanstava korisnih u buduem radnom vijeku. Promatrajui razvoj u Europi, lako je razumjeti vanost meunarodnih konta-kata izmeu studenata.

IACES djelovanje u 2013./2014. akademskoj godini

Savjetovalita i okrugli stolovi Udruga IACES LC Mostar je u akademskoj 2013./14. pokrenula vrlo koristan projekt Savjetovalite

na korist brucoa Graevinskog fakulteta, na kojem su oni mogli u jednom terminu tjedno pitati svoje starije kolege pomo oko svakojakih problema na koje su nailazili u svo-me studiranju. Kao najosjetljiviji dio studentske populacije na Graevin-skom fakultetu, brucoi su dobili po-mo od svojih starijih kolega kojima i na ovom mjestu zahvaljujemo na solidarnosti. Uz ovaj projekt vodio se cijeli niz okruglih stolova, to za brucoe, to za starije studente, na kojima se kroz razgovore pokualo studentima pomoi u vezi s njihovim zavrnim radovima, smjerovima na diplomskom smjeru, uvodu u grae-vinu itd.

IACES- godinu dana djelovanja udruge


Meunarodna putovanja lanovi nae udruge dobili su dvije prilike za

putovanje u Istanbul koje su u potpunosti isko-ristili. U suradnji sa Sveuilitem ITU Ayaza-ga, lanovi su dobili priliku posjetiti Istanbul u studenom 2013.godine i oujku 2014. te se upoznati sa tamonjim graditeljstvom. Kolega-ma iz IACES-a LC Mostar smo se oduili na nji-hovom neformalnom uzvratnom posjetu ljetos u Mostaru.

Natjecanje u modeliranju mostova Na matini fakultet prepoznao je snagu i kreativnost nae udruge te nam ponudio suradnju u

promidbi graevinarstva meu regionalnim maturantima. Skupa sa dekanom prof.dr.sc. Ivanom Lovriem i koordina-toricom projekta dr.sc. Ivanom Domljan, te Stu-dentskim zborom Gra-evinskog fakulteta nai su lanovi osmislili pro-jekt natjecanja u mode-liranju mostova. Projekt je premaio sva oekiva-nja i poluio sjajne rezul-tate, a mi se uz zahvalu svim navedenim organi-zatorima nadamo da e projekt postati tradicija i biti podignut na jo veu razinu.

Struna predavanja i posjeti gradilitu Kroz mali niz predavanja od iskusnih predavaa, IACES je omoguio studentima Graevinskog fakul-

teta da posluaju kako tono izgleda gradnja objekta od pripremanja papirologije, prvih radova pa sve do putanja objekta u uporabu. Iza predavanja organizirane su i posjete gradilitima o kojima se govorilo, te su sve ono to se predavalo na predavanju moglo odmah provjeriti na licu mjesta.

NOVOSTI S FAKULTETA


NOVOSTI S FAKULTETA

Projekt IACES Struna praksa Moda i najvrijednim projektom IACES-a smatramo projekt strune prakse koji je svoju pilot verziju

ostvario kroz suradnju sa graevinskom tvrtkom HERING d.d. iz irokog Brijega. Male prakse u traja-nju od 2 tjedna, na mostovima Studenica i Trebiat, te u projektnom uredu ove tvrtke, omoguili su sasvim dostatan uvid u svijet praktine graevine za 22 studenta graevinskog fakulteta koji su se javili na natjeaj IACES-a. Na osnovi njihovih dojmova moemo s pravom rei da je projekt u potpu-nosti uspio, a svi participanti su dobili certifikat kojim se potvruje njihovo sudjelovanje na projektu. Stoga svim studentima preporuujemo da se aktiviraju vezano uz ovaj projekt, budui je njegova pro-vedba mogua iskljuivo kroz nesebinu aktivnost studenata voljnjih da, osim sebi, prakse osiguraju i svojim kolegama. Kontakti koji se stvaraju sa predstavnicima graevinskog sektora BiH mogu biti i od presudne vanosti u buduem traenju posla, a kroz ovaj projekt smo se uvjerili u njihovu volju za pomo studentima kroz ovakav projekt.

