Tirena Kao Himna i Glorifikacija Ljubavi, 9 (1)

7/24/2019 Tirena Kao Himna i Glorifikacija Ljubavi, 9 (1)

1/24

Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet

Amra Penava

Tirena kao himna i glorifikacija ljubavi

Seminarski rad


2/24

Tirena kao himna i glorifikacija ljubavi

Seminarski rad

Predmet: Poetike hrvatske knjievnosti do XX st

!entor: "rofdr #nver $azaz

Sarajevo% se"tembar &'()

&


3/24

SA*+,A-

( U./*0000000000000000000000000001& PAST/+A2A $A/ 34+A43T .U2$A5 2-U6A.5/7 *3S$U+SA089

) T3+#5A $A/ ;3!5A 3 72/+3F3$A /S23$A.A5-# $A+5#.A2#S$5/ST3 U T3+#5300000000(8

1 4A$2-U?A$000000000000000000000000(@

)


4/24

Ko nita ne zna, nita ne voli.

Ko ne umije nita, ne razumije nita.

Ko nita ne razumije, bezvrijedan je,

Ali onaj ko poima, taj i voli, zapaa, vidi

Ko god zamilja da svako voe sazrijeva

! isto vrijeme kad i jagode, ne zna nita o gro"u.

PA+A


5/24

( U./*

Tirena je knjievno djelo koje "ri"ada razdoblju hrvatske renesanse% autora !arina *ria

B njegova najstarija saCuvana drama Prvi "ut je izvedena (1>= godine% na otvorenom"rostoru% ali je njenu izvedbu "rekinula bura *vije godine kasnije D(11(E izvedena je

"onovo% na "iru .laha *ria% "a su se zbog toga saCuvala dva njena "rologa

Teza seminarskog rada jeste da Tirena "redstavlja himnu i glorifikaciju ljubavi S tim u

vezi% bitno je uoCiti i objasniti "ojmove: himna i glorifikacija

+ijeC himna nastala je od grCke rijeCi i znaCi "jesma ili hvalos"jev U "ravom

smislu te rijeCi% ona oznaCava "jesmu koja je u"uena nekome ili neCemu u svrhu

"otovanja

Pojam glorifikacija je nastao od latinske rijeCi glorificatio /vaj "ojam obuhvata

vie znaCenja: slavljenje% "roslavljanje% veliCanje% oboavanje% uzdizanje i sl

*efinisanjem ovih "ojmova "ostaje nam jasnija i teza rada: Tirena "redstavlja hvalos"jev

Dili "jesmuE i slavljenje Dili veliCanjeE ljubavi /no to zasigurno moemo smatrati

argumentom ove teze je Cinjenica da tematika *rieve "astorale izvire i raste oko istog

arita% a to je ljubav 6esmisleno je sada "isati o "sihologiji ljubavi jer svaki Covjek na

samu temu ljubavi gleda na sebi svojstven naCin +azlog tome je to u ljubavi nije nita

egzaktno% nita nije dokazivo i nita nikada nije sigurno

/no to mi se "osebno sviGa u djelu jeste da je *ri u Tireni stvorio veliku galeriju lica%

osobina i situacija koje "roniCu iz glavnog arita djela /ko ene% njene lje"ote i

neodoljivosti i "etrarkistiCkih ljubavnih uzdaha smjeta se sva tematika Tirene $ako se

nala u sreditu te zaCarane i idiliCne "astorale% Tirena je centralni lik djela oko kojeg se

vrte svi likovi i situacije

1


6/24

#ajvee blaenstvo koje je ikada postojalo na svijetu postie se ljubavlju

Platon

& PAST/+A2A $A/ 34+A43T .U2$A5 2-U6A.5/7 *3S$U+SA

Tirena "ri"ada anru "astirsko9idiliCne drame% to je ustvari "astirska igra% odnosno

"astorala koja je na"isana u "et Cinova u dvostruko rimovanim dvanaestercima i

osmercima

4aCetnik "astirske igre je Teokrit% starogrCki "jesnik% rodom iz Sirakuze DSicilijaE 5jegove

