IZUM

potrebno je rei neto osnovno o filmskoj tehnici iz dva razloga: - ovjek gledanjem filma osvjedouje se o filmu kao neemu tehnikom - napomene o napravi kojim se film stvara predstavljaju uporite za neke tvrdnje o film

tenja prema stvaranju filma priroeno je ovjekovo htijenje, izum nije nastao tek tako - najstariji primjeri likovnog izraavanja - spilja Altamira (tenja da se slici da nagovjetaj vremenskog)- izumi to mu prethode, pa i sam film, duguju svoj nastanak tenji da ovlada svijetom u kojem biva htijenje da se zbilja obnovi i ponovo po ovjekovoj volji stvori, da se uini zauvijek ivim i postojeim ono to po prirodnim zakonima mora nestati** primjer danas - obiteljski filmovi pokuaj reproduciranja, oponaanja, kopiranja barem fizike stvarnosti koja nas okruuje

- trebalo je stvorit napravu koja moe stvorit privid naeg svijeta, jer kad bi se rekonstruirao u svojoj cjelovitosti kamo bi s ovim naim svijetom ?- svijet sam sebe ne moe obnoviti, zaustaviti itd. naprava i postupak koji e stvoriti privid istosti sa svijetom, privid potpune reprodukcije - takvo se traganje za tim opsjenarskim postupkom i napravom usmjerilo prema ovjekovom osjetilnom polju jer osjetila nam pokazuju svijet i upoznaju nas sa zbiljom pa se privid moe ostvariti napravom koja prima i pokazuje ono to dopire do naih osjetila

vid i sluh - ta dva osjetila predstavljaju dananjem ovjeku osnove spoznaje i komunikacije- najvie nam govore o vremenu i prostoru u kojem postojimo - Aristotel ve daje prednost vidu 90% 5% 5% sinestezija - istodobnim stimuliranjem oka i uha moe se stvoriti iluzija cjelovitog osjetilnog doivljaja svijeta

tvar i saveznik- tvar u koju se moe smjestit taj privid = vrpca- saveznik tj sila koja u tome pomae = svjetlost - trebalo je fiksirati vizualne podatke koje svjetlost prenosi, da se valovi svjetlosti zadre

1822. Joseph Niepce - uspio dobiti trajnu sliku predmeta na tvari osjetljivoj na svjetlost ** ve oko 1860. se postupak fotografiranja smatra usavrenim - samo statike slike, nema pokreta produena snimka? 1824. P. Mark Roget - perzistenciju vienja perzistencija vida + phi fenomen = osnovni preduvjet za vienje pokreta u filmskoj snimci- ako nam se prikae niz fotografskih snimaka to predstavljaju faze nekog pokreta = vidimo to kao kontinuirano kretanje- trebalo je stvoriti takvu vrpcu koja e primit niz brzih snimaka, kameru i projektor koji e rezultate tog snimanja prenijeti gledatelju

H. Goodwin - krhka vrpca1886. G. Eastman - celuloidna podloga, vrsta 1889. Dickson - perforacije, omoguilo se stabilno snimanje i projiciranjeEdison + Dickson - kinetoskop 28.12.1895. braa Lumiere - kinematograf (kamera + projektor) Edison - fonograf

1935. proizvodnja filmova u BOJI1927. irenje ZVUNOG filma, tonski zapis unjet u vrpcu

iluzionistiki karakter filma- eliminacija 3 osjetila, 3D u 2D, pokret prikazan pomou nepokreta privid neizmjenjene realnosti ostvario se pomou grandioznog mijenjanja te realnosti

FILM I OPAAJ ZBILJE- stalna prisutnost imbenika razlike i slinosti - injenica koja se nesmije zanemariti slinost sa zbiljom moe se postii iluzijom, postupkom po kojemu se zavrni proizvod razlikuje od onoga emu eli biti slian

IMBENICI SLINOSTI- potrebno je upozoriti na imbenike slinosti kako bi se moglo raspravljati o njihovu uinku na gledatelja i vrijednosti u cjelovitoj strukturi djela, i da bismo se mogli usporeujui ih upoznati sa imbenicima razlike- filmske naprave gledaju i uju umjesto nas, moramo se zapitati to to film vidi i uje?