Projekcije dokumentarnih filmova U prvom semestru, kroz cijeli niz dokumentarnih filmova vezanih uz graevinarstvo, omoguili smo

studentima graevine i njihovim kolegama sa drugih fakulteta zanimljiv prozor u graevinarstvo. Na projekcijama je bilo i vie nego zanimljivo, a na kavama poslije filmova mogle su se uti zanimljive opaske vezane uz temu. Da ne zaboravimo i poklon udruge IACES LC Mostar najmlaima za Boi u vidu animiranog filma koji je, ne sumnjamo, zagrijao blagdansku atmosferu.

Humanitarna akcija Baloni za Bosnu Nakon katastrofalnih poplava u Bosni, IACES se odluio ukljuiti u projekt humanitarnih akcija koje

su inicirali iz Studentskog Zbora Sveuilita u Mostaru, te je u suradnji sa studentskim udrugama ostalih fakulteta Sveuilita, dao svoju pomo pogoenima kroz akciju Baloni za Bosnu, koja je uklju-ivala skupljanje pomoi prodajom balona, prodajom karata za humanitarni koncer Zabranjenog pu-enja i crtanjem grafita podrke u kampusu Sveuilita u Mostaru.

IACES LC Mostar je na generalnoj skuptini 20.listopada 2014.godine odabrao novo vodsvo koje pred-vodi Boris Barbari novi/stari predsjednik, Benjamin Sikiri novi potpredsjednik, te Ivana Mikuli nova tajnica udruge. Novom vodstvu elimo puno uspjeha u radu, a vama svima poziv da im se prikljuite na sastancima svake srijede u 15:00 i etvrtka u 12:00 za brucoe. IACES koraa dalje u budunost!

Dragana Kvasina i Danijel Bevanda


Kau da kad se male ruke sloe, sve se moe... To smo potvrdili mi, obini studenti sa Grae-vinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru, onog tre-nutka kad smo dobili potvrdnicu za mogunost sudjelovanja na meunarodnom kongresu grae-vinarstva koji se odravao u oujku 2014.godine u Istanbulu.No, vratimo se na poetak. Kako se veina stvari dogaa sluajno, tako smo i mi na redovnom sa-stanku udruge IACES, od kolega iz Istanbula dobili link u kojem nam alju podatke o dogaaju koji organizira njihov fakultet za tehnike znanosti ITUMHK. Rije je bila o meunarodnom kongre-su graevinarstva pod nazivom CIVILCON 2014. Uvjet za sudjelovanje je bilo dobro napisano moti-vacijsko pismo i puno dobre volje.Naravno, za poetak je bilo dosta zainteresiranih, ali nas etvero najhrabrijih prvog oujka, pole-tjelo je iz Sarajeva i poelo svoju Euro-Azijsku avanturu.Krenuli smo predstavljati nau dravu, a prije sve-ga na fakultet meu mladim strunjacima iz ci-jelog svijeta. No, kako su Turci poznati kao pravi domaini, prva dva dana pokazivali su nam grad i upoznali nas s ljepotama Istanbula. Ne moram vam ni pisati kako imaju dobre baklave, lokume, a i slane specijalitete... Jo bih ja o tome pisala, ali uhvati me nostalgija, pa u samo preporuiti svi-ma da svakako, ukoliko vam se prui prilika, po-sjetite Istanbul i uvjerite se da je jedan od najljep-ih gradova na svijetu.Ali evo, vraam se na temu ovog lanka. Trei dan naeg boravka u Istanbulu poela su predavanja

Nai studenti u Istanbulu - CIVILCON 2014.

NOVOSTI S FAKULTETA

na kongresu. Nama (svim strancima) omoguen je simultani prijevod na engleski jezik, pa smo uspjeli pratiti o emu se govorilo. Upoznali su nas s novim sustavima gradnje, novim materijalima te procesom izgradnje najvee podzemne eljeznice


