Tempus projekat Uloga privrednih komora u razvoju MSP · poduzetni{tvo i mali biznis ulogu privrednih komora u podr{ci razvoja poduzetni{tva i malog i srednjeg podzetni{tva (MSP)

22

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Predstavnici Privredne/Gospodarske komo-re Federacije BiH, sredinom januara, predo~ilisu ekspertima na Tempus projektu zapoduzetni{tvo i mali biznis ulogu privrednihkomora u podr{ci razvoja poduzetni{tva imalog i srednjeg podzetni{tva (MSP) u FBiH.

Evropska komisija je osnovala Tempus pro-gram s ciljem podsticanja razvoja obrazovanjaza poduzetni{tvo u zemljama jugoisto~neEurope.

U prvom programu Tempus, koji je trajaodvije godine, zavr{ena je aktivnost na izradinastavnih programa i osnivanja centara za MSPpri odgovaraju}im fakultetima univerzitetazemalja jugoisto~ne Europe. U tim zemljama jeosnovan studij za poduzetni{tvo i MSP, ili se toprou~ava na odre|enim predmetima, ili grupa-ma predmeta ili na dvogodi{njem studiju.

Drugi program Tempus, koji se realizira ve}tre}u godinu, radi na zasnivanju mreèedukacije za izvanfakultetsko obrazovanje zapoduzetni{tvo i mali biznis i podsticanje razvo-ja modela koji omogu}avaju razvoj MSP (inku-batori, tehnolo{ki parkovi, klasteri i sl.). U ovojfunkciji, eksperti za poduzetni{tvo i mali biznisna projektu Tempus posjetili su, 13. januara,P/GKFBiH. Njih 17 do{lo je sa UniverzitetaPaderbon i KMV Instituta Paderbon - Njema~ka,Univerziteta iz Graza - Austrija, ekonomskihfakulteta iz Beograda, Ni{a, Kragujevca iPodgorice, Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad -SCG, Ekonomskog fakulteta iz Tuzle, Mostara(Sveu~ili{te Mostar i Univerzitet �DèmalBijedi}�) i Sarajeva i Ma{inskog fakulteta izZenice.

Mira Idrizovi}, pomo}nik predsjednikaP/GKFBiH za pravna pitanja, upoznala je gostes organizacijom komorskog sistema u BiH.Pomo}nik predsjednika P/GKFBiH za privrednisistem mr Hasan Jakupovi} govorio je o stanjuu sektoru malih i srednjih preduze}a u FBiH,ograni~avaju}im faktorima njihovog razvoja, alii o tome {ta se radi i {to bi jo{ trebalo raditi napodr{ci razvoju poduzetni{tva.

U diskusiji eksperti su istakli va`nost sistemaprivrednih komora u organizaciji podr{kerazvoju poduzetni{tva, koji s ve} izgra|enomstrukturom i uspostavljenim sistemom pra}enjaprivrednih tokova, ali i situacije u svakomprivrednom subjektu, moè najbolje i najra-cionalnije pruàti neposrednu pomo} potenci-jalnim poduzetnicima da ostvare svojupoduzetni~ku namjeru, a postoje}im poduze-tnicima da unaprijede svoj biznis.

MMrr.. HHaassaann JJAAKKUUPPOOVVII]]

GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VBroj 16

januar/sije~anj 2004.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednikMira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi},

Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretarRedakcije.

DDTTPP:: "Privredna {tampa"AAddrreessaa::

Privredna/Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]::

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

IIzzddaavvaa~~::"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[[ttaammppaa::"Birograf" Sarajevo

Gajev trg 2ZZaa {{ttaammppaarriijjuuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

Tempus projekat

Uloga privrednih komora u razvoju MSP

Ekspertima Tempus projekta za poduzetni{tvo i mali biznispredo~ena uloga privrednih komora u podr{ci razvojapoduzetni{tva i malog biznisa u FBiH

Pomo}i izvoznike

DORCAS AID otvara ured u SarajevuDirektor regionalnog ureda za Balkan organizacije DORCAS AID

iz Holandije Simon Boersma, 12. januara, posjetio je P/GKFBiH gdjese razgovaralo o suradnji u oblasti drvne industrije.

Istaknuto je da }e DORCAS AID otvoriti ured u Sarajevu, kakobi pomogao poduze}ima iz BiH da izvoze svoje proizvode uHolandiju.

U obzir dolazi samo namje{taj od masivnog drveta (tre{nja,hrast i orah).

[[.. AA.

33


MMeennssuurr AALLII]],, vvllaassnniikk DDOOOO ��MMeennpprroomm�� GG.. TTuuzzllaa

- Prema mojoj ocjeni, koja se temelji na bazivlastitog iskustva, dosada{nji na~in organizovanjai rada komora nije bio u dovoljnoj mjeri u funkcijiprivrede i privrednika, pogotovu kod onih koji sukrenuli u biznis poslije rata. Sve aktivnosti komoresvodile su se na naplatu ~lanarine koja je bilaprovu~ena kroz zakonske okvire a nas privred-nike nije niko pitao, niti konsultovao za to. Drugeaktivnosti koje su vo|ene u komorama svodile suse na poku{aj uvezivanja privrede i privrednika,me|utim, sve su to bile zaka{njele reakcije, sobzirom na to da privrednici mnogo brè reagujui procjenjuju situaciju, te se odlu~uju za poslovnearan`mane jer kod nas nema posebnih procedurau odlu~ivanju. U dosada{nje aktivnosti ne{to vi{ese uklju~ila Privredna/Gospodarska komora FBiHu organizovanje odre|enih aktivnosti sa privred-nicima i nastupanje prema zakonodavnoj vlasti.

Kada je u pitanju novi Zakon o komorama, teuspostava komorskog sistema, smatram da se, ipored odre|enog novog koncipiranja, ne}e ne{toposebno u~initi, prije svega, {to su u pripreminovog Zakona u~estvovali ljudi koji se godinamanalaze u komorama, koji jo{ uvijek nisu osjetili toknovih zbivanja u privredi. Pored navedenog, sma-tram da bilo kakvo davanje javnih ovla{tenjakomorama predstavlja proma{aj iz razloga {to seod dràvnih organa, kao krutih i jo{ uvijek nedo-voljno efikasnih slu`bi, oduzimaju nadle`nosti idodjeljuju komorskom sistemu, labavijem i nedo-voljno osposobljenom za taj dio posla.

Ivan ZELJKO, direktor �TIM-Z� d.o.o. zaproizvodnju, uslugu i trgovinu,

[iroki Brijeg

- Iz iskustva, tj. kroz moj rad u gospodarstvu,Komora je uvijek imala zna~ajno mjesto, jer ona jetaj kota~ koji je veza izme|u gospodarstva, izvr{nevlasti, te me|unarodnih gospodarskih asocijacija.

Moje mi{ljenje je da bi takav odnos trebalozadràti i ubudu}e, normalno, uz jo{ efikasnije ibrè povezivanje gospodarstva i gospodarstveni-ka, da oporavak i obnova posrnulog, ali ne imrtvog BiH gospodarstva bude {to brà i efikasni-ja.

Naravno, i Komora se mora prilagoditi svimtim kriterijima kroz {to vi{e strukovnih udruga, aliu svemu tome ne smije se zaboraviti ni na region-alne specifike, tj. ne bjeàti od regionalnih komo-ra jer svijet nas u~i da je i to normalno.

To je samo mojih nekoliko �ZA� za Komoru,{to bolju, brù i efikasniju.

Anketa

Novi sadràj i na~in radaPrelazak sa obaveznog na dobrovoljno ~lanstvo ukomorskom sistemu neminovno }e usloviti i reorganizo-vanje, ne samo sadràja nego i na~ina rada. [ta o tomemisli privreda ili ta~nije na pitanje �[ta o~ekujete odtransformacije Privredne/Gospodarske komore FederacijeBiH� ({ta zamjerate dosada{njem radu i kakav novikvalitet }e se posti}i reorganizacijom) odgovorili su dire-ktori bh. firmi. U ovom broju prenosimo mi{ljenja nekih odnjih, pozivaju}i sve ~itaoce �Glasnika� da svojim sugesti-jama doprinesu kvalitetnijem definisanju budu}eg rada ida dobrovoljno u~estvuju u ovoj maloj, ali korisnoj anketi.

Brokeri

Potrebne izmjene idopune Pravila

Upravni odbor Udruènja profesionalnihposrednika-brokerskih ku}a odrào je sas-tanak sa Upravom Sarajevske berze/burze,22. 12. 2003. godine.

Glavna tema sastanka su bile izmjene i dop-une Pravila Sarajevske berze/burze. Upravniodbor Udruènja ponudio je pismene prim-jedbe izmjena i dopuna Pravila. DirektorBerze/Burze je upoznao prisutne da su stru~niradnici sa~inili analizu odredaba Pravila i nji-hovu primjenljivost u praksi. Do{lo se do saz-nanja da su potrebne izmjene i dopune.Odlu~eno je da se sa odre|enim sugestijamasvim brokerskim ku}ama i Udruènju dostaviplan izmjena Pravila sa rokovima do kada tre-baju dostaviti odre|ene primjedbe i prijedlogeza izmjene.

Uprava Berze/Burze je upoznata saaktivnostima Udruènja na analizi Zakona ovrijednosnim papirima koje se odnose naautenti~no tuma~enje ~lana 71. Zakona.

MM.. II..

��TTIIMM--ZZ��dd..oo..oo..

zzaa pprrooiizzvvooddnnjjuu,, uusslluuggee ii ttrrggoovviinnuu

[[IIRROOKKII BBRRIIJJEEGG

44

Razvojna strategija koju bh. vlasti pripremajugodinama ne}e spasiti zemlju i gra|ane od siro-ma{tva, smatra grupa neovisnih ekonomista. -Ako se ovako nastavi, sljede}a strategija }e sezvati strategija borbe protiv gladi - kaè dr NikolaGrabovac.

Ekonomisti vjeruju da Svjetska banka (WB) iMe|unarodni monetarnifond (IMF) name}u BiHlo{e reforme, te o{tro kri-tiziraju sklonost doma}ihvlasti koje zbog nacional-nih interesa gra|ane vodeu dublju bijedu. Najgla-sniji me|u njima je Gra-bovac, koji kaè da je BiHpod pritiskom stranih in-stitucija napravila ~etirikoraka koji je vode doprokletstva.

Sve siroma{niji- Prvi korak je nejasna

i zbunjuju}a privatizacija.Slijedi liberalizacija trì{-nog kapitala, koja jezavr{ena. Banke su priva-tizirane, kamate visoke,kapital odnesen iz zemlje.Tre}i je da se utvrdi cijenahrane, vode, plina, struje,{to vodi siroma{enju sta-novni{tva i nemirima.êtvrti cilj stranaca je da jeftino kupe imovinu -navodi Grabovac.

I dodaje da su to ocjene biv{eg ekonomskogsavjetnika Bila Klintona, ameri~kog profesoraJosefa Stiglica, koji tvrdi da �zapadne banke hlad-no i precizno predvi|aju socijalne nemire utranzicijskim zemljama da bi preuzeli kvalitetnuimovinu�. Grabovac kaè, a slaè se i mr SabinaBa{i}, da bh. strategija lijepo zvu~i, ali je neost-variva i dodaje da su se vlasti trebale bazirati nanekoliko klju~nih ciljeva, koje mogu ostvariti.Poput zaustavljanja pada zaposlenosti, za{titedoma}eg, smanjenja kamata, stimuliranjaizvoza...

- Razvojna strategija BiH je lo{a, jer se zasnivana propalom konceptu neoliberalizma, koji zas-tupa Svjetska banka - smatra dr Momir ]e}ez.

Ovaj koncept predvi|a da }e privatizacija islobodno trì{te automatski pokrenuti proizvod-nju, otvoriti radna mjesta i osigurati privredni rast.Mnoge ekonomije {irom sviejta, dodaje ]e}ez,dovedene su pred krah zahvaljuju}i insistiranjuIMF-a i WB-a na primjeni ovog koncepta. ]e}ezsmatra da se dràva, ipak, treba mije{ati u trì{te.

- Nijedna zemlja nije se razvila bez pomo}idràve. Pa ni SAD, nakon velike ekonomskekrize - dodaje ]e}ez.

Neznanje i neuspjehMo`da bi bilo tako da nije druge prepreke

razvoju ekonomije - nacional-separatizmu.Zajedno, vjeruje Nikola Stojanovi}, vode

sunovratu. Stojanovi} kaè da {toprije treba zaustaviti ~etiri jaha~aapokalipse - tri nacionalizma i�grabe`ni kapitalizam�. Kako?Sprije~iti vlast da u oblastiekonomije donosi politi~keodluke. Ili, kako predlaè mrKemal Ali}ehaji}, formiratiekspertne vlade.