1) film uvijek svjedoi o vremenskom i prostornom- ak i kada npr neka boja ispunjava platno, filmska slika svjedoi o prostornom jer se postie preko neke vee izmjerljive povrine- kako je za nastajanje i projiciranje potrebno vrijeme svjedoi i o vremenskom bie filma sjedinjuje u sebi vrijeme i prostor kao fiz. izmjerljive injenice, u nerazluivu sklopu u filmu - s vremenom se mijenja kakvoa prostora trajanje mijenja vienje

2) prostorna svojstva- projicirana snimka nalik je na kompaktan prostor zbilje - stvarnost to ju mi vidimo izvan filma, u snimci prikazuju je izmjenjivanja svjetlijih i tamnijih povrina, podruja nejednakih gustina, otre granice meu povrinama- tom se prirodaje i boja - svi tonovi spektra razliite svjetloe, zasienosti- nagovjetaj dubine - perspektivna kraenja, preklapanja tijela, odnosom toplo-hladno- pokret / mijena - veemo to uz postojanje 3D- tijela

3) vremenska svojstva- filmom se iskazuju sva svojstva vremena - trajanje - moe biti jednako dugo kao zbiljsko- smjer - relacija prije-poslije- poredak - relacija prolost-sadanjost-budunost

4) zvuk- mogunost ozvuenja za razliku od fotografije- film moe reproducirat sve nama poznate zvukove i to pruajui nam ih sinkrono (u vezi s izvorom)- prirodni zvukovi, ljudski govor, umovi, komponirana glazba - jaina, visina, boja- zvukom se sugerira i dubina

5) autonomija - zapaaj i doivljaj neovisnosti snimljenog o inu snimanja- ono to se snima esto se opire snimanju, iskazuje svoju volju- neto se uplee, neto to nismo htjeli se vidi ili ono to smo htjeli se ne vidi - takvi sluajevi jo su ei na televiziji - u najveoj mjeri tu svojevoljnost doivljavaju oni koji filmove snimaju

6) uzronoposljedina veza pojedinano- svi elementi tvore u filmu jedan sklop, a meu tim elementima postoji stalan odnos uzajamnog djelovanja i preoblikovanja- sva bia i pojave u filmu resi individualnost, kao da se pojedinano protivi opem pa se brojne pojave doimaju kao sluajne, nepredviene (1 od ari filma)

zbog ovih karakteristika slinosti nae doivljavanje filmske snimke ne sastoji se od prepoznavanja ili prisjeanja vienih objekata ve se taj zapaaj ne razlikuje bitno od naeg zapaanja svijeta- iz tog razloga se gledatelj najee osjea kao sudionik gledanog prizora- velika je sugestivnost tako rekreiranog svijeta, jedan predmet dovoljan je da nam se i ostali uine poznatima

IMBENICI RAZLIKE- iako je nastao iz tenje za ostvarenjem to vee slinosti zbog osobitost svoje tehnike film uvijek i mijenja snimani svijet u filmu se neprestano zbiva niz promjena i preobrazbi snimanog svijeta, tako da se u njemu simultano nalaze i slinosti i razlike naeg i filmskog vienja svijeta- te razlike i nemogunost filma da mehaniki reproducira stvarnost prvi je sustavno opisao Rudolf Arnheim

1) dvodimenzionalno / trodimenzionalno- u filmu se prikazuje svijet koji je trodimenzionalan u dvodimenzionalnom prostoru platna- fotografijska svojstva, zvuk, pokret trodimenzionalnost - rubovi, geometrinost, otra granica vidljivog i nevidljivog dvodimenzionalnost

2) reducirana dubina razliitim objektivima mijenja se pronicanje u dubinu, u 3D - teleobjektivom ona kao da se eliminira, a irokokutnim se predouje u naroitoj jasnoi ali kao da se prostor u dubini skratio (pokreti od kamere do objektiva se ubrzaju)- koritenjem irokokutnog objektiva ponitava se konstanta veliina i oblika zaklanjanje u perspektivi - u zbilji, raspored i odnos elemenata u prostoru zavisi od nae volje tj mi pomicanjem postiemo novu perspektivu gledanja, dok na filmu prizor iz svijeta pojavljuje se kao neizmjenjiv s obzirom na perspektivu gledanja, a raspored i odnos meu elementima stalan