NOVOSTI S FAKULTETA

na svijetu. Takoer smo imali priliku iz prve ruke uti od mladih kolega kako su uz trud, rad i istra-ivanja uspjeli u kratkom roku, sa pravim planom i rtvom, napredovati od tek kolovanog inenjera do lana uglednog drutva Turskih inenjera gra-

evine. Takvi kontakti i poznanstva bi nam uvijek mogli dobro doi za moguu suradnju u naim bu-duim karijerama. Dakako da smo ostali oduev-ljeni, a u isto vrijeme i razoarani jer smo shvatili koliko smo mi daleko od njih u smislu suvreme-ne gradnje.No, tjeimo se da ni kod nas nije sve tako sivo.Najzanimljiviji dio CivilCon-a bila su druenja i ra-dionice na kojima smo sastavljali skele, raunali u najnovijim softverima te isprobavali nove mai-ne poznate firme Hilti. Pored toga, ono to najvie pamtimo je terenska nastava i posjeta upravo tom podruju na kojem se gradi najvea podzemna eljeznica. Prisustova-li smo dijelu buenja tunela, a voa gradilita nas je uputio u prethodne i radove koji slijede nakon toga. Opet ne moram ni opisivati nae oduevlje-nje vienim jer smo zakinuti za terensku nasta-vu na naem fakultetu.Dakako da su se domaini potrudili da i svaku ve-er imamo zanimljive sadraje od internacional-ne veeri, zabave na brodu, isprobavanja nargile i mnotvo drugih zabavnih sadraja.Ne elim da ovaj lanak shvatite kao nau samo-promociju i promociju grada Istanbula, NE, na-protiv. Napisala sam ga da bih potakla sve vas da se trgnete i shvatite da uz fakultet moete biti aktivni na vie podruja, ostvariti poznanstva i prijateljstva i ako nita drugo, druiti se s mladim ljudima iz cijeloga svijeta. U tijeku su prijave i za CivilCon 2015. stoga moja topla preporuka, iskustvo koje ete pamtiti do kraja ivota i neete se sigurno pokajati.

Dragana Kvasina


NOVOSTI S FAKULTETA

Pet noi, est drava, dvadeset i jedan grad, dvadeset i est fakulteta i vie od dvije i pol tisue studenata. To bi bila graevinijada opisana u jednoj reenici, a predstavlja skup studenata graevinarstva sa pod-ruja bive Jugoslavije. Svima je poznato da se u tih est dana organiziraju razna sportsko edukativna natjecanja i zanimljiva druenja. Ove godine za spo-menutu paradu odabran je esto opjevani grad Budva, za koji kau da je mjesto gdje je no vrelija od dana stotine kafia, barova i diskoteka koji isijavaju ritam u kojem plee cijeli grad. Energija dana raspr-sne se oko ponoi kada za neke no tek poinje u klu-bovima, na podijima i otvorenim pozornicama koje je organizator, Graevinsko - arhitektonski fakultet iz Nia, za studente graevinarstva organizirao u Hote-lu i vilama Park.Kao i svake godine, poetkom petog mjeseca stu-denti Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru sudjeluju na graevinijadi. No ove godine po mnogo emu ova najlua manifestacija u godini za studen-te graevinarstva ostati e zapamena kao posebna. Naime, rekordan broj studenata naeg fakulteta, njih pedeset troje, ambiciozno je krenulo u Budvu braniti boje Sveuilita. elje za uspjehom bile su velike, ali je ostvareno i mnogo vie od onoga u to smo vjero-

vali i emu smo se nadali. Kroz druenje, sport i edu-kaciju u sklopu ovog dogaaja stvara se velika mrea poznanstava, to rezultira mnogim zajednikim ide-jama i projektima kao i ludim zabavama do kasno u no ili rano ujutro. Pet dana i noi zanimljivog provo-da nemogue je opisati rijeima, pogotovo ne u samo jednom lanku nekog asopisa, ali dio atmosfere uz more, sunce i pregrt ludih ideja mogue je prikazati na slikama koje govore vie od tisuu rijei.

Da se uz dobru zabavu moe i neto ozbiljno ostvariti dokazali su nai studenti natjeui se u gotovo svim kategorijama sporta i znanja. Iako s neto slabijom koncentracijom nakon dugih nonih provoda, ostva-rili smo niz uspjeha kako u znanju tako i u sportu. Prvo mjesto u podruju hidrodinamike, drugo mje-sto iz statike konstrukcija, tree mjesto u podruju prometnica te mehanike tla i temeljenja, a etvrto mjesto iz organizacije i menadmenta u graenju te metalnih i betonskih konstrukcija, pokazali su koliko smo konkurentni i uspjeni meu kolegama sa dva-deset i est drugih fakulteta. Na sportskim natjeca-njima meu naim studentima vie energije smogle su djevojke, pa smo u enskoj kategoriji ostvarili uspjeh treih mjesta u nogometu i u rukometu, iako

Graevinijada 2014. - BUDVA, CRNA GORA, 8. 13.5.2014.