"jesme govore o lirskim slikama iz ivota "astira% jednostavnih graGana ili mitolokih

likova TakoGer je "isao i "astirske i bukoliCke "jesme u kojima% u monolokom ili

dijalokom obliku% daje izvanredne lirske o"ise i slike "rizora iz "rirode U "astoralama se

slavi slobodan ivot u Arkadiji% zemlji vjeCnog "roljea% gdje "astiri i "astirice% vile i satiri

uivaju u "rirodnim lje"otama% Carima ljubavi i slobodi Arkadija je "laninska "okrajina u

7rCkoj od koje je .ergilije naCinio idiliCnu i idealiziranu zemlju "astira koja je "ostala oaza

sree% ljubavi i mira Prema grCkoj tradiciji% Arkadija je domovina Pana i jednostavnih%

"ri"rostih i "otenih ljudi9"astira /d davnina je "oznata "o svojim bogatim "anjacima

Pastorala je knjievni oblik koji iskazuje jedno "osebno viGenje ivota koje "odrazumijeva

Covjekov bijeg u neki idiliCni "rostor% tj u "rirodu ;rvatski renesansni "jesnici su tu formu

"reuzeli iz italijanske knjievnosti% ali su u nju unosili i detalje iz svakodnevnog ivota u

zaviCaju Ta njihova realistiCka sklonost oslobodila je njihove "astorale a"solutne

nadzemaljske idiliCnosti koja je karakteristiCna za italijansku renesansnu knjievnost

Pastorala je "rirodni anr% u njoj se slavi buGenje "roljea i jedan novi "oCetak ivota

8


7/24

4emlja vjeCnog "roljea

Pastorala je zbog svojih osobina bila omiljeno djelo meGu aristokratskim krugovima Prije

svega% "ronicala je ljubav% lju"kost% idiliCnost% zabavnost% veselje% slobodu% isticala se

jednostavnou i "rirodnou% a "ored toga% mladii i djevojke su se mogli identificirati sa

likovima "astorale 2judima je odgovarao taj svijet% novi ivot i sloboda% bukoliCka

atmosfera% sve ono to je% na neki naCin% bilo daleko od stvarnosti 7lavna ideja i tema djela

je ljubav To je bio jedini i najvei ivotni "roblem likova "astorale% koji bi se na kraju

uvijek rijeio na onaj "ravi i sretni naCin 2jubav se iskazuje u% ve s"omenutoj% idiliCnoj

atmosferi 4bog toga je mjesto radnje uvijek Arkadija% zemlja cvjea% zelenila% zabave i

"jesme Pastorala "ro"agira jedan vid ivotnog hedonizma koji "roistiCe iz ideje o ljubavi

-edina nesrea je biti nevoljen% drugi "roblemi koji Covjeka zasreu u svakodnevnom ivotu

nisu "risutni u "astoralama Pastorala je bila "osebno draga viktorijanskom drutvu gdje se

s"oznaje osobito oliCenje ljubavi koje je vezano i za tradicionalne kulture /na je bila

omiljeni anr do X.33 st% a naslijedila ju je melodrama

@


8/24

Pastorala se sastoji od uvoda% za"leta i zavretka 4a svaki dio karakteristiCne su odreGene

situacije:

9 uvod9sadri o"isivanje idiliCnog "rostora%

9 za"let 9"astir se zaljubljuje u djevojku% a satir je otima%

9 zavretak9uvijek je sretan% "omirenje i "les

Pored ti"iCnih situacija% "astoralu oslikavaju i ti"iCni likovi% a to su: "astiri% vile% satiri%

seljaci i seljanke0 5osioci radnje su "astiri koji su "redstavljeni kao idealizirani

ljubavnici Sve s"omenute ti"iCne situacije i ti"iCni likovi za "astoralu javljaju se u Tireni

U "astorali je vidljiva i ideja slobode Sam ivotni "rostor "astorale D"rirodaE sugerira nam

na slobodu 3deja slobode je usko "ovezana sa idejom ljubavi jer

H2jubav je dijete slobode% a nikada dijete dominacijeI(

4aCeci "astirske igre u hrvatskoj knjievnosti veu se za X. stoljee i *oru *ria

Pastirske igre "isao je i !avro .retanovi !eGutim% zbog svojih karakteristika i novina%

"osebno se istiCu "astorale !arina *ria% koje su "isane za "oklade i "irove

/sobine koje je *ri uveo u "astorale su:

9 "risustvo humora%

9 alegorijski smisao%

9 s"oj "oetskog i dramskog%

9 s"oj fantastiCnog i realnog%

9 antiteza likova Dsu"rotstavljeni likovi% n"r "astiri i satiriE

(Fromm% #% !mijee ljubavi% (=81% str &% u daljem tekstu v "od Fromm


9/24

*ri je dobro "oznavao sienske "astorale&% u kojima se uz nimfe% zaljubljene i idealizirane

"astire i satire% "ojavljuju i "ri"rosti "astiri% seljaci i seljanke Pa je i sam na"isao nekoliko

takvih djela kojima "ri"ada i Tirena !eGutim% u sienskim djelima% autori ismijavaju

seljake% a *ri ima drugaCiji ton i odnos "rema njima U mitoloko9sentimentalni okvir

"astirskih igara on je uveo komiCno9realistiCne seljaCke "rizore iz svakodnevnice

dubrovaCkog zaleGa Jto znaCi da Tirena nije Cista "astirska igra% ve s"oj sentimentalne

"astirske igre i seljaCke lakrdije 4bog toga% *ri kraj idealiziranih sentimentalnih "astira%

dovodi na "ozornicu i realistiCki "rikazane "astire koji imaju seljaCka imena !oemo

uvidjeti da ovdje djeluju dva "rividno odvojena svijeta% te se javljaju i razliCiti "oetski i

scenski izrazi -edni govore ve ustaljenim jezikom% a drugi "uCkim% seljaCkim i smijenim

govorom dubrovaCke okoline To je jezik "astira 2jubmira% vile Tirene% $u"ida i Satira na

jednoj strani% a vlaia .uCete% /brada% Stojne% starog i mladog *ragia i +adata na drugojstrani UoCavamo "jesniCki jezik koji je karakteristiCan za mitoloka bia% jezik koji je "un

narodnih uzreCica i "oslovica i koji daje "osebnu ivost i svjeinu ovom djelu 3 sam *ri

je "ridavao veliku vanost elementima narodnog govora

3zabirom ova dva razliCita svijeta% on "rodubljuje "sihologiju likova% naglaava socijalnu

satiru% istiCe afektivnost neCijeg govora% dramatiCnost% dinamiCnost% "lastiCnost% uvodi

komiCne efekte% humor% smijeh i vedrinu u svoja djela)

&(1) godine *ri dobija od dubrovaCkog senata "ot"oru da nastavi kolovanje u Sieni Tako je i u"oznaosiensku kulturu i tradiciju U Sieni je u to doba bio osobito razvijen drutveni ivot Pisci su u svoja djelaunosili dosta elemenata iz svakodnevnog ivota% a "osebno su im bile drage aluzije na drutveni i "olitiCkiivot njihove zemlje

)+atkovi% !% HPredgovorI U:$et stoljea hrvatske knjievnostiDknjiga br 8E% (=8=% str &(

=


10/24

) T3+#5A $A/ ;3!5A 3 72/+3F3$A


11/24

s"ominje i *oru *ria i Jika !enCetia% hvali ih i vidi svoje mjesto uz njih kao budui

"jesnik Prolog nas "okuava uvesti u radnju% da bismo lake "ratili dogaGaje% ali i da

oznaCi siguran i dostojan ulazak *ria u knjievnost Scenska funkcija .uCete i /brada

bila je da govorom i kretnjama odrede "rostor igre i da odvoje svijet fikcije od svijeta

stvarnosti grada /"et se stvara razlika izmeGu dva svijeta% dva grada% a to su stvarni i

scenski koji imaju "osebne logike i zasebne energije% ali one ovise jedna o drugoj%

meGusobno se "re"liu i nado"unjuju

5akon "rologa% slijedi ras"rava 2jubenka i +admila o 2jubmiru kojeg oni trae i strahuju

da se ne ubije

2jubmir je tada ve zaluGen Tirenom "a i sam kae kako vie nije isti jer ga je uhvatio