3) okvir nae vidno polje niti je pravokutno, niti omeeno stalnim granicama- ljudski pogled ne poznaje otre granice polja po kojemu se prostire itav spektar otrina i neotrina, dok u filmskom vidnom polju sve moe biti jednako jasno ili nejasno- film dijeli svijet na dvije sfere - jasno vidljivu i nevidljivu relativizacija prirodnih veliina, brzina i orijentacijskih vrijednosti- rubovi faktor mjere odnosno initelj naeg doivljaja veliine- budui da se okvirom eliminira okoli a okoliem tvore veliinski odnosi ponekad se dogodi da ne znamo kolika je veliina predmeta- najpouzdanija konstanta veliine = ovjek- objekt snimljen izbliza kretat e se bre nego snimljen iz velike udaljenosti - kako se okvirom bia izdvajaju iz okolia, a kamera ih moe snimit iz razliitih kutova i poloaja, zna nastupiti poremeaj orijentacijskih vrijednosti - logika filmskog orijentiranja

4) odsustvo nevizualnoauditivnog svijeta- film izravno stimulira samo dva osjetila- nijemi film - odsutnost cijelog nevizualnog svijeta- oita razlika izmeu filmske zbilje i nae zbilje

5) crno-bijela tehnika- film moe biti u nekoj kromatskoj tehnici koja se razlikuje od prirodne obojenosti svijeta

6) mehaniki, optiki i fototehniki postupci (trik)- kojima se svijet moe izmijeniti pokreti se mogu ubrzati, usporiti, zaustaviti, obrtati; svijet se moe umnoavati; duplom ekspozicijom mogu se prikazivati istovremeno dva zbiljska prizora; nestajanje u zatamnjenju i nastajanje u odtamnjenju

7) prostorna i vremenska diskontinuiranost- u zbilji prostor se prikazuje kontinuirano, ne vidimo ga u isjecima niti moemo preskoiti neki prostor, skok kroz vrijeme, ve i da elimo skrenut pogled s jednog objekta na drugi postoji odreeni meuprostor , dok u filmu mi moemo snimit dvije snimke i spojit ih u montai i omoguit prostorni skok- vremenski skok - npr snimimo rast neke biljke kvadrat po kvadrat i u minutnom filmu prikaemo taj rast; no i trenuci skakanja iz budunosti u prolost - isto vrijedi i za zvukove

OPA SVOJSTVA FILMSKOG ZAPISA - imbenici slinosti i imbenici razlika uvijek se pojavljuju u nerazluivu sklopu, nekad mogu bit primjetljivije slinosti a nekad razlike- upoznavanje tih imbenika ima vrijednost prilikom - opisivanja izgleda i sadraja pojedine snimke, rjeavanju terminolokih problema, sporazumijevanju itd. opa svojstva filmskog zapisa nuna su posljedica postojanja sklopa imbenika razlika i slinosti

1) perceptivno / iskustveno (uivljavanje, zaudnost)- zbog S film moe predoavati lako prepoznatljiv svijet, ega je posljedica vei stupanj identifikacije i uivljavanja s vienim- zbog R film moe zbilju pokazati u rijetko vienom / tee prepoznatljivom stanju to uzrokuje osjeaj zaudnosti te javljanje potrebe da se pronikne u taj novostvoreni nepoznati svijet i dovede u sklad s poznatim

2) retoriki (stvar po sebi, izbor)- S pokazuju gledatelju zbilju kao svijet filmom sluajno naen, nezavisan o filmu, kao stvar po sebi (denotacija)- zbog R filmski zapis uvjerava gledatelja da se pri snimanju vrio neki izbor i gledatelj u svakom trenutku zna da se to moglo snimiti i drugaije- u filmu se doista sve moe podrediti nekoj vrsti izbora, tada prikazani svijet poinje postojati kao svijet po filmu

3) spoznajno (objektivno, subjektivno)- zbog S filmom prikazana zbilja moe djelovati kao objektivno data, do razine dokumenta- zbog R koji ukazuju na postojanje izbora pri snimanju, zbilja se pojavljuje kao subjektivno obojena - iako film prikazuje vanjtinu / povrinu, nekim sustavom moe se izvesti i prodor u unutranje

4) semioloki - zbog S film moe djelovati kao bezlina masa iz aspekta teorije informacija- zbog R filmskim se snimkama moe formirat znakotvorni sustav pomou kojeg se uspostavlja komunikacijski kanal s gledaocem - najue semioloki reeno zbog S filmski prizor moe se doimat kao indeksni i ikoniki znak, indeksni jer ono to se nalazi u snimci egzistencijalno vezano za oznaeno, a ikoniki jer oznaeno podsjea slinou, dok istodobno zbog R filmski prizor moe dobiti karakter simbola ija je veza s oznaenim proizvoljna

5) s obzirom na primjenu- zbog S filmski zapis moe posluiti kao arhivska snimka, dokaz, dokument, u nastavi i moe imati openito znaajnu odgojnu i spoznajnu vrijednost - zbog R filmski zapis moe se pojavljivati kao zaokruena cjelina, ne sluajan in snimanja ve kao djelo, kao smislena poruka - umjetnina

dopunjujui ovo..