Bolje nego ikad!POVIJESNI USPJEH GRAEVINSKOG FAKULTETA SVEUILITA U MOSTARU


NOVOSTI S FAKULTETA

moramo pohvaliti i trud momaka koji su vjerno bo-drili enski tim te osvojili etvrto mjesto u rukometu. Sve ove brojke omoguile su da se Graevinski fa-kultet Sveuilita u Mostaru nae na etvrtom mje-stu najuspjenijih fakulteta 41. graevinijade uz to treba istaknuti da su studenti graevinskih fakulteta iz Sarajeva, Beograda i Novog Sada zauzeli prva tri mjesta ostvarivi mnoge uspjehe u sportu. Ponosni na svoj uspjeh, ali uspjeh naih profesora koji su nam znanje prenijeli, pokazali smo koliko je i ime GFMO-a na vrhu ljestvice po kvaliteti studija meu zemljama bive Jugoslavije. Proslavili smo ostvarene pehare i diplome, a najbolje to znaju oni koji su u slavlju su-djelovali. Na kolega Marko Lasi i ove godine po-sebno se istaknuo u predvoenju zabava pa je i opet stekao titulu kapitena graevinijade, iji se naziv mijenja u nagradu Marko Lasi

Nakon pet dana odmora i uivanja u noima Budve na crnogorskom moru, povratak u stvarnost dugo je tra-jao. Iza sebe smo ostavili neprospavane noi, dnevne zabave, ale od jutra do mraka i mnotvo zezancija uz zalaske sunca. Neke stvari ostati e upamene samo

u glavama pojedinih sudionika, dok e se nekih, kao to je vatromet ispred vila, kamile te slinih pjesmi-ca i upotrebe megafona sjeati ba svi, pogotovo oni malobrojni koji su eljeli spavati, a nisu mogli. Nita od ovih prekrasnih uspomena i velikog uspjeha ne bi bilo mogue ostvariti da nije bilo naih sponzora ko-jima i ovom prilikom izraavamo veliku zahvalnost. Prije svega tu su: Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, Binvest d.o.o. Posuje. Studentski Zbor Sveuilita u Mostaru, Hering d.d.iroki Bri-jeg, Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, Interprojekt Mostar, Tempo-Vranica Mostar, Broanac J.P. itluk, Daji Commerce Ljubuki, City Hotel Mostar, Regeneracija Velika Kladua, A.S. Kramar Ljubuki, Caffe Skripta, Eurovip d.d.itluk, Violeta Grude, Interagent Mostar i Vodomontaa iroki Brijeg.

Ivana Mikuli i Boris Barbari


ZANIMLJIVOSTI

Most dr. Franja Tumana ili Most Dubrovnik

Ideja o izgradnji mosta preko Rijeke dubrovake stara je oko 30 godina, a sama realizacija je poela 1989. godine izgradnjom prilaznih cesta od naselja Lozica sa zapadne te dubrovakog gradskog predjela Nunci-jata s istone strane. Domovinski rat je sprijeio daljnju gradnju. S gradnjom se nastavilo 1998., a most je zavren i puten u promet u svibnju 2002. godine. Imenovanje mosta je nakon njegove gradnje postalo di-jelom spora izmeu dvije politike struje. Spor jo uvijek traje, a trenutno se na zapadnom prilazu mostu nalazi tabla s nazivom Most dr. Franja Tumana, dok se s istone strane nalazi tabla Most Dubrovnik. Most je ovjeenog tipa i sastoji se od dva dijela prednapetog grednog sklopa sa zapadne strane i glavnog ne-simetrinog sklopa s ovjeenom spregnutom gredom na istonoj strani. Na zapadnoj strani, na prilaznoj cesti izgraen je vijadukt duine 66 metara. Duina samog mosta je 518 metara. Slobodna visina mosta iznosi 50 m. Do izgradnje mosta promet prema zapadnom ulazu u grad Dubrovnik se odvijao Jadranskom

JADRANSKI LJEPOTANIJadranska magistrala je jedna od najljepih panoramskih cesta Europe. Ova poveznica svih naih ljetovanja, odmora, guvi, vruina i udnje za morem polako odlazi u mirovinu. Iako jedna od najduih i najslikovitijih hrvatskih cesta polako postaje ukras a ne sredstvo, jo uvijek ima dosta toga za pokazati, kako umirujui pogled na morsko plavetnilo tako i mogunost uivanja u nekima od najveih hrvatskih dostignua u mostogradnji.


