Tisak i dizajn - mirakul.hr filePoslovni kalendar 50 68 72 77 5 6 10 20 30 46. 4 direk rjan 2014 5 Uvodnik Razmišljajući što ću napisati u uvodniku za ovaj broj, naišao sam na

1www.mirakul.hr

tema broja

Odnosi s javnošću

posebni prilozi

intervju

Tomislav Bilić

Tisak i dizajnEdukacijaDestinacijski managementFinancijski proizvodi za poduzetnike

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 59, godina IX, rujan 2014.

issn

: 184

8-29

37

32 BIZdirekt � rujan 2014. www.mirakul.hr

Sadržaj

13 tema broja: Odnosi s javnošću

Izloženost očima javnosti u modernom svijetu došla je do izražaja više nego ikad. Sve što se događa može se vidjeti u realnom vremenu, pa tako i prihvatiti, odbaciti, prosuditi ili osuditi. Odluke o kupovini uglavnom se donose brzo, i dalje na temelju emocija kao i uvijek, ali o prezentaciji proizvoda, tvrtke ili pojedinca ovisi koliko će uspjeha polučiti kod svoje ciljane populacije.

24 Financijski proizvodi za poduzetnike

55 Edukacija

35 Tisak i dizajn

41 Destinacijski management

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Tomislav Bilić, osnivač i vlasnik tvrtke Inchoo

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Brazil

Telekomunikacije Na pragu „bežičnog doba“

Energija i zaštita okoliša Energetski sektor - još uvijek jedan od najvažnijih investitorskih potencijala

Tržište kapitala Pametni investitori grade diversificirani portfolio

AutomobiliJesen hrvatskom autotržištu donosi nove atraktivne modele

Vina Hrvatski image vinarske zemlje u uvjetima najzahtjevnijeg vinskog tržišta

Poslovni kalendar

50

68

72

77

5

6

10

20

30

46


Uvodnik

Razmišljajući što ću napisati u uvodniku za ovaj broj, naišao sam na odličan tekst na tportalu poduzetnika i poslovnog anđela Saše Cvetojevića, vezan uz odlazak premijera Milanovića i tima suradnika u Ameriku, na sastanke s vodećim američkim tehnološkim tvrtka-ma. Iako je, naravno, čitava priča, kao i sve ostalo, već sad većim dijelom ispolitizirana, pa su i reakcije često pretjerane, i pozitivne i negativne, začuđuje mini-malna, gotovo nikakva, barem načelna podrška ovom potezu. Podrška iste one javnosti, i stručnjaka, koji godinama prigovaraju zbog izostanka većih investi-cija u Hrvatsku. Pa kako misle da će investicije doći, na lijepe oči? Za investicije se treba raditi. Na svim područjima. Od pripremanja i provođenja kvalitetnog zakonodavnog i poreznog okvira, pa do kontinuiranog razvoja pozitivne investicijske klime i međunarodnog imidža. A dio toga je neizostavno i kontaktiranje te „koketiranje“ s potencijalnim i potentnim investitori-ma. Upornost se uvijek isplati. Samo je put vrlo kvr-gav. To mi poduzetnici jako dobro znamo.

No, zapravo se ne želim posvetiti ovom putu premije-ra i svite, niti trošiti riječi na opravdavanje te odluke. Nažalost, naslušali smo se već grandioznih planova, pa smo redovno dobili samo ćorak. Nije problem u veli-kim idejama, ali netko treba i iskreno vjerovati u njih. Povukao bih zapravo paralelu s nama, poduzetnicima i managerima. Koliko smo mi spremni na velike isko-rake? Koliko imamo hrabrosti napraviti korake koji bi mogli donijeti ogromne poslove, daleko veće od tre-nutnih? Nebitno radi li se o malom poduzetniku koji pokušava upecati vodeću nacionalnu kompaniju, ili

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

se radi o velikom poduzetniku koji pokušava osvojiti ogromno tržište. Pravljenje velikih iskoraka jedna je od ključnih stvari u poslovanju, koja razlikuje male od velikih, a nekada i uspješne od neuspješnih.

Naravno, „think big“ ima i svojih zamki. Ukoliko ni-ste sposobni realno procijeniti svoje mogućnosti, ili jednostavno želite preskočiti određene etape razvoja, preveliki skokovi mogu opasno uzdrmati tvrtku, a u najgorem slučaju i presuditi joj. Najčešće se tu radi o prevelikim (a ponekad i doslovce megalomanskim) in-vesticijama, ali to može biti i iskorak na prezahtjevno tržište, preintenzivno širenje ponude i usluga, te pojačano zapošljavanje u vezi toga, ili možda samo preveliki gubitak energije managera na rast izvan svojih mogućnosti. Opasan je i iskorak u posve novu djelatnost, i zapostavljanje osnovnog biznisa koji se počne urušavati zbog smanjene kontrole i sudjelo-vanja managera. No ovo nije nikako razlog za strah, ili odustajanje od svoje vizije, ma koliko velika bila, samo poziv na oprez te pravilnu procjenu trenutne situacije i vlastitih mogućnosti. Naravno, neizostavno je i da vas prati zrnce sreće. Jer nije isto ako uletite u nekretni-ne, ili dionice, 2003. ili 2009. Nekada je tanka granica između pukovnika i pokojnika. Zato, bez obzira na sve, imajte plan B. Ali ustrajte u svojim vizijama!

Think big!

MODUL 1 (2. i 3. listopada 2014.)EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohezijski fond te programi zajednice • uvodupolitikeiproračunEU• kohezijskapolitika:povijesnirazvoj,svrha,odred-nice,ciljeviizadatcikohezijskepolitike,značajkohezijske politike za Republiku Hrvatsku

• Europa2020–inicijativeiciljevistrategijeEuropa2020• Strukturnifondovi(Europskifondzaregionalnirazvoj,Europskisocijalnifond),Europskipoljopri-vrednifond,Kohezijskifond–kojisuciljeviikojiprogramiufondovima,tkosuprihvatljiviprijavite-lji,kakoHrvatskaplanirakoristitiovefondove

• programizajedniceidrugispecifičniprogrami(Horizon2020,Cosme,Progress…)–programizarazdoblje2014.-2020.većsupočelisobjavljiva-njemnatječajakojisusvevišeokrenutipoduzet-ništvuiinovativnimidejama

• prezentacijaprovedenogprojekta–iskustvaigreš-kekojesmoradilipripripremiiprovedbiprojektaizprogramarazvojapoduzetničkeinfrastrukture

Cijena modula: 2.490,00 kn + PDV

MODUL 2 (6.i7.studenoga2014.)Upravljanje projektnim ciklusom – priprema EU projekata za prijavu na natječaje • pregleddosadaobjavljenihnatječajaizstrukturnihfondova

• poslovnainfrastruktura,povećanjekonkurentnostimalihisrednjihpoduzetnika,istraživanjeirazvoj

• upravljanjeprojektnimciklusom(analizadionika,problema,ciljevaistrategije)–radnapraktičnimprojektimapremaprijedlozimapolaznika

• pripremaprojektnedokumentacije• uvodustudijuizvodljivostiianalizutroškovai

koristi• pripremaproračunaprojektaičišćenjeproračunaprijepotpisivanjaugovora


MODUL 3 (4.i5.prosinca2014.)Evaluacija i provedba EU projekta • principiinačinocjeneprojekata• tablicezaocjenjivanjeprojekata• planiranjenabavesukladnoPRAG-u,natječajnipostupciiprocedure

• metodologijaprovođenjaprojekata• financijskaprovedbaprojektaifinancijskoupravljanjeprojektom


IZBORNI MODULISvipolaznicispecijalističkogprograma‘VoditeljprojekatazaEUfondove’ostvarujupopust od 10%zaseminare‘Izrada investicijske studije/studije izvedivosti’i‘Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)’.

Kotizacija:Cijenakompletnogprogramaiznosi6.500,00 kn + PDV. Mogućejeiplaćanjena3ratepo2.300,00kn+PDV(1.rataplaćaseavansno,ostaleratesvakimjesecuzpisanunarudžbenicu,ovjerenUgovoriinstrumenteosiguranja).Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10%naukupnucijenuprograma.Zapolaznikeseminaraosiguranisuručakimaterijalisaseminara.PozavršetkuseminarapolaznicimaćebitiuručenoUvjerenjeouspješnozavršenomprogramu.

Prijave i kontakt:Mirakul Edukacijski centartel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Voditelj programa i predavači:Jean-Pierre MaričićDanijela Bogdan, mr. europske politike, Olivera Del Cont, mr.sc. Jelena Festini

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Voditelj projekata za EU fondove

organiziraspecijalističkimodularanprogram

Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreblistopad – prosinac 2014.

Medijski pokrovitelji:


BIZ Vijesti

Hrvatska na 77. mjestu među 144 gospodarstva svijeta

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je 3. rujna najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2014.-2015.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 77. mje-stu među 144 gospodarstva svijeta, što je pad za dvije pozicije u odnosu na 2013. godinu.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurent-nija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Finska, Njemačka i Japan. Od srednjeeuropskih zemalja, Češka bilježi solidan oporavak nakon višegodišnjeg pada. Manji oporavak bilježe i Mađarska i Slovačka, koja je zamije-nila pozicije s Hrvatskom. Slovenija nastavlja proces velikog pogoršanja konkurentnosti te se s ranije po-zicije među 40 najboljih zemalja, spustila na nisko 70. mjesto. Od zemalja jugoistoka Europe, Bugarska bilježi nastavak dinamičnog napretka na već solidnu 54. pozi-ciju, a u ovoj godini Rumunjska i Makedonija su među zemljama s najvećim poboljšanjem ocjene konkurent-nosti te su ove godine znatno ispred Hrvatske, s kojom su bile podjednake prethodne dvije godine.

Hrvatska na 77. mjestu i ocjenom od 4,13 stagnira, što je posljedica neprovođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I na-dalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju, gdje je uočen pad za čak 24 pozicije.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora institucija (87.), zdravlja i osnovnog obrazovanja (60.), efikasnosti tržišta roba (105.) i tržišta rada (106.), razvoja financijskog tržišta (74.) poslovne sofisticiranosti (83.) i tehnološke spremnosti (44.), dok je zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (91.), inovativnosti (93.), veličine tržišta (79.), visokog obrazovanja (53.) i infrastrukture (44.).

Virovitičko-podravskoj županiji 45 milijuna kuna iz Strukturnih fondova EU

U organizaciji Virovitičko-podravske županije 28. ko-lovoza predstavljen je projekt „Panonski drvni centar kompetencija“, jedan od prvih projekata koji će biti realiziran iz Strukturnih fondova EU u okviru Pozi-va za dostavu projektnih prijava „Shema bespovrat-nih sredstava za poslovnu infrastrukturu“ iz Opera-tivnog programa Regionalna konkurentnost. Centar će pružati usluge malim i srednjim poduzetnicima iz drvno-prerađivačkog sektora u Hrvatskoj i regiji, i to u svim fazama razvoja finalnih proizvoda od drva, odno-sno proizvoda s većom dodanom vrijednošću, s nagla-skom na inovacije.Ukupna vrijednost projekta je 44.701.237,17 kn, a 99% vrijednosti projekta bit će financirano iz Strukturnih fondova EU, dok Virovitičko-podravska županija finan-cira razliku od 1%. Prijavitelj projekta je Virovitičko-podravska županija, a partneri na projektu su VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, Institut Ruđer Bošković i Šumarski fakultet u Zagrebu.

Panonski drvni centar izgradit će se u virovitičkoj Poduzetničkoj zoni II i zapošljavat će šest djelatnika visoke stručne spreme. Provedba projekta odvijat će se kroz 24 mjeseca. Uz istraživanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije, Centar će nuditi i uslu-ge transfera tehnologije, izradu prototipa inovativnih proizvoda od drva, usluge produkt dizajna, dizajna pakiranja te usluge poslovnog savjetovanja i kreiranja robnih marki.

Kulendayz 2014

Microsoft Community Croatia zajedno s poslovnim inkubatorom BIOS, udrugama Osijek Software City i PMI Hrvatska, organizirala je i ove godine od 5. do 7. rujna uvid u najnovija IT znanja od strane vrhunskih predavača u prekrasnim predjelima istočne Hrvatske.

Kulendayz, informatička konferencija ove je godine okupila više od četiri stotine sudionika iz cijele regije. Na otvorenju, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na-

glasio je kako su u vrijeme krize proizvodnja softvera i izvoz informatičke i komunikacijske usluge u Hr-vatskoj porasli za 78 posto. KulenDayz se razlikuje od ostalih konferencija jer počiva na ideji opuštenih preda-vanja, gdje se najnovije ideje i tehnologije predstavljaju u prostoru izvan uobičajenih konferencijskih dvorana.