1) iz percepcijske vizure postojanje S moe uzrokovat da filmski sadraji budu trenutano prepoznatljivi, pripadni njegovom iskustvu pojavnog svijeta i da ih tumai kao prizore koje via izvan filma te se s njima identificira, dok R mogu prepoznavanje oteati, tada se javlja napor prepoznavanja- R moe se u poznatom otkrivati manje poznat svojstva, poznato se moe pojaviti kao drugaije po neemu to je samo filmsko - takav raspon susreemo i u teorijama filma, one realistike teorije uporite u S a formativne u R

2) S stvaraju dojam o snimci kao dokumentu, o realnom prikazu svijeta i o objektivnosti prikaza te zbog toga film moe sluiti kao dokument, arhivski materijal; no jasno je da su tu uvijek neodvojivi R pa je tako filmsko prikazivanje uvijek i subjektivnog karaktera (uvijek je jasno da se objekt mogao snimit drugaije) - film odraava stvarnost no taj je odraz uvijek u nekoj mjeri subjektivan, odnosno koliko god djeluje kao bezlian proizvod stroja toliko moe djelovat i kao izrazito osoban iskaz- od namjenske vrste do stiliziranih / fikcijskih

3) film se pojavljuje kao komunikacijsko sredstvo kojeg odlikuje vrlo specifino znakovlje- donosi sve vrste znakovlja kojim se ovjek slui - indeks, ikona, simbol - film moe registrirat sve tipove komuniciranja tj jezike, svu verbalnu (govor, natpisi, znakovi) komunikaciju, neverbalnu (pokreti, mimika, odnos ovjeka prema prostoru), umjetnike jezike (sva likovna i glazbena djela), jezike kultura (rituali, moda, simboli) - kaemo da je kod filma pluralan

GLEDALINI DOIVLJAJ nain i uvjeti promatranja uvjetuje izgled i vrijednost promatranog temeljna injenica postojanja filma je da se on nekako nekome prikazuje

- projektor - naprava koja omoguuje pokazivanje snimljenog oigledno ima udjela u doivljavanju filmskog zapisa- zamiljen da radi kontinuirano i jednakom brzinom- gledatelj se podreuje brzini i neprekinutosti odvijanja dogaaja to ih diktira stroj - stroj ne doputa predahe i trenutke nepanje, to mu ne doputa ni sama priroda filmskog zapisa koji zbilju prikazuje kao uvijek spremnu da nas neto iznenadi

1) filmski zapis treba gledati netremice i u kontinuitetu- to iziskuje napor koji se umanjuje organiziranjem snimljenog u djelo

2) odreeni su optiki i akustiki uvjeti to se smatraju najpogodnijima upravo zamraenost i tiina u prostoru projekcije, kako bi se vidlo i ulo snimljeno- svako drugo svjetlo konkurira slici snimljenog prizora, sniava kontrast itd. - konkurentni zvuci umanjuju razgovjetnost snimljenog zvuka - ispreplitanje zbilje prostora projekcije sa snimljenom zbiljom na tetu snimljene zbilje

3) filmski zapis treba se promatrati s jednog mjesta jer esta i dulja premjetanja smanjuju zahtjevanu usredotoenost; bitna je i udaljenost s koje se promatra- ako se gleda iz prevelike blizine uoavaju se samo senzacije prizora a ako se gleda iz prevelike udaljenosti zapaaju se samo osnovni kompozicijski i tonski odnosi

4) gledalac ne utjee na kakvou projekcije, on je pasivan promatra- sve je odreeno unaprijed, ne moe se na nita utjecat- gledatelji odvojeni mrakom i tiinom dvorane, minimalna korespondencija- reakcije na film diktirane su iskljuivo filmom

u psiholokom smislu projekcija filma predstavlja neto jedinstveno - esto oparava, a tom potinjavanju odupire se samo zreo i s filmom temeljito upoznat gledatelj- kada ovjek sam gleda film time to mijenja nain projiciranja on postaje svojevrsni suautor filma jer nain projekcije mijenja karakter djela