No, nije znanje samo potreb-no u vladama, smatra dr ManojloBabi}, koji je analizirao procesprivatizacije u BiH, iako kaè daima dobrih reformi, poput nekih,koje predlaè Buldoèr komisija,Babi} je zaprepa{ten da razvojnastrategija nigdje ne govori omenad`mentu. I znanju. Upravoje (ne)znanje, kaè, klju~ bh.neuspjeha. Kao primjer navodi dave}ina kompanija, ni nakon pri-vatizacije, nije postala uspje{na,iako, dodaje, u svakoj firmi posto-ji zdrav dio koji se moè u~initiuspje{nim.

Prvi cilj privatizacije zato trebabiti, smatra dr Slavko [krbi}, da firme dospiju uruke dobrih, uspje{nih menadèra.

((PPrreenneesseennoo iizz ��OOsslloobboo||eennjjaa��))


Ekonomisti vjeruju da Strategija razvoja ne}e spasiti BiH od siroma{tva

êtiri bh. koraka do prokletstvaNeovisni ekonomisti smatraju: nacionalizmi i politikame|unarodnih finansijskih institucija klju~ne preprekerazvoju ekonomije i put u sunovrat * Podgrij socijalnenemire * Privatizacija besmislena zbog menadèra - neznalica

Podvale doma}ihvlasti

Neovisni ekonomisti imaju nizprijedloga koji mogu doprinijetirazvoju. Mnogi, poput SmajeBe{lije, Momira ]e}eza i Iveûpi}a, smatraju da treba razvijatipoljoprivredu. I ulagati novac unju, jer tako ~ine i zapadne zeml-je. Zijad Njuhovi} kaè da trebau~initi sve da se razvija proizvod-nja uop}e.

�Podvala na{eg Ministarstvavanjske trgovine je da se na svjet-skom trì{tu mogu sresti firmekoje se nadme}u pukomkonkurentno{}u. To nije previd.Oni znaju da Amerika, Japan iEuropska unija godi{nje preta~u uagrar 300 milijardi dolara krozrazne oblike podsticaja�, navodimr. Sead Jele~.

55

Posebno se raspravljalo o poloàju trgovine ugospodarstvu, a na temelju zbirnih podataka izzavr{nih ra~una za 2002. godinu, koji su,naàlost, tek nedavno postali dostupni. Podacigovore da je ukupno u FBiH predano 17.762zavr{na ra~una, prema kojima je ostvaren prihodu iznosu od 19.444.936.000 KM i rashod od19.660.772.000 KM.

Pozitivan saldo imaju ùpanije Posavska,Hercegova~ko-neretvanska i Zapadno-hercego-va~ka.

Istovremeno, trgovina je predala 7.786zavr{nih ra~una i ostvarila je ukupan prihod uiznosu od 9.100.672.000 KM i rashod od8.987.042.000 KM. Od tog na nabavnu vrijednostprodate robe otpada 7.463.587.000 KM, zakup-nine su 63.551.00 KM, rashodi financiranja49.068.000 KM, a usluge 479.817.000 KM.Tro{kovi uposlenih iznose 389.911.000 KM, amaterijalni tro{kovi su 713.774.000 KM.Doprinosi ~lanarine i druga davanja iznose13.418.000 KM, porezi koji ne ovise od finan-cijskog rezultata su 19.569.000 KM, a 33.866.000KM TT tro{kovi i PTT usluge.

Negativan financijski rezultat trgovina biljeìu Zeni~ko-dobojskomkantonu, 941.974.000/943.782.000 KM i Bosansko-podrinjskom kanto-nu 23.837.000/24.194.000 KM.

Istovremeno, u 000 KM vrijednosti stalnihsredstava po nabavnoj vrijednosti u FBiH iznose:

materijalna sredstva 50.551.119 KM, gra|evine26.223.784 KM, oprema 15.777.725 KM, a u trgo-vini materijalna stalna sredstva 2.581.991 KM, gra-|evine 1.586.030 KM i oprema samo 659.728 KM.

Na kraju desetog mjeseca 2003. godine (izvorStatistika FBiH) u FBiH bilo je uposleno 387.198radnika koji su ostvarili 528,38 KM neto ili 777,03KM bruto pla}u.

U trgovini je radio 51.531 radnik sa prosje-~nom neto pla}om od 394,23 KM, odnosno brutood 579,76 KM. U tom periodu izvoz u FBiH izno-sio je, od prvog do devetog mjeseca 2003. godine/000/, 1,326.233 KM, uvoz 4.201.004 KM. Prometu ugostiteljstvu iznosio je 56,677.000 KM.

FBiH je posjetilo 196.757 turista, od tog100.194 je stranih.

Potro{a~ka korpa iznosila je u devetommjesecu 2003. godine 458,26 KM, bez potrebastanovanja, prevoza i kulture.

Sektoru trgovine nije lako, posebno udijelovima Federacije ~ije gospodarstvo biljeìgubitke. Traì se dugoro~na projekcija razvojatrgovine kao grane koja povezuje gotovo sve dje-latnosti u gospodarstvu. Zahtijevaju se i kreditnasredstva za razvoj moderne trgovine. Nagla{en jeoprez pri dono{enju i primjeni zakona oneposrednom oporezivanju i uvo|enju PDV-a.

Nelikvidnost je svakodnevna i zabrinjavaju}a.^lanovi Strukovne grupe smatraju da se treba

ponovo razmatrati primjena Zakona o izvr{nompostupku.

Trgovina kao agregat punjenja prora~unatraì odgovaraju}i tretman u organima i instituci-jama FBiH, podràvaju}i sve {to se ~ini za afirmi-ranje doma}eg proizvoda.

Traì se za{tita trgovine i radnika, koji suugroèni prodorom trgova~kih lanaca i prije ula-ska u WTO. DDuubbrraavvkkaa BBAANNDDII]]


Trgovina

Za{tititi djelatnost i radnikeStrukovna grupa trgovine P/GKFBiH odràla je 9. sjednicu,23. 12. 2003. godine, u Mostaru. Razmatrano je i prihva}eno Izvije{}e o radu za 2003., kao i Program radaza 2004. godinu, uz opasku da treba biti fleksibilan iotvoren za aktualne teme

Ugostiteljstvo i turizam

Sedma sjednica strukovnegrupe

Strukovna grupa ugostiteljstva i turizma u P/GKFBiHodràla je VIII sjednicu, u Mostaru, 23. decembra. proteklegodine. Na dnevnom redu bio je izvje{taj o radu u 2003.godini koji je prihva}en jednoglasno.

Program rada za 2004. godinu je prihva}en uz opasku dase ne moè sve predvidjeti i da zbog toga mora biti fleksibi-lan. Insistira se na organiziranju udruènja i sekcija sukladnonovom organiziranju u Komori.

Registar firmi govori o 588 pravnih subjekata od ~eganajvi{e u Sarajevskom kantonu, od tog su 161 barovi, 120 suhoteli i moteli sa restoranima, 283 restorani itd. Od ukupnogbroja 549 su u privatnom vlasni{tvu. Prema statisti~kim podaci-ma iz novembra, registrirano je 6.431 fizi~ko lica - radnja.

Zavr{ne ra~une predalo je 476 pravna subjekata. Ostv-arili su 101,456.000 KM ukupnog prihoda i 118, 900.000 KMrashoda.

U ugostiteljstvu i turizmu u devetom mjesecu 2003. radi-lo je 14.469 uposlenika sa neto osobnim dohotkom od399,86 KM.

Za devet mjeseci FBiH je posjetilo 86.638 doma}ih turistakoji su ostvarili 188.864 no}enja i 87.605 stranih turista koji suimali 230.841 no}enje.

O~igledno je neevidentiranje gostiju, te turisti~ke inspe-kcije moraju kvalitetnije reagirati.

Treba podràti akciji �Traì prijavu i plati boravi{nu taksu�.Turisti~ka privreda zahtijeva ure|enje legislative i harmo-

nizaciju propisa na cijeloj BiH.Podràva se ~lanstvo u Komori, jer se moraju uskla|ivati

potrebe ove grane i zakoni koje donose dràvni organi.Strukovna grupa se zalaè za dono{enje strate{kog razvo-

ja ove grane gospodarstva, koja se treba tretirati kao izvozna.DD.. BBAANNDDII]]

66


Odluka Vije}a ministara BiH (27. sjednicaodràna oktobra pro{le godine) o privremenojsuspenziji uvoznih da`bina iz Carinske tarifeBiH za odre|ene poljoprivredne prehrambeneproizvode: sirovine za mesoprera|iva~ku indu-striju (smrznuto gove|e meso, meso ìvineisje~eno na komade i smrznuti unutra{njiorgani bez kostiju) direktno je o{tetila proiz-vo|a~e utovljene junadi i svinja na u FBiH.

U skladu s tim, prera|iva~i mesa su seobavezali da }e otkupiti utovljenu stoku.

Nakon obavljenog popisa u Posavskomkantonu ustanovljen je broj od 350 komadatovne junadi i 300 komada tovnih svinja.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva ovog kantona imenovalo je pred-stavnike firmi �Ratar� i ZZ �Podvu~jak� za orga-niziranje otkupa.

S obzirom na to da nijedno utovljeno grlo saovog podru~ja nije otkupljeno, firma �Ratar� jeuputila dopis Vije}u ministara BiH sa zahtjevomda sve firme koje nisu ispo{tovale Odluku plateda`bine kojih su bile oslobo|ene.

Proizvo|a~e u Posavini brine i nelegalanuvoz u Republiku Srpsku kojim se sniàva cije-na tovnih junadi, te je i pomenuta odluka dopri-nijela obaranju cijena na doma}em trì{tu.

Osim su{e, koja je ve} uni{tila 50 odsto rata-rske proizvodnje, smatramo da je razvoj sto~a-rstva u na{em kantonu u velikoj krizi.

Prisutan je nedostatak kabaste, a cijene kon-centrovane sto~ne hrane su visoke. Ukoliko seovakvo stanje nastavi ubrzo bi moglo do}i doprestanka ove vrste proizvodnje u na{em kan-tonu,- istakli su proizvo|a~i iz Posavskog kan-tona.

^lanovi Grupacije predlaù uspostavljanje�lanca� kojim }e se regulisati odnosi proizvo|a-~a i prera|iva~a. Na po~etku bi trebao bitifarmer, odnosno primarni poljoprivredni proiz-vo|a~, zatim klaonice za krupnu stoku, snabd-jeva~i stanovni{tva svjeìm rashla|enim mesomi na kraju prera|iva~i koji }e prera|ivati doma-}e sirovine u koli~inama kojima raspolaù. Ne-ophodno je zna~ajnije podsticati primarne po-ljoprivredne proizvo|a~e, jer su, izme|u osta-log, nedovoljne stimulacije uzrokovale te{kusituaciju u oblasti proizvodnje i prerade mesa,stav je ~lanova Grupacije.

Osnovni problem u FBiH predstavlja i cjen-ovna nekonkurentnost na doma}em trì{tu,

zbog ~ega doma}i poljoprivredni proizvo|a~ine mogu prodavati svoju robu.

Doma}e sirovo rashla|eno meso bez kostitrenutno ko{ta 6,2 KM, a uvozno oko 4,8 KM,{to zna~i da je doma}a sirovina za oko 40 odstoskuplja od uvezene.

Iako je cijena na prostoru BiH nià, meso-prera|iva~i su se obavezali da }e otkupiti 350tovljenika sa prostora Posavske ùpanije po sli-jede}im uslovima:

- I klasa 3,00 KM /kg tjelesne mase,- II klasa 2,80 KM /kg tjelesne mase, - transportni kalo pet odsto,- pla}anje virmanom u roku 30 dana,- predstavnici mesoprera|iva~a }e u nared-

nom periodu izvr{iti obiljeàvanje tovljenika.SS.. VVAARRUUPPAA

Udruènje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede

Otkup doma}e proizvodnjeNa inicijativu proizvo|a~a mesa i odgovaraju}ih institucijaPosavskog kantona, po~etkom januara, odràn je radni sa-stanak Grupacije proizvo|a~a i prera|iva~a mesa na kojemse raspravljalo o otkupu utovljene junadi iz doma}e proizvodnje

Statistika

Pad poljoprivredneproizvodnje u FBiH

u 2003. godiniPrema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u

2003. godini ostvarena je proizvodnja kukuruza(zrno) od 145.203 tone, {to je za 27,7 odstomanje u pore|enju s proizvodnjom u pro{lojgodini.

Proizvodnja krompira u ovoj manja je za 23,1odsto nego u 2002. godini, dok je proizvodnjagraha (zrno) manja za 23 odsto.

Kod proizvodnje sto~nog krmnog bilja,proizvodnja djeteline manja je za 45,8 odsto,lucerke za 38,9 odsto, travnodjetelinskih smjesaza 24,7 odsto, a prinos usjeva u ovoj godini, zbogdugotrajnih su{a, tako|er, je smanjen. Kod vo}aostvarena proizvodnja jabuka u ovoj godini ve}aje za 3,3 odsto u odnosu na pro{logodi{nje raz-doblje, kru{ke za 14,5 odsto, dok je kod orahaproizvodnja ve}a za 38,5 odsto.