"lamen ljubavi% "a je sada "ostao tuan i alostan

%a nijesam, nijesam ve &jubmir jur koji bih,

ki se 'as moe rei pastira od svih,

vesele pjesance ki njekad spijevae,

ki njekad i tance po lugu vo"ae,

ki toli slovijee u ovoj dubravi,

pri neg ga eijee plam gorke ljubavi,

pri neg ga huda 'es ovakoj uhili

da uvik tuan jes, da uvik, jaoh, cvili,

da pla'em ovakoj, alostan kudi gre,

svud smeta mir i goj, pjesance i igre>

2jubav je uzrok svih njegovih "atnji 3ako 2jubmir hoe da se ubije% vila ga s"rijeCava

govorei mu da bude str"ljiv% da e izai sunce i svjetlo mu donijeti Tim rijeCima% daje mu

nadu 6a kada su na sceni vila i 2jubmir% kada vila eli iskazati ljubav "astiru% na nju

>*ri% !% Tirena% (=>% str @>% u daljem tekstu v "od *ri

((


12/24

nasre dijaboliCni Satir /d tog trenutka "reovladava vjeCita borba za Tirenu U nju se

zaljubljuju svi koji uGu u taj svijet 4a njom "ostaju "ohle"na sva muka bia% i mlado i

staro Taj svijet je "re"un nekontrolisanih emocija% ljubavnih usklika% "renemaganja ali i

erotskih "onuda U radnju Tirene u"litali su se i trijezni likovi kao to su Stojna i +adat

/ni u svom razgovoru dobacuju kako se treba "onaati% kako sve "ro"ada jer se stariji ne

sluaju i kako bi trebalo vratiti "rijanje obiCaje u grad U tim savjetima ima i ironije% jer je

*ri imao "roblem sa okolinom ba zbog toga to je ona bila konzervativna

+adnju Tirene "isac dovodi do vrhunca u 333 Cinu% kada su ve svi likovi zaljubljeni u

Tirenu *odue% /brad i .uCeta su ostali "omilovani jer su oni "oslije "rologa "ostali samo

svjedoci deavanja u HzaCaranojI umi /vaj izmatani svijet djeluje nam kao

"etrarkistiCki Seljaci su skloni o"ovrgnuti $u"idovo "ostojanje i njegove moi% te smisao

same zaljubljenosti kao duevnog stanja% meGutim% dogaGa im se da i sami "adnu "od vlastistih konvencija koje su "rije negirali *akle% da se zaljube u vile i da im "oCnu govoriti u

"etrarkistiCkim zanosima ljubavi Ti"iCan takav lik je +adat% koji je "revenstveno bio

zastu"nik realistiCnog i razumog% a onda se i on zaljubljuje u Tirenu Time *ri iskazuje

"arodiju na "etrarkizam% naj"rije realan i razuman% a zatim zaljubljen i zaluGen Uostalom% i

sam *ri e kasnije konstatirati da je ljubavna lirika njegovog doba jednoliCna% ablonska%

"una ne"rirodnosti i "renemaganja% to je i dovelo do ovakvih karikatura u djelu

$ao to se moe i "rimijetiti% u djelu "ostoji via sila koja je usko vezana za ljubav i koja

odluCuje o stanju zaljubljenosti likova Taj ljubavni agens "redstavlja lik $u"ida1/vo je

jedan od dokaza da se *ri "ozivao na tradiciju

5aime% simboli .alentinova% koji su svima dobro "oznati% su simboli "retkranske

"aganske ere% tj $u"ida $u"ido je "redstavljen kao mali djeCak sa lukom i strijelom% to je

za"ravo i oznaka #rosa

/n vlada nad svima% uzlijee na zlatnim krilima% naoruan lukom i strijelom% bira sebi

rtve% a koga "ogodi taj "odlegne Carima ljubavi koja mu donosi radost% "atnju ili oboje

$u"ido je usko vezan za ljubav% emocije i strast% te mu se "ri"isuje svako djelovanje u

svijetu zaljubljenosti

17rC #ros% lat


13/24

$u"ido je i mitoloki vezan za ljubav% on je sin boginje .enere Dboginja ljubavi i lje"oteE i

boga !arsa Dbog rata i strastiE 3z te veze% u kojoj su ljubav i strast "ovezani% "roizaao je

$u"ido 5a njegove ljubavne strijele nisu imuni ni ljudi ni boanstva jer njegove Cini lete

na sve strane U drevnoj 7rCkoj% $u"ido je "oznatiji "o imenu #ros% sin boginje Afrodite

Svima "oznati simbol "robodenog srca strijelom je $u"idov ili #rosov znak Slika

njegovog djelovanja "rikazana je i u Tireni% njegovim nemilosrdnim Carima svi "ostaju

zaluGeni 3ako je boansko stvorenje% $u"ido "okazuje osobine koje su karakteristiCne za

ljudski rod -edna takva osobina je osvetoljubivost

(ijete ovoj ki praom hoe au osvetit

'init u da s aom za vilom bude mrit)

na'inom kim dosad nitkor ni ljubioudit e a, veoma mlad, nee znat to bi ktio.