FILM - rije film usvojena je strana rije i prije njena koritenja vano je utvrditi to zapravo znai rije film od oko 1000. godine pa do 19.st. znai tanka koica / opna tek u 19.st. u Thorntwaiteovu fotografskom priruniku upotrebljava se kao naziv za tvar osjetljivu na svjetlost da bi se taj naziv kasnije upotrebljavo za tvar koja je elastina a kasnije se prenio na filmski film tj vrpcu 1) VRPCA2) DJELO - naziv za dovreno filmsko djelo3) UMJETNOST FILMA 4) FILMSKI MEDIJ - kad se misli na sva svojstva i djelovanja5) FILMSKE DJELATNOSTI

- definiciju treba traiti na podruju kada se misli na bilo koje filmsko dovreno djelo, umjetniko ili ne, bilo kakav dovren filmski rad- definicija se mora odnosit na film kao neto to se pojavljuje pred nama kao gotov proizvod tehnikog postupka

film je fotografski i fonografski zapis izvanjskoga svijeta

izvanjski svijet - oznaka za sve stvari izvan vlastitog tijela i njihove odnose- skup svih predmeta ukljuujui vlastito tijelo to se prostornovremenski pruaju osjetilnom opaanju - film biljei neku povrinu, ne i ono to se nalazi iza te povrine izvanjski svijet za film je sve ono do ega njegovo oko i uho mogu doprijeti - film ne moe prikazati unutranji svijet, stanja svijesti, on na njih moe upozoriti sloenim postupcima osjetilno (fotografski i fonografski)- fotografski i fonografski rijei su koje upozoravaju na razliku dok izvanjski svijet upozorava na slinost phone - gr. zvuk , photo - gr. svjetlo- prihvatljivom se ini jo rije fizika realnost - to je ono emu film svjedoi i snimkom nasumce zapis- rije koja upozorava na in snimanja i laboratorijsku obradu snimke, njome se djelomino otklanja opasnost od pomisli na reprodukciju - ta rije priziva rije pisati = graphein, koja je dio rijei fotografija i fonografija - rije graphein prvotno se odnosila na utiskivanje znakova u neku podlogu VRSTE FILMOVA I SRODNI MEDIJI- moe nam se uinit da navedena definicija filma zaobilazi neke odreene vrste filma (crtani, nijemi) te filmu srodne medije? nije li izvanjski svijet kvalitativno drugaiji kod npr crtanog filma da to treba uvaiti? u nekim sluajevima treba se pomirit s navedenom definicijom a u nekim potrait dopunu sve vrste filmova predstavljaju razliite vrste ovjekove moi ovladavanja i primjenjivanja elektromagnetskih i drugih valova

nijemi film - slika bez zvuka zvuk bez slike - magnetofonski zapis- zato jedno ima privilegij da se naziva filmom? neka se i jedno i drugo zove filmom- rezultate rada tehnika koje karakteriziraju fotografski, fonografski i fotografskofonografski zapis moemo nazivat filmovima film - upuuje na hijerarhijsko prvenstvno, no ne umjetniko ve po veem stupnju slinosti sa zbiljom

1) televizija elektronski prijenos prizora u izvanjskom svijetu - i tv je fotografsko fonografski zapis izvanjskog svijeta, no postojanje filmskog zapisa duguje utisku izvanjskog svijeta u vrpci dok se u televizijskom postupku isti prizor ne konzervira na vrpci ve se izravno prenosi primatelju - osnovna vrijednost filma i televizije ini se istima, no ima razlika prijenos istodobnost- odraava se na kakvou samog prizora, tako tv tolerira ono to bi u filmu bila greka neposrednost - komentator gleda publiku u oi, a mi mu moemo i telefonirat razlika programa (emisije) i gledalinog doivljaja 2) radio- televizija minus vizualna komponenta - odnos prema televiziji kao magnetofonski zapis prema filmu

3) animirani film crtani / lutkarski film je reprodukcija crtea / lutaka kojima je tehnikom animacije dan pokret i kojima je jo prirodan zvuk crtani film, lutkarski film- vidimo pokretanje neeg emu nije svojstven pokret, tehnika koja omoguuje postojanje takvog stiliziranijeg svijeta je tehnika animacije; koja se svodi na to da se snima kvadrat po kvadrat, faziranje svakog pokreta i pojedinanog snimanja filmsko je ipak bitnije- vrijednost crtea nije bitna, dok je vrijednost tehnike animacije jako bitna- vaan element su pokrenutost i zvuk