Proizvodnja {ljive je na nivou pro{logodi{nje,s tim da je njen prinos iz godine u godinu lo{iji.Prinos breskve, prema statisti~kim podacima, jenizak zbog jakih proljetnih mrazeva koji su sedogodili u fazi cvjetanja vo}ki, tako da je zabil-jeèno samo deset odsto od pro{logodi{njeg pri-nosa.

Ukupna proizvodnja gro`|a ve}a je za 6,2odsto, ali je proizvodnja gro`|a zadnjih godina,uglavnom, ujedna~ena. Od januara do oktobra2003. godine, ukupna proizvodnja {umskih sor-timenata ve}a je za 0,6 odsto, u odnosu na istiperiod pro{le godine, a ukupna prodaja u istomperiodu ve}a je za jedan odsto.

LL.. SS..

77

1. Da se isplate svi poticaji za 2003. godinu uvisini 2002. godine do 31. 3. 2004. godine;

2. da na nivou BiH bude ujedna~ena svaza{tita doma}e proizvodnje;

3. da se u Ministarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa formira jedan sektor izoblasti poljoprivredno-prehrambene industrijekoji }e koordinirati, te predlagati jedinstvenepropise na nivou BiH;

4. ovlastiti odgovorne institucije za zakono-davstvo o hrani, odnosno imenovati komisiju zacertificiranje kvaliteta uvoznih proizvoda;

5. osloboditi od pla}anja carine sve reproma-terijale i sirovine koje se koriste, a nemamo ih iliimamo u nedovoljnim koli~inama, a opremuosloboditi na osnovu Odluke Vlade FBiH broj:117/03, od 17. 4. 2003. godine, izmjena ~lanka162. stav 3 Zakon o carinskoj politici; �Sl. novineFBiH�, br. 21/98 i 10/02;

6. da se najavi izmjena ugovora o slobodnojtrgovini sa zemljama s kojima smo ih potpisali poZakonu o vanjskotrgovinskoj politici BiH, po~lanovima 31. i 33.;

7. usvojiti novi Zakon o carinskoj tarifi;8. traìmo obja{njenje od Ministarstva vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa: {to dobivamo, a{to gubimo ulaskom u WTO i da li je razlikaopravdana?

9. da gospodarske komore iz BiH daju svojepredstavnike za pregovore oko ulaska BiH uWTO;

10. da se ne moè i}i u pregovore za ulazak uWTO dok se ne naprave bilance stanja proizvod-nje i potreba, odnosno studija razvoja;

11. da se odrede strate{ki proizvodi koje}emo {tititi prilikom ulaska u WTO;

12. da se za najmanje ~etiri godine odredivisina poticaja i naknada, vrate ve} uzeta sredst-va od prelevmana - posebna taksa i sve to da u|eu Zakon o poljoprivredi na nivou BiH;

13. nov~ana sredstva usmjeriti na komerci-jalne proizvo|a~e, te ih registrirati:

- napraviti REGISTAR i- pove}ati va`nost kakvo}e proizvoda kao

kriterij za nov~anu potporu; 14. da Vlada izdvoji na poseban ra~un sva

donacijska sredstva i osnuje agenciju, koja }e ihdodjeljivati na bazi programa, odnosno natje~aja;

15. da se u Investicijskoj banci FBiH promi-jeni menad`ment, izme|u ostalog, i zbog neak-tiviranja ve} potpisane KFW kreditne linijenjema~ke razvojne banke i da Investicijska bankabude Banka za razvoj;

16. osim poticanja proizvodnje treba uvesti isljede}e potpore:

-- mmooddeell kkaappiittaallnnoogg uullaaggaannjjaaPodrazumijeva dodjelu kapitalnih nepovrat-

nih sredstava komercijalnim poljoprivrednimgospodarstvima. Dodjela tih nepovratnih sredsta-va uvjetovana je i prihva}ena poslovnim planomod komercijalne kreditne institucije, a dodjelji-vala bi se postotkom od ukupne investicije ilikredita uz utvr|enu minimalnu razinu investicijei maksimalna nepovratna sredstva.

-- mmooddeell ppoottppoorree ddoohhoottkkuuSelja~ka nekomercijalna gospodarstva pri-

mala bi godi{nje utvr|en fiksni iznos, npr. 200KM dohodovne potpore za svakog ~lana koji ugodini podno{enja zahtjeva ima status mirovin-skog osiguranika u svojstvu poljoprivrednika inajmanje 55 godina ìvota. Pravo na dohodovnupotporu prestaje u trenutku kada korisnik stekneuvjete za starosnu mirovinu. Cilj ove potpore jezbrinjavanje mladih konkurentnih poljoprivred-nih gospodarstava i osiguranje boljeg ìvotnogstandarda njegovim ~lanovima.

-- mmooddeell rruurraallnnoogg rraazzvviittkkaaOvim programom sufinanciraju se razvojni

projekti jedinica lokalne uprave koji se odnose naodrìvi ruralni razvitak. Temeljni na~in djelovanjaje udruìvanje sredstava iz prora~una Federalnogministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva sa sredstvima ùpanija, lokalne zajed-nice, korisnika i drugih mogu}ih izvora finan-ciranja, inozemna donacija, tehni~ka pomo} i sl).

Pored navedenih mjera, bilo bi neophodnopokrenuti niz projekata u slijede}im podru~jima:

- obnovi i razvitku sela,- o~uvanju kulturnog blaga,- potpori investicijama na poljoprivrednim

gospodarstvima,- {kolovanju, prekvalifikaciji i obuci,- mjerama ure|enja zemlji{ta,- promociji ruralnog turizma i tradicionalnih

ruralnih obrta,- promociji kvalitetnih doma}ih proizvoda,17. da zaìvi savjetodavna i sto~arsko-selek-

cijska slu`ba;18. broj robnih grani~nih prijelaza svesti na

devet do 10 kako bi se mogla obavljati bolja kon-trola uvoznih proizvoda, a za ìve ìvotinje dabudu samo dva grani~na prijelaza.

EE.. LLAASSII]]


Poljoprivreda, prehrambena i duhanska industrija

Mjere za pobolj{anje stanjaNa sastanku Udruènja poljoprivredne, prehrambene iduhanske industrije i vodoprivrede, odrànom 21. 12.2003. godine razmatrana je aktuelna situacija i problematika poslovanja u ovoj oblasti. Tom prilikom~lanovi ekspertne grupe su usvojili odre|ene prijedloge izaklju~ke ~ijom realizacijom bi se moglo, u zna~ajnojmjeri, popraviti stanje u poljoprivredi, prehrambenoj iduhanskoj industriji

88

Skupu se obratio Hrvoje [unji}, novi {ef Predstavni{tvaFabrike duhana Sarajevo za Hercegovinu. Izvr{na direktori-ca za komercijalne poslove FDS-a Zrinka Pu{~ul govorila jeo problemima u proizvodnji i prodaji cigareta, te o samompoduze}u.

FDS je jedan od najstarijih industrijskih kolektiva, kojineprekidno radi 123 godine. Iz godine u godinu ova tvorni-ca postiè zna~ajne rezultate u poslovanju. Njeni proizvodizadovoljavaju sve svjetske standarde, a zna~ajan je i rast pro-daje. Izvozi u Crnu Goru, Kosovo, Srbiju, Albaniju, a uskoro}e se na}i i na trì{tu Makedonije. Za FDS je, kao najstarijegi najja~eg proizvo|a~a cigareta u BiH, vezano od 60 do 70odsto kompletne potro{nje cigareta u BiH. Taj veliki posto-tak se uspio ostvariti znanjem i stru~no{}u kako u tehni~ko-tehnolo{kom smislu tako i na sektoru marketinga. Generalnidirektor FDS [efik Lojo istakao je �da je BiH trì{te najobi~nijipropuh i nije za{ti}eno nikakvim zakonima�. Iste akcize(tro{arine) imamo i na doma}e i na uvozne cigarete, {to usvijetu nije slu~aj. U BiH moè uvoziti svatko {to god ho}e ikoliko ho}e, bez ikakve kontrole kvalitete. Sve dràve zah-valjuju}i duhanskoj industriji dobro pune prora~un i zato je iza na{u va`no da se uklone ove anomalije.

O degustaciji nove cigarete govorili su Orhan Robovi},rukovoditelj nabave duhana FDS-a, i prof. dr Jure Beljo saDuhanskog instituta iz Zagreba. Robovi} je istakao kako seFDS ljudima i ovom podru~ju oduùje na najbolji na~in, a toje otkupom duhana. To rade dugo godina i jedini su u BiH iokruènju koji kupuju hercegova~ki duhan.

Duhanari se bore s nizom problema. Jedan od goru}ihjeste premija i ukoliko je poljoprivredni proizvo|a~i ne dobi-ju za ovu proizvodnju, ona }e se ugasiti.

Nagra|eni najbolji i najve}i proizvo|a~i hercegova~kog�ùtog zlata� su:

\or|e Mari} iz Ljubinja, Smajo Selimi} i MilenkoMilanovi} iz Stoca, Ivan Kolobari} iz Gruda, te jedini proiz-vo|a~ iz îtluka Stipe Vasilj.

Priznanja su dobili i Duhanska stanica Ljubinje kao Akupac, koja prodaje pet tona duhana u isto~noj Hercegovinii tvrtka Tu{up îtluk - Mostar za istu prodaju u zapadnojHercegovini. U afirmaciji Fabrike duhana Sarajevo i njezinihproizvoda goleme zasluge imaju i znanstvene institucije:Duhanski institut Zagreb, za {to je nagradu primio prof. drJure Beljo i Duhanski institut Mostar, za {to je nagradu dobioprof. dr Jakov Pehar.

Miro Bandi} iz Gruda je, u ime Duhanskih stanicaHercegovine, direktoru [efiku Loji uru~io umjetni~ku sliku smotivima duhana u Hercegovini, za sve ono {to je do sadaova tvornica uradila za duhansku proizvodnju i otkupduhana u Hercegovini, kao i Valentin ]ori} u ime HKKHercegovina îtluk.

EErriinnaa LLAASSII]]


Veliki skup duhanara u Ljubu{kom

Dodijeljena priznanja i nagrade Svake godine u prosincu, u organizaciji �Fabrike duhana Sarajevo�, okupe se duhanari Hercegovinei Dalmacije u Ljubu{kom kako bi promovirali rezultate postignute u staroj i najavili novu poslovnugodinu. Tako je bilo i ovaj, sedmi, put. U nazo~nosti 350 sudionika predstavljena je i degustirananova cigareta Fabrike duhana Sarajevo �aura super lights�, a mnogi proizvo|a~i, kupci i djelatniciFDS-a, dobili su i prigodne nagrade i priznanja

Nafta

Primjena poreskih olak{ica^lanovi Sekcije prometnika naftnih derivataodràli su, krajem januara, radni sastanak sapredstavnicima resornih ministarstava i Upraveza indirektno oporezivanje na kome su usvojenislijede}i zaklju~ci:

1. Zbog razli~itog tuma~enja Ministarstva vanjskih poslovaBiH i Federalnog ministarstva finansija Zakona o posebnomporezu na naftne derivate i Be~ke konvencije o diplomatskimodnosima nastali su veliki problemi za uvoznike naftnih deriva-ta koji vr{e uvoz za potrebe stranih diplomatsko - konzularnihmisija. Na prijedlog predstavnika Federalnog ministarstva finan-sija Hajrudina Hadìmehanovi}a, prihva}en je zaklju~ak dastru~njaci iz dva spomenuta ministarstva i carine, do 23. 01.2004. godine odrè sastanak na kojem }e usuglasiti tuma~enja idati jedinstvene instrukcije carinarnicama, kako bi se omogu}ionormalan protok pri uvozu naftnih derivata namijenjenih diplo-matsko - konzularnim misijama u BiH.

2. U vezi sa stupanjem na snagu ugovora o slobodnoj trgovi-ni, ~lanice ove Sekcije insistiraju na prihvatanju na{eg prijedloga,iznesenog vi{e puta u protekle tri godine (posljednji put u na{emdopisu broj: PKF-907-1/03 od 09. 12. 2003. godine pod ta~kom 5).U ovom prijedlogu zahtijeva se ukidanje carine na naftne derivatei pove}anje akcize za pribli`no isti iznos (0,05 KM/litru). Ovim bise doveli u ravnopravan poloàj isporu~ioci naftnih derivata i izzemalja sa kojima BiH nema potpisane ugovore o slobodnojtrgovini, a BiH bi, umjesto susjednim dràvama, ostalo preko 50miliona KM za oboga}ivanje budèta. Ovakav prijedlog podràvai Grupacija za naftne derivate na nivou cijele BiH.

