1

TEMELJI

NAJNIŽI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ZGRADE KOJI PREUZIMAJU CJELOKUPNO OPTEREĆENJE ZGRADE I PRENOSE GA NA TLO.

PREKO TEMELJA ZGRADA JE TRAJNO VEZANA ZA TLO I S NJIM ČINI JEDINSTVENU CJELINU.

VRSTE TEMELJENJA: - PLITKO – NEPOSREDNO ISPOD POVRŠINE TLA – NA SLOJU

DOBRE NOSIVOSTI KOJI IMA DUBINU MIN. 3 m. - - DUBOKO – NA TLU SLABE NOSIVOSTI, ODNOSNO NA TLU

GDJE SLOJEVI DOBRE NOSIVOSTI NA VEĆOJ DUBINI ISPOD SLOJA SLABE NOSIVOSTI.

- TEMELJENJE NA ŠIPOVIMA – PILOTIMA - - TEMELJENJE NA BUNARIMA - KESONIMA

- ŠIPOVI – STOJEĆI OSLANJAJU SE NA SLOJ DOBRE

NOSIVOSTI

- - LEBDEĆI PRENOSE OPTEREĆENJE TRENJEM.

- DRVENI, ČELIČNI, BETONSKI, ARM. BETONSKI STUPOVI

ILI ŠLJUNČANI ŠIPOVI

LEBDEĆI ŠIPOVI

- ŠLJUNČANI ŠIPOVI

2

- ŠLJUNAK ILI NABIJENI BETON

LEBDEĆI PILOTI OPTEREĆENJE PRENOSE TRENJEM NA PLAŠTU

NA SLABIJE NOSIVO TLO BEZ DOSEZANJA NOSIVOG TLA.

3

LEBDEĆI ŠIPOVI PUNJENI BETONOM. SANACIJA CRKVI

4

POTPORNI ZIDOVI KOD MOSTOVA.

LEBDEĆI PILOTI

5

POSTAVLJANJE PILOTA ISPOD STARIH OBJEKATA: OJAČAVANJE ZIDOVA I TEMELJA UNAKRSNO. LEBDEĆI PILOTI (ŠIPOVI), PUNE SE BETONOM.

6

STROJEVI ZA BUŠENJE TLA I POSTAVU PILOTA

ROTIRAJUĆI CILINDRI KOJI BUŠE RUPE ZA PILOTE

7

PILOTI KOD SANACIJE STARIH OBJEKATA.

8

ISPOD KLIZIŠTA

9

IZNAD TUNELA, A ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA.

10

ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA. OJAČANJE PILOTIMA I NOVIM TEMELJIMA.

11

KOD STARIH OBJEKATA.

12

BETONSKI ŠIPOVI

13

DRVENI ŠIPOVI

BUNARI • BUNARI – SU A.B. PRSTE NOVI KOJI SE POSTAVLJAJU I

POSEBNO SE IZ NJIH VADI ZEMLJA TAKO DA USRED TEŽINE TONU. DNO SE IZBETONIRA, A UNUTRAŠNJOST SE PUNI ŠLJUNKOM.

14

DNO SE BETONIRA

KESONI

• KESONI SE KORISTE NAJČEŠĆE U VODI. NA SVOM DONJEM DIJELU IMA RADNU KOMORU POD TLAKOM ZRAKA KOJIM SE ISKLJUČUJE VODA DO RAZINE NOŽA, TE SE NA TAJ NA ČIN OMOGUĆUJE POTKOPAVANJE.

15

PLITKO TEMELJENJE

VRSTE TEMELJA:

- TRAKASTI – ispod zidova

- SAMCI – ispod stupova

- TEMELJNE PLOČE – ispod cijele zgrade • ODREĐIVANJE DUBINE TEMELJA

SPLAVNICA

KESON

RADNA KOMORA

VODA

PIJESAK

16

DA BI SE MOGLA ODREDITI DUBINA TEMELJA I OPĆENITO VRSTA TEMELJENJA POTREBNO JE RASPOLAGATI PODACIMA O TEMELJNOM TLU. TIM SE POSLOM BAVI GEOMEHANIKA. ISPITIVANJE TLA OBUHVAĆA:

- NOSIVOST TLA

- KATEGORIJA TLA

- NIVO PODZEMNIH VODA KATEGORIZACIJA TLA :

- PRIRODNA ZEMLJIŠTA: I – V ( STIJENA – I, MULJ – V) - NASUTA ZEMLJIŠTA VI, VII - POMOĆU SONDI SE UZIMAJU UZORCI TLA KOJI SE LABORATORIJSKI

ISPITUJU (POREMEĆENI ILI NEPOREMEĆENI UZORCI).