Održan prvi FARM SHOW

U Sportsko-poslovnoj zračnoj luci Osijek-Čepin održao se prvi sajam FARM SHOW, na kojem je izlagalo 30 najvećih prodavatelja poljoprivrednih strojeva i opre-me. Sajam je trajao od 19. do 31. kolovoza, a organiza-tor je bila Udruga prodavatelja poljoprivredne mehani-zacije i opreme.FARM SHOW prva je priredba takve vrste u Hrvatskoj koja će se baviti isključivo poljoprivredom, najnovijim dostignućima poljoprivredne mehanizacije i potrebama ljudi koji rade u poljoprivredi i od nje žive.

Na sajmu su u tri dana predstavljeni gotovo svi za-stupnici tvrtaka koje proizvode traktore iz cijelog svije-ta, najpoznatija imena i nove tehnologije kombajna te ostale prateće opreme u poljoprivredi.

Pokrenuta proizvodnja u novoj Kanditovoj tvornici

Sredinom rujna pokrenuta je proizvodnja u novom objektu Tvornice čokolade i bombona Kandita d.o.o. u Industrijskoj zoni Nemetin, investiciji vrijednoj više od 20 milijuna eura, što ju čini najvećom poslijeratnom investicijom u istočnoj Hrvatskoj. Nova se tvornica prostire na preko 23.000 četvornih metara, a opremlje-na je najsuvremenijom tehnologijom u proizvodnji čokolade, bombona i drugih konditorskih proizvoda, u skladu s najvišim svjetskim standardima.

Ulazak u novu tvornicu označio je i proizvodnju no-vih čokolada i drugih kanditorskih proizvoda koji će doživjeti niz poboljšanja, od novog vizualnog izgleda, kvalitetnijeg pakiranja, kao i rebrandinga i uvođenja novih vrsta čokolada.


U Bonaviji od sada i izrada specijaliziranog laboratorijskog namještaja Uz klasični kućanski i poslovni namještaj, Bonavia od ove godine izrađuje i specijalizirani laborato-rijski namještaj te vrši opremanje laboratorija specijaliziranom opremom s pripadajućim atestima. Namještaj se izrađuje po mjeri, što omogućuje prilagodbu svakom prostoru i maksimalnu funkcio-nalnost laboratorijskih objekata.

Tvrtka Bonavia d.o.o. osnovana je 1994. godine u Osijeku. Njezin kreativni odjel Bonavia Design od 2009. godine klijentima pruža uslugu kompletnog opremanja prostora, od izrade namještaja po mjeri, tapeciranog namještaja po mjeri, staklenih površina, rasvjete, bijele tehnike pa sve do pregradnih zidova, ličenja i drugih radova u interijeru. Bonavia Design proizvodi široku paletu namještaja po mjeri:• kućanski namještaj,• uredski namještaj,• tapecirani namještaj,• izložbene prostore,• prodajne kioske, • namještaj za ugostiteljske objekte, • namještaj za škole,• laboratorijski namještaj i drugi namještaj.

Kompletno opremanje laboratorija specijaliziranom opremomNovost i posebnost vezana uz tvrtku jest da je tijekom 2014. godine svoju ponudu proširila na kompletno opremanje laboratorija. Tako danas, pored klasičnog kućanskog i poslovnog namještaja, izrađuje specijali-

zirani laboratorijski namještaj te vrši opremanje labo-ratorija specijaliziranom opremom s pripadajućim ate-stima. Namještaj se izrađuje po mjeri, što omogućuje prilagodbu svakom prostoru i maksimalnu funkcio-nalnost laboratorijskih objekata. Materijali i oprema koji se koriste europskog su porijekla te zadovoljavaju propisane europske norme. Laboratorijski asortiman tvrtke, između ostalog, čine:• laboratorijski stolovi,• laboratorijski sudoperi,• laboratorijski ormari i ormarići,• digestori s pripadajućom ventilacijom,• laboratorijske stolice,• stalci za sušenje pribora,• antivibracijski stolovi za vage,• sigurnosna oprema i druga oprema. Širinom asortimana Bonavia tako danas omogućuje klijentima da sve potrebno za laboratorij pronađu na jednom mjestu. Bogatom ponudom, u kombinaciji s kvalitetnom izradom i brzom isporukom, tvrtka je st-vorila dobitnu kombinaciju za opremanje laboratorija, bolnica i raznih drugih medicinskih ustanova labora-torijskim namještajem.

Materijali i oprema koji se koriste europskog su

porijekla te zadovolja-vaju propisane europs-

ke norme.

Uređenje interijera


Intervju mjeseca

Za postizanje prepoznatljivosti na svjetskoj razini ključno je dijeljenje znanjaAko pogledamo da je razvoj eCommercea i u 2013. napredovao 14% u SAD-u, a u UK čak 18%, jasno je da se Inchoo nalazi u privlačnom okruženju. S ulaganjem u vlastite snage, kroz povećanje kvalitete usluga želimo osnažiti svoju poziciju na ciljanim tržištima.

Razgovarao: Krešimir Šimac

Intervju mjeseca

Koliko jedna IT tvrtka može napredovati u šest godina poslovanja? Sudeći prema do sada ostvarenim rezultati-ma i impresivnim projektima, rast i razvoj moguć je čak i u ovim, do sada najnepovoljnijim, gospodarskim godi-nama. O inovacijama i konkurenciji na developerskom tržištu, širenju usluga i prilikama za dalji rast razgova-rali smo s Tomislavom Bilićem, osnivačem i vlasnikom tvrtke Inchoo d.o.o.

Kako je tekao Vaš profesionalni put, od Escapea, freelan-cera do vlasnika IT tvrtke Inchoo?Za početak karijere mogu uzeti studentsko razdoblje, kada sam kao CARNet predavač držao tečajeve studen-tima i profesorima iz različitih područja Internet tehno-logija, od osnovnih tema do izrade web stranica i baza

podataka. Bilo je to zanimljivo razdoblje jer su se teča-jevi, osim u Osijeku, održavali i u Đakovu, Slavonskom Brodu, Požegi, Našicama i Zagrebu.Vrlo brzo nakon toga, u 2003. godini zajedno s dvojicom prijatelja osnivam Escape d.o.o. Djelatnost tvrtke je u to vrijeme bila izrada web stranica i aplikacija, pretežno za domaće tržište. U to vrijeme stječem iskustvo izrade prvih online trgovina. Godine 2007. izlazim iz Escapea i odlučujem biti freelancer neko vrijeme. Tijekom freelancerskog rada, dolazio sam u doticaj sa zanimljivim stranim klijentima, koji mi otvaraju vrata za širenje posla. Vrlo brzo postaje jasno kako je osni-vanje tvrtke sljedeći logičan korak, pa u svibnju 2008. godine osnivam Inchoo. Tad sam bio jedini zaposlenik. Od samog sam početka odabrao strategiju uske specijali-zacije izradom eCommerce rješenja. U to se vrijeme tek pojavila eCommerce platforma Magento (www.magen-to.com). Pošto sam već nekoliko godina pratio razvoj glavnih igrača među eCommerce platformama, znao sam da će Magento donijeti revoluciju. Tako je i bilo, a Inchoo je svoj rast vezao uz rast i razvoj same Magento development zajednice. Pred kraj 2008. tvrtka je imala pet zaposlenih. Do kraja sljedeće godine nas je dvanaest, a na kraju 2010. broj Inchooera penje se na dvadeset. Inchoo je danas tvrtka od 32 djelatnika koja šest godina ostvaruje rast. Izvoz nam čini 97% prihoda dominantno u SAD, Kuvajt, Ve-liku Britaniju i Australiju. Sličan rast planiramo i u na-rednim godinama.

Kažete da ste niz godina bili fokusirani na e-commer-ce savjetovanje i izradu online trgovina, i postali vode-ći Magento developer. Što je potrebno da bi se postalo vodeći svjetski stručnjak u određenom području, koliko morate ulagati u edukaciju i usavršavanje?Iskreno, iako sam više godina radio kao developer, mo-ram priznati da nikad nisam bio izvrstan programer. Više sam se snalazio u organizaciji posla, poslovnom savjetovanju, marketingu i vođenju ljudi. Zbog toga nisam ni izdržao predugo raditi sam. Moja prirodna okolina je kvalitetan tim ljudi različitih developersko/dizajnerski/poslovnih profila. Za postizanje prepoznatljivosti na svjetskoj razini u jed-noj niši ključnim smatram dijeljenje znanja. Naravno, podrazumijeva se kako su znanje i stručnost prethodno izgrađeni. Mnogi ne žele ili ne vide zašto je dobro dijeli-

ti vlastito znanje, posebno u slučajevima kad niste za to plaćeni. Dijeljenje znanja donosi pozitivnu reputaciju, a pozitivna reputacija kasnije donosi posao. Lijep je osjećaj kad odemo na neku međunarodnu kon-ferenciju i vidimo kako skoro svi stručnjaci iz našeg po-dručja znaju za Inchoo.

IT poslovanje podrazumijeva i međunarodne klijente. Tko su klijenti Inchoo-a i kako dolaze do vas? Iz kojih zemalja najčešće dolaze?Inchoo je šest godina stara tvrtka i kroz to vrijeme se profil klijenata prilično mijenjao. U početku smo radili skoro isključivo s SAD-om. Danas nam klijenti dolaze iz SAD-a, zapadne Europe, Australije, Bliskog istoka, pa čak i iz Hrvatske. Do nas dolaze i dalje većinom kroz naš web. Uspjeh tog weba usko je vezan uz prethodno spomenuto di-jeljenje znanja. U tvrtki njegujemo kulturu pisanja članaka o svakodnevnim izazovima, od developerskih, dizajnerskih do marketinških. Pisanjem o tome stvara-mo zajednicu čitatelja. Većina tih čitatelja su develope-ri ili dizajneri kao i mi te nećemo od njih često dobiti direktan posao. Posao dobivamo od možda 5% naših čitatelja koji su i potencijalni klijenti. Danas Inchoo.net web ima preko 200.000 mjesečnih jedinstvenih posjetitelja, od kojih dobiva oko 150 mjesečnih upita za posao. Od svih tih upita nam je za rast dovoljno da postignemo dogovor s njih pet. Imamo mali, ali uhodan prodajni tim kojeg vodi Aron Stanić. U zadnje vrijeme sve više projekata ipak do-bivamo preko preporuke zadovoljnih klijenata, i vje-rujemo kako će u nastavku rasta takvih poslova biti sve više.

Koliko često proširujete svoj developerski tim? Koliko imate potrebu za novim stalnim zaposlenicima i kako ih pronalazite i odabirete?Software development je izrazito konkurentna djelat-nost. U ovoj našoj uskoj niši je potražnja za Magento developerima izrazito visoka. Iz tog je razloga uvijek izazov naći dobrog programera, pa Inchoo uvijek ima otvoren natječaj za backend developera, koji je najtra-ženiji profil.

Koliko je teško pronaći, i zadržati, stručne zaposlenike u vašoj djelatnosti?Svaki djelatnik dobiva na dnevnoj razini po nekoli-ko ponuda za posao preko LinkedIna, od kojih većina dolazi iz zemalja zapadne Europe. Takve ponude nude primanja od preko 20.000 kn netto, pa je jasno da se na-lazimo pod konstantnim izazovima.

S kojim ste projektima do sada najviše zadovoljni?Najzadovoljniji smo s projektima gdje postižemo velik rast prodaje i gdje je klijent najzadovoljniji. To donosi produbljivanje suradnje, zabavu, ponos i osobno profe-sionalno ispunjenje.

Koje biste projekte posebno izdvojili?Izdvojio bih Zee&Co (www.zeeandco.co.uk), kao primjer online trgovine kojoj smo od početka suradnje podigli conversion rate za 30%, a samu prodaju udvostručili. To je primjer responzivnog web sjedišta, što znači da se pri-jelom prilagođava veličini uređaja, tj. dobro izgleda i na mobitelima i na desktop računalima. Sama klijentica nas je nekoliko puta posjetila u Osijeku, a bila je i predavačica na ovogodišnjoj OMGcommerce konferenciji u Zagrebu. Drugi web koji bih izdvojio je Viv&Lou (www.vivan-dlou.com), koji je s prodajom počeo tek u svibnju, ali se toliko brzo razvija da planiramo timski posjet klijentu u SAD.Treći web - KeepShooting.com bih izdvojio zbog tema-tike. Radi se o prodavaču oružja iz SAD-a. Zanimljivo je vidjeti kako tamo bez većih problema možete naručiti mitraljez online. Kao najvećeg klijenta izdvojio bih jednu kuvajtsku tvrt-ku za koju radimo čitav niz projekata koji su bili uni-katni na Bliskom istoku. Drago nam je bilo da je web trgovina Sheeel.com koju smo izradili nedavno osvojila nagradu kao najbolji eCommerce site u Kuvajtu.

Prema Vašem mišljenju, koliko su hrvatski IT stručnjaci priznati na međunarodnom IT tržištu?Ovo je vrlo često pitanje koje ne razumijem. Što su to „hrvatski IT stručnjaci“? Svjetsko tržište nas svrstava na područje istočne Europe. Ne pravi veliku razliku između programera Hrvata, Srbina, Poljaka, Bjeloru-sa, Ukrajinaca ili Bugara. Priznate mogu biti određene tvrtke ili individualci, ali ne i države. Bar nisam to pri-mijetio.