#eka zna svaka mo, ter da se ne oholi,

ljubavi er ni mo da itkor odoli.

$oi u promijenit haljine na meni

da sam ja, tko e mnit, Kupido ljuveni*+

8v *ri% str ('

()


14/24

$u"ido

S druge strane% kao anti"odi $u"idu javljaju se Satiri Satiri su% takoGer% "ovezani sa idejom

ljubavi i njihov lik je "renesen iz antiCke tradicije Satiri su u grCkoj mitologiji "oluljudi i

"oluivotinje koji o"sjedaju ume i "rate boga Pana@Dbog "astira% stada% uma i stokeE ili

*ioniza Dbog "lodnosti zemlje% vegetacije% vina i enaE Prikazivani su na razliCite naCine%

ali je najCei "rikaz satira kao mitskog bia koji je "ola jarac% a "ola Covjek koji svira

frulu .oljeli su muziku i Cesto su "lesali sa nimfama ;esiod ih naziva braom "laninskih

nimfi% ali ih smatra beznaCajnom i nitavnom rasom 6ili su veliki oboavaoci vina% "a su i

"rikazivani sa Caama vina U *ionizovom kultu muki sljedbenici nazivani su satirima% a

sljedbenice menadama Ddivlje% lude i mahnite ene koje se nisu mogle urazumitiE

5jihov izgled imao je velike veze sa Panom% jer je i on "redstavljen kao "ola Covjek% a "ola

jarac ;omer je smatrao da su Satiri "lod seKualnog Cina izmeGu nimfe /reade sa Silenom

ili ;ermesom Silen je bio bog koji je na Celu Satira% usko je "ovezan sa "lodnou% "a je i

@Pan je% "rema veini izvora% sin nimfe *rio"e i boga ;ermesa Panovo tovanje "oCelo je u Arkadiji koja jebila i ostala "rijestolnica njegova kulta Arkadijski lovci su znali biCevati i kanjavati njegov ki" ako bi bilirazoCarani lovom Provodio je veseo i bezbrian ivot% osobito na visovima i gorskim vrhuncima Pan je%skriven od svih% odrastao u tim umama Cuvajui stada% svirao je na fruli i "ovremeno je boravio u drutvusatira i nimfi 3mao je djecu sliCnu njemu% koja su zvana Panejidi To su bila sedmorica umskih duhova% kojisu "ratili *ioniza i Satire

(>


15/24

sam simbol satira "ovezan sa "lodnou Ako uzmemo u obzir Cinjenicu da je simbol jarca

"ovezan sa motivom seKualnosti i strasti% onda nam je jasno zato su satiri "oudna i

razvratna bia koja su "roganjali ene 4aljubljivali su se u nimfe koje su "osmatrali i

o"sjedali /vakav odnos se oslikava i u Tireni% gdje je Satir negativan lik koji otima vilu

Satir

Posebno se istiCe lik vile% koji je i sredinji lik djela .ile se u razliCitim kulturama razliCito

doivljavaju U grCkoj mitologiji% vile su "oluboanske mlade ene ?esto su bile mete

"oudnih satira ,ivjele su u "rirodi% na "laninama% u rijekama% izvorima i sl U *rievoj

"astorali% Tirena je vodena vila Ako imamo u vidu Cinjenicu da se *ri obazire na antiCkutradiciju% onda se "riCom o Tireni% vjerovatno osvre na "riCe o sirenama i idejom da ivot

"oCinje iz vode

(1


16/24

.odena vila Satir i vila

3ako je Tirena vodena vila% a 2jubmir Covjek sa ko"na% to ne treba biti "re"reka njihovoj

ljubavi% jer bi ona danju mogla "rovoditi vrijeme sa njim !eGutim% to i nije "roblem Tu se

javlja jedna druga antiteza: razlike izmeGu drutvenih slojeva% u ovom sluCaju% rijeC je o

dva razliCita svijeta 5e bi bilo "rirodno da se vila uda za "astira 3 sama !iljenkova majka%Stojna% govori mu da za njega nije vila% ve obiCna seoska djevojka

oj sinko, tej vile ohvaone su udi,

ni ljube ni mile nae ruke ljudi)

pastiri ubozim one se rugaju,

tim ruzi i mnozim tuice zadaju.