4) filmski kola - film se napravi od snimljenih fotografija povezanih u montai - filmsko - fotografiji se pridodaje vremenska i zvuna dimenzija, te poredak

OBLICI FILMSKOG ZAPISA (filmska izraajna sredstva) razliite spojeve S i R moemo nazvati oblicima filmskog zapisa tj. moe se rei da je oblik filmskog zapisa specifian spoj onoga to snimamo i naina kojim je to snimano premda je filmski zapis uvijek spoj S i R, i jedni i drugi uvijek su po neemu drugaiji, nekad ih se pojavljuje vie nekad manje, pa je i filmski zapis uvijek iznova po neemu drugaiji- mijenja se izvanjski svijet, mijenjaju se naini snimanja itd. i kad se ne mijenjaju znamo da se to moe zabiljeiti na drugi nain- rije oblik koristi se jer se misli na kvalitetu razlike - moe se rabit naziv - tehniki elementi filma, izraajna sredstva filma, elementi filmskog jezika

metodoloki problem- teko je pronai princip koji omoguuje stvaranje nekog sustava tih oblika, jer snimljivi svijet kao da se opire preciznoj kodifikaciji tih nebrojnih pojavnih oblika izvanjskog svijeta stanje stalne mijene- kako i film odlikuje brojnim mogunostima preobrazbe izvanjskog svijeta - filmom se nikada ne moe snimiti isto

terminoloki problem- ako je sve to se snimi filmom uvijek neto drugo, i ako je npr broj mogunosti odnosa kamere prema izvanjskom svijetu nebrojen onda bi taj sustav trebao raspolagati mnotvom naziva zato se moe zakljuit da ne postoji ni princip ni sustav koji bi obuhvatio sve sluajeve - u tome i jest ar filma, uvijek se pokazuje neto novo i neponovljivo

zadovoljavajui princip je mogu kada izvanjski svijet uzmemo kao izvanjski svijet na filmski nain tj. po filmu - sve to pripada izvanjskom svijetu treba shvaati kao grau filma, odnosno graa filma je sve to je snimljivo- u stvaranju principa kao primarni faktor treba uzeti filmsko film je ipak stroj i njegove mogunosti su manje brojne od mogunosti ovog svijeta- lake se mogu mogunosti kamere i filmske tehnike opisati nego graa

5 skupina - kadar i okvir - poloaji kamere - slikovne odlike filma (c/b, kompozicija, svjetlo, objektivi, mizanscena)- zvuk (umovi, glazba, govor)- montaa

OPAAJ I FUNKCIJA OBLIKA FILMSKOG ZAPISA- svaki oblik filmskog zapisa tvori drukiji uinak na gledatelja- film nije reprodukcija, i na gledatelja ne djeluje samo slinost sa svijetom ve i razlika njegova i filmskog zapaanja- filmovi kao cjelina uzrokuju doivljaj neeg posebnog/novog - gledajui film postajemo svjesni specifinih filmskih oblika jer prisustvujemo neemu drugom, nekom novom filmski stvorenom svijetu - ponekad se filmom svijetu pridaju neka nepoznata svojstva koja su posljedica naina na koji se oni vide i uju u filmu

pri sloenom strukturiranju i nizanju oblika filmskog zapisa stvara se izmeu stvaratelja i gledatelja komunikacijski kanal, omoguuje se razumijevanje stvarateljeva saopenja i stvara se novi filmski kontekst - djeluje se na gledateljev psihiki ivot i njegovu doivljajnost svi oblici filmskog zapisa razlikuju se po opisu onoga to ih odreuje u pojavnom smislu i potencijalnim izraajnim vrijednostima- svaki od njih na svoj nain tvoji filmsku sliku, i svaki od njih na svoj nain aktivira ovjekovo miljenje

3 kategorije postojanja - potencijalne funkcije u filmskom djelu i potencijalne funkcije na doivljavanje ovjeka

1) pokazivaka vrijednost- svakim se oblikom neto prikazuje, njima se ostvaruju biljeenja izvanjskog svijeta koja nekad imaju primarnu vrijednost kao in pokazivanja zbilje - u svakoj snimci se samo neto vidi i samo neto uje od svega to bi se moglo vidjeti i uti, dakle rije je o vrsti izbora iz sveukupnog izvanjskog svijeta, o usmjeravanju pozornosti samo na neto

2) retorika vrijednost - im se napravio neki izbor, taj izbor mora imati neku retoriku vrijednost - im se upotrebi neki senzorno senzacionalniji oblik, kojim se istiu imbenici razlika, on djeluje na gledateljevu doivljajnost i vodi ka izrazitim emocijama i ouenju to izaziva razmiljanje i potrebu za otkrivanjem smisla onoga to je prikazano to je autor time htio rei - takvim oblicima se tvorac filma oitije unosi u film, njima se sugerira poruka

3) zanimanje, oekivanje, pozornost - senzorno senzacionalniji oblici kada se neoekivano pojave obnavljaju gledateljevu pozornost, oivljavaju zanimanje za film, izazivaju u gledatelja stav oekivanja

djelovanje na gledateljevu doivljajnost nije jednostrano / jednoznano - nikada se nijedan oblik ne pojavljuje sam, stalno se izmeu ostalog javljaju i novi oblici kontekst oblika- kontekst oblika filma, kontekst oblika trenutka - djelovanje nekih oblika formira se s obzirom na meusobnu interakciju svih oblika

- teko je procijeniti koji su sve oblici prisutni u kojem trenutku filma, i koja je komponenta utjecala na gledateljevu doivljajnost mogue je ustanovit jedino najtipiniju funkciju i najtipino djelovanje kada se neki oblik pojavljuje kao dominanta u nekom dijelu filma

KADAR- kadar i okvir su neizbjean oblik filma jer sve to se snimilo, svakim ukljuivanjem kamere dobivamo kadar- tehniki jedan neprekinuti in snimanja - za gledatelja jedna neprekinuta filmska snimka- da je neprekinut gledatelj zakljuuje opaanjem kontinuiranosti prikazivanog zbivanja, i primjeivanjem kraja te snimke odnosno poetka druge to je odlikuje drugi prostornovremenski kontinuitet

jedan omeeni prostornovremenski kontinuum prikazivane grae- omeenost - upravo zbog nje kadar je specifino svojstvo filma, jer na svijet niti odjednom prestaje niti nastaje, niti je omeen pravokutnim okvirom- ta prostornovremenska omeenost kadra, mogunost filma da sijee, ujedno je izvor montae koja je rezultat mogunosti filma da svoju grau prikazuje prostornovremenski diskontinuirano- film se snima kadar po kadar

kadar je oblik koji ukljuuje sve ostale oblike - poloaje kamere, zvune i slikovne odlike, okvir - itav film moe se sastojat od 1 kadra o kadru je teko razgovarat u autonomiji, jer upravo postojanje drugih oblika tzv. parametara kadra omoguuje razlikovanje meu kadrovima- npr dubinski / ploni, statini / dinamini

svaki se kadar moe doivjeti kao pomno izabrana cjelina, prostornovremenski isjeak neega to je vee i dulje- mi smo uvijek svjesni da izvan okvira postoji neto, i da postoji prolost i budunosti tog prostora prije ovog kadra- to daje kadru posebnu znaenjsku vrijednost kadar najmanja dinamika jedinica filma sliica najmanja statika jedinica filma

1) razlika s obzirom na duljinu- njihovo razlikovanje ne zasniva se na stvarnoj duljini, ve je kriterij definiranja i razlikovanja sadraj - sposobnost ovjekova percipiranja u odnosu na sadrajno bogatstvo prikazane grae- metriko-ritmiki kontekst isto utjee - najkrai s obzirom na vrijeme = 1/24 s, jedan kvadrat

vrlo kratak- toliko kratak da njegovo trajanje ne doputa da se percipira njegov sadraj, da se prepoznaju snimljena bia, te se opaa gotovo kao strano tijelo izmeu dva druga kadra- emocionalno djelovanje - nelagoda- element upozorenja - mogu usporavati ritam filma, svraajui panju s onog to se vidjelo kratak- omoguuje percepciju sadraja i prepoznavanje bia koja se u njemu nalaze, ali ne omoguuje reakciju - shvaamo ga kao puki podatak dugi kadar - omoguuje percepciju i prepoznavanje sadraja, i ujedno iscrpljuje mogunosti gledateljeve doivljajnosti pa osvjedouje o trajanju kao takvom, o samom vremenu - graa se demistificira, svijet se usmjeruje prema vremenskoj dimenziji - refleksivno / nelagoda vrlo dugi kadar- svijest o sadraju postaje svijest o nepromjenjivom, vjenom o trajanju kao vjenosti srednji- dovoljno dug da dopusti percepciju snimljene grae i omogui sva djelovanja te grae na gledatelja - kadar je najprikladnije duljine ako se dovri u trenutku kad su se ispunila sva oekivanja

kada se mijenja graa tokom kadra onda vrijede drugaija pravila- dulji kadrovi realistinost, dokumentarnost, istinitost a moe i spektakl - montano razlomljeni kada se eli filmski komentirati, analizirati - kad sama zbilja ne prua spektakle oni se mogu prikazati uporabom raznih filmskih tehn. postupaka

2) razlika s obzirom na stajalite (promatraa / pripovjedaa)- gledatelju se filmom nameu razliite toke promatranja i razliita usmjerenja - ta usmjerenja to nam ih daje filmska tehnika mogu se doivjeti i kao razliiti subjekti gledanja- kadar istovremeno moe biti i viestruko vienje svijeta - gledatelj ih spontano doivljava- te razlike doivljavaju se i kao razlike u odnosu na pripovjedaa

objektivni - kadrovi koji se ine kao zapaaji kakvi bi bili i gledateljevi da je prisustvovao snimanom dogaaju- izvanjski svijet se u tim kadrovima manje zamjetljivo preobraava - neke neizostavne mijene izvanjskog svijeta (npr. okvir, red. dubina, 2D-3D) zanemaruju i svijet se ini kao objektivno prikazan - objektivnost, realistinost, dokumentarnost tenja da zbilja na gledatelja djeluje samom sobom subjektivni - sadraj to ga vidi naznaeni netko od promatraa iz samog filma- toka promatranja se montanim kontekstom povezala s nekime- doivljavamo ga kao isjeak svijeta to ga vidi prethodno pokazana osoba- ne razlikuje se od objektivnog ako promatra nije u nekom naroitom stanju - pijan itd. autorov - onaj u kojem se zapaaju izrazitije preobrazbe svijeta, subjektivno unoenje autora u graunpr. izraziti rakursi, montane kombinacije, trikovi - obrtanje, zaustavljanje, ubrzanje, usporavanje- kad se koristi neka naroita tehnike, iza svake tehnike mora stajati netko stvara se svijest o autoru - tzv. kadar komentara, jer autor ne samo da otkriva svoju nazonost ve i komentira

odreenje kadra ovisi o kontekstu filma, svaki film stvara svoj sustav razlikovanja - ime od rijei le cadre - okvir (neizmjenjiva karakteristika svake snimke)

OKVIR prostorna konstanta filma, tvorbeni faktor slike i ostalih oblika - ovjek nikada ne vidi unutar geometrijski pravilnog pravokutnog omeenja- sve to se nalazi unutar okvira djeluje kao izabrano tako da okvir utjee i na brojne retorike kvalitete filma- ako film tumaimo kao sustav znakova, upravo kvaliteta izdvajanja/omeivanja tj okvir djeluje kao jedan od najznaajnijih faktora tvorbe znakotvornog ustrojstva filma- relativizacija prirodnih brzina, veliina i orijentacijskih vrijednosti zabune, iznenaenja

- na njega se ponekad i zaboravlja najee funkcionira u zajednitvu s drugim oblicima ali postoje sluajevi kad se pojavljuje kao osnovni tvorac nekog doivljaja

vidljivo - nevidljivo- koliko god fascinira fotografijom zapisa izvanjskog svijeta, u tolikoj mjeri je i njegova vezanost za nevidljivo umjetnost koje je dio i ono to praktiki u samom materijalu tvari te umjetnine ne postoji- intenzivira nae zanimanje za okoli prikazanog - ulazak / izlazak ljudi iz kadra, esto motre neto izvan kadra, esto dopiru zvuci kojima izvor nije u tom polju napetost - ponekad je vano samo ono to je vidljivo, ali u nekim sluajevima je ono to je nevidljivo jednako znaajno

izvor napetosti, iznenaenja, obrata, oekivanja- stanovita nelagoda dojam tajnovitosti promatranja- prozor u svijet odbacivanje u prolost / budunost prelaskom preko ruba kadra- moe simbolizirat i smrt - ono to se nalazi u kadru kao da se komentira onime izvana (zvuk), kao da je podvrgnuto tumaenju izvana