3. Zbog onemogu}avanja {verca bijelim {piritom, koji jeo~igledno prisutan, jer se uvoze velike koli~ine ovog derivata,traìmo da se, u zavisnosti od realnih potreba regularnih kori-snika bijelog {pirita, uvedu kontingenti za uvoz.

Ako ovo rje{enje ne moè dobiti podr{ku, onda predlaèmoda se i bijeli {pirit optereti svim da`binama kao i goriva, a da sereguli{e na~in subvencioniranja privrednih subjekata koji ovajderivat koriste u procesu proizvodnje na sli~an na~in kao i za lo` -ulje.

4. Zbog komplikovane procedure u me|uentitetskomprometu naftnih derivata, kao i razli~itih kriterija za kvalitetdoma}ih i uvoznih derivata, me|uentitetski promet se gotovo ine obavlja, ~ime je naro~ito pogo|ena jedina doma}a rafinerijau Brodu. Zato predlaèmo da se ubrza zaìvljavanje Zakona oindirektnom oporezivanju, a do tada da poreske uprave obaentiteta, uz pomo} predstavnika Grupacije nafta{a na nivou BiH,maksimalno pojednostave proceduru i time omogu}e normalanme|uentitetski promet naftnih derivata.

VVaa`̀nnoo jjee nnaappoommeennuuttii ddaa oovvaakkvvoo rrjjee{{eennjjee mmoo`̀ee ddaa uusslliijjeeddiitteekk nnaakkoonn {{ttoo vvrriijjeeddnnoosstt ccaarriinnee bbuuddee pprreettvvoorreennaa uu aakkcciizzuu.. UUpprroottiivvnnoomm,, ppoojjeeddnnoossttaavvlljjeennjjee oovvee pprroocceedduurree nniijjee pprriihhvvaattlljjiivvoo..

99


- Promet na Berzi - rekao je Ba{i} - gotovo jeutrostru~en u odnosu na prethodnu godinu, nastavl-jena je registracija dioni~kih dru{tava i dionica,vr{ene su nove emisije dionica, PIF-ovi su radili nakonsolidaciji svojih portfolija, zapo~eta su korpora-tivna prestrukturiranja i procesi preuzimanja, inau-gurisani su prvi investicijski savjetnici, znatno jepove}ana transparentnost rada kompanija krozobjavljivanje izvje{taja o poslovanju, unaprije|ena jeregulativa i dr. I u 2003. godini dionice su bile jedinimaterijal koji se emitovao i prometovao na trì{tu.Iako najavljivane, nije bilo emisija dràvnih, ni kor-porativnih obveznica ~ime je trì{te svedeno samo navlasni~ke vrijednosne papire. Najve}i broj emitenatai emitovanih dionica je rezultat privatizacije, tako daje u registar emitenata lani upisano 110 novih saukupnim kapitalom od oko 781,5 miliona KM.

Strukturu emitenata vrijednosnih papira u FBiH,31. decembra 2003. godine, ~ine 672 dioni~kadru{tva sa oko 8,5 milijardi KM nominalne vrijed-nosti dionica. U strukturi emitenata dionica domi-nantni su oni �po sili zakona�, odnosno privrednadru{tva iza{la iz privatizacije, na jednoj strani, tebanke, osiguravaju}a dru{tva i PIF-ovi, kojima je pozakonu dioni~ko dru{tvo obavezni oblik organizo-vanja, na drugoj. I po osnovnom kapitalu prednja~eprivatizirana dioni~ka dru{tva na koje otpada ne{tovi{e od polovine ukupnog kapitala, a slijede PIF-ovi, te banke i osiguravaju}a dru{tva. Lani je trì{tekapitala u Federaciji BiH zabiljeìlo porastaktivnosti, posebno u pogledu ostvarenog prometana Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira, ali iprometa vrijednosnim papirima koji se odvijaoizvan berze. Ukupna vrijednost prometa na trì{tuvrijednosnih papira u FBiH u 2003. godini iznosila

je vi{e od 183 miliona KM, a prometovano je sagotovo 30 miliona dionica.

Dominantno u~e{}e u ukupnom prometu zauzi-ma promet ostvaren na berzi - oko 119 miliona KMi 25,4 miliona dionica, dok na promet vrijednosnimpapirima kojima se ne trguje na berzi otpada oko 52miliona KM i 1,5 miliona dionica, a u provedenimtender ponudama je prometovano 2,4 miliona dion-ica ukupne vrijednosti preko 13 miliona KM. NaSarajevskoj berzi trenutno trguje 14 brokerskih ku}a(~etiri dozvole su izdate lani) ~lanica berze u kojimasu zaposlena 24 ovla{tena brokera, a dvije nove bro-kerske ku}e su u postupku izdavanja dozvola.

- Iako je pro{le godine ostvaren snaàn rastprometa, osnovna karakteristika trì{ta je, ipak, nje-gova nedovoljna likvidnost i niska tr`na kapital-izacija. Izdvaja se desetak dionica kompanija sakojima se redovno trguje i za kojima je tra`nja znat-no ve}a od ponude, dok se dionicama drugih kom-panija, koje se nalaze na slobodnom trì{tu, trgujerijetko. Kad se i dogodi trgovina tim dionicama, onaje naj~e{}e rezultat dogovora van berze, izme|upoznatog kupca i prodavca, nakon ~ega se trgovan-je samo formalno obavi na berzi - istako je Ba{i}dodaju}i da su glavni kupci dionica strana fizi~ka ipravna lica iz Slovenije i Hrvatske koji kupuju dion-ice PIF-ova i perspektivnih kompanija. DionicamaPIF-ova se aktivno trgovalo na berzi, fizi~ki obimprometa ~ini gotovo 80 odsto od ukupnog brojatransakcija i dvije tre}ine od ukupnog broja dionicakojima se trgovalo na berzi. Me|utim, zbog rela-tivno niske cijene dionica PIF-ova, vrijednostprometa ~ini samo 27 odsto ukupne vrijendostiprometa. Ba{i} je kazao da je u toku pro{le godineobavljen drugi redovni nadzor kod sedam dru{tava iprivatizacijskih investicionih fondova kojim oniupravljaju, koji je imao za predmet njihovu su{tinuposlovanja. Konstatovana su bitna pobolj{anja uodnosu na prvi nadzor, ali i utvr|eni odre|eninedostaci i poduzete odgovaraju}e mjere iznadle`nosti Komisije. Kod brokerskih ku}a jeutvr|en odre|eni broj nedostataka, naloène mjereza njihovo otklanjanje, te izre~ene mjere za odgov-orna lica u brokerskim ku}ama. Na osnovu indicijao mogu}em kr{enju propisa obavljen je i vanredninadzor u osam slu~ajeva, od kojih su {est okon~anii izre~ene odgovaraju}e mjere.

- Planirane aktivnosti za ovu godinu - kazao jeBa{i} - bi}e usmjerene na daljnji razvoj trì{ta kap-itala i integraciju ekonomskog prostora u na{ojzemlji kroz nadzor primjene propisa iz oblasti trì{takapitala, iniciranje prema nadle`nim organimadono{enja odgovaraju}ih izmjena i dopuna sistem-skih zakona, harmonizaciju propisa izme|u dvaentiteta u cilju stvaranja jedinstvenog ekonomskogprostora u BiH, te stvaranjem pretpostavki za emisi-ju i promet novog trì{nog materijala, posebnoobveznica. (FENA)

Razvoj trì{ta vrijednosnih papira u FBiH

Utrostru~en promet na BerziTrì{te vrijednosnih papira nastavilo se razvijati i u 2003.godini koja se moè posmatrati kao daljnji iskorak uuspostavi i stabilizaciji trì{ne infrastrukture, istakao je, 14.januara, na godi{njoj konferenciji za novinare predsjednikKomisije za vrijednosne papire Federacije BiH Edib Ba{i}

Zakon o ste~aju

Utvr|en nacrt izmjenaZastupni~ki dom Parlamenta Federacije BiH, 14. 01. 2004. godine,

prihvatio je Nacrt zakona o izmjenama Zakona o ste~ajnom postupku.Ovaj zakon je bio upu}en u parlamentarnu proceduru u formi prijedlo-ga, ali su ga oba doma Pralamenta FBiH vratila u formu nacrta.

Izmjene Zakona o ste~ajnom postupku predvi|aju da danomotvaranja ste~ajnog postupka prestaju ugovori o radu uposlenikaste~ajnog du`nika. Ve}ina zastupnika traìla je da budu za{ti}eni radni-ci koji }e do}i pod udar ovog zakona, i koji }e ostati bez posla, pa jeVlada FBiH obavezana da prilikom izrade prijedloga Zakona oste~ajnom postupku predloì Parlamentu program mjera za pobolj{anjesocijalne sigurnosti nezaposlenih. MM.. II..

1100


Osnovni cilj Projekta je pobolj{anje kvalitetaokoli{a i stvaranje ekonomskog podsticaja zaindustrijski razvoj. U tom smislu je i P/GKFBiH,u suradnji sa COOR-om, u~estvovala i u orga-niziranju promocije projekta �îstija proizvodn-ja� u Tvornici dalekovodnih stubova u Sarajevu,kao i interaktivnoj kombinaciji predavanja idemonstracionih projekata u industrijama, podnazivom �Trening trenera�.

Su{tina ~istije proizvodnje je da se, preven-tivnim djelovanjem, maksimalno iskoristeograni~eni resursi, a gubici i otpadni tokovisvedu na najmanju mjeru.

Stoga je za svaku pohvalu realizacija projek-ta u @ica d.d. Sarajevo �Zamjena pripremepovr{ine ìce za izvla~enje hemijskim -mehani~kim - pjeskarenjem�.

U Fabrici je identificiran problem koji seogledao u enormnoj potro{nji vode (a time ivelikoj koli~ini proizvedene otpadne vode kojutreba zbrinuti), energenata, mazivih sredstava isli~no.

Poslije ura|ene detaljne analize tehnolo{kogprocesa, utvr|eno je da se najvi{e finansijskihsredstava izdvaja za hemijsku pripremupovr{ine ìce za izvla~enje, a da se, istovre-meno, stvara ogromna koli~ina otpadne vodekoju poslije treba pre~istiti kako bi se moglaispustiti u vodotok.

Iz navedenih razloga menad`ment firme jedonio odluku da se uvede novi tehnolo{ki procesu pripremi povr{ine ìce za mehani~ko izvla~e-nje, tzv. pjeskarenje za one kvalitete i programeza koje ih je mogu}e uvesti. Po analizi koju jeprezentirao dipl. in`. Zajko Omerbegovi}, koji jeneposredno i u~estvovao u realizaciji Projekta,primjena novog sistema firmi donosi finansijskuu{tedu od 288.000 KM godi{nje. Ovom trebadodati i druge koristi: potaknuta inovativnost,efikasnost, ravnopravniji poloàj na trì{tu, teokoli{nu i marketin{ku korist.

Ova kompanija nije se zadràla samo narje{enju ovog problema, nego èli i}i i dalje.

Ponukani seminarom �Okoli{no dijagnostici-ranje i definiranje mogu}nosti za smanjenjezaga|ivanja�, njeni stru~njaci predlaù da seformiraju regionalni centri za preradu otpada pogranama industrije. Dat je i konkretan prijedlogda se u okviru @ica d.d. Sarajevo vr{i preradakiselina, jer za to postoji dugogodi{nje iskustvo,kao i postrojenja koja bi trebalo reparirati.

P/GKFBiH daje punu podr{ku ovakvojprivrednoj inicijativi tim vi{e {to ovakva rje{enja,uz po{tivanja propisa, donose i odre|enu dobit.Stoga i zajedni~ko postrojenje (kapacitet) ne bitrebalo biti u granicama bilo kakve dru{tveno-politi~ke zajednice (kantona), nego ekonomijatreba da odredi njegovu lokaciju i kapacitet.Ova inicijativa ima svoje upori{te i u tome da jeu okviru prakse upravljanja otpadom zadatakdràve samo regulisanje sakupljanja, prijevoza itretmana komunalnog otpada, a da je industrijs-ki otpad u nadle`nosti privrede.

NN.. [[.. -- MM..

@ica d.d. Sarajevo - Implementacija projekta

�Ja~anje kapaciteta za primjenu ~istijeproizvodnje u BiH�

P/GKFBiH se od pro{le godine, uz suradnju sa Centrom zaokoli{no odrìv razvoj (COOR), nastoji aktivno uklju~iti uovaj projekat, podr{kom privrednim subjektima koji gaèle implementirati

Osniva~ka skup{tina

Gransko udruènje energetike irudarstva

U Tuzli je, 13. januara, odràna Osniva~kaskup{tina Granskog udruènja energetike,rudarstva i industrije Kantonalne privrednekomore Tuzla. Za predsjednika Granskogudruènja, u ~ijem su sastavu gospodarski sub-jekti ~ija je osnovna djelatnost proizvodnja elek-tri~ne energije, ugljena, kemijskih proizvoda,prerada plastike, proizvodnja i montaà metalnih

proizvoda, proizvodnja strojeva i ure|aja bezobzira na oblik vlasni{tva, izabran je Rifatâmpara. Kako je re~eno, Udruènje }e svojeaktivnosti posebno usmjeriti na prikupljanjeinformacija vezanih za problematiku poslovanjas ciljem stvaranja boljih uvjeta privre|ivanja,predlaganja mjera za olak{ice u poslovanju~lanova Udruènja, te na uskla|ivanju me|usob-nih interesa i definiranju zajedni~kih stavovaprema dràvnim i federalnim organima, institu-cijama i drugim partnerima. Jedna od aktivnostiUdruènja jeste i suradnja sa nadle`nim federal-nim i dràvnim organima na pripremi idono{enju zakonskih i drugih propisa i mjeraekonomske politike koji se ti~u poslovanja.(FENA)

1111


Nakon pozdravnog obra}anja Ismeta Pa{ali}a,predsjednika Privredne komore USK-a, medijatorsastanka, predstavnik Privredne/Gospodarskekomore Federacije BiH prezentirao je dokumenatStrate{ki pravci razvoja MEI u FBiH. O dokumentusu govorili i koautori: Zlatan I{tvani}, direktorMetalinvest Jajce, Azra ôli}, izvr{ni direktorFederalne investicijske banke, i ]azim Talam, koordinatorFederalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Svi prisutni bili su jedinstveni u ocjeni da je dokumentizraz potrebe privrednika ovog segmenta industrije i da jeo~igledno da su u njegovoj izradi u~estvovali sami privredni-ci. Uslijedile su i sugestije, konstatacije, pimjedbe i prijedlozi:

- Potpuna je dezorganizacija u privredi;- Dràva je ta koja treba stvarati ambijent, a ona ga ne

stvara;- Niko ne prati zbirno plasiranje kreditnih sredstava, nji-

hov utro{ak i povrat;- Nema stimulansa za nove proizvode (primjera radi:

Elektrouniverzal je proizveo novi stabilizator, ali sa ogrom-nim pote{ko}ama);

- Treba akcentirati restruktuiranje ili reinìnjering;- Dokument je oslikao postoje}e stanje i dao smjernice

za rje{avanje, {to je u domenu dràve;- Vlast treba da pomogne i drugim sektorima da urade

ovakvu strategiju, a i drugi entitet treba uklju~iti u oveaktivnosti;

- Logi~no bi bilo da, ako imamo vlastite prirodne ener-getske resurse, i cijena tih energenata bude nià;

- Trgovinski ugovori sa susjednim zemljama imaju {tetneposljedice;

- Neprimjerna je carinska politika;- Ozbiljniji su lobiji stranih nego doma}ih proizvo|a~a u

vlastitoj ku}i;- Prodaja preduze}a preko stranih eksperata i strate{kim

investitorima nije dala dobre rezultate;- Daje se podr{ka privrednim komorama FBiH i USK-a.U organizaciji P/GKFBiH odràno je i edukativno preda-

vanje o klasterima: �Organizacijski grozdovi (clusteri) uulozi podizanja konkurentske prednosti industrije iregiona�. Predava~ je bio Ernest Vla~i}, menadèr firmeEVASYIS d. o.o. iz Zagreba. Objasnio je ulogu clustera u pri-padaju}oj industriji (razvojnu, marketin{ku, finansijsku, sav-jetodavnu funkciju u industriji - uslugama, unutar kojihdjeluju); primjere klasteringa u bliòj regiji i osvrnuo se natrenutne mogu}nosti organiziranja klasteringa u FBiH.

Dogovoreno je da }e se organizirati okrugli sto omogu}im vidovima organiziranja privrednih subjekata (clus-tering, strukovni savez ili interesna grupacija ), te }e ova temaponovo biti na dnevnom redu. NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

Unsko-sanski kanton

Prezentacija Strate{kih pravaca razvoja MEI FBiHPosljednja u nizu planiranih aktivnosti,vezanih za prezentaciju Strategije metalske i elektroindustrije FBiH, odrànaje u Biha}u, 19. 12. 2003. godine, zaprivrednike Unsko-sanskog kantona, a usuradnji sa Kantonalnom privrednomkomorom

Seminar na Jahorini

Promoviranje klastera u BiHU organizaciji GTZ-a, na Jahorini, je odràn seminar

�Promoviranje klastera u BiH� za ciljne grupe:tekstl/koà/obu}a, drvo/namje{taj, dobavlja~i automo-bila i poljoprivrede.

Cilj je bio pokazati {to je to klaster i njegove pre-dnosti u radu u navedenim oblastima.

Klaster je grupa poduze}a i organizacija, koja,me|usobnim umreàvanjem i kontaktima, pobolj{avasvoj nastup na trì{tu i postiè konkurentsku prednost,odnosno vi{ak vrijednosti.

Postoji vi{e vrsta klastera:- horizontalni - partneri u istom nivou u lancu

stvaranja dodatne vrijednosti;- vertikalni - partneri u piramidi dobavlja~a;- regionalni - partneri u privrednom sektoru;- klasteri u bran{i - partneri u specifi~nom polju

djelovanja;- poduzetni~ki - partnerstva u/sa poduze}ima;- me|unarodni - partneri u preklapaju}im mreàma

klastera.Da bi se ostvario rad u njima, treba odrediti

u~esnike:A. NOSILAC / menad`ment;B. PARTNERI / industrija, davaoci usluga, trgovina,

nauka, politika, udruènja, institucije;C. DAVAOCI USLUGA / IT- tehnika, proizvodnja

ma{ina i alata, partneri za kvalificiranje banke, medijskeku}e, kvalitet;

D. GREMIJI / odbor klastera, nau~no pra}enje, ekspe-rtni tim.

[[.. AA..

1122

Industrijska proizvodnjave}a za 4,8 posto

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u2003. godini u odnosu na prethodnu godinuve}a je za 4,8 posto, saop}io je, 19. janu-ara, na konferenciji za novinare pomo}nikdirektora Federalnog zavoda za statistikuKre{imir Krmpoti}

Industrijska proizvodnja u decembru 2003. godineu odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca pro{legodine ve}a je za 7,8 posto, a u odnosu na novembariste godine ve}a je za 13 posto.

Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnos-ti, u pro{loj godini u odnosu na 2002., industrijskaproizvodnja u podru~ju prera|iva~ke industrije ve}aje za 5,2 posto, u podru~ju rudarstva ve}a je za 4,6posto, a u podru~ju snabdijevanja elektri~nomenergijom, gasom i vodom manja je za 0,6 posto.

Pro{le godine ostvaren je izvoz iz FBiH u vrijed-nosti 1.812.939.000 KM, {to je za 19,7 posto vi{e uodnosu na prethodnu godinu, dok je ostvareni uvozu tom periodu iznosio 5.769.645.000 KM, {to je za 2,8posto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine.

Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u pro{lojgodini iznosi 31,4 posto.

Posmatrano po zemljama namjene, odnosno pori-jekla, u tom periodu najvi{e se izvozilo u R Hrvatsku,u vrijednosti 361.605.000 KM, {to je 19,9 posto odukupnog izvoza; najvi{e se i uvozilo iz Hrvatske, uvrijednosti 1.114.813.000 KM, {to je 19,3 posto odukupnog uvoza.

U decembru pro{le godine iz FBiH u RepublikuSrpsku prodato je robe u vrijednosti 22.808.071 KM,{to predstavlja pove}anje za 7,9 posto u odnosu nanovembar te godine i pove}anje za 20,6 posto uodnosu na isti mjesec prethodne godine.Istovremeno, iz RS nabavljeno je robe u vrijednosti od5.917.728 KM , {to predstavlja pove}anje za 20 postou odnosu na prethodni mjesec iste godine ipove}anje za 6,1 posto u odnosu na isti mjesec pro{legodine. (FENA)


Ugostiteljstvo i turizam

U FBiH u novembru vi{eleàja, a manje gostiju

Federaciju BiH u novembru 2003. godine posjetilo je14.228 turista ili 5,8 posto manje u odnosu na isti mjesec2002. godine.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ost-vareno je 24.870 no}enja, {to je manje u odnosu nanovembar 2002. za 10,7 posto.

U FBiH kapaciteti u turizmu u novembru 2003. godine

iznosili su 10.354 leàja ili 10,3 posto vi{e nego godinuranije.

Polaze}i od zna~aja turizma kao privredne grane urazvoju ukupne ekonomije FBiH, Vlada FBiH ocijenila jepotrebnim da se sada{nji naziv Federalnog ministarstvatrgovine, koje je i nadle`no za oblast turizma, promijeni uFederalno ministarstvo trgovine i turizma.

Zbog obimnosti materije, Nacrtom zakona o turisti~kojdjelatnosti, koji je Vlada FBiH poslala u parlamentarnuproceduru, predvi|eno je da turisti~ka djelatnost budeure|ena zasebno od ugostiteljstva za razliku od dosa-da{nje prakse. (FENA)

Statistika

Potro{a~ka korpau FBiH 456,81 KM

Sarajevo, 19. januara - Potro{a~kakorpa u Federaciji BiH u decembrupro{le godine iznosi 456,81 KM, {to je za0,28 KM ili za 0,1 posto manje u odnosuna novembar.

Prema podacima Federalnog zavodaza statistiku, za potro{a~ku korpu je udecembru najvi{e trebalo izdvojiti uMostaru 517,19 KM, zatim u [irokomBrijegu 510,65 KM, a najjeftinijapotro{a~ka korpa je bila u Zenici 399,38KM, s tim da je u Zeni~ko-dobojskomkantonu zabiljeèna i najmanja prosje~naispla}ena neto-pla}a u FBiH.

Prosje~na mjese~na ispla}ena netopla}a po zaposlenom za novembar 2003.u FBiH iznosila je 528,19 KM.

Najvi{a prosje~na ispla}ena neto-pla}a zabiljeèna je u Kantonu Sarajevo iiznosila je 645 KM, zatim u Hercegova-~ko-neretvanskom kantonu 609 KM, anajnià prosje~na ispla}ena neto-pla}azabiljeèna je u Zeni~ko-dobojskom kan-tonu 419,10 KM.

U FBiH u novembru 2003. penzije suispla}ene za 286.208 penzionera, a pros-je~na ispla}ena penzija iznosila je 199,39KM.

Ukupan broj zaposlenih, premakadrovskoj evidenciji, u novembru pro-{le godine na podru~ju FBiH je 387.679osoba, {to zna~i da je nivo zaposlenosti utom mjesecu dostigao 61,4 posto nivoa iz1991. godine.

Prosje~na stopa nezaposlenosti uistome mjesecu bila je 43,9 posto; evi-dentirane su 303.454 osobe koje traèzaposlenje.

Krajem novembra pro{le godineposlovni subjekti iskazali su potrebe za1.119 radnika, tako da je na jednu prijavupotreba za radnicima u novembru bio 271radnik koji je traìo zaposlenje. (FENA)

1133


RReeddaakkcciijjii GGllaassnniikkaa

Odgovor na Va{e pisanje u listu Glasnik broj15 decembar/prosinac 2003. godine pod naslovomSeminar �Pomo} pri dobivanju CE znaka� - CEznak u BiH posjeduje samo velikokladu{ka firmaSANITEKS, {to nije istina i ~ime su povrije|enana{a prava na kori{tenje CE znaka, jer je to, ipak,izjava zvani~nog eksperta EU-a u BiH. ShodnoZakonu o {tampi, zahtijevamo demanti na{imdopisom kojeg dostavljamo u prilogu.

Cijenjeni privrednici/gospodarstvenici u BiH,U duhu pozitivnog informiranja privredni-

ka/gospodarstvenika koristimo prigodu da po neznam koji put demantiramo gospodina Marinko-vi}a, namje{tenika - eksperta EU u BiH, da pre-kine iznositi neistine o posjedu prava na kori{tenjeCE znaka.

CE znak je znak sigurnosti i sti~e se na opremukoja je certificirana od EU verificiranih institucijai oprema sa CE znakom moè se staviti na trì{teEU bez bilo kakvih dodatnih atestiranja ili tomesli~no.

Firma GRIZELJ d.d. i k}erka firma ITG d.o.o.- obje iz Sarajeva - kao i k}erka firma ITGWärmetechnik GmbH iz Be~a su certificirale 98proizvoda kod me|unarodnih certifikacijskihinstitucija RWTÜV iz Essen-a i DVGW iz Bona,~iji certifikati vrijede u 18 zemalja ~lanica EU-a.Ovih dana o~ekujemo pravo kori{tenja CE znakana jo{ pet proizvoda. Gospodin Marinkovi},koriste}i promid`bu kroz P/GKFBiH i nude}iKNOW HOW za podsticaj izvozu, tro{i novac ivrijeme privrednika/gospodarstvenika prodaju}iim neistine i nude}i svoje usluge, za skupe novce,koje nisu u stanju realizirati. Jer, ako je po rije~imagospodina Marinkovi}a samo, uz njegovu asisten-ciju, Saniteks postao nosilac prava na kori{tenjeCE znaka na samo 1 (jedan) proizvod, to moè bitivrlo kvalitetno mjerljiv rezultat njegovoguspje{nog vi{egodi{njeg rada na edukaciji bh.privrednika/gospodarstvenika i certifikaciji bh.proizvoda.