!zmnone pastire i ljube i mile,

-admile i &jubmire, ohole tej vile)

a tobom rug tvore i tebe u nemir

stavljaju i more jak lovac gorsku zvir.

i toga, sinko moj, k domu se it spravi)

(8


17/24

a vas si zlotvor tvoj s tom vilom ostavi,

koja se tobome o'ito naruga

ne ktiv te sobome u gori za druga.

Te rod kmetskih keri za dragu tvu ljubi

najlipu izberi ku t/ srce ve ljubi

/va antiteza je "reuzeta iz svakodnevnog ivota% jer smo i sami svjedoci "odjele drutva

TakoGer% u *rievo vrijeme je bilo nedozvoljeno mjeanje klasa u *ubrovniku / tome

govori i #rich Fromm u svojoj knjizi HUmijee ljubaviI:

! viktorijansko doba, kao i u mnogim tradicionalnim kulturama,ljubav veinom nije bila spontano li'no iskustvo koje je mogle

dovesti do braka. #aprotiv, brak je bio ugovoren prema

konvenciji0ili izme"u porodica partnera, ili pomou

bra'nog pregovara'a1rak je sklapan iz socijalnih motiva,

a pretpostavljalo se da e se ljubav razviti poto je brak ve sklopljen=

2ovjek se zaljubljuje u partnera takvih ljudskih kvaliteta

kakve su dostupne njegovoj vlastitoj mogunosti razumjevanja('

Pored ove antiteze javljaju se jo neke% "rije svega% vjeCiti sukob izmeGu svekrve i nevjeste%

a onda i sukob izmeGu starijih i mlaGih Stojna kritikuje mlade% a "otom i nevjeste% govori

kako nita ne rade u kui% kako se samo sreGuju i kite

1ijedna ti odmjena nevjesta sadanjih,

v *ri% str ='=v Fromm% str 18('3sto% str 8(

(@


18/24

a sjetna taj scena ku 'ine od starih3

4usjedstvo svjedo'i toj dobro, -adate)

tko ne ima o'i, ne vidi, moj brate3

#evjeste t/ mi sade oasti sve goje,

o kui ne rade, na gizde nastoje.

#jih je taj posao vas obrve tan'ati

i latiti obraz, 0 ne presti ni tkati)

i sve nadzirat nad bistra jedzera,

i gizde tuj smijerat vazdan do ve'era.

! kose uvijat i biser i zlato

i ludo se smijat nastoje sve na to,

i tance voditi s pastiri od gore,na svoj stan mrziti ci njeta to 5e gore.

#e svri im se pir, nastoje od prve

s sinovmi u nemir postavit svekrve)

tere sinka draga od majke sve mile,

i mirna i blaga, hudobe odile,

da kami propla'e od muke tuj na njih.

6ivot je taj, bra'e, nevjesta sadanjih377

$roz sve su"rotnosti iskazuju se dva razliCita svijeta% ali i"ak% oni se meGusobno "re"liu i

dodiruju ostvarujui cjeloku"nu dinamiku djela Tako e i sama Tirena% u sceni sa malim

*ragiem% "ostati obiCna ena koja e "red sobom iz majCinske "ers"ektive vidjeti samo

dijete% darujui mu zlatnu jabuku 3 $u"ido e se s njim "re"irati na naCin na koji bi se

"re"irala dva zavaGena djeCaka Ali i"ak% to do kraja ostaju dva razliCita svijeta /no to

nosi jo jedan simbol ljubavi u Tireni jeste motiv jabuke $ao okruglo voe mladosti i

((v *ri% str =&

(


19/24

besmrtnosti% simbol je enskog naCela% ljubavi% "lodnosti% snage% znanja% s"oznaje i "oCetka

Tirena "oklanja zlatnu jabuku% a sam motiv zlatne jabuke nosi ideje o boanstvu(&

-abuke susreemo kao dio brojnih narodnih obiCaja i obreda% n"r kao znak "oruke jer onaj

kome djevojka daruje jabuku% njen je izabranik% zatim na svadbama Du svadbenim

"ogaCamaE% kao rtveni dar i sliCno

.rhunac sile ljubavi uoCavamo i na kraju drame kada se i dijete *ragi zaljubljuje u vilu

Tirenina zaljubljenost i "riklanjanje 2jubmiru smiruju svu tu buru i djelo se% kao to je

karakteristiCno za "astoralu% zavrava "omirenjem i "lesom 3"ak je glavna ideja "obijedila%

ideja ljubavi na koju niko nije imun

.e je s"omenuto da je Tirena renesansno djelo% a uloga ljubavi% u ivotu Covjeka% u doba

renesanse bila je izrazito vana Pisanje o ljubavi "roizlazilo je iz ivota ljudi +nesansno

drutvo je fokusirano na estetski hedonizam% na uivanje ovozemaljskih radosti 4bog togase i kae da je ljubav "rimarno osjeanje 4a renesansnog Covjeka bilo je i "ot"uno

normalno da se divi "rirodi i lje"oti U ovom razdoblju% antika je smatrana vrhuncem

Covjekovih stvaralaCkih snaga% "a su sve umjetnosti i nauke koje su cvjetale u antici

"onovno bile oivljene /tuda i ideja o "ozivanju na antiCku tradiciju u mnogim djelima

+enesansa iskazuje ensku lje"otu% "ozivanje na ljubav% kratkotrajnost mladosti% ali ne u

asketskom smislu% ve kao elja da se mladost iskoristi za uivanje 3zraz renesansnog

Covjeka je "astorala jer je i renesansna ljubavna filozofija zasnovana na hedonizmu 2ikovi

u "astoralama su o"sjednuti ljubavlju Ta zasienost motivom ljubavi "otiskuje sve druge

"robleme i nedae u drugi "lan 5igdje u djelu ne saznajemo o nekim drugim "roblemima

likova% kao da ih nisu ni imali 4bog toga je tema ljubavi i sredinja ideja djela

(&4bog toga vile% kao "ratioci boginja% kotrljaju zlatne jabuke "reko obraGenih "olja% izazivajui rast i"lodnost uzgojenih biljaka

(=
http://hr.wikipedia.org/wiki/Antikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost


20/24

> /S23$A.A5-# $A+5#.A2#S$5/ST3 U T3+#53

*ria su zanimala i socijalna "itanja njegove domovine% to je i vidljivo u njegovim

djelima Tada su mnogi intelektualci ras"ravljali o socijalnim idejama% a i o djelu Tomasa

!ora HUto"ijaI u kojem on razmilja o idealnoj zemlji% to je% takoGer% jedna odlika

renesanse *riu je bilo jasno da se takva drava u njegovo doba ne bi mogla realizirati%

zbog toga i "ie o toj blaenoj zemlji Ta ideja ga je toliko obuzela da je u svojim mislima

stvorio viziju o novom i "ravednijem ureGenju dubrovaCkog drutva% u kojem bi svi bili

ravno"ravni i isti -edan vid te ravno"ravnosti iznesen je na karnevalu ?ovjek u

renesansnom dobu hoe da uiva u svakodnevnom ivotu% "a se zbog toga i "oCinju

organizovati zabave i karnevali Treba imati u vidu da se i Tirena izvodila "red $neevim

dvorom i da je on sam "o sebi bio zadat kao "rostor slavlja% zabave% smijeha i sveCanosti%

"rostor u kojem je dubrovaCko drutvo svakodnevno slavilo slobodu% mir i drutvene

"ravednosti /no to% zasigurno% sa veseljem i smijehom moemo "ovezati jeste ideja

karnevalizacije 3 ideja o karnevalskim slikama je "risutna u Tireni 4a vrijeme karnevala

svi su bili isti% na isti naCin slobodni i vezani% nema razlika izmeGu drutvenih slojeva%

nema hijerarhije% svi su na isti naCin gledani% "od istim maskama% na isti naCin skriveni% ali iotkriveni Taj karnevalski odnos "rema svijetu i groteskna slikovitost je tradicija renesanse