ZANIMLJIVOSTI

turistikom cestom kroz podruje Rijeke dubrovake, a gradnjom mosta taj put se skratio za oko 9 kilo-metara te na taj nain pridonio brem razvoju dubrovakih prigradskih naselja Lozica, tikovica, Vrbica, Zaton i Oraac te naselja opine Dubrovako primorje.

Paki most

Paki most je armiranobetonski luni most koji preko Ljubakih vrata spaja otok Pag s kopnom, na dr-avnoj cesti D106. Paki most puten je u promet 17. studenog 1968. godine. Most je dugaak 301 metar, a irok 9 metara. Raspon luka iznosi 193 metra. Most kod Fortice izgradilo je graevinsko poduzee Mo-

stogradnja prema nacrtu in. Ilije Stojadinovia.[2]Za Domovinskog rata Paki most je bio jedina spona izmeu Dalmacije i kontinentalnog dijela Hrvatske, njime su prolazili brojni prognanici i izbjeglice, preko njega je ilo naoruanje, hrana i vojska i zbog toga su ga u vie navrata napadali zrakoplovi JNA. Nedugo nakon rata, most je u cijelosti obnovljen.

Masleniki most

Masleniki most (zvan i Stari Masleniki most kako bi se razlikovao od novoga oblinjeg betonskog mosta na autocesti A1) luni je elini most preko Novskoga drila na Jadranskoj magistrali, nedaleko od naselja Maslenica. Dug je 315 m. Nalazi se 55 m iznad mora. Prvi most dovren je krajem 1960., a puten je u promet u sijenju 1961. Sruen je 21. studenog 1991. godine u Domovinskom ratu. Obnovljen je i puten u promet 2005. godine u neto veim dimenzijama nego prijanji. Oko 1,5 km sjevernije je izgra-en novi most preko kojeg prolazi autocesta A1. Masleniki most esto je alternativa novijem betonskom etverotranom mostu za vrijeme kad je zbog bure zatvoren. Most je izgraen na mjestu gdje je Novigrad-ski kanal najui, samo 150 metara, na Maslenikom drilu. Kanal je bio premoten lukom raspona 155


metara i visine 55 metara, dok je ukupna duina mosta bila 314 metara. Cijela konstrukcija bila je elina, spajana je varenjem, osim jednoga dijela (tzv. montanih nastavaka) koji je zakivan zakovicama. U novije vrijeme na Maslenikom mostu se organizira skakanje bungee jumping. To je ujedno i najvii bungee jumping u Hrvatskoj.

Krki most

Krki most izgraen je na podruju izmeu uvala rinjevo i Skot, a koje se nalaze u opini Kraljevica, s kopnene strane, na otoku Sveti Marko i na podruju opine Omialj na otoku Krku. Otoi Sveti Marko po-sluio je graditeljima za ukopavanje temelja oba luka mosta te kao nosa ceste izmeu dva luka. Velikim lukom premoten je morski tjesnac izmeu Svetog Marka i kopna, Tihi kanal, a malim lukom, izmeu Svetog Marka i Krka, Burni kanal. Predio na kojem je most izgraen je otvoren sa sjeverne strane i pod-loan snanim udarima bure zbog ega se most ponekad zatvara. Dubina mora ispod mosta kree se do 60 metara s time da je vea ispod duljeg luka tj. izmeu kopna i Svetog Marka. Duljina mosta s prilazima je 1430 m. Lijevo je Sv. Marko, desno je kopno. Ono ime se most isticao jest betonski luk od kopna do oto-

ia Sveti Marko, duljine 390 metara, ime je u vrijeme izgradnje postao najvei takav most na svijetu. Za 85 m luk je nadmaio dotada najvei na mostu u Sydneyu. No 1995. godine nadmaio ga je most Wanxian preko rijeke Jangce u Kini iji luk iznosi 420 metara. Meutim, veliki luk je jo uvijek najdulji armirano-betonski luk na svijetu.

Mihaela Kasi

ZANIMLJIVOSTI

NESTABILNOST