- DUBINA TEMELJENJA OVISI O KATEGORIJI TLA. KATEGORIJE TLA

• I KATEGORIJA: RASTRESITA LAKA ZEMLJA, ČVRST PIJESAK, NEVEZANI ŠLJUNAK;

• II KATEGORIJA: PLODNA ZEMLJA, LAKŠA PJESKOVITA GLINA I PIJESAK, • SLABA UNUTRAŠNJA POVEZANOST • III KATEGORIJA: ČVRSTA ŽILAVA ZEMLJA, ZDRAVICA, GRUB POLU

VEZAN ŠLJUNAK. • IV KATEGORIJA: ZEMLJIŠTA KOJA ČINE PRIJELAZ PREMA STIJENAMA:

LAPOR, ŠKRILJCI, SUHA GLINA, GLINENI ŠKRILJCI, MEKI PJEŠČARI;

V KATEGORIJA: MEKA STIJENA SREDNJE ČVRSTOĆE, PJEŠČAR, KREČNJAK, TUF VULKANSKOG PODRIJETLA.

VI ČVRSTA I KRHKA STIJENA: MRAMOR, DOLOMITI, KREČNJACI, GRANITI, VULKANSKE STIJENE.

VII KATEGORIJE: VRLO ČVRSTA I ŽILAVA STIJENA: GRANITI, KVARCITI, BAZALTI.

17

TEMELJENJE NA STIJENI DUBINA NIJE PROPISANA. NIJE OGRANIČENA DUBINA UKOLIKO NEMA DOTOKA VODE U DNO TEMELJA U ZONI SMRZAVANJA.

TEMELJENJE NA PROCIJEDNOM TLU

PROCIJEDNO TLO

18

TEMELJENJE NA SRASLOM TLU

DNO TEMELJA MORA BITI ISPOD GRANICE SMRZAVANJA (10-20 cm), DA NE BI DOŠLO DO SMRZAVANJA TLA ISPOD TEMELJA TE NJEGOVOG NAKNADNOG SLIJEGANJA. ZA NAŠU KLIMATSKU ZONU DUBINA TEMELJA JE 80 Cm. NIZINSKI KRAJEVI: 80-120 cm. VISINSKI KRAJEVI: 140 cm. PRIMORSKI KRAJEVI: 40-60 CM.

NA DIZANJE TLA USLIJED SMRZAVANJA

SPUŠTANJE TLA USRED OTAPLJANJA .

19

TEMELJI ZIDOVA ZIDOVI SE TEMELJE NA TRAKASTIM TEMELJIMA OD:

- NABIJENOG BETONA

- ARMIRANOG BETONA - TRAKASTI TEMELJI PROTEŽU SE CIJELOM DUŽINOM ISPOD NOSIVIH

ZIDOVA, A ZIDOVI PRENOSE NA NJIH OPTEREĆENJE DONJOM POVRŠINOM

TRAKASTI TEMELJI OD NABIJENOG BETONA • KORISTE SE KOD MANJIH ZGRADA ( OPTEREĆENJA) MOGU SE IZVODITI

BEZ ILI U OPLATI TE IMAJU RAZLIČITE POPREČNE PRESJEKE.

PRAVOKUTNI TRAPEZNI STEPENASTI

IZVOĐENJE OBZIROM NA KATEGORIJU TLA

I SLOJ, II SLOJ, III SLOJ BETONA

BETONIRANJE BEZ OPLATE.

20

DIMENZIONIRANJE TEMELJA

• DIMENZIJA TEMELJA OVISI O NOSIVOSTI TLA I SILI (OPTEREĆENJU)

KOJA DJELUJE NA TEMELJ • DIMENZIONIRATI ZNAČI ODREDITI DONJU POVRŠINU KOJOM TEMELJ

PRENOSI OPTEREĆENJE NA TEMELJNO TLO, ŠTO JE VEĆA SILA I TLO SLABIJE NOSIVOST POTREBNA JE VEĆA POVRŠINA TEMELJA.

• PRORAČUN TRAKASTOG TEMELJA SE RADI NA DUŽINI JEDNOG METRA. • A= F/σdop , A= št x 100, 1N=1/9,81 kp, 1kp=9,81N, 1kp=10N, F/A=1kp/cm²

F= SILA, σ= NOSIVOST TLA, A= POVRŠINA TEMELJA

σd = F/A (N/a²) = sila / površinu

opterećenje - σdop = kN/cm²

21

RASPROSTIRANJE OPTEREĆENJA

22

DIMENZIONIRANJE TEMELJA : TRAKASTI, SAMAC

• 1. OPTEREĆENJE NA TEMELJ IZNOSI F=8000 N, A DOPUŠTENO OPTEREĆENJE σ= 2 kN/cm²

a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ

b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC

A= F/ σdop

A= 8000/2 = 4000cm²

A – POVRŠINA PRAVOKUTNIKA

a./ A= št x 100 cm, št = A/100 = 4000/100= 40cm - Trakasti temelj

b./ A = a², a = √𝐴 = √4000 = 63 cm = 64 cm - Samac

• D.Z. • F= 1 000 000 N • σ dop = 200 kN/ cm²

a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ

b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC

23

ARMIRANOBETONSKI TRAKASTI TEMELJ

+ TLAK

- VLAK

- I + , DEFORMACIJE I OPASNOST OD PUCANJA

24

PRESJEK I TLOCRTA TEMELJNE TRAKE

OBLICI TEMELJNIH TRAKASTIH STOPA

PRAVOKUTNI TRAPEZNI

25

TEMELJI SAMCI

JASTUK ZA SIDRENJE BETONA

OD NABIJENOG BETONA

26

PIRAMIDALAN

SAMAC S REBRIMA

27

TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA

28

TRAPEZNI TEMELJ S PROTU GREDOM

TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA S PROTU GREDOM

PRESJEK TRAKASTOG TEMELJA

29

AKSONOMETRIJA TEMELJNOG ROŠTILJA

MONTAŽNI TEMELJNI ROŠTILJ

30

TEMELJNE PLOČE – RAVNE KOD VELIKIH OPTEREĆENJA I TLA SLABE NOSIVOSTI.

TEMELJNE PLOČE

S GREDAMA

TEMELJNA PROTU GREDA OJAČANA VUTAMA.

TEMELJNA PLOČA OJAČANA ROŠTILJEM KONTRA GREDA

31

Temeljna a.b. ploča ojačana kontra kapitelima stupova

TLOCRT TEMELJNE PLOČE S ROŠTILJ GREDAMA

TLOCRT A.B. T. PLOČE S KONTRA GREDA S POPREČNIM REBRIMA TLOCRT I PRESJEK A. B. T. PLOČE S KONTRA GREDAMA I UZDUŽNIM REBRIMA

32

PRIMJERI A.B. TEMELJNIH PLOČA

Pr.1. Pr.2. Pr.1 A. B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA S KONTRA GREDAMA I REBRIMA Pr. 2. A .B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA KONTRA GREDAMA S VUTAMA.

Kod izvođenja temelja i nailaženja tla slabije nosivosti ono se može poboljšati:

- slojem šljunka ili tucanika ispod temelja

- zamjenom sloja tla od slabog materijala slojem tla boljim materijalom

- sabijanjem slabog tla, koje postižemo zabijanjem drvenim ili betonskim pilotima

- cementiranjem zemljišta, injektiranjem tla rastvorom cementa pod pritiskom.

TEMELJENJE NA KOSOM TERENU

33

IZVEDBA NOVIH TEMELJA UZ POSTOJEĆE

1. primjer

dobro postojeća zgrada i nova zgrada

34

2. primjer Pogrešno POSTOJEĆA ZGRADA NOVA ZGRADA

I I I PRIMJER

POGREŠNO POSTOJEĆA ZGRADA NOVA ZGRADA

35

KOTE TEMELJA NA ISTOJ VISINI

ZATRPA SE

KOTA NOVOG PODRUMA VIŠA OD KOTE POSTOJEĆEG PODRUMA PRAVILNO, TEMELJI NA ISTOJ DUBINI Postojeća zgrada i nova zgrada

Pod betoniranje

prva faza iskopa kosnici

NAJ NEPOVOLJNIJI SLUČAJ KOTA NOVOG PODRUMA NIŽA OD KOTE POSTOJEĆEG

36

- Iskop novog podruma izvrši se do kote susjednog temelja, te se jakim kosnicima podupre zid postojeće zgrade u širini 60 – 100 cm potkopa se postojeći temelj i pod betonira. kad je završeno pod betoniranje maknu se kosnici i kopa se novi podrum.

HIDRO IZOLACIJA MATERIJALI

• Tradicionalna hidro izolacija • Bitumenske trake koje se lijepe na podlogu pomoću vrućih premaza bitumena.

to je višeslojna hidro izolacija, za zaštitu od podzemne vlage 3+2; 3 premaza + 2 trake. trake se prije polaganja kroje i u rolama postavljaju na svoje mjesto, a potom lijepe vrućim bitumenom s preklopom od 10 cm. preklopi u drugom sloju se ne poklapaju.

• Izolacione trake ( krovna ljepenka širina 1m 80,120,150 m u roli od 50 kg. • Sirova ljepenka impregnirana bitumenom impregnirana juta.

bitumenizirana aluminijska folija 0.1 – 0.5, 0.20 mm.

bitumenska traka s uloškom od staklene tkanine.

SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA • bitumenske višenamjenske varene trake postavljaju se u jednom ili dva sloja s

preklopom od 10 cm. spojevi se vare pomoću plinskih grijača, a mogu se variti po cijeloj površini. to su trake s uloškom od staklene tkanine ili voala, al. folije ili poliesterskog voala, zaštićene poli etilenskom folijom, premazi, paste bitumenske.

• polimerne folije 0,1 – 0,3 mm za varenje • masa za hidro izolaciju- kaučuk – bitumenska emulzija, nanosi četkom ili

gleterom, nema šavova ni spojeva, armira se staklenom mrežicom. • dodaci betonu i cementnom mortu za postizanje vodo nepropusnosti • vodonepropusni mort u prahu.

TRADICIONALNA PODZEMNA HIDRO IZOLACIJA

Hladni premaz

2. vrući premaz

3. krovna ljepenka 120 ili 80

37

4. vrući premaz

5. krovna ljepenka 120 ili 80

3 + 2 SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA 1. hladni premaz

2. varena traka POLIMERNE HIDRO IZOLACIJE (SINTETSKE SMOLE)

TERMO PLASTI PVC – POLIVINIL KLORIDI

PIB – POLI IZOBUTILEN

TRAKE U JEDNOM SLOJU S PREKLOPIMA ( ČIČAK, LJEPILO ).

POSTAVLJANJE I SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE: - toplo – pomoću plamenika i toplog zraka - - hladno – pomoću specijalnih kemijskih otopina. - KRYTON – KRYSTOL SISTEM – HIDRO ZAŠTITA BETONSKIH STRUKTURA

OD PODZEMNIH VODA. - KI sustav koji se koristi za volumensku obradu betona pred ugradnju, a krystol

je već rasprostranjen u cijelom volumenu betona i s vremenom prodire sve dublje u konstrukciju.

TOPLINSKA ZAŠTITA toplinske izolacije

tvrde toplinske izolacijske ploče

Polistiren - Okipor

Stiropor

Stirodur mineralna, staklena vuna – Isover.

38

SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE

KRITERIJI ZA KVALITETU SUSTAVA HIDRO I TERMO IZOLACIJSKE ZAŠTITE SU:

1. Pravilno dimenzioniranje hidro izolacije na osnovi termo difuznog proračuna. 2. Pravilan odabir izolacijskih materijala 3. Pravilna izvedba kod polaganja izolacijskih materijala 4. Pravilno projektirani i izvedeni svi završeci hidro izolacije.

DRENAŽA • zaštita objekta od podzemnih i oborinskih voda je odvodnjavanje zemljišta

drenažnim perforiranim cijevima. • cijevi se postavljaju 30-50 cm ispod kote podruma. na njih se nasipa šljunak ili

tucanik i zemlja. • odvodnja vode iz cijev: do obližnjeg potoka (nižeg vodostaja), oborinsku

kanalizaciju, procijedno tlo, zbirno okno s vodnom pumpom itd.

39

Perforirane pvc, keramičke ili betonska drenažne cijevi.

Presjek kroz podrum i postavljanje uz objekt zbirno okno s zaštitnom vodnom pumpom.

40

Postavljanje i zatrpavanje drenažne perforirane pvc cijevi uz temelj.

Nije dobro, nema postavljenog geo tekstila.

41

Postavljanje geo tekstila ispod i iznad cijevi da se cijev ne zapuni sitnim frakcijama.

Primjeri postavljanja drenažni cijevi.

42

Primjer postavljanja drenažne cijevi.

43

Primjer postavljanja drenažne cijevi s slojevima konstrukcije.

Primjer postavljanja drenažne cijevi s slojevima ab temeljne ploče.