koja je "risutna i u Tireni

3 sam *ri je imao za cilj da svojim djelima nasmije "ubliku +enesansa% u kojoj je i

djelovao *ri% imala je osobit odnos "rema karnevalu i smijehu

8dnos prema smehu u renesansi mogue je grubo okarakterisati ovako9

smeh ima duboko zna'enje pogleda na svet, on je jedan od najbitnijih

oblika istine o svetu u njegovoj sveukupnosti, o istoriji, o 'oveku)

on je posebno, univerzalno gledanje na svet, koje vidi svet druk'ije, ali

ne manje :ako ne i vie; bitno no ozbiljnost) zato je smeh dozvoljen

u velikoj knjievnosti :koja pri tome postavlja univerzalne probleme;

&'


21/24

isto kao i ozbiljnost) neke veoma bitne odlike sveta dostupne su

samo smehu()

$arnevalizacija i "reuzima elemente karnevala% veselja i smijeha% ali i elemente narodnog

stvaralatva To za sobom "ovlaCi i koritenje narodnog govora% to je vidljivo i kod *ria

3"ak% neki su smatrali da je oblast smijeha s"ecifiCna i uska% i da se sutinska istina ne moe

iskazati smijehom% te da je smijeh govor niskih anrova koji oslikavaju ivot "ojedinaCnih

ljudi +enesansna teorija smijeha zasniva se na antiCkim izvorima

/no to "rikazuje karnevalesknost u Tireni jeste "iCev odnos "rema svijetu% ruenje razlika

izmeGu dva svijeta% te da ljubav% ideja vodilja% ne "oznaje granice i razlike meGu ljudima

1 4A$2-U?A$

()6ahtin% !% (=@% 4tvaralatvo


22/24

4najui da Tirena "ri"ada anru "astirsko9idiliCne drame% jasno je zato je jedini "roblem

ovog djela ljubav Tirena je ti"iCna dramatizirana ekloga u kojoj se cijela radnja vrti oko

istog izvora Svi likovi su zaCarani istom magijom i svi "adaju "od iste konvencije% htjeli to

ili ne% bivaju robovi $u"ida Cije strijele lete na sve strane 5jihov svijet% koji je u znaku

vjeCnog "roljea% idiliCnosti% zabave% "jesme% veselja% "re"un je i ljubavnih usklika%

tugovanja% "renemaganja i "etrarkistiCkih zanosa ljubavi 3ako ljubav ne "oznaje granice%

*ri je jasno iskazao razliku izmeGu dva svijeta% realnog i irealnog% mogueg i

nemogueg Samim tim javljaju se i razliCiti "oetski i scenski izrazi djela koji "rodubljuju

karakteristike i osobine likova% njihov govor i "ostu"ke U ti"iCni okvir "astirskih igara%

*ri je uveo komiCno9realistiCne seljaCke "rizore iz dubrovaCkog zaleGa *jelovanjem dva"rividno razliCita svijeta Tirene javljaju se razliCite antiteze Prvenstveno% antiteza likova%

tj su"rotstavljeni likovi% jedni "ri"adaju realnom% a drugi irealnom svijetu% su"rotnost

izazvana razliCitim generacijama Dstaro9mladoE% a zatim i vjeCni sukob izmeGu svekve i

nevjeste Sve ove antiteze oslikavaju dva svijeta na razliCite naCine% ali treba naglasiti% da se

energija ta dva svijeta kroz cijelo djelo "re"lie i nado"unjuje

3majui u vidu sve navedene Cinjenice rada% moemo uvidjeti da je Tirena drama ljubavi

*rama u kojoj je ljubav jedini i osnovni "roblem likova Samim tim% moemo i zakljuCiti

da je Tirena himna ili hvalos"jev i glorifikacija ljubavi% jer ona slavi% veliCa% hvali i uzdie

ideju vodilju% ideju kojom je okovano cijelo djelo i koja se "rovlaCi kroz svaki stih Tirene

2iteratura

&&


23/24

( 6ahtin% !ihail D(=@E 4tvaralatvo I 4agreb

+atkovi% !ilan D(=8=E HPredgovorI U: $et stoljea hrvatske knjievnostiDknjiga

br 8E 4agreb:!atica ;rvatska

&)


24/24

Documents

Tirena Kao Himna i Glorifikacija Ljubavi, 9 (1)