U Osijeku postoji niz informatičkih tvrtaka od kojih neke već duži niz godina uspješno posluje na među-narodnom tržištu. Jeste li si međusobna konkurencija ili podrška?I jedno i drugo. Konkurencija smo si na tržištu radne snage, a podrška u dijeljenju znanja za osvajanje novih tržišta. Ipak, vjerujem da smo si veća podrška nego kon-kurencija.

Koji su danas glavni svjetski trendovi u razvoju eCommerce poslovanja?Zadnje dvije godine obilježene su mobilnim strategija-ma. Ogromnim razvojem pametnih telefona i tableta, uređaji s kojih se čitaju stranice strahovito su izmijenile pristup izrađivanja weba. Danas udjel mobilnih posjeta većine naših projekata premašuje 50%. To znači da više ljudi posjećuje te online trgovine preko pametnih tele-fona ili tableta nego preko desktop računala. Dvije su glavne strategije koje se odabiru: izrada odvo-jenog mobilnog ili tablet frontenda ili izrada responziv-nog dizajna. Ovaj drugi pristup mi preporučamo. Razlog je taj što je kasnije takvu online trgovinu efikasnije odr-žavati i izvršavati promjene.Drugi trend je nestajanje slova „e“ iz „e-Commercea“.

Danas Inchoo.net web ima preko 200.000

mjesečnih jedinstvenih posjetitelja, od kojih do-biva oko 150 mjesečnih

upita za posao.

Osim KulenDayza, još jedna konferencija postaje mini-brand - The Geek Gathering.

Tomislav Bilić, osnivač i vlasnik tvrtke Inchoo d.o.o.


Intervju mjeseca

Danas govorimo samo o „Commerceu“. Zašto? Prije su trgovci imali odvojene sustave za upravljanje kla-sičnom trgovinom i upravljanje online trgovinom. Tada ste imali probleme s određivanjem cijena, infor-macijama o skladišnim jedinicama, izdavanju računa, praćenja nabave i otpremnica. Informacije nisu bile sinkronizirane. Danas je trend da trgovci prelaze na sustave koji omogućuju praćenje istog kupca kroz online i offline svijet.

Osijek Software City projekt je pokrenut početkom 2012. godine kojim osječke IT tvrtke djeluju prema lokalnoj zajednici, a tvrtka Inchoo suosnivač je ove udruge. Kako je došlo do ideje za osnivanjem Osijek Software Cityja?Do razvoja programerske industrije u Osijeku došlo je spontano. Nekoliko tvrtaka ostvarivalo je visoki rast pretežito izvozom svojih softverskih proizvoda ili uslu-ga, a osječka zajednica tog nije bila svjesna. Uočio sam da su brojni studenti koji su samostalno učili progra-mirati planirali napustiti Osijek nakon studija i svoju sreću tražiti drugdje. Jednom prilikom mi je na intervju za posao došao ap-solvent Elektrotehničkog fakulteta, samouki progra-mer. Pokazao mi je svoje ocjene koje su bile odlične. Na pitanje da mi nabroji developerske tvrtke iz grada za koje zna, uslijedio je šok jer je znao samo za nas (samo zato što je vidio naš oglas). Mladi ljudi nisu bili u željenoj mjeri zainteresirani za programersku struku i nisu bili upoznati sa software scenom u gra-du. To je razlog osnutka udruge Osijek Software City (skraćeno OSC).Cilj je prezentirati priče uspješnice iz našeg grada i zainteresirati ljude na vlastito usavršavanje u smjeru

software developmenta. Time bismo potakli zapošljava-nje, poduzetništvo, razvoj zajednice, ali i kreirali zabav-nije profesionalno okruženje. Drago mi je što vidim kako se u Hrvatskoj Osijek da-nas percipira kao grad developerske izvrsnosti i kao jaki pokretač softverske scene. Ovim putem pozvao bih sve čitatelje koji imaju direktan ili indirektan interes za razvoj udruge da postanu ili članovi udruge ili spon-zori. Više informacija možete vidjeti na webu udruge: softwarecity.hr.

U kojoj su mjeri do sada ostvareni ciljevi projekta, pove-ćanje konkurentnosti programera na tržištu te potaknu-to poduzetništvo u ICT sektoru?Kad sam prije dvije godine na prvom OSC Meetupu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku rekao da nam je cilj u pet godina stvoriti 500 novih radnih mjesta u software development industriji u Osijeku, mnogi su smatrali da to nije realno. U dvije godine otvoreno je oko 120 radnih mjesta. Možda u sljedeće tri nećemo dosegnuti „Cilj 500“, ali smo bar najbrže rastuća dje-latnost u Osječko-baranjskoj županiji. Cilj povećanja konkurentnosti programera je već ostvaren. U Osije-ku nikad nisu bili učestaliji transferi programerskih zvijezda.

IT konferencija KulenDayz ove se godine održala po še-sti put i okupila oko 400 sudionika, a Osijek Software City i ove je godine pridonio organizaciji. Koliko je ova konferencija prepoznata i priznata od strane struke? KulenDayz je izvrstan brand za Osijek. Rast broja su-dionika svake godine dokaz je da je konferencija i pre-poznata i priznata. Ekipa iz MS Communitya radi izvr-stan posao svake godine. Moja 'zločesta' želja je da se ta konferencija makne od Microsofta, ali ta odluka je na organizatorima. Osim KulenDayza, još jedna konferencija postaje mi-ni-brand - The Geek Gathering. Na konferenciji se ove godine okupilo 300 ljudi. Ova konferencija ima veći međunarodni prizvuk i veći broj stranih predava-ča. Također, bitno je da tematika nije ograničena odre-đenom tehnologijom, pa svatko može pronaći nešto za sebe.

Koliko Vam otežava poslovanje činjenica da ste u Hrvat-skoj? Možda bi bilo lakše poslovati iz neke druge drža-ve, recimo Engleske ili SAD-a?Svakako bi nam bilo lakše doći do novih projekata. Iz tog razloga, jedan od budućih planova je osnivanje podružnica u zemljama ciljanog tržišta. Koliko god se danas sve može riješiti preko Interneta, moramo biti realni i zaključiti da se najveći poslovi ipak dogovara-ju rukovanjem. Fizička prisutnost na ciljanom tržištu je prilično bitna. Ipak, jedna od glavnih snaga tvrtke je njena kultura, a ona je prilično definirana osječkim okruženjem. Upravo takvog ga volimo.

Kako bismo održali odgovarajuću kvalitetu

kroz visoku sezonu, moramo imati kvalitetne ljude - a njih jedino mo-žeš zadržati i unapređi-

vati ako im nudiš stalno zaposlenje.

Radna atomosfera u Inchoo je ugodna i opuštena.

Tema broja

Odnosi s javnošćuIzloženost očima javnosti u modernom svijetu došla je do izražaja više nego ikad. Sve što se događa može se vidjeti u realnom vremenu, pa tako i prihvatiti, odbaciti, prosuditi ili osuditi. Odluke o ku-povini uglavnom se donose brzo, i dalje na temelju emocija kao i uvijek, ali o prezentaciji proizvoda, tvrtke ili pojedinca ovisi koliko će uspjeha polučiti kod svoje ciljane populacije.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić


Odnosi s javnošću postoje od pamtivijeka u nekom krucijalnom smislu, no u modernom društvu popri-mili su sasvim novi karakter, razvijajući se paralelno i u međuovisnosti s razvojem novih tehnologija. Upra-vo zahvaljujući toj činjenici, postali su dio integrirane marketinške komunikacije kojem treba posvetiti poseb-nu pažnju. Važan preokret dogodio se u trenutku kada je javnost dobila mogućnost interakcije te je stručnjacima za odnose s javnošću posao odjednom postao puno zahtjevniji. Naime, važno je predvidjeti kako će neka in-formacija biti prihvaćena u javnosti te uspostaviti kontro-lu nad informacijama. Interakcija s javnošću taj postupak čini vrlo delikatnim.

Interna i eksterna korporativna komunikacija Bez kvalitetne komunikacije između zaposlenika nema ni kvalitetne prodaje ili dobre slike prema van pa tako kvaliteta interne komunikacije direktno utječe na ek-sternu komunikaciju. Internu komunikaciju treba nje-govati ponajviše zbog motivacije zaposlenika. Naime, predviđene i jasno iskomunicirane procedure u velikoj mjeri olakšavaju svaki posao, a zahvaljujući informaci-jama takve prirode, ali i onima koje se tiču uspješnosti tvrtke, ostvarenju pojedinih projekata, zaposlenik stječe osjećaj pripadnosti i vlastite važnosti unutar poslovnog kolektiva.

Tehnički, internu komunikaciju moguće je osigurati putem internih portala, periodičnih obraćanja članova uprava zaposlenima, putem neformalnih druženja među zaposlenicima i sl. Domaće tvrtke često zanemaruju ovaj oblik komunikacije, što onda rezultira nejasnim uputa-ma, nedovoljno razvijenom hijerarhijom, vrludanjem u poslovnim procesima i u krajnjoj liniji, nezadovoljstvom i odljevom radne snage.

mocije. Kada bismo se, primjerice, prisjetili klasičnog marketinškog buzz efekta koji se bazirao na principu što je priča zanimljivija, to će je više medija objaviti ili ljudi prenijeti međusobno, važno je naglasiti da je danas puno jednostavnije, i besplatno, moguće postići isto. Pojedine video uratke na YouTube-u pregleda i po nekoliko mili-juna ljudi. Brišu se nacionalne granice, a važno je jedino da se radi o zanimljivom sadržaju. O ovoj tematici razgo-varali smo s Robertom Škuncom, direktorom za ključne klijente u regiji Jugoistočne Europe iz agencije Grayling.

Tehnologija mijenja svijet. Posljedica toga je da komu-nikacija danas i prije deset ili 15 godina ne izgleda isto, pojasnio je. Zahvaljujući tehnologiji, tradicionalni medi-ji nadglasani su milijardama novih glasova. Dok se broj tradicionalnih medija u Hrvatskoj i svijetu iz godine u godinu smanjuje, broj korisnika Interneta i društvenih mreža bilježi stalan rast – prema podatcima agencije We Are Social iz veljače 2014., u Hrvatskoj postoji 1,8 miliju-na korisnika Facebooka i 2,8 milijuna korisnika Interne-ta. Iako manje popularan od Facebooka, i Twitter bilježi stalan porast korisnika u Hrvatskoj te ima oko 52 tisuće korisnika. Upravo zato, sve do prije nekoliko godina tra-dicionalni mediji bili su glavni izvor informacija, dok su pojavom društvenih mreža informacije postale dostupne svima. Na primjer, vijest o prometnoj nesreći moći ćete prvo pročitati na Facebooku ili Twitteru, pa na portalima, a tek onda čuti na radiju ili televiziji, te sutradan pročitati u novinama. Također, društvene mreže omogućavaju in-terakciju, raspravu i dobivanje trenutne reakcije, odnosno povratne informacije od korisnika.Prema riječima Roberta Škunce, prednosti korištenja društvenih mreža su višestruke: od povećanja vizibiliteta branda tvrtke ili proizvoda i osluškivanja pulsa javnosti pa sve do jačanja pozivnog imagea i izgradnje kompeti-tivne prednosti klijenta. Kako bi odgovorili tim izazovi-ma, u Graylingu koriste mnoštvo sofisticiranih platformi

Tema brojaTema broja

Odnosi s javnošću mo-raju biti usmjereni na

podršku stvaranju nove vrijednosti organizacije kapitalizacijom njenih

odnosa s dionicima.

Ozbiljne korporacije ili stranke danas ne mogu dugoročno razmišljati o napretku bez dobrih odnosa s javnošću - ali ne bilo kakvih i ne pod svaku cijenu.

Kreirati vlastiti ili angažirati out source PR?Zbog osjetljivosti problematike kojom se PR bavi, opravdano se postavlja pitanje je li bolje kreirati vlasti-ti PR ili angažirati agenciju za odnose s javnošću za taj posao. Na to pitanje odgovorila nam je Manuela Šola, vlasnica i direktorica agencije Abrakadabra integrirane komunikacije.

Angažman agencije za odnose s javnošću poželjan je alat kod svih oblika bavljenja komunikacijama, odnosno upravljanja odnosima s javnošću neke tvrtke ili organiza-cije, a nužan u slučajevima nepostojanja internih odjela ili pak stručnjaka za odnose s javnošću, objasnila je.

Neovisno o sektoru i veličini, uspješno poslovanje svake tvrtke ili organizacije ovisi i o njenom ugledu, a upravo su upravljanje ugledom i kreiranje vrijednosti za sve ključne dionike tvrtke ili organizacije prioriteti kvalitetnih odno-sa s javnošću. To podrazumijeva proaktivno i pravovre-meno prenošenje ključnih poruka tvrtke ili organizacije, dvosmjernu komunikaciju sa svim ključnim javnostima, rješavanje ključnih pitanja vezanih uz image i ugled or-ganizacije te razne tržišne prijetnje poslovanju, krizno ko-municiranje, koordiniranje događanja i javnih nastupa te predstavljanje organizacije u ključnim interesnim grupama.

Komunikacije imaju ključnu ulogu u obrani biznisa od negativnih utjecaja okruženja. S obzirom da su javnosti na koje tvrtka ili organizacija utječe svojim radom mno-gostruke te da pravac utjecaja ide u oba smjera, stručnjaci za odnose s javnošću moraju svakodnevno uzeti u obzir mnoštvo različitih čimbenika i istovremeno upravljati s nekoliko različitih komunikacijskih platformi. Dodavši k tome činjenicu kako se okruženje iz komunikacijskog aspekta neprestano mijenja, donoseći nove igrače i novu dinamiku utjecaja, teško je za očekivati da tvrtke ili or-ganizacije, bez obzira na postojanje in-house odnosa s javnošću, sveobuhvatno upravljaju komunikacijama bez stručne pomoći agencije.

Pritom, angažiranje PR stručnjaka izvana ne predstavlja nužno fiksni trošak za organizaciju, a donosi podršku koja je radi bavljenja različitim segmentima, širine uvi-da u društveno-političko okruženje i uhodanih proce-sa svojstvena upravo agencijama. Pritom svakako treba obratiti pažnju na reference agencije te opseg usluga, kao i na iskustvo u određenom sektoru te širinu tržišnog dosega. Integriranost usluga te regionalnost u pogle-du tržišnog fokusa klijentima donose još veće benefite. Veličina agencije je također vrlo važna pri odabiru - na-ravno da agencija s jednim ili dva zaposlenika nema znanje i ekspertizu velike agencije, u zaključku kaže Ma-nuela Šola iz Abrakadabre.

Moderni modus operandi u odnosima s javnošću Za razliku od medija poput televizije, novina ili ra-dija, nove vrste medija osiguravaju nove načine pro-

za analizu podataka, uključujući vlastite korisničke ala-te. Savjeti i strategije do kojih su došli zahvaljujući tim alatima pomogli su njihovim klijentima u rješavanju kompleksnih problema, privlačenju pozornosti potrošača, jačanju korporativne reputacije i suradnji s dionicima na nove načine.

Uloga medija u PR-u U svjetlu razvoja odnosa s javnošću u posljednjih desetak godina, mediji u klasičnom smislu postali su samo jedan od portala putem kojeg tvrtke i institucije komuniciraju s javnošću. Gledajući situaciju u Hrvatskoj, PR je tek deve-desetih krenuo dječjim koracima, a u posljednjih nekoliko godina stasao je u nešto ozbiljnije pa je, u skladu s tim, razvijen i kvalitetniji pristup medijima. O tome kako treba izgledati kvalitetna objava za medije, porazgovarali smo s Robertom Škuncom iz Graylinga.

Tanka granica između oglašavanja i PR-a Iako su odnosi s javnošću i marketing dvije odvojene ka-tegorije u sveukupnoj promociji neke tvrtke ili organi-zacije, njihova je isprepletenost neizbježna. Nerijetko se neka informacija plasira kao PR objava, a radi se pritom o objavi isključivo u svrhu oglašavanja. Iako novinske kuće djelomično žive od oglašavanja, novinari ipak radije objavljuju one objave koje su „vrijedne objavljivanja“, što bi trebalo potaknuti i osobe koje sastavljaju objave za me-dije na korištenje drugačijeg pristupa jer, na kraju kraje-va, iako novine žive od oglašavanja, ipak se prodaju zbog zanimljivosti o kojima pišu.

PR Tips&Tricks - Grayling•Kodpisanjaobjavazamedijevaljasedržatinačela„manjejeviše“.Kvali-tetnaobjavamorabitikratkaikonciznatesadržavatirelevantneinforma-cije.Klijentičestozahtijevajukorporativneporukeuobjavi.Trebaihsvestinaminimum.Ključnaporukajesastavnidiosvakeobjave,ali,akouistomtekstuupotrijebimonjihnekoliko,izgubitćenavažnostiinećedoprijetidočitatelja.

•Nemožedovoljnoputanaglasitivažnostciljanepublike.Kodpisanjaobja-ve,uvijektrebavoditiračunakomeseobraćamoiuskladustimnapisatitekst–formomisadržajemprilagođenciljanojpublici.

•Kadgodjemoguće,teksttrebanadopunitilokalnorelevantnimpodatcima.Tojeonoštojezanimljivoištoćepomoćidapriopćenjezainteresiranovi-narakojićeobjavitipriču.

•Kadpišemoobjavuonekomproizvodu,uvijektrebaimatinaumutehničkepodatkekojećemouvrstitiuobjavu.Njihtrebasvestinaminimum.Akoćenovinarazanimativišedetaljaoproizvodu,onćetozasigurnoizatražiti.

•Kvalitetnefotografijesujošjedanodelemenatakojinamosiguravaobjavuumedijima.Tekstmožebitivrlozanimljiv,aliakonijepopraćenkvalitet-nimfotografijama,mogućnostobjavesesmanjuje,aakoibudeobjavljena,najvjerojatnijećebitivrlokratkainaneatraktivnomdijelupublikacije.

•Trebavoditiračunadaobjavakojušaljemozajednosfotografijamanesmijebitiprevelikakakonebismozatrpaliinboxnovinara.

Manuela Šola, Abrakadabra:Kako se okruženje iz komunikacijskog aspekta neprestano mijenja, donoseći nove igrače i novu dinamiku utjecaja, teško je za očekivati

da tvrtke ili organizacije, bez obzira na postojanje in-house odnosa s javnošću, sveobuhvatno upravljaju komunikacijama bez stručne pomoći agencije.

Robert Škunca, Grayling:Prednosti korištenja društvenih mreža višestruke su: od povećanja vizibiliteta

branda tvrtke ili proizvoda i osluškivanja pulsa jav-nosti, pa sve do jačanja pozivnog imagea i izgradnje kompetitivne prednosti klijenta.


Daria Mateljak, direktorica i partnerica iz agencije Hauska & Partner, o toj tematici kaže kako ne možemo više uspoređivati odnose s javnošću i marketinške meto-de, jer se radi o različitim djelatnostima. Za obje profesije dosta je štetno što se često uspoređuju, premda nemaju iste ciljeve, ne koriste se potpuno istim sredstvima pa se njima niti ne upravlja na isti način. Odnosi s javnošću moraju biti usmjereni na podršku stvaranju nove vrijednosti organizacije kapitalizacijom njenih odnosa s dionicima. Zato su utkani u mnoge organizacijske pro-cese i puno više utječu na stvaranje dugoročne održivosti organizacije od marketinga koji je usmjeren na projektne zadatke privlačenja pažnje. Marketinška promocijska dje-latnost fokusirana je na povećanje informiranosti i svije-sti o proizvodima i uslugama, s ciljem povećanja njihove prodaje. Naravno, kada govorimo o sredstvima, sasvim je jasno da dvije srodne djelatnosti moraju surađivati unutar organizacije, a u nekim slučajevima postaju neodvojive. Odnosi s javnošću mogu dobiti svoje pravo mjesto u or-ganizacijama u onom trenutku kada management razu-mije ovu podjelu.

Suživot politike i odnosa s javnošću Politička karijera često ovisi više o onome kako javnost vidi političare, nego o onome što oni za javnost doi-sta i čine. Cijeli svijet sjeća se priče Clinton/Lewinsky, primjerice, a da pritom nitko ne postavlja pitanje što je, osim toga, Clinton učinio za vrijeme svojeg mandata. U Hrvatskoj je zamjetno da političarima nije previše stalo

Tema brojaTema broja

do mišljenja javnosti jer se vrlo malo truda ulaže u ima-ge, osim kod rijetkih pojedinaca, poput npr. predsjednika kojeg građani tradicionalno od početka njegovog mandata vrlo dobro prihvaćaju.

Od Darije Mateljak doznajemo i kako su s aspekta odno-sa s javnošću na političkoj sceni stvari još složenije nego inače. Moderne stranke bi trebale razumjeti da se mo-raju početi više ponašati kao korporativni sektor, jer imaju svoje tržište, svoje „proizvode“ i vrijednost svog organizacijskog branda. Koliko se to kod nas ozbiljno (ne) shvaća, vidi se po volatilnosti podrške građana, koja je dijelom znak potpunog nedostatka pravog orga-nizacijskog identiteta stranaka. Pojedini političari se, isto tako, većim dijelom vode dnevnopolitičkim prag-matizmom, umjesto da ulažu u sebe kao u dugoročne „političke projekte“. Nažalost, način na koji se odnosi s javnošću shvaćaju i primjenjuju danas u hrvatskoj politici je vrlo površan i svodi se na medijsko šminkanje i spino-ve s vrlo malo pravog sadržaja. Tako je i učinak njihovih odnosa s javnošću prijetvoran, nestabilan i dugoročno neodrživ. Ozbiljne korporacije ili stranke danas ne mogu dugoročno razmišljati o napretku bez dobrih odnosa s javnošću - ali ne bilo kakvih i ne pod svaku cijenu, zaključuje Mateljak.

Krizno upravljanje odnosima s javnošću Kao i u svemu ostalome, krizne situacije i od odnosa s javnošću zahtijevaju drugačiji pristup. Ako se komunika-cija s javnošću u takvim situacijama ne odradi na ispra-van način, posljedice mogu biti dalekosežne. Kao primjer loše komunikacije u krizi možemo uzeti poplave koje su nedavno pogodile Slavoniju. Najvećim dijelom izjave hr-vatskih političara bile su nespretne i nepromišljene te su izazvale veliko nezadovoljstvo i nanijele njima samima nepopravljivu štetu.

O kriznom komuniciranju smo razgovarali s Ivanom Pakozdijem, izvršnim direktorom Millenium promo-cije. Krizni plan uvijek mora biti aktualan i spreman za korištenje, naglasio je. Priprema za kriznu situaciju je kontinuiran i sustavan proces koji se ne bi trebao raditi kampanjski.

Naime, u planiranju komunikacije imamo dva izbora. Prvi je predvidjeti vlastite slabe točke i moguće kriz-ne scenarije te se pripremiti za proaktivno sprječavanje moguće eskalacije krize. Drugi izbor je samo reagirati na krizu. S obzirom na to da nitko nije imun na neočekivane i nenajavljene krizne situacije, prvi izbor i priprema su dugoročno poželjnija i sigurnija opcija.

Ako se dogodi krizni scenarij, potrebno je što prije pro-cijeniti situaciju, odrediti komunikacijske ciljeve, javnosti kojima se želimo obratiti, definirati poruke koje želimo poslati, odrediti komunikacijske alate te početi komuni-cirati najkasnije u roku prva dva sata od početka krize.

Kriznoj situaciji pristupa se prvenstveno timski, koor-dinirano, organizirano, hladne glave i bez panike jer je komunikacija ostvarena u prva 24 sata uvijek najbitnija i uvelike određuje smjer daljnje komunikacije. Pritom, u kriznoj komunikaciji nema vremena za detaljno analizi-ranje situacije ili izradu kompleksnih komunikacijskih planova. Nema niti onoga za čime mnogi posegnu - la-ganja. Ugled se stječe teško i mukotrpno, a gubi u samo jednoj pogrešno procijenjenoj kriznoj situaciji.

Upravo je krizno komuniciranje možda najbolji pokaza-telj vrijednosti dugoročnog ulaganja u građenje odnosa s javnostima jer će se u trenutku krize puno lakše utjeca-ti na one javnosti s kojima postoji čvrsta i stabilna veza puna povjerenja. Iako je kriza opasnost, ona je i mogući novi početak jer nakon krize, kada se sagledaju posljedice i propusti koji su doveli do problema, može se utjecati na organizacijske promjene i pripremiti se za budućnost.

Odnosi s javnošću u hrvatskim kompanijamaOpća slika odnosa s javnošću u hrvatskim kompani-jama danas izgleda znatno drugačije nego u začetcima njihova korištenja. Hrvatska je mlada država pa na svom početku i nije imala generacije PR stručnjaka niti formalno obrazovanje usmjereno baš na tu tematiku. Većina danas iskusnih stručnjaka došla je iz drugih do-mena, s humanističkih i društvenih studija, a znanje usvojila kroz praksu, što nije lagan put niti ga treba podcijeniti. No, pozitivno je da se ta problematika danas shvaća drugačije i da joj se pristupa ozbiljnije pa mlađe generacije imaju priliku usvojiti sustavna znanja, a ta-lent izbrusiti u praksi. I da, doista je riječ o talentu jer za razliku od klasičnog marketinga, odnosi s javnošću zahtijevaju u prvom redu sposobnost slušanja i pre-poznavanja potreba, bilo da je riječ o potrebama klijenta ili potrebama javnosti. Isto tako, osoba koja se želi ba-viti takvim poslom mora imati sposobnost sagledavanja stvari iz šire perspektive i sposobnost da nešto „kom-plicirano“ izrazi na jednostavan i lako razumljiv način. Svrha cijelog tog posla je stjecanje povjerenja, a vjeruje se onim ljudima koji „znaju što treba napraviti“, koji će „spasiti situaciju“…

U manjim hrvatskim kompanijama odnosi s javnošću se najčešće povjeravaju, zajedno s marketingom, jednoj osobi, što može i ne mora funkcionirati, ovisno o opsegu posla, veličini tvrtke, ali i samoj osobi koja taj posao radi jer može biti odlična u marketingu, ali ne i u odnosima s javnošću, ili obrnuto. No, srećom, hrvatsko tržište da-nas nudi priličan broj kvalitetnih agencija koje će ovaj posao napraviti stručno i profesionalno. Čak i gledajući s financijskog aspekta, angažirati agenciju može biti isplativije nego zaposliti djelatnika. Naravno, postoji i mogućnost da tvrtka ima zaposlenog stručnjaka, ali pre-ma potrebama u pojedinim situacijama radi opsega posla i objektivnosti angažira agenciju, što je također dobar pristup jer, na kraju krajeva, o slici koju tvrtka ostavlja

prema van mogu ovisiti njezin uspjeh i budućnost i to nije stavka na kojoj treba štedjeti.

Važnost međunarodne komunikacije u EU okruženjuU zapadnom svijetu, osobito u razvijenijim zemljama EU, postoje neke razlike u pristupu odnosima s javnošću. Najčešće se taj segment poslovanja gleda jednostavno kao njegov sastavni dio u samom startu, a ne kao nešto na što će se tvrtka odlučiti kada i ako bude imala „viška“ novca, što je često slučaj u Hrvatskoj. Nažalost, neozbiljnost „hrvatskog razmišljanja“ o odno-sima s javnošću vidi se iz položaja koji Hrvatska ima unutar EU zajednice zahvaljujući svojoj nonšalantnosti u građenju vlastitog imagea. EU nas prepoznaje najviše

Kao i bilo koji pojedinac, tvrtka ili organizacija, tako i zemlja mora cilja-no raditi na svojoj repu-taciji u nekoj zajednici i unutar neke javnosti, radi vlastitog boljitka i opstanka.

Ugled se stječe teško i mukotrpno, a gubi u

samo jednoj pogrešno procijenjenoj kriznoj

situaciji.

po moru i turizmu, za što je dovoljno samo baciti po-gled na zemljopisnu kartu. No, kao i bilo koji pojedinac, tvrtka ili organizacija, tako i zemlja mora ciljano raditi na svojoj reputaciji u nekoj zajednici i unutar neke javno-sti, radi vlastitog boljitka i opstanka. Postoji niz malih zemalja u EU sa sličnom povijesnom pričom u pozadini, pa i siromašnijih od Hrvatske u pogledu resursa, koje su napravile nešto drugačije i izvanredno i time zaslužile poštovanje ostalih. Uzmimo za primjer malu Estoniju i njihovu „e-upravu“ koja je olakšala život svim njihovim građanima. Cijela Europa im se divi zbog toga. Takvu vrstu poštovanja Hrvatska tek treba zaslužiti, inače je uzaludno pričati o ogromnom europskom tržištu i velikom potencijalu jer istina je da nas to tržište ne poznaje jer mu se nismo predstavili.

Daria Mateljak, Hauska & Partner:Ne možemo više uspoređivati odnose s javnošću i marketinške me-tode, jer se radi o različitim djelatnostima. Za obje profesije dosta je

štetno što se često uspoređuju, premda nemaju iste ciljeve, ne koriste se potpuno istim sredstvima, pa se njima niti ne upravlja na isti način.

Ivan Pakozdi, Millenium promocija:Kriznoj situaciji pristupa se prvenstveno timski, koordinirano, organizirano, hlad-

ne glave i bez panike, jer je komunikacija ostvarena u prva 24 sata uvijek najbitnija i uvelike određuje smjer daljnje komunikacije.


Kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Hr-vatske, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, trebalo bi značajno utjecati na politički angažman. Međutim, zaštita prirode i okoliša na značaju dobiva tek tijekom približavanja Hrvatske EU, svodeći se ipak najvećim dijelom na usvajanje standarda i postupaka kao uvjeta za članstvo. Pritom su uglavnom izostale prateće nužne promjene, one koje su trebale omogućiti jačanje društvenog ka-pitala, odnosno cjelovitog okvira koji će omogućiti da nadležna tijela i javnost 'razumiju spone između okoliša i razvoja kako bi se donijele razvojne odluke koje će biti ekonomski učinkovite, društveno pravedne i odgovorne te prijateljske prema okolišu'.

Drugim riječima, izostao je razvoj znanja i vještina usmje-renih na informiranje, educiranje, dijalog i suradnju, koji bi omogućio da nadležna tijela i javnost (svi oni na koje utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu) zajednički (bolje) upravljaju pojedinim pitanjima zaštite okoliša. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj jasno pokazuje da različite skupine često imaju bitno različite stavove i percepcije o većini pitanja zaštite okoliša, a posebno vezano uz go-

Komunikacijski okvir za bolje upravljanje okolišnim pitanjimaDosadašnja praksa u Hrvatskoj jasno pokazuje da različite skupine često imaju bitno različite stavove i percepcije o većini pitanja zaštite okoliša, a posebno vezano uz gospodarenje otpadom i gospodarenje vodama, pitanjima koja su i tijekom pregovora za članstvo prepoznata kao najvažnija, s obzirom na opseg i iznos potrebnih ulaganja.

Piše: Andreja Pavlović, stariji savjetnik, partner, direktorica za društveno odgovorno poslovanje Hauska & Partner grupe

Pitanja zaštite okoliša suviše su kompleksna

da bi ih ijedno nadležno tijelo moglo riješiti bez sudjelovanja javnosti i

obratno.

spodarenje otpadom i gospodarenje vodama, pitanjima koja su i tijekom pregovora za članstvo prepoznata kao najvažnija, s obzirom na opseg i iznos potrebnih ulaganja. Različite skupine imaju i različite perspektive o mnogo-brojnim projektima (industrijskim, energetskim…), koji mogu imati utjecaj na okoliš i za koje se provode postupci procjene utjecaja na okoliš.

Te se razlike u okruženju prevladavajućeg hijerarhijskog pristupa donošenju odluka ‘odluči-objavi-obrani’ najčešće ignoriraju. Odluke se donose nametanjem rješenja iz jedne perspektive, zbog čega zajednice i pojedinci često imaju osjećaj da su onemogućeni u sudjelovanju u donošenju odluka. Tako i 's jedne' i 's druge strane' raste međusobno nepovjerenje.Izostanak dijaloga i suradnje s jedne i druge strane ne smanjuje pritisak, već ga dodatno povećava. Svaka stra-na pritom koristi svoje brzinsko rješenje: jedna u obliku dodatnih napora da se pitanja zaštite okoliša rješavanju zadovoljavanjem formalnih i minimalističkih uvje-ta informiranja i sudjelovanja javnosti, a druga nega-tivnim i isključivim stavovima koji negativno utječu na mogućnost bilo kakve suradnju. Ovakva dinamika sve češće potiče konflikte situacije i sukobe, zbog čega i raste sklonost svih sudionika na 'prenošenje krivnje' na druge sudionike. Atmosferu su-koba i međusobnog nepovjerenja dodatno potenciraju mediji svojim površnim izvještavanjem. U tako zatvore-nom krugu nemoguće je zajedničko (bolje) upravljanje pitanjima zaštite okoliša.

Svaka od komponenti izgradnje povjerenja zahtijeva in-terdisciplinarni pristup, od odnosa s javnošću u smislu 'javnog posla' koji podrazumijeva 'rad u javnosti, rad za javnost i rad s javnošću', sistemske teorije, organizacijskog i socijalnog učenja… do specifičnih znanja o svakom poje-dinom segmentu zaštite okoliša i participativnih procesa. Pitanja zaštite okoliša suviše su kompleksna da bi i jedno nadležno tijelo moglo riješiti bez sudjelovanja javnosti i obratno. Posebnu ulogu i mjesto u rješavanju ovih pi-tanja sve više imaju komunikacijski stručnjaci specijalizi-rani za okolišna pitanja, koji mogu značajno unaprijediti dosadašnju praksu primjenom znanja i vještina usmjerenih na informiranje, educiranje, dijalog i suradnju.

Tema broja

Financijski izvještaji tradicionalni su način komuni-kacije kompanija s vlasnicima, dioničarima, bankama i drugim pružateljima kapitala. Međutim, financijs-ke institucije, ali i drugi dionici, sve više traže prikaz cjelovite slike poslovanja koja, osim ocjene sadašnjih i prošlih aktivnosti, uključuje i strategije, predviđanja te pokazivanje sposobnosti stvaranja vrijednosti na kratki, srednji i dugi rok. Osim što je poželjno, nefinancijsko izvještavanje od 2016. godine postaje obavezno za tvrtke u državama Europske unije koje zapošljavaju više od 500 ljudi, imaju bilancu veću od 20 milijuna eura ili promet veći od 40 milijuna eura. Ista obaveza vrijedit će i za tvrt-ke od posebnog društvenog interesa, tvrtke listane na burzi, banke i osiguravajuće kuće. Za mnoge to neće biti problem jer već danas izdaju ne-financijske izvještaje, odnosno izvještaje o održivosti, kako bi odgovorili na zahtjeve investitora ili dobro-voljno pokazali preuzimanje odgovornosti za svoj utjecaj na društvo i okoliš. Izvještavanje o održivosti polako postaje uobičajena poslovna praksa jer tvrtke prepoznaju konkurentske prednosti koje ono donosi, od poboljšane reputacije u financijskim krugovima do bolje komunikacije s dionicima važnim za dugoročno održivo poslovanje. Ujedno pokazuje i potencijal tvrtke za zadržavanjem i privlačenjem kvalitetnih zaposleni-ka, kao i njezin odnos prema zajednici i okolišu. Također, izvještavanje o održivosti zahtijeva prila-godbu postojećih ili uspostavljanje novih procesa, što doprinosi većoj učinkovitosti poslovanja i smanjen-ju troškova te olakšava identifikaciju poslovnih i društvenih rizika i prilika. Konačno, promatranje održivosti tvrtke kao njene međuovisnosti s društvom, gospodarstvom i okolišem dovodi do pažljivijeg upravljanja čitavim njenim lancem vrijednosti, od oda-bira i odnosa s dobavljačima, do količina otpada koje tvrtka mora zbrinuti. Međutim, većina tvrtaka još uvijek ne pristupa izvještavanju kao projektu koji zahtijeva dugoročno planiranje i uspostavu procesa. Zbog toga se veliki broj postojećih izvještaja svodi na nabrajanje podataka bez povezivanja sa strategijom tvrtke, a čitatelji dobivaju dugačak dokument koji im ne pruža potrebne infor-macije.

Smjernice za nefinancijsko izvještavanjeEuropska komisija ostavit će tvrtkama mogućnost

Tema broja

Većina tvrtaka još uvijek ne pristupa izvještavanju kao projektu koji zahtijeva dugoročno planiranje i uspostavu procesa.

Prednosti nefinancijskog izvještavanja Nefinancijsko izvještavanje od 2016. godine postaje obavezno za tvrtke u državama Europske unije koje zapošljavaju više od 500 ljudi, imaju bilancu veću od 20 milijuna eura ili promet veći od 40 milijuna eura.

Piše: Ana Smoljo Josić, stariji savjetnik, partner, Hauska & Partner

izbora žele li izvještavati prema nekim od međunarodnih smjernica ili će kreirati vlastiti način izvještavanja. Koliko god se ova druga opcija možda činila jednostavnijom, treba reći da će izvještaji na-pravljeni prema smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje, UN Global Compacta ili norme ISO 26000, imati veći kredibilitet jer će ih zainteresirani dionici moći usporediti s izvještajima drugih tvrtaka iz iste industrije i na taj način donijeti odluku o ulaganju ili suradnji. Tvrtke će izvještavati o svojim politikama, rezulta-tima tih politika i upravljanju rizicima u segmentu upravljanja, odnosa prema zaposlenicima, utjecaja na društvo i okoliš te borbi protiv korupcije. Cilj je na-praviti koncizan i zanimljiv izvještaj koji će pokazati način upravljanja ključnim pitanjima koja utječu na njihovu sposobnost stvaranja dugoročne vrijednosti i potaknuti čitatelje da ga pročitaju u cijelosti. To ne podrazumijeva otkrivanje povjerljivih informacija ili podataka koji bi mogli ugroziti konkurentnost tvrtke na tržištu, nego odgovaranje na razumna i legitimna očekivanja dionika.


Zgrada Nacionalnog kongresa u Braziliji

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Savezna Republika Brazil

Glavni grad:

BrazilijaPovršina:

8.514.872 km²Stanovništvo:

201.009.622 Službeni jezik:

portugalskiValuta:

brazilski real (1 EUR=3,0188 BRL)

Brazil - stagnacija jednog od najvećih svjetskih gospodarstavaPolitička nestabilnost, izvozna ovisnost i upitna makroekonomska stabilnost koči realizaciju punog potencijala gospodarstva Brazila.

Unatoč višegodišnjem rastu ekonomije, osjeća se znat-na stagnacija i pad industrijske proizvodnje, čemu je prethodila visoka inflacija, loša infrastruktura, porast cijena te pad standarda građana, što rezultira stalnim prosvjedima. Korupcija je i dalje sveprisutna, napredak u tržišno orijentiranim reformama je neujednačen, strana ulaganja opala su skoro za 40% (unatoč tome i dalje su dovoljna za pokrivanje deficita platne bilance), inflatorni pritisak predstavlja rizik za makroekonom-sku stabilnost, a regulatorno okruženje obeshrabruje rast privatnog sektora i koči realizaciju punog poten-cijala gospodarstva. Brazil ima potencijal za budući ekonomski rast s obzirom na pretežito mlado stanov-ništvo, bogate prirodne resurse te potencijale u turiz-mu, energetici, poljoprivredi i drugim djelatnostima. No, bez promjena koje uključuju javnu potrošnju i poslovne odnose te viši stupanj otvorenosti, Brazil se

može izgubiti u trenutku, i sustav može biti upitan za dugoročni razvoj.

Struktura gospodarstvaBrazil ima jedno od najvećih svjetskih gospodarstava s dobro razvijenim poljoprivrednim, rudarskim, pro-izvodnim i uslužnim sektorom. Gotovo jedna petina radne snage uključena je u poljoprivredu. Brazil je je-dan od najvećih izvoznika mesa (piletine), voća i po-vrća, soje i kave. Glavni komercijalni usjevi su kava (Brazil je najveći proizvođač i izvoznik), agrumi (po-gotovo sok od naranče), soja, pšenica, riža, kukuruz, šećerna trska, kakao, pamuk i dr. Najvažnije industrije su rudarska, automobilska, zrakoplovna, petrokemij-ska, tekstilna, obuće, cementa, drvna, motornih vozila i dijelova, te proizvodnja ostalih strojeva. Brazil ima veliko rudno blago, uključujući željeznu rudu, čiji


Robna razmjena s Brazilom (2013.)

IzvozHrvatskeuBrazil UvozHrvatskeizBrazila

Umjetna vlakna 40% Šećer, med i melase 41%

Duhan i duhanski proizvodi 25% Meso i stočna hrana 17%

Kemijska oprema i proizvodi 17% Kava 14%

UKUPNI IZVOZ 20.205 tisuća EUR UKUPNI UVOZ 72.520 tisuća

EUR

Izvor: Državni Zavod za Statistiku Republike Hrvatske

Važni linkoviEkonomski Brazilski Insti-tut (IBRE):

http://portalibre.fgv.br Brazilski institut za geo-grafiju i statistiku (IBGE):

http://www.ibge.gov.br/english/Brazilska carina:

http://www.receita.fa-zenda.gov.br/Aduana/Importacao.htm Ministarstvo razvoja, in-dustrije i vanjske trgovine:

http://www.desenvolvi-mento.gov.br/Ulaganja u Brazil:

http://www2.apex-brasil.com.br/en/in-vest-in-brazil

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U SAVEZNOJ REPUBLICI BRAZIL

Veleposlanik: dr. Drago Štambuk, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Adresa: SHIS QI 09 Conjunto 11,Casa 3, CEP 71625-110 Brasilia-DF, BrazilTel: 0055 61 3248 0610Fax: 0055 61 3248 1708E-mail: [email protected]; http://br.mvep.hr/

VELEPOSLANSTVO SAVEZNE REPUBLIKE BRAZIL U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik: Nj.E. g. Luiz Fernando G. De Athayde, izvanredni i opunomoćeni veleposlanikAdresa: Trg Nikole Šubića Zrinskog 10/I, 10000 ZagrebTel: 00 385 1 40 02 250Fax: 00 385 1 40 02 266E-mail: [email protected]@itamaraty.gov.br

Vodopad Iguazu

je najveći svjetski proizvođač, kositar, kvarc, krom i mangan. Većina brazilske električne energije dolazi iz hidroelektrana, uz još veliki neiskorišten potencijal - Amazonu.

Mogućnosti poslovne suradnjePrilikom ulaska Hrvatske u EU otvorila se mogućnost još bolje suradnje s Brazilom. Potencijal se javlja u ra-zvoju gospodarskih, kulturnih, političkih i znanstvenih odnosa. Brazil je zainteresiran za hrvatska brodogra-dilišta jer želi širiti svoju trgovinu, te se stvara pove-ćanje suradnje na znanstvenom i tehnološkom planu. Brazilske strane otvorene su za nove poslovne kontak-te i nova partnerstva s hrvatskim poduzećima. Osim toga, ulaganja u turizam i vodno gospodarstvo također su moguća područja suradnje.

Postupak uvoza roba i usluga u Brazil Uvozne carine i porezi postoje kod privatnih i poslov-nih subjekata. Metoda vrednovanja je CIF, što znači da se uvozne carine i porezi procjenjuju na iznos od vrijednosti uvezene robe, cijene robe i troškova osi-guranja. Carinske stope variraju između 0% i 35%, a prosječna stopa carine je 22,77%. Svi uvoznici mora-ju biti registrirani u Odjelu vanjske trgovine (SecEx) kroz Siscomex sustav koji registrira, prati i kontrolira međunarodnu trgovinu s Brazilom. Prilikom uvoza robe nužno je pribaviti dozvolu uvoza te licencu.

http://portalibre.fgv.br

http://www.ibge.gov.br/english/

http://www.ibge.gov.br/english/

http://www.receita.fazenda.gov.br/Aduana/Importacao.htm



http://www.desenvolvimento.gov.br/

http://www.desenvolvimento.gov.br/

http://www2.apexbrasil.com.br/en/invest-in-brazil



mailto:[email protected]

http://br.mvep.hr/





Gospodarstvo Brazila

BDP:2.204mlrdUSD

BDP per capita:11.220USD

Stopa rasta BDP-a:2,2%

BDP prema sektorima:usluge (68,1%), industrija (26,4%),poljoprivreda (5,5%)

Izvoz (2013.):274,6mlrdUSD

Izvozni proizvodi: prijevoznasredstva,željeznerude,soja,obuća,kava

Zemlje izvoza:Kina(17%),SAD(11%),Argentina(7,4%),Nizozemska(6,2%)

Uvoz (2013.):334mlrdUSD

Uvozni proizvodi:strojevi,električnaitransportnaoprema,kemijskiproizvodi,ulja,

autodijelovi,električnaoprema

Zemlje uvoza: Kina(15,3%),SAD(14,6%),Argentina(7,4%),Njemačka(6,4%),

J.Koreja(4,1%)

Nezaposlenost: 5,7

Inflacija: 5,9%

Izravna strana ulaganja:56,2mlrdUSD

Internetski kod zemlje: .br

Pozivni broj: +55

Bez promjena koje uključuju javnu potroš-nju i poslovne odnose te viši stupanj otvore-nosti, Brazil se može izgubiti u trenutku, i

sustav može biti upitan za dugoročni razvoj.

Sao Paolo, najveći grad Sjeverne i Južne Amerike

ŠIBENIK, 12. - 14. studenoga 2014.

6. GODIŠNJI SUSRET GRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA

Kontakt tel.: 01/6333-530/536; e-mail: [email protected]; www.liderpress.hr/konferencije/

Organizatori

48 SATI 2014 OGLAS.indd 1 9/11/14 4:25 PM

UlaganjaKao i većina tržišta u razvoju, ulaganje u Brazil može biti rizično, ali i vrlo uspješno. Visoke stope rasta u ze-mlji, politička nesigurnost, ali i izvozna ovisnost čine ga rizičnijim od razvijenih tržišta. Prednosti ulaganja u Brazil su jaka stopa rasta, razvoj i bogatstvo prirod-nih resursa, relativno stabilno gospodarstvo, razvoj sofisticirane visoke tehnologije, otvorena tržišta i mul-tilateralizam, demokratska stabilnost, snažno domaće

tržište, društveni i gospodarski rast u kombinaciji sa stabilnosti i održivosti okoliša. Rizici ulaganja ogleda-ju se kroz političku nestabilnost, ovisnost o strancima, odnosno izvozu te deficitu platne bilance, zbog čega se Brazil u velikoj mjeri oslanja na vanjsko financiranje.

Poslovni običajiBrazil je izuzetna zemlja, pogotovo u pogledu njegove bogate kulture, povijesti i baštine. Muškarci se rukuju prilikom pozdrava, zadržavajući stalni kontakt očima. Žena i muškarac rukuju se samo u slučaju kada žena prva pruži ruku. Upotreba titula ovisi o hijerarhiji i dobi. Posjetnice se razmjenjuju tijekom upoznava-nja sa svima na sastanku. Preporučljivo je, iako nije nužno, drugu stranu posjetnice imati prevedenu na portugalski jezik. Brazilci trebaju vrijeme prilikom pregovaranja. Nemojte ih požurivati i biti nestrplji-vi. Prekidanje prilikom nečijeg govora uobičajeno je ponašanje, ne smatra se nepristojnim, nego pokazuje entuzijazam. Izbjegavajte sukobe i ne dolazite frustri-rani na sastanke. Brazilci vole svoje mišljenje izraziti slobodno. Međutim, osobe u južnijim gradovima su zatvoreniji i formalniji u razgovoru nego osobe na sjeveru. Muškarci nose konzervativna odijela tamne boje, dok žene nose odijela ili haljine koje su elegan-tne i ženstvene, uglavnom s modnim dodatcima. Ca-sual odijevanje je neprihvatljivo, no to, naravno, ovi-si i o radnom mjestu. Pokloni nisu potrebni tijekom prvog radnog sastanka. Izbjegavajte ljubičaste i crne boje jer su to boje žalosti. Najbolji pokloni su čokola-de, cvijeće, dobro vino i glazba.


Unatoč povremenim nastojanjima kreatora domaće ekonomske politike, trenutna kretanja ne ukazuju na brz oporavak domaće osobne potrošnje i investicijske aktivnosti, što sugerira i smanjen potencijal oporavka poslovanja poduzetnika.-U sadašnjim okolnostima ne treba očekivati znatan oporavak sentimenta, kako kod poduzetnika, tako i kod samih potrošača, te će i nadalje biti potrebni dodatni napori u restrukturiranju poslovanja i pri-lagodba na izmijenjeno poslovno okruženje - izjavio je nedavno Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. U tom kontekstu, banke na domaćem tržištu danas nude niz paketa gdje prevladavaju reprogrami, prolongati i kratkoročna financiranja. -I dok su se kvalitetniji klijenti prilagodili no-

plaćanje, izbor između bankarskog zajma i drugih fi-nancijskih instrumenata prvorazredna je odluka ma-nagementa koja će se odraziti na buduće poslovanje i likvidnost. Utvrđivanje optimalne veličine novčanog salda velika je pomoć u odlučivanju managementa na svima razinama.

Visina novca na novčanim računima je sve više funkcija upravljanja radnim kapitalom, što je u uvje-tima recesije još više došlo do izražaja. U uvjetima krize upravljanje likvidnošću uglavnom podrazu-mijeva sasvim drugačije okolnosti, a poslovni subjekti u ovakvim uvjetima fokusiraju se na neke nove me-tode i svakako moraju obratiti pozornost na primit-ke, izdatke i njihovu učestalost. Potrebno je dodatno voditi računa o visini zaliha, vremenu proizvodnog ciklusa i učestalosti plaćanja.

Kao rezultat potrebe za likvidnim sredstvima na tržištu su se pojavili alati i usluge koji olakšavaju njihovo pribavljanje. Jedan takav osobito je često spominjan u okviru poslovanja tvrtke Nikom speci-jalizirane za pružanje financijskih usluga na tržištu: -Upravo naplata potraživanja kroz Ugovornu višestruku financijsku kompenzaciju koju pokreće, ugovara i provodi financijski agent u ime i za račun svoga ugovornog klijenta, omogućava svom klijen-

Financijski proizvodi za poduzetnikeFinancijski proizvodi za poduzetnike

Poduzetnici najviše traže najjednostavnije

kredite, bez puno dokumentacije, a

prekoračenje po računu je prvi izbor.

Poduzetniku kojem je potrebna gotovina, a istovremeno želi sačuvati svoju štednju, osiguranje ili ulog u fondovima, svakako je preporuka preispitati ponudu lombardnih kredita.

vonastalim uvjetima na tržištu te s adekvatnim bankovnim proizvodima održavaju svoju tekuću likvidnost, oni lošiji većinom traže reprograme i prolongate - ističu iz Hypo banke, te dodaju kako po-duzetnici najviše traže najjednostavnije kredite, bez puno dokumentacije, a prekoračenje je sigurno prvi izbor zbog svoje jednostavnosti korištenja. Budući da je ipak u najvećem broju slučajeva riječ o malim poduzetnicima, to su i iznosi kredita za likvidnost do oko 20.000 eura.

Unapređenje managementa radnog kapitala - ključ održavanja likvidnosti malog poduzećaU uvjetima nelikvidnosti, kada je razina novca na novčanim računima ispod potrebnog minimuma za

tu da dođe do likvidnih sredstava i time olakšava ispunjenja njegovih zakonskih obveza. Ne zaustavlja se proces poduzetnikove djelatnosti od nabave roba i usluga, do prodaje i naplate potraživanja - istaknula je Tatjana Nikola-Tomac, vlasnica Agencije Nikom.

Lombardni krediti za male i srednje poduzetnikePoduzetniku kojem je potrebna gotovina, a istovre-meno želi sačuvati svoju štednju, osiguranje ili ulog u fondovima, svakako je preporuka preispitati ponudu lombardnih kredita koju nude uglavnom sve banke u Hrvatskoj.Lombardni kredit je gotovinski kredit na osnovi za-loga raznih štedno-ulagačkih proizvoda: oročene štednje, stambene štednje, police osiguranja života, novčanih fondova i sl. Krediti se odobravaju na te-melju zaloga ili fiducijarnog prijenosa vlasništva vrijednosnih papira, a za vrijeme trajanja kredita vlasnik i dalje ostvaruje svoja vlasnička i materijalna prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira.

Inače, temelj ovog kreditnog posla nerijetko je zalog i drugih realnih pokretnih vrijednosti. Najčešće je to zlato, nakit, umjetničke kolekcije, numizmatika, vrijednosti papiri i druga vrijedna pokretna dobra.Osnovicu za ovaj kreditni posao čini prometna, tržišna vrijednost založene stvari, a iznos kredi-

Domaći poduzetnici, pogotovo mali i srednji, posljednjih godina u popriličnim su problemima. Ekonomsko okruženje i očekivanja za skora buduća razdoblja nisu optimistična. Nelikvidnost sva-koga dana raste, neplaćeni računi postali su dio poslovnog modusa. Novca je sve manje i manje, i većinom se koristi za tekuće poslovanje. Ipak, financijski proizvodi koji stoje na raspolaganju malim poduzetnicima mogli bi biti od velike pomoći.

Pripremila: Anita Zelić

Široka paleta financijskih proizvoda na raspolaganju poduzetnicima


ta je uvijek niži od te, prometne vrijednosti zalo-ga. Prednost ovih kredita je i u činjenici da njegov tražitelj ostaje vlasnik nad založenom stvari.

Fond rizičnog kapitala - prikladan za financiranje vašeg poslovanja ili dobra izlazna strategija iz poduzećaU situaciji poprilične nelikvidnosti i uopće otežanog financiranja, interes poduzetnika itekako zaoku-pljuju i razni fondovi rizičnog kapitala. Razlog je jednostavan, riječ je o fondovima koji raspolažu značajnim iznosom raspoloživog kapitala za ula-ganje u postojeća hrvatska poduzeća ili poduzetničke pothvate. I on sve više predstavlja značajnu alternati-vu klasičnim oblicima financiranja poput bankarskog kredita ili leasinga.

A je li fond rizičnog kapitala pravi partner za određeni poduzetnički pothvat, koje su prednosti, a koji nedostatci takvog načina ulaganja te zašto do-pustiti ulazak fondu rizičnog kapitala u vlasničku strukturu poduzeća, tek su neka od pitanja koja će si poduzetnici postaviti prije financiranja fondom rizičnog kapitala.

Rizični kapital pogodna je opcija ukoliko se želi pokrenuti novo poslovanje, unaprijediti i razviti postojeće poslovanje, promijeniti veličina društva, repozicionirati svoj tržišni udio, prodati dio ili cijelo društvo, i sl., a da pri tome poduzetnik ne raspolaže dostatnim vlastitim kapitalom koji bi omogućio rea-lizaciju tog plana te da banke i druge institucije nisu voljne dodatno financirati društvo u tu svrhu bez prethodnog jačanja kapitalne strukture društva.Ulaganjem fonda rizičnog kapitala, poduzetnik osigu-rava kapital za ostvarivanje poslovnog plana društva i dobiva partnera koji može bitno doprinijeti u ope-rativnoj realizaciji poslovnog plana. Za uzvrat, po-duzetnik se mora odreći dijela vlasništva u društvu

U okviru međunarodnog

projekta ECOFUN-DING, mala i srednja poduzeća iz područja

energetike i zelenog poduzetništva dobila

su novu priliku.

te prihvatiti donošenje određenih poslovnih odluka zajednički s fondom. Alternative Private Equity d.o.o., Honestas Private Equity Partneri d.o.o., Nexus Private Equity Partne-ri d.o.o., Quaestus Private Equity d.o.o. i Prosperus-invest d.o.o. najpoznatija su društva za upravljanje fondovima rizičnog kapitala u Hrvatskoj.

Zeleno financiranje - investicijski prostor za zelena mala i srednja poduzećaPočetkom ove godine, u okviru međunarodnog projekta ECOFUNDING, mala i srednja poduzeća iz područja energetike i zelenog poduzetništva dobila su jednu dodatnu priliku.Naime, ECOFUNDING je projekt namijenjen zele-nim poduzećima s područja Mediterana i nudi savje-todavne usluge te stvaranje nove strukture za pro-micanje ulaganja i pristupa financijskim sredstvima iz područja eko-inovacija, energetske učinkovitosti, iskorištavanja obnovljivih izvora energije, održive gradnje, čistijeg transporta, primjene inovativnih me-toda i materijala za zaštitu okoliša, proizvodnje zdra-ve hrane, pokretanja istraživačkih projekata i ostalog.

Glavni cilj projekta je stvoriti cjelovitu platfor-mu financijskih izvora koji će povezati investitore s poduzetnicima. U okviru projekta predviđeno je analiziranje 360 malih poduzetnika te izrada 45 in-vesticijskih planova, a 20 najboljih poduzeća imat će priliku i realizirati svoje projekte uz dobivena fi-nancijska sredstva. Krajnji cilj ECOFUNDINGA je postići veću učinkovitost i manju potrošnju energije u svrhu smanjena troškova poduzeća te istaknuti nova kreativna rješenja za europsku proizvodnju.

Financije u mobilnoj sferi - intuitivnom aplikacijom do boljeg nadzora prihoda, troškova i profitabilnijeg poslovanjaDa bi svoje poslovne procese učinile efikasnijim, po-godnijim i u konačnici poslovanje profitabilnijim, tvrtke se koriste web i mobilnim aplikacijama. S in-tuitivnom aplikacijom lakše im je privući pažnju na svoj proizvod ili uslugu i ostvariti direktnu komuni-kaciju, a odgovor korisnika mnogo je brži.

I dok je još nedavno pregledavanje dokumenata, ta-blica ili slika na mobitelu bila čista fantastika, danas je ured postao potpuno mobilan. I najmanje tvrtke mogu iskoristiti prednosti mobilnog ureda. U mo-bilnu sferu otišle su i financije. S mobilnim aplika-cijama za plaćanje omogućen je brz i siguran pristup bankarskim informacijama i uslugama, a upravljanje računima i plaćanjima postalo je znatno jedno-stavnije. I sasvim je svejedno koliko ste daleko od banke. Jedne od najkorištenijih aplikacija u poslovne svrhe su i mobilne aplikacije poput Minta i QuickBooksa.

Obzor 2020: novi prostor za financijske posredničke institucije i za inovativne poduzetnikeNoviprostorzainovativnepoduzetnikepojaviosenedavnoiuvidujednogprograma-Obzor2020.RiječjeonovomprogramuEuropskeunijezaistraživanjeiinovacijezarazdoblje2014.-2020.godine,kojemjeglavnasvrhadoprinijetiostvarivanjuciljevaključnihstrateškihdokumenataEuropskeunijevezanihzaistraživanje,tehnologijskirazvojiinovacije.Osnovnamisaonovogokvirnogprogramajenuđenjerješenjaiodgovoranagospo-darskukrizu,investiranjaubudućeposloveirazvoj,rješavanjapitanjagrađanaEUonjihovojmaterijalnojsigurnosti,općojsigurnostiiokolišu,kaoijačanjaglobalnepozicijeEUuistraživanjima,inovacijamaitehnologijama.StrukturaObzora2020. temelji sena tri glavnaprioriteta: izvrsna znanost, indu-strijskovodstvoidruštveniizazovi.

Financijski proizvodi za poduzetnike


Riječ je o mobilnim aplikacijama specijaliziranim za financije. Oni nude različita rješenja koja pomažu poduzetnicima da imaju pod nadzorom prihode, troškove i druge financijske stavke.

Sustav mreža potpora poduzetništvu jedan od temeljnih čimbenika razvoja SME sektoraUklanjanjem pojedinih zakonskih ograničenja razvitku malih gospodarstava stvorene su temeljne pretpostavke pokretanja poduzetničkih inicijativa. Tijekom vremena razvio se cijeli sustav mreža potpo-re poduzetništvu kao što su: poduzetnički inkubatori, centri za poduzetništvo, tehnološki parkovi i sl.Međutim, da bi institucijska potpora malom poduzetništvu u Hrvatskoj bila cjelovita, nezaobila-zan ključ za ostvarenje poduzetničkih ambicija je i su-stav potpore poslovanju na europskom tržištu. Jedan od načina takve potpore je svakako i putem Europske poduzetničke mreže (eng. Enterprise Europe Network - EEN). Nastala je kao inicijativa Europske komisije za pružanje potpore malim i srednjim poduzetnici-ma u stvaranju preduvjeta za širenje poslovanja na europskom tržištu, plasiranje vlastitog proizvoda ili transfer tehnologije iz inozemstva.

Mreža EEN predstavlja najvažniju potpornu struktu-ru na području Europe. Temelji se na konceptu „sve usluge na jednom mjestu“ (eng. „one – stop shop“) i poduzetnicima je dostupna bez naknade.Neke od usluga koje je moguće koristiti u okviru Mreže EEN su usluge poput: Informacija o ponudi i potražnji proizvoda i usluga na domaćem tržištu i tržištu EU, Povezivanja s mrežom konzultanata i

istraživača iz različitih područja znanosti, Identifici-ranja partnera zainteresiranih za transfer tehnolo-gije, Pravne i savjetodavne potpore u pregovaračkim aktivnostima, Usluge zaštite industrijskog vlasništva i interesa poduzetnika u procesu transfera tehnolo-gije, Potpora u pripremi prijave projekata za financi-ranje iz fondova EU…Mreža ima više od 4000 suradnika, a u okviru te kom-pleksne mreže, znanstvenici i inovatori iz Hrvatske mogu svoje inovacije, znanje i iskustvo uz pomoć Tehnologijsko-razvojnog centra (TERA) ponuditi međunarodnom tržištu. Isto tako, gospodarstvenici mogu pribavljati nove tehnologije s područja cijele EU.

HAMAG-BICRO - pokretanje pilot projekta Start up akademijePočetkom ljeta Hrvatska agencija za malo gospodarst-vo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO, potpisala je Sporazum s Razvojnom agencijom Zagreb o pokre-tanju pilot projekta Start up akademije.Riječ je o pilot projektu, namijenjenom početnicima i budućim poduzetnicima, koji se sastoji od osnovnog poduzetničkog i specijalističkih seminara. Svrha pro-grama je olakšati osjetljivo razdoblje prilikom pokre-tanja poduzeća, te time povećati broj uspješnih start-up poduzeća u Hrvatskoj.

Njome se poduzetnicima koji koriste HAMAG-ove poticaje želi omogućiti poslovna edukacija koja bi im pružila osnovna znanja potrebna za vođenje poduzeća i opstanka na tržištu. Cilj projekta je pružiti kvali-tetnu edukaciju svim početnicima u poduzetništvu sa sjedištem u Gradu Zagrebu, koji koriste mikrokredi-te, bespovratne potpore, pisma namjere za izdavanje jamstava i poticajne mjere HAMAG-BICRO-a. Uko-liko se ovaj pilot-projekt pokaže uspješnim, primije-nit će se na cijelu Hrvatsku.

Osiguranja od opoziva proizvodaPolica osiguranja je poslovni trošak, ali ako poduzet-nik njome pokrije svoje najveće rizike, ona može biti itekako korisno ulaganje, mišljenje je struke. -Većina hrvatskih poduzetnika, osobito malih i obrt-nika, uopće ne koristi osiguranje, ali to se mijenja nakon ulaska u EU, jer sve više stranih partnera su-radnju uvjetuje osiguranjem, posebno osiguranjem od odgovornosti, koje bi moglo postati novi pokretač cijelog tržišta osiguranja - istaknuli su iz Triglav osi-guranja. Struka vjeruje da će se i u Hrvatskoj širiti popis dje-latnosti s obveznim osiguranjem od odgovornosti, kao što to već godinama imaju liječnici, odvjetnici i ovlašteni inženjeri. Širi se i tržište osiguranja od opoziva proizvoda, koje je posebno važno u prehram-benoj i automobilskoj industriji, kao i osiguranja proizvođača od odgovornosti prema potrošaču.

HBOR - novi poticaj poslovnim bankama za kreditiranje mikro-poduzetnika

Dodatna pomoć najmanjim poduzetnicima sigurno će proizaći i iz najnovijegaranžmanakojijenedavnosklopioHBOR.Naime,Europskiinvesticijskifond(EIF)iHBORpotpisalisuUgovorojamstvuuokviruPosebnogprogramazapoduzetništvoiinovacije(CIP-EIP),sciljempoticanjaposlovnihbanakanakreditiranjemikro-po-duzetnika, osobito početnika. Ugovor su potpisali Vladimir Kristijan, predsjednikUprave HBOR-a i Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, te Pier Luigi Gilibert,predsjednikEIF-a.NoviprogrammikrokreditiranjakojiHBORuvodi,akojićeseprovoditiuzCIPga-ranciju,krećepočetkomjeseni.Riječjeogarancijizaosiguranjepovratakreditauzkojućebitidovoljnemjeniceizadužnice,odnosnoosiguranjenaopremikojaseku-puje izkredita.ZahvaljujućiCIPUgovoruo jamstvu,malimpoduzetnicimabit ćeolakšanpristupkreditnimsredstvimazbogznačajnosmanjenihzahtjevazainstru-mentimaosiguranja.Krediti ćeseodobravatina rokdo5godina,uključujućipočekdogodinedana,amaksimalniiznoskreditaiznositće25tisućaeuraukunskojprotuvrijednosti.Kredit-niprogramprovoditćeseputemposlovnihbanakakojepotpišuugovorosuradnjisHBOR-om.PotpisivanjemovogugovoraHBORjenastaviosvojuaktivnuuloguustvaranjupretpostavkizalakšipristupfinancijskimsredstvimamalimpoduzetnicima,asveuciljupoticanjasamozapošljavanjairazvitkapoduzetništva.

Financijski proizvodi za poduzetnike

Novi program mikro kreditiranja koji HBOR uvodi, a koji će se pro-

voditi uz CIP garanciju, odobrava se na rok do

5 godina uključujući poček do godine dana,

a maksimalni iznos kredita iznosit će 25

tisuća eura.


Prema podatcima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti – HAKOM, početci uvođenja Interneta u Hrvatsku sežu u 1991. godinu. Tada je s radom počela Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, prvi pružatelj Internet uslu-ga kod nas. Godine 1992. uspostavljena je prva

Telekomunikacije

međunarodna komunikacijska veza koja je CARNet povezala s Austrijom i tako je Hrvatska povezana na Internet. U upotrebi je duže vrijeme bio usko-pojasni pristup Internetu (dial-up), no zbog potre-be za većim brzinama i rastućih količina podataka, sve se više koristi širokopojasni pristup. Od 2006. Vlada RH strateški nastoji povećati broj korisnika širokopojasnog Interneta, kako bi uspostavila te-meljnu infrastrukturu za izgradnju informacijskog društva.

Danas je Hrvatska članica Europske unije i kako po-kazuju podatci Europske komisije, prilično zaostaje za ostalima kada govorimo o pokrivenosti Interne-tom. To naročito vrijedi za ruralna područja, brdske krajeve i otoke. Trend rasta je uočljiv promatrajući nekoliko godina unazad, međutim, ipak još dosta ispod EU prosjeka.

Na pragu „bežičnog doba“Primjena telekomunikacijskih usluga u modernom vremenu postala je dio svakodnevice većine ljudi i na vrlo specifičan način oblikovala moderno društvo. Zahvaljujući pojavi Interneta i tehnološkom razvoju koji je osigurao mobilnost, danas možemo u realnom vremenu razmjenjivati informacije na velikim udaljenostima. Globalizacija nastala kao rezultat tih trendova je u isto vrijeme i korisna, ali i zastrašujuća.


Iz razgovora s Petrom Čavlovićem, predsjednikom Udruženja za telekomunikacije iz Hrvatske gospo-darske komore, doznajemo kako se telekomunika-cijsko tržište, odnosno njegovi segmenti, razvijaju i u kriznim godinama, i to u pogledu tehničke kvalitete usluga i korištenosti tih usluga.

Prema podatcima HAKOM-a, krajem 2013. broj ko-risnika telefonskih usluga u nepokretnoj komuni-kacijskoj mreži (1.430.334) bio je manji za 1,6% u odnosu na kraj 2012. godine, a trend pada nastavlja se i u prvom kvartalu ove godine (2,3% manje u odnosu na kraj prošle godine).

U segmentu pokretne mreže također je uočljiv trend pada broja korisnika i to s 4.934.321, koliko je bilo u ožujku prošle godine, na 4.852.583, koliko je bilo u ožujku ove godine. Negativan trend broja korisnika pokretne mreže djelomično je i rezultat promjene de-finicije korisnika, gdje se aktivnim smatra onog kori-snika koji je u zadnjih 90 dana barem jednom koristio uslugu u pokretnoj mreži, što znači da je teško odre-diti je li se broj korisnika stvarno smanjio ili je njiho-va aktivnost smanjena. Unutar segmenta pokretne mreže uočljiv je trend povećanja udjela korisnika s pretplatničkim odnosom u ukupnom broju korisni-ka, i to primjerice s 43% u ožujku prošle godine na 46,5% u ožujku ove godine.

Unutar oba segmenta, tj. segmenta pokretne i ne-pokretne mreže, uočljiv je trend rasta usluge korištenja širokopojasnog Interneta, odnosno krajem prošle godine bilo je 10,7% više ukupnih korisnika, s tim da je broj Internet korisnika pokretne mreže rastao znatno bržom dinamikom u odnosu na broj onih u nepokretnoj mreži (29,7% naspram 3,7%), što je razumljivo s obzirom na razvoj mobilnih mreža i sve veću potražnju za komunikacijom u pokretu. U ožujku ove godine zabilježeno je 415.748 kori-snika širokopojasnog Interneta u pokretnoj mreži, a 932.619 korisnika nepokretne mreže.

Ukidanje roaminga u EU?Koristeći mogućnost naplate roaminga zbog različitih cijena usluga između zemalja EU, teleope-rateri su dugi niz godina naplaćivali vrlo visoke izno-se za telefoniranje, slanje SMS-a, prijenos podataka i druge sadržaje. Posredno, to se negativno održavalo i na hrvatski turizam jer je tek ulaskom u EU Hrvatska za strane turiste pojeftinila za čak 15 puta.

Cijene roaminga od 2010. na ovamo kontinuirano pa-daju pod pritiskom Europske komisije, a do prosinca 2015. godine očekuje se da će naknade za roaming u EU biti u potpunosti ukinute, a telekomunikacijsko tržište, barem u tom smislu, po prvi put jedinstveno. Ostaje za vidjeti kako će teleoperateri „pokrpati“ tu

Kućanstva sa širokopojasnim internetom, kao postotak od svih kućanstava u %

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

EU 48 57 61 67 72 76

Rumunjska 13 24 23 31 50 56

Grčka 22 33 41 45 51 55

Hrvatska 27 39 49 56 60 64

Mađarska 42 51 52 61 68 71

Slovenija 50 56 62 67 73 74

Unutar segmenta pokretne i nepokretne mreže uočljiv je trend

rasta usluge korištenja širokopojasnog

Interneta.

Izdvojena ponuda Vipneta:

Izdvojena ponuda Hrvatskog Telekoma:

Izdvojena ponuda Tele2:

Sony Experia Z3 –uponudiHrvatskogTe-lekomauztarifuPlanzaPosaoXLza2.998kn.

Samsung Galaxy S4 Whi-te – uz tarifu BusinessMix 100 za 335 kn uređajjednokratno i 215 kn paketmjesečno.

Nokia Lumia 630 –uztarifuPlanzaPosaoLza18kn.

LG G2 Black – uz ta-rifu Business Mix100 za 799 kn uređajjednokratno i 175 knpaketmjesečno.

H u a w e i Ascend G6 4g – uz tarifu Plan zaPosaoLza18kn.

Samsung Galaxy S3 Metallic Blue –uztarifuBusinessMix150za295knuređajjednokratnoi214knpaketmjesečno.

Samsung Galaxy Tab 4 dolazi uz In-ternet bez granica M, za 99 kunajednokratnoi24kunemjesečnerate.

LG G3 32GB dolazi uz tarifuBez granica Lza 1.199 kunaj e d n o k r a t -no i 100 kunamjesečno narate.

Nokia Lumia 930 dolazi uz tarifu Bezgranica L za 199kuna jednokratno i100 kuna mjesečnonarate.

Samsung Galaxy S4 mini dolazistarifomBez granica L, 19 knjednokratno i 60 kunamjesečnonarate.

Nova generacija mobilnih uređaja Osimsoftverskihpoboljšanja,korisnicimasudostupniisvebolji,napredniji,bržiiljepšimobilniuređaji.Raspitalismoseštonudeteleoperateri.

* Izvor tele2.hr, Najbolja web shop ponuda

Telekomunikacije


Telekomunikacije

Surfanje u Vip 4G LTE mreži i tablet na rate Vipnetsvojimprivatnimiposlovnimkorisnicimanudinovepodatkovnepretplatničketarife Internetbezgranica sbrzinomprijenosapodataka ido75Mbit/s te kupnjutabletuređajauzmjesečnuotplatunarate.UponudisutarifeInternetbezgranicaXS,S,MiLukoje jeuključeno512MB,odnosno2,10i25GBprometatemnogiatraktivnitabletuređajipoputVipTab8,SamsungGalaxyTab4iliSonyXperiatabletZ2.UskloputarifakorisnicimajenaraspolaganjumobilniInternetbezneočekivanihtroškova,kupnjatabletuređajanaratetekorištenjedodatnihuslugapoputVipTVzavaniNoćneopcije.TarifaInternetbezgranicaMsuključenih10GBuzmaksimalnubrzinudostupnajepocijeniod149kuna,auznadoplatu99kunaodmahi24kunemjesečnokorisnicimogukupitinajnovijiSamsungGalaxyTab4.Korisnicimakojiisto-vremenokoristevišeuređaja,naraspolaganjujeMultiSIMuslugaskojomjemogućemobilnomInternetupristupitinavišeuređaja,apritomplaćatisamojedanračun.

Brzi razvoj te-lekomunikacijske

tehnologije kojem i danas svjedočimo

u budućnosti bi najvjerojatnije trebao

dovesti do toga da ćemo zaobići potre-bu za postojanjem

hardvera kakav danas imamo.

PRO

MO

financijsku rupu – višim cijenama, većom diferencija-cijom usluga ili uvođenjem posve novih usluga.

„Second level“ telekomunikacijske aplikacije Još jedan udarac na džepove teleoperatera su besplat-ni softveri za pametne telefone. Radi se pritom o apli-kacijama koje omogućavaju glasovne i video pozive, slanje poruka ili video sadržaja potpuno besplatno i neovisno o tome gdje se korisnik nalazi, koristeći WiFi ili mobilni Internet. Važno je jedino da i ko-risnik s druge strane ima instaliranu istu aplikaci-ju. U suprotnom će usluga nešto i koštati. Neke od najpoznatijih i od strane korisnika dobro prihvaćenih aplikacija su Viber, WhatsApp, Skype, WePhone… Ponuda se iz dana u dan povećava, kao i kvaliteta sa-mih aplikacija. I to je još jedan od razloga zbog kojeg će teleoperateri u skoroj budućnosti morati biti krea-tivniji u osvajanju tržišta.

Nove povoljne tarife za poslovne korisnike U želji za osvajanjem što većeg dijela malog tržišta kao što je Hrvatska, teleoperateri su primorani osmišljavati što kvalitetnije i primamljivije uslu-ge kako bi privukli i zadržali korisnike. Iz Vipneta doznajemo kako su koncept mobilnih pretplatničkih tarifa Bez granica prilagodili komunikaciji u pokre-

tu i namijenili ga svim poslovnim korisnicima. Osim neograničenog Interneta, tarife Bez granica uključuju neograničene pozive i poruke unutar Hrvatske, do-datne minute i neograničene pozive prema EU te uključene minute, poruke i Internet kada se korisnik nalazi u inozemstvu (EEA). Dodatnu vrijednost tari-fama Bez granica daju uključene dodatne usluge - Vip TV za van, MultiSIM, eKnjižnica te niz Vodafone usluga.

Cijene tarifa Bez granica za korisnike koji npr. preno-se broj iz druge mreže u Vipnet kreću se od najniže tarife Bez granica S s 45 kn/mj. (neograničen Inter-net i pozivi prema Vip mreži) do 300 kn/mj. za Bez granica XXL (neograničeni pozivi, poruke i Internet unutar Hrvatske te neograničeni pozivi prema EU uz besