Teorija socijalnog rada

Kolokvij 2

Teorije u socijalnom radu

KONCEPTUALNI OKVIR

TEORIJE SOCIJALNOG RADA

TEORIJE ZA SOCIJALNI RAD

ORIJENTACIJSKE TEORIJE PRAKTIČNI OKVIRI

PRAKTIČNE PERSPEKTIVE PRAKTIČNE TEORIJE PRAKTIČNI MODELI

TEORIJE SOCIJALNOG RADA Focus na profesiji; objašnjavaju svrhu,

područje i karakteristike profesije unutar društva

Opisuju na što se sve odnosi profesija i koje funkcije obavlja

TEORIJE ZA SOCIJALNI RAD Focus na klijentima i pomagačkim

aktivnostima. Objašnjavaju ljudsko ponašanje, socijalnu okolinu, kako se dešavaju promjene i kako socijalni radnik može upravljati promjenama na korist klijentu

Tipovi teorija

Teorije koje objašnjavaju što je socijalni rad

Formalni pisani iskazi koji definiraju prirodu i svrhu socijalnog rada

Moralne, političke, kulturne vrijednosti stvorene od strane praktičara radi definiranja “funkcija” socijalnog rada

Teorije koje objašnjavaju kako djeluje socijalni rad

Formalne pisane praktične teorije (npr. casework, obiteljska terapija, grupni rad); primjenjene deduktivno; opće ideje mogu se primijeniti na specifičnu situaciju

Teorije induktivno proizvedene iz određenih situacija: mogu se testirati kako bi se vidjelo jesu li primijenjive na određenu situaciju; također i nepisane praktične teorije stvorene iz iskustva

Teorije koje objašnjavaju klijentov svijet

Formalne pisane teorije društvenih znanosti i empirijski podaci (npr. u vezi osobnosti – brak, obitelj, rasa, klasa, rod)

Korištenje iskustva i općeg kulturalnog značenje od strane praktičara (npr. obitelj kao institucija, normalno ponašanje, dobro roditeljstvo)

TRI GLEDIŠTA NA SOCIJALNI RAD (PAYNE, 2005:7-13)

1. Refleksivno-terapeutsko gledište— promicanje i upravljanje rastom i samoispunjenjem, osnaživanje ljudi, obitelji i zajednica kako bi ovladali načinima nadilaženja patnje i zapostavljenosti

Refleksivno –terapeutsko gledište općenito se zasniva na egzistencijalističkoj, narativnoj, humanističkoj i socijalno-psihološkoj teoriji

TRI GLEDIŠTA NA SOCIJALNI RAD (PAYNE, 2005:7-13)

2. Individualističko-reformističko gledište— socijalni rad kao zadovoljavanje ljudskih potreba i poboljšavanje usluga

Pokušavajući mijenjati društvo nije realno za večinu aktivnosti socijalnog rada koje su usmjerene na individualne promjene. Osobe koje pronađu socijalne usluge žele se bolje prilagoditi u društvo i među ljude – oni ne žele socijalne promjene

Individualističko-reformističko gledište općenito se zasniva na

kriznoj teoriji, na zadatke usmjerenoj teoriji i na nekim sistemskim teorijama

TRI GLEDIŠTA NA SOCIJALNI RAD (PAYNE, 2005:7-13)

3. Socijalističko-kolektivističko gledište— socijalni rad kao organiziranje, suradnja i međusobno podupiranje kako bi zapostavljeno stanovništvo zajednički steklo moć nad vlastitim životima, te kako bi promijenilo društvene sisteme

Socijalističko-kolektivističko gledište općenito se zasniva na teoriji osnaživanja te na radikalnoj, protu-ugnjetavačkoj i feminističkoj teoriji i praksi

Teorije u socijalnom radu

• Bihejvioralne teorije (B.F. Skinner, Ivan Pavlov)

• Kognitivne teorije (Alfred Adler, Jean Piaget)

• Krizna teorija (Kathleen Ell, B. Gilliland & R. James, L.G. & H. J. Parad)

• Ekološka sistemska teorija (Urie Bronfenbrenner)

• Teorija životnog ciklusa obitelji

• Psihodinamska teorija (Sigmund Freud, Eric Erickson, Reich, Jung)

Teorije u socijalnom radu

Teorija osnaživanja (E. Cox & L. Gutierrez, J. Lee, E. Canada, P. Chatterjee& S.P. Robbins)

Humanistička(Egzistencijalna/Transpersonalna) (Abraham Maslow, Carl Rogers, Carl Jung)

Teorija objektnih odnosa (Margaret Mahlen, Otto Kernberg)

Socijalno-kulturalna teorija (Lev Vygotsky, Thomas Scheff)

Strukturalna obiteljska terapija (Murray Bowen, Virginia Satir)

Psihosocijalna, razvojna teorija Transpersonalna

Teorije u socijalnom radu

Teorija socijalne razmjene Socijalni konstruktivizam Simbolički interakcionizam Teorija sukoba / Radikalne / Kritičke Antidiskriminacijske /Kulturalna osjetljivost Teorija kontingencije Narativne teorije Feminističke Socijalni razvoj / Razvoj zajednice Rješenju usmjerena terapija (model) Obiteljska sistemska strategijska terapija (model)

Glavne teorije u praksi socijalnog rada

• Sistemska teorija

• Psihodinamska teorija

• Teorija socijalnog učenja

• Teorija sukoba

Osnovne perspektive

• Perspektiva snaga

• Feministička perspektiva

• Eko-sistemska perspektiva

Vodeći modeli prakse socijalnog rada

• Rješavanje problema

• Na zadatke usmjereni

• Usmjeren na rješenja

• Narativni

• Kognitivno-bihejvioralni

• Krizni model

Modeli prakse socijalnog rada

Model osobnih socijalnih službi Ovaj praktični model socijalnog razvoja nastoji proširiti

osnovne socijalne službe koje posvuda trebaju ljudima koji žele obnoviti ili ojačati svoje kapacitete za društveno funkcioniranje. Osnovni ciljevi ovog modela su: 1)pružiti pomoć ili preventivne usluge pojedincima, obiteljima i grupama čije je optimalno funkcioniranje privremeno onemogućeno ili prekinuto te 2) proširiti socijalnu zaštitu za grupe u populaciji koje su ugrožene iskorištavanjem ili degradacijom. Model također zahtjeva razvoj povećane osjetljivosti i odgovornosti od strane pružatelja usluga prema potrebama za posebne vrste usluga koje imaju pripadnici kulturalno različitih grupa

Modeli prakse socijalnog rada

Model socijalne dobrobiti

Ovaj model socijalnog rada / prakse socijalnog razvoja zasniva se na komparativnoj socijalnoj politici i komparativnim društvenim istraživanjima. Ciljevi modela su: 1. samopomoć, 2. međusobna pomoć, 3. humanitarizam i 4. uspostava uspješnog, po mogućnosti univerzalnog sustava pružanja socijalnih naknada. Ovaj model također na praksu socijalne skrbi gleda kao na dio svjetskog pokreta koji zahtjeva promoviranje socijalne sigurnosti i socijalne pravde za sve ljude bilo gdje da se nalaze.

Modeli prakse socijalnog rada

Model socijalnog razvoja Model svoje porijeklo ima u praksi organiziranja

zajednice i razvoja zajednice te zbog toga promiče zahtjeve najveće moguće participacije ljudi u određivanju kako sredstava tako i ciljeva socijalnog razvoja. Model želi pružiti okvir za razumijevanje glavnih uzroka degradacije ljudi, bespomoćnosti i socijalne nejednakosti posvuda u svijetu. Krajnji cilj ovog modela je vođenje kolektivne akcije u smjeru uklanjanja svih oblika nasilja i društvenog ugnjetavanja.

Modeli prakse socijalnog rada

Model novog svjetskog poretka Ovaj je model socijalnog razvoja usko vezan uz radove “vizionara” iz svijeta

ekonomije, političkih znanosti, prava i zaštite okoliša. Glavne sastavnice modela ocrtane su u fundamentalnim socijalnim, političkim i ekonomskim reformama u postojećem međunarodnom poretku koje su proveli Ujedinjeni Narodi, UNDP, Svjetska banka i druge vodeće međunarodne organizacije. Elementi modela su opisani i od strane teoretičara socijalnog rada.

Model tvrdi da su najvažniji problemi s kojima se suočavaju ljudi utemeljeni u fundamentalnim nejednakostima koje postoje u sadašnjem svjetskom poretku odnosno u sustavu međunarodnih socijalnih, političkih i ekonomskih institucija koje upravljaju odnosima između nacija i unutar nacija, između grupa ljudi. U promicanju ciljeva socijalne promjene model traži stvaranje “novog svjetskog poretka” utemeljenog na: 1. priznavanju i poštivanju jedinstvenosti života na zemlji, 2. minimiziranje nasilja, 3. zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, 4. prvenstvo ljudskog dostojanstva, 5. zadržavanje različitosti i pluralizma te 6. potrebu za univerzalnom participacijom u procesu postizanja društvene transformacije širom svijeta.