Gospodin Marinkovi} ve} niz godina pri~a idrì �tezge�, uz kvalitetnu i visoku ekspertnuapanaù, oko promid`be neke standardizacije, za{to i u mati~noj ku}i ima zna~ajna primanja, a unjoj nije ni{ta u~inio da na{e institucije dobijume|unarodnu verifikaciju i akreditaciju pa da nemoramo pla}ati veliku koli~inu novca europskiminstitucijama za certificiranje kada imamo pamet ugospodinu Marinkovi}u, kao i u njegovoj biv{ojinstituciji - Institut za standardizaciju, mjeriteljst-vo i intelektualnu svojinu na nivou BiH i da svo-jim zalaganjem pomogne da zaìvi u obna{anjuzakonom potrebne funkcije.

GRIZELJ d.d. SarajevoITG d.o.o. Sarajevo

ITG Wärmetechnik GmbH Be~

Seminar �Pomo} firmama pri dobijanju CE znaka�

Reagovanje

Firma ITG d.o.o. Sarajevo, kao i ITGWärmetechnik GmbH Wien, Austria, su k}erkefirme GRIZELJ d.d. Sarajevo i u posjedu certi-fikata i prava na kori{tenje CE znaka za sljede}eproizvode:

Toplovodni kotlovi ITG d.o.o. Sarajevo radnetemperature 110 0C, radnog tlaka 5 bara, certificiraniod DVGW-a (29 stavki).

Omek{iva~i vode ITG d.o.o. Sarajevo na bazijono izmjene, certificirani od RWTÜV-a (11 stavki).

Split filter sistemi ITG d.o.o. Sarajevo za filtri-ranje toplovodnih i vrelovodnih sistema centralnoggrijanja, certificirano od RWTÜV-a (5 stavki).

Ekspanzioni moduli ITG d.o.o. Sarajevo zainstalacije centralnog grijanja, toplovodnih,vrelovodnih sistema i za toplinske podstanice, certi-ficirano od RWTÜV-a (15 stavki).

Infragasne grijalice GRIZELJ d.d. Sarajevo zazagrijavanje visokostropnih i lo{e izoliranih prosto-ra, certificirano od DVGW-a (5 stavki).

Toplovodni kotlovi ITG Wärmetechnik GmbHWien, Austria radne temperature 1100C, radnogtlaka 5 bara, certificirani od DVGW-a (28 stavki).

Infragasne grijalice ITG Wärmetechnik GmbHWien, Austria, za zagrijavanje visokostropnih i lo{eizoliranih prostora, certificirano od DVGW-a (5stavki).

Ukupno sa dana{njim danom, 14. 01. 2004.,imamo 98 proizvoda na koje je ste~eno pravo sti-canja CE znaka koji vrijedi u 18 zemalja ~lanica EU.

Vi{e tehni~kih detalja o proizvodnim programimamoète na}i na web adresama: www.grizelj.com,www.itgkotao.com, www.itgwien.com

Moram naglasiti da je u svim proizvodimautkana pamet i struka na{ih uposlenika i da ni zajedan proizvod nije pla}ena licenca.

Sve tri firme su u posjedu certifikata EN ISO9001:2000 i EN ISO 14001, a auditi su objavljeni odTÜV CERT Essen, Njema~ka.

U prethodnom broju �Glasnika� objavljena je Onasina vijest oodrànom seminaru pod nazivom �Pomo} firmama pri dobija-nju CE znaka� na koju je stiglo reagovanje firme GRIZELJ d.d.Sarajevo. Uz napomenu da je Redakcija Glasnika samo preni-jela ono {to se de{avalo i {to je re~eno na pomenutom semi-naru, u cijelosti objavljujemo reagovanje firme Grizelj. Moramo ista}i da cilj pisanja u Glasniku i jeste informisanjeprivrednih subjekata, ~lanova Komore, o pozitivnimdostignu}ima i razvoju bh. firmi me|u kojima se isti~eDioni~ko dru{tvo Grizelj Sarajevo.

1144


Tvornica higijenskog papira Prodex

U 2004. godini tri noveproizvodne linije

- Tvornica higijenskog papira Prodex d.o.o. iz Gruda planira unarednoj godini pro{iriti asortiman svojih proizvoda pokretanjemproizvodnje vla`nih maramica, higijenskih uloàka i pelena - izjavio jedirektor Petar ]orluka.

Realizacija tri nove proizvodne linije, u koje }e biti uloèno ~etiri dopet miliona maraka, odvija}e se postepeno tokom cijele godine, a novemoderne ma{ine za proizvodnju ovog higijenskog materijala poti~uprete`no iz [vicarske i Njema~ke.

Direktor Prodexa je poslovnu 2003. godinu ocijenio uspje{nom, jersu Prodexovi proizvodi ve} prihva}eni na trì{tu cijele BiH. Uzpove}anje proizvodnje u narednom periodu namjeravaju pove}ati iizvoz, koji je pro{le godine iznosio oko 50 odsto.

- Kada je u pitanju izvoz, prijatno smo iznena|eni plasmanom na{ihproizvoda na trì{tu Makedonije, u kojoj smo prisutni tek nekolikomjeseci. Ina~e, na{i proizvodi se uspje{no prodaju u Albaniji,Makedoniji, Kosovu, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj - istakao je ]orluka.Na{a jedina konkurencija na ovom prostoru su kompanije Nivea iJohnson&Johnson, a nadam se da }emo mi imati njihov kvalitet i niùcijenu. ]orluka je dodao da u zemljama Balkana nema proizvo|a~aove vrste higijenskog papira.

Tvornica higijenskog papira Prodex, sa sjedi{tem u Grudama,otvorena je u decembru 2002. godine. Ukupna investicija u najnovijuautomatsku liniju za proizvodnju higijenskog papira po najzahtjevnijimstandardima iznosila je oko deset miliona KM. Prodex proizvodi vi{eslo-jni toaletni papir i papirne ru~nike u ma{inama koje proizvode 70.000rolni na sat. Druga ma{ina namijenjena je za proizvodnju maramica.

Uposleno je 14 radnika koji uglavnom kontroliraju proizvodne pro-cese na komandnim plo~ama. /ONASA/

Unsko-sanski kanton

Privatizacija {umskihpoduze}a

Od 13 neprivatiziranih poduze}a u Unsko-sanskomkantonu su i tri drvoprera|iva~ka. Nekada{njinosioci gospodarstva u Sanskom Mostu,Bosanskoj Krupi i Klju~u, nakon neuspjelih tendera,poku{avaju se prodati direktnom pogodbom

[umsko-industrijska poduze}a Klju~ i [IP Una proìvl-javaju najteè dane. Klju~ani i Sanjani prekinuli su rad, dokdrvno poduze}e iz Bosanske Krupe jo{ uvijek, iako u kra-jnje oteànim uvjetima, odràva proizvodnju.

Prema rije~ima direktora [IP Una iz Bosanske KrupeNijaza Be{irevi}a, dug poduze}a dostigao je pet milionaKM.

- Oko 60-ak radnika dolazi na posao, no ho}e li za svojrad biti pla}eni na vrijeme ili tek za nekoliko mjeseci, tovi{e niko ne zna - kazao je Be{irevi}. Uvidjev{i da jeozbiljnih kupaca sve manje, prije svega, zbog milionskih

zaduènja, Vlada USK predloìla je Skup{tini Kantonamjere koje bi olak{ale i omogu}ile hitnu privatizacijudrvnih poduze}a. Tako je Skup{tina USK pro{le godine,me|u ostalim, dala saglasnost Vladi i Agenciji za privati-zaciju USK da se s mogu}im kupcem moè razgovarati oodga|anju i otpisu dugova, uz uvjet da kupac u utvr|enomroku osposobi finalne prera|iva~ke strojeve, te ispo{tujeostale obaveze kupoprodajnog ugovora. Unato~ tim mjera-ma, [IP Una nema ponuda za kupovinu. Jedini zainteresir-ani kupac odustao je nakon neuspjele neposrednepogodbe. Do prolje}a bi se trebalo kona~no znati ho}e li seovo i ostala drvna poduze}a uspjeti privatizirati ili }e seprimijeniti postupak ste~aja, a radnici ostati bez posla./FENA/

**********U USK od 2000. do kraja pro{le godine privatizirano je

41 poduze}e u vrijednosti preko 204 miliona KM.Kupci su 12,5 miliona platili gotovinom, a vi{e od 79

miliona privatizacijskim certifikatima. U protekloj godini privatizacija je u USK bila kao i u

ostalim dijelovima Federacije BiH, gotovo zapostavljena,tako da je za devet mjeseci 2003. godine potpisano samosedam kupoprodajnih ugovora.

Jo{ 13 poduze}a iz USK, koja nisu prodana javnimnatje~ajem, ~eka privatizaciju direktnom pogodbom./FENA/

USK

Inicijativa za formiranje prve

ekolo{ke zadrugeNa zahtjev brojnih poljoprivrednih proizvo|a-

~a Privredna komora i Poljoprivredni zavodUnsko-sanskog kantona (USK) pokrenuli su inici-jativu za formiranje prve ekolo{ke zadruge naovim prostorima, a ujedno i u Federaciji BiH.

- Ova zadruga okupit }e poljoprivredne proiz-vo|a~e, koji imaju namjeru i èle da se baveekolo{kom proizvodnjom. Na formiranje prveekolo{ke zadruge odlu~ili smo se zato {to u EU ina{im susjednim zemljama postoje ogromne zalihekomercijalnih poljoprivrednih proizvoda, te jerazumljivo da zemlja poput BiH, koja ima niskupodr{ku u oblasti subvencija i poticaja poljoprivre-di, nema {anse u komercijalnoj proizvodnji - kazaoje direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a SmailToromanovi}.

Naglasio je da je {ansa BiH u ekolo{koj, odnos-no organskoj poljoprivredi, jer je prema podacima,koje su prezentirali predstavnici Ekolo{ke zadrugeRepublike Hrvatske, samo Njema~ka u toku protek-le godine uvezla iz ove zemlje tri miliona marakarazli~itih proizvoda ekolo{kog karaktera. Na sa-stanku ~lanova inicijativnog odbora, koji je odràn11. decembra 2003. godine, formirana su radnatijela, te izvr{ene pripreme za odràvanje osniva~keSkup{tine prve ekolo{ke zadruge. (FENA)

1155


Natron Maglaj

Produkcija

prema{ena za 19 odstoU toku 2003. godine Natron Maglaj je proizveo 55.000

tona papira. Istovremeno, izvoz proizvoda ve}i je za 15odsto u odnosu na 2002. godinu. Pokrivenost izvoza uvo-

zom u 2003. ve}a je za 18 odsto, {to ovu firmu svrstava uzna~ajne bh. izvoznike. Plan za 2004. godinu je proizvod-nja 64.000 tone papira i ve}i je za 21 odsto u odnosu na2003.

Natron je u 2003. godini imao znatna ulaganja upripremu pogona za baznu proizvodnju, ~ime su stvorenisvi preduslovi za ulazak stranog partnera u ovaj kolektiv.

Trenutno pregovara sa dvije strane firme, {to }e zna~itii skori po~etak integralne proizvodnje.

[[.. AA..

Prema njegovim rije~ima, poslovni plan ove kompanijeza 2004. godinu je ambiciozan, a jedan od glavnih ciljevabi}e zadràti lidersku poziciju na farmaceutskom trì{tuFederacije BiH, jer je, pored Bosnalijeka, u FBiH trenutnoregistrovano jo{ 35 kompanija koje se bave istom djelat-nosti.

Izvoz u stalnom porastuBosnalijekov izvozni asortiman obuhvata 70 lijekova, a

izvozi na trì{ta Albanije, Hrvatske, Makedonije, Moldavije,Rusije, Saudijske Arabije, Slovenije, Srbije i Crne Gore,Ukrajine, dok se za ovu godinu vr{e sve pripreme i zaizvoz na trì{te Evropske unije.

Izvoz ove kompanije, kako je naglasio direktorArslanagi}, u stalnom je porastu. U 2003. uve}an je za 25odsto u odnosu na prethodnu godinu, a o~ekuje se da }ena kraju ove u odnosu na 2003. porasti za 52 odsto.

- U skladu s planom prodaje na doma}em i inotrì{tu,za 2004. je planiran bitan rast proizvodnje, za 28 odsto, ave} je izvjesno da }e se na trì{te plasirati i 11 novih lijeko-va. Samim tim, planirano je i pove}anje ukupnog prihodaza deset odsto - izjavio je generalni direktor Bosnalijeka.

Kompanija je u 2003. godini certificirana prema stan-dardu ISO 14001:1996, u ovoj godini se o~ekuje ponovnopotvr|ivanje-recertificiranje prema standardu ISO9001:2000, a po~inju i pripreme na integriranju sistemaosiguranja zdravlja i sigurnosti na radu prema standardimaISO 18001.

Novi Razvojni centarU prethodnoj godini, pored ostvarenja ukupnog priho-

da od 58 miliona KM, Bosnalijek je realizirao Projekatizgradnje Razvojnog centra. Provo|enje je po~elo udecembru 2002., a sredstva za njegovu realizacijuprema{ila su 10,5 miliona KM. Kako je Arslanagi} naglasio,ve}inski dio su vlastita, a ostalo su kreditna sredstvaInvesticijske banke FBiH i CBS banke d.d. Sarajevo.

Novi Razvojni centar su, 12. januara, u rad pustili pred-sjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Dragan ôvi} i predsje-davaju}i Vije}a ministara BiH Adnan Terzi}.

- Otvaranje ovog centra zna~ajan je privredni doga|ajne samo za Sarajevo nego i za cijelu zemlju i regiju, a nje-gova vrijednost je u ~injenici da Bosnalijek, ulaù}i urazvoj novih proizvoda, stvara uvjete za kontinuirani rast irazvoj, bez ~ega nijedno poduze}e ne moè sudjelovati natrì{tu u suvremenim uvjetima poslovanja - kazao je ôvi}.

Prema njegovim rije~ima, ova ispravna poslovna politi-ka Bosnalijeka, osiguranje najsuvremenijih uvjeta za inte-graciju svih klju~nih funkcija ovog zna~ajnog poslovnogprocesa, te konkurentni proizvodni asortiman s visokimtrì{nim potencijalom, moè osigurati jedino dominantnupoziciju na doma}em i mnogo ve}u konkurentnost name|unarodnom trì{tu.

- Bh. privreda mora pozitivno odgovoriti na izazove skojima je ve} suo~ena, jer se visoki dru{tveni standard nepostiè zatvaranjem u vlastite okvire, a vlast mora stvoritipretpostavku da poduze}a kao {to je Bosnalijek postanumotori privrednog razvoja BiH - istakao je ôvi}.

Terzi} je kazao kako je Bosnalijek primjer kompanije skojom Vije}e ministara BiH èli graditi budu}nost, jerpoduze}e ima odli~nu poslovnom politikom, s me|unaro-dnim standardima.

- Vije}e ministara }e otvoriti dijalog ne samo sBosnalijekom, ve} i sa svim drugim firmama koje to èle,jer }e se bh. vlasti u ovoj godini posvetiti onimproizvo|a~ima koji posluju po internacionalnim standard-ima rada, izvoze na inotrì{te, te pomaù BiH da postanedio EU - naglasio je Terzi}.

Prema rije~ima generalnog direktora Arslanagi}a,izgradnja Razvojnog centra predstavlja kapitalnu investici-ju i neophodan preduvjet za nastavak poslovnog rasta irazvoja, u skladu s definiranom razvojnom strategijom.

- Poslovni rast Bosnalijeka u posljednjih deset godinarezultat je prvenstveno stalnog razvoja proizvodnog asorti-mana, ~ime je osigurao bolje trì{no pozicioniranje iosnovu za ve}u konkurentnost na me|unarodnom farma-ceutskom trì{tu.

Razvojni centar zauzima povr{inu od 1.842 m2 sa ~etirietaè, na kojima su smje{tene najmodernije opremljenerazvojne laboratorije, laboratorije za razvojnu analitiku,ispitivanje stabilnosti, biblioteka sa stru~nom literaturom,centralna arhiva i tehni~ka etaà.

((PPrreenneesseennoo iizz ��PPoosslloovvnniihh nnoovvoossttii��))

Bosnalijek

Ambiciozni poslovni planoviUkupne investicije Bosnalijeka planirane za ovugodinu iznose oko 22 miliona KM. Najve}i dioovih sredstava bi}e utro{en na izgradnju modernih skladi{nih kapaciteta i nabavkuopreme za proizvodnu i razvojnu infrastrukturu, izjavio je Edin Arslanagi}, generalni direktor Bosnalijeka

1166


Vrhunski proizvodi prehrambene industrije

Planovi Klasa u

2004. godiniKompanija Klas d.d. Sarajevo i u 2004. godinuulazi sa ambicioznim planovima

- Planiramo proizvesti vi{e od 123.000 tona ili osamodsto vi{e nego ove godine, pove}anje prodaje od 108.000tona ili vi{e za devet odsto, pove}anje broja zaposlenih za11,6 odsto, kao i izvoza za 36 odsto - istakao je direktorKlasa Husein Ahmovi} prilikom susreta sa predstavnicimamedija, 30. decembra 2003. godine.

Za ostvarivanje ovih planova potrebne su investicije od25 do 30 miliona KM, kazao je Ahmovi} i dodao da su utoku pregovori sa bankama koje }e kreditno pratiti najve}einvesticije u proizvodnji, a zna~ajna sredstva predvi|aju sei za razvoj agrara.

Govore}i o postignu}ima u ovoj godini, Ahmovi} jeposebno izdvojio certifikate za kvalitet i ispravnost tehno-lo{kog postupka u proizvodnji, odnosno za visok stepenhigijene u pripremanju proizvoda - ISO 9001:2000 iHACCP koji su nedavno uru~eni ovoj kompaniji.

Ti certifikati su od va`nosti za izvoz ovog preduze}a, anjihovim posjedovanjem kupcima je ponu|ena garancijada se zaista radi o vrhunskim proizvodima prehrambeneindustrije. Klasovo ime, naglasio je Ahmovi}, poznato jepotro{a~ima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, te ve}inievropskih zemalja, Kanade i SAD-a, a pregovara se o osva-janju novih trì{ta.

Klas, kako je poznato, svakodnevno proizvede i plasirana trì{te vi{e od 600 tona raznih proizvoda, a poslovnafilozofija i strategija orijentirana je ka kupcu, potro{a~u.

Program jagodi~astog vo}a ove godine uklju~io je 250novih kooperanata, tako da je trenutno 650 doma}instavaangaòvano u ovoj proizvodnji. Otvoreno je 50 novih mal-oprodajnih objekata i zaposleno 270 novih radnika. /Fena/

Borik

Pozitivni rezultatiTvornica namje{taja Borik iz Maglaja jedno je od

najuspje{nijih privatiziranih poduze}a u op}ini.Borik djeluje u mreì Sabix-ovih tvornica namje{taja.

Proteklu godinu zavr{io je sa pozitivnim finansijskimrezultatom.

U 2004. godini imaju ambiciozniji plan koji bi trebaorezultirati daljim rastom proizvodnje. Tokom ovegodine o~ekuju zavr{etak izgradnje skladi{ng prostora isalona namje{taja, u {to }e biti investirano 700.000 KM.

Zaposleno je 87 radnika, {to je za 46 vi{e u odnosuna njihov broj u periodu u kojem je izvr{ena privati-zacija ovog kolektiva od Sabix Group.

Borik svoje proizvode, osim na doma}em, plasira ina trì{ta Slovenije, Hrvatske i Srbije i Crne Gore.

[[.. AA..

Kloteks prona{ao kupca

Pokrenuta proizvodnja

Nakon gotovo nerje{ivih problema koji suiskrsli u jednom od najve}ih kolektivaOp}ine Doboj - Istok, Kloteksu iz Klokotnice,rje{enja su, ipak, na pomolu. Nakon vi{egodina, ponovo je pokrenuta proizvodnja uovoj tvornici. Ona je skromna, ali su satvorni~kih vrata skinuti katanci koji sudepresivno djelovali, ne samo na radnikenego i na sve gra|ane ove op}ine

Tokom ratnih doga|anja Kloteks nije devastiran, au njemu su zaposleni proizvodili za potrebe ArmijeBiH. Me|utim, nepovezanost, a prije svegavi{egodi{nje odsustvo s trì{ta, u~inili su svoje. Mnogisu radnici napustili Kloteks, a tvornica je umjestodobiti po~ela proizvoditi gubitke. Ste~aj koji se dogo-dio u oktobru 2002. godine bio je neminovan. UOp}ini se nisu mirili s tom ~injenicom, te su, i poredbrojnih te{ko}a, poku{avali na sve na~ine da prona|ustrate{kog kupca koji bi otkupio tvornicu i pokrenuoproizvodnju. Ste~aj Koteksa na koji jo{ uvijekra~unamo do~ekalo je 26 radnika. Sa~injen je sudskiizvje{taj, a stru~njaci su procijenili da ukupna vrijed-nost ovog objekta sa svim raspoloìvim ma{inskimparkom iznosi milion i 905 hiljada KM. Pojavili su sekupci, ali, na àlost, kao i u mnogim drugim sredina-ma, pred njihovim èljama isprije~ile su se brojneadministrativne prepreke, prije svega bankovne.Kako je za �Oslobo|enje� izjavio zamjenik na~elnikaOp}ine Doboj - Istok Dùlejman Junuzovi}, strate{kipartner iz Hrvatske koji je voljan da kupi cjelokupnuimovinu Kloteksa svojim ponudama nakon regis-tracije firme, te po~etka pune proizvodnje, dajegaranciju da }e zaposliti 100, a najdalje za {est mjese-ci jo{ 50 radnika.

I pored neizvjesnosti pokretanja pune proizvod-nje, aktuelni ste~ajni upravnik Jakub Mufti}, ~ekaju}ipovoljno rje{enje zamr{ene administracije, uzdopu{tenje Ste~ajnog vije}a, pokrenuo je proizvodnjui dosta toga uradio u proizvodnim pogonima.Osposobljene su dvije linije na kojima radi 40 radni-ka. Modna konfekcija, iako u malim koli~inama,krenula je na bh. trì{te, dok na Kantonalnom sudu uTuzli jo{ uvijek stoji predmet ste~ajnog postupkaKoteksa gdje posao ~eka 100 radnika i dok Univerzalbanka u Tuzli jo{ jednom dobro utvrdi svoje kamate.

LL.. SSAADDIIKKOOVVII]]

1177

MMAARRTT

99.. ddoo 1133..GRAMES - Me|unarodni sajam gra|evinarstvaOrganizator: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.2233.. ddoo 2266..INTERTURSA - Me|unarodni sajam turizma i sporta Me|unarodna turisti~ka berza Me|unarodni sajam ugostiteljstva, kulinarstva i pi}aECO - AQUA Me|unarodni sajam vode i ekologijeVINO - Sajam vina i ocjenjivanje vinskih uzorakaAGROFOODMe|unarodni sajam poljoprivrede, prehrane i pi}aMe|unarodni sajam roba za {iroku potro{njuMe|unarodni sajam pakovanja i opreme za pakovanjeOOrrggaanniizzaattoorr:: Sarajevski sajam3300.. 0033.. ddoo 33.. 0044..MOSTAR 2004 - Sajam gospodarstvaOOrrggaanniizzaattoorr:: Mostarski sajam d.o.o.

AAPPRRIILL

99.. ddoo 1122..LUKAVA^KI SAJAM - turizma, lova, ribolova

OOrrggaanniizzaattoorr:: Nuhanovi} d.o.o.1144.. ddoo 1188..CVIJE]E, MODA, KOZMETIKA - Me|unarodni sajam

OOrrggaanniizzaattoorr:: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.1144.. ddoo 1188..HIP - Sedmi sajam hrane i pi}a

OOrrggaanniizzaattoorr:: Sajam �Banja Luka�2211.. ddoo 2266. KNJIGE I UÎLA - Me|unarodni sajam knjiga i u~ilaMe|unarodni sajam grafi~ke industrije i industrije papiraSA-ART Sajam umjetnosti i umjetni~ke opremeMEDICOP Me|unarodni sajam medicine i medicinskeopreme INFO - Me|unarodni sajam informacijske tehnologijei telekomunikacijaOOrrggaanniizzaattoorr:: Sarajevski sajam

MMAAJJ

44.. ddoo 88..Me|unarodni proljetni sajam �PROMO�OOrrggaanniizzaattoorr:: PROMO International Grupa Tuzla

1122.. ddoo 1155..TURS - Sajam turizma i ugostiteljstva

Sajam medijaOOrrggaanniizzaattoorr:: Sajam �Banja Luka�1122.. ddoo 1155..KNJIGA 2004 - II me|unarodni sajam knjige, nastavnihsredstava i grafi~ke industrijeOOrrggaanniizzaattoorr:: OJDP Grad Bijeljina2255.. ddoo 2299..DEMI - Me|unarodni sajam dostignu}a u elektroma{inskoj industriji i inovacije

OOrrggaanniizzaattoorr:: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.2255.. ddoo 2288..GRADNJA i OBNOVA - Me|unarodni sajam gra|evinarstva i prate}e gra|evinske industrijeMe|unarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnikei industrijske elektronike Me|unarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojevaPLAGRAM - Me|unarodni sajam plastike i gumeINTERKLIMA - Me|unarodni sajam grijanja, hla|enja,klimatizacije i sanitarijaOOrrggaanniizzaattoorr:: Sarajevski sajam

JJUUNNII

1122.. ddoo 1199.. 2. me|unarodni festival ~aja i ljekovitog biljaOOrrggaanniizzaattoorr:: Dru{tvo PROMOCULT d.o.o. Sarajevo2244.. ddoo 2266..Sajam bosanskohercegova~kih proizvoda i usluga�Kupujmo/koristimo doma}e�OOrrggaanniizzaattoorr:: PROMO International Grupa Tuzla

AAUUGGUUSSTT

1133.. ddoo 1155..VLA[I] EXPO TOURS - Sajam turizma, zdrave hrane i opremeOOrrggaanniizzaattoorr: Turisti~ka zajednica Srednjobosanskogkantona2255.. ddoo 2288..Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrambene ndustrijeOOrrggaanniizzaattoorr:: Grada~a~ki sajam d.o.o.

SSEEPPTTEEMMBBAARR

33.. ddoo 77..AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivredeIzlo`ba stokeOOrrggaanniizzaattoorr:: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.99.. ddoo 1133..INTERAGRO 2004 - III me|unarodni poljoprivredni

sajam OOrrggaanniizzaattoorr:: OJDP Grad Bijeljina1155.. ddoo 2299.Sajam p~elarstva - Dani p~elarstva

OOrrggaanniizzaattoorr:: Udruènje gra|ana Dru{tvo p~elara KantonaSarajevo i Dru{tvo PROMOCULT d.o.o. Sarajevo1177.. ddoo 2222..AUTO-MOTO FEST - Me|unarodni sajam i prate}eautomobilske industrijeOOrrggaanniizzaattoorr:: Sarajevski sajam1144.. ddoo 1199..VII sajam knjige OOrrggaanniizzaattoorr:: Sajam �Banja Luka�2211.. ddoo 2255.. Me|unarodni sajam male privrede DOBOJ EXPOOOrrggaanniizzaattoorr:: PK regije Doboj, Zanatsko-preduzetni~ka komora regije Doboj


Sajmovi i izlo`be u Bosni i Hercegovini u 2004. godini

1188


2288.. 99.. ddoo 33..1100.. ZEPS 2004 - 11. generalni bh. sajamOOrrggaanniizzaattoorr:: Poslovni sisten RMK d.d.

OOKKTTOOBBAARR

55.. ddoo 99.. INTERIO - Me|unarodni sajam namje{taja i unutra{njegure|enjaMe|unarodni sajam drveta i prate}e drvne industrijeOOrrggaanniizzaattoorr:: Sarajevski sajam88.. ddoo 1133. SAN - Me|unarodni sajam namje{taja OOrrggaanniizzaattoorr:: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.ECO BIS - Sajam eko-turizma, lova, ribolova, prirodne i zdrave hraneOOrrggaanniizzaattoorr:: PK unsko-sanskog kantona88.. ddoo 1133..SAM Me|unarodni sajam automobila i komunalne opremeOOrrggaanniizzaattoorr:: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.2266.. ddoo 2299.. BIHTOURS - Me|unarodni sajam turizma, hotelijerstva,ugostiteljstva i opremeVIZIJA - Me|unarodni forum i sajam poduzetni{tva,male privrede, obrtni{tva i inovacijaEUROTOURS, Interregionalni turisti~ki forumEUROINVEST, Forum finansija, investicija, osiguranja iposlovnog razvojaINTERFASHION, Dani tekstila, koè, mode i ljepoteI.T.E.M. 2001, Me|unarodni sajam informatike, telekominikacija, elektronike, multimedija, uredske igrafi~ke opremeOrganizator: PROMO International Grupa Tuzla

NNOOVVEEMMBBAARR

88.. ddoo 0099.. MEDICO - Sajam medicine i kozmetikeOrganizator: Sajam �Banja Luka� 5. do 7.JAHORINA - Sajam turizma i ugostiteljstva OOrrggaanniizzaattoorr:: Olimpijski centar �Jahorina�11. do 14. Me|unarodni sajam lova, ribolova, sporta, hotelijerstvaOOrrggaanniizzaattoorr:: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.1199.. ddoo 2222..HIP - Sajam hrane i pi}aOrganizator: Sajam �Banja Luka� 2255.. ddoo 3300..BL&COM - Sajam informatike, telekomunkacija, elektronike, audio, video i biro-opreme OOrrggaanniizzaattoorr:: Nezavinske novine Banja Luka

DDEECCEEMMBBAARR

4. Izlo`ba suhog mesa i pe~eniceOOrrggaanniizzaattoorr:: UG Proizvo|a~i viso~ke pe~enice i sudùke Visoko88.. ddoo 1122..BR^KO 2004 - 3. me|unarodni sajam privrede

OOrrggaanniizzaattoorr:: PK Br~ko DistriktNovogodi{nji va{ar robe {iroke potro{njeOOrrggaanniizzaattoorr:: Banjalu~ki Velesajam d.o.o.1155.. ddoo 3311..MALI SVIJET - Dje~iji sajamOOrrggaanniizzaattoorr:: Sajam �Banja Luka� 1144.. ddoo 1188..Sajam BH privrede �Kupujmo doma}e�OOrrggaanniizzaattoorr:: Sarajevski sajam1188.. ddoo 2288.PREZENTACIONO PRODAJNI SAJAM, LukavacOOrrggaanniizzaattoorr:: Nuhanovi} d.o.o.

29. do 31. 01. 2004. PRIME - sajam trì{nog komuniciranja

06. do 08. 02. 2004. DANI MODE I LJEPOTEIntertekstilMTKOOBeautyHair Fashion

18. do 22. 02. 2004. Zagreba~ki sajam sporta i nautike

03. do 07. 03. 2004. ENOGASTRONOMIJA I TURIZAMVinovitaPrehranaPoljoprivredaVrt i domLORING - Lov i ribolovTurizam

19. do 28. 03. 2004. Zagreb Auto Show

20. do 24. 04. 2004. GRA\ENJE I OPREMANJEGraditeljstvoBIAM - Antikorozija - ZavarivanjeElcroDom i tehnikaObrtni{tvo

19. do 22. 05. 2004. Medicina i tehnika

14. do 19. 09. 2004. JMZVJesenski me|unarodni zagreba~kivelesajamCroMoneyIntertekstil, koà i obu}aModempak

13. do 17. 10. 2004. Ambienta

09. do 13. 11. 2004. InfoInteriberEduca Plus

17. do 24/26. -29. 12. 2004. Boì}ni velesajam

Manifestacije Zagreba~kog velesajma


Hrana je sloèna iz vi{e nutritivnih tvari potrebnih organizmu. Pored vitamina i mine-rala hrana sadrì i ugljene hidrate, proteine,masti, te vlakna koja sama nemaju hranjivuvrijednost, ali su od zna~aja. Pravilnomprehranom dobijamo idealnu kombinaciju svihneophodnih tvari potrebnih organizmu

Izloèni velikom stresu i brzom ritmu u kom nije ba{lako posvetiti pa`nju pravilnoj prehrani, moramoposezati za vitaminsko-mineralnim zamjenama, kao idrugim dodacima prehrani. O njima se govori svako-dnevno - pi{e, prave edukativne emisije, uglavnomreklamnog karaktera, izdato je bezbroj nau~nih i manjenau~nih publikacija. Ono {to jo{ jednom treba podvu}ijeste: vodite ra~una da i ti preparati mogu biti {tetni uvisokim dozama, u kombinaciji sa odre|enim lijekovi-ma mogu umanjiti dejstvo ili poja~ati toksi~nost.Naravno, to su dopune, a ne zamjene!

Vitamini i minerali su supstance potrebne organi-zmu za normalno funkcioniranje, rast i zdravlje. To sumikronutritijenti od kojih ve}inu organizam sam nemoè sintetizirati ve} ih moramo unositi u dovoljnojmjeri hranom ili dodacima hrani u vidu multivitamin-sko-mineralnih preparata.

Postoji 14 vitamina koje, prema topivosti, dijelimo udvije kategorije:

Liposolubilni (topivi u mastima): vitamini A, D, E iK. Nalaze se deponovani u tjelesnim mastima.

Hidrosolubilni (topivi u vodi): vitamin C, biotin isedam B vitamina: tiamin (B-1), riboflavin (B-2), niacin(B-3), pantotenska kiselina (B-5), piridoksin (B-6),folna kiselina (B-9) i kobalamin (B-12), vitamin H.

Minerali su neophodni organizmu isto kao i vitami-ni. Minerali prisutni u ve}oj koncentraciji u organizmusu: natrij, kalij, kalcijum, magnezij i klor.

Minerali koji su, tako|e, neophodni, ali ih nalazimou organizmu u manjim koli~inima, te ih stoga nazivamooligo i mikroelementi su èljezo, krom, bakar, flor, jod,molibden selen i cink. Pravilan balans vitamina i mine-rala je esencijalan. Produèn nedostatak vitamina i mi-nerala moè uzrokovati razne poreme}aje i oboljenja,ali to se moè desiti i kao posljedica njihovih previsok-ih doza.

Vitamin C (askorbinska kiselina)To je hidrosolubilni vitamin koji ima va`nu ulogu u

ja~anju imuniteta organizma i neutralizaciji slobodnihradikala, molekula koje se povezuju sa starenjem iodre|enim oboljenjima. Potreban je za formiranje kola-gena, �ljepila� koje ja~a mnoge dijelove tijela poput

mi{i}a i krvnih ìla. Vitamin C pospje{uje apsorpcijuèljeza i potpomaè anti-oksidativno djelovanje vitami-na E.

Igra va`nu ulogu u zacjeljivanju rana i djeluje anti-alergijski. Dokazano je da se razina vitamina C u okusniàva starenjem, a suplementiranje ovog vitaminaprevenira spomenuti proces ~ime se smanjuje rizik nas-tanka katarakte (mrene). Pu{a~i imaju nisku razinu vi-tamina C u organizmu i moraju unositi dodatnukoli~inu da bi odràli normalnu razinu vitamina C.Dnevna potreba kod odraslih iznosi 100 do 150 mg.

Vitamin C (L-askorbinska kiselina) je dostupan umnogim formama, ali nema naro~itih pokazatelja da jejedna forma efikasnija od druge.

Prirodni protiv sintetskog vitamina C: Prirodna i sin-tetska L-askorbinska kiselina su hemijski identi~ne inema poznatih razlika u njihovoj aktivnosti i bioraspo-loìvosti.

Askorbati (mineralne soli askorbinske kiseline).Vitamin C vezan u obliku soli je manje kiseo i manje iri-tira gastrointestinalni trakt. Naj~e{}e forme su natrijumaskorbat i kalcijum askorbat.

Esterificirani vitamin C je liposolubilna forma vitami-na C i koristi se uglavnom za spoljnu upotrebu kao do-datak kremama zbog svojih antioksidativnih osobina.

Ko treba konsultovati lije~nika prije upotrebeve}ih doza vitamina C?

Smatra se da pacijenti koji imaju tendenciju stvara-nja bubre`nih kamenaca trebaju izbjegavati suplementevitamina C, jer se vitamin C moè konvertirati u oksalati tako povisiti urinarni oksalat. Niè doze (100 do 200mg/dan) se smatraju sigurnima za ljude s bubre`nimkamencima.

Vitamin C trebaju izbjegavati i pacijenti koji imaju:deficit glukoza-6-fosfat dehidrogenaze i povi{enu raz-inu èljeza (hemosideroza ili hemokromatoza).

Pacijenti koji uzimaju sljede}e lijekove moraju seinformisati o koli~ini vitamina C koji mogu ili trebajuuzeti:

Lijekove koji sadrè acetaminofen,Preparate sa acetilsalicilnom kiselinom (poja~ava

izlu~ivanje vitamina C),Preparate sa estradiolom (kontraceptivne pilule),Furosemid, Nitrate (izosorbid mono i idinitrat),Nitroglicerin,Propranolol,Tetraciklin,Varfarin. AAppootteekkaa MMyy MMeeddiiccoo,, SSaarraajjeevvoo

MMrr pphh.. MMaajjaa KKNNEE@@EEVVII]]

1199

Vitamini i minerali kao dopune prehrani

Zdrava prehrana ili vitaminsko-mineralne zamjene?

Documents

Tempus projekat Uloga privrednih komora u razvoju MSP · poduzetni{tvo i mali biznis ulogu privrednih komora u podr{ci razvoja poduzetni{tva i malog i srednjeg podzetni{tva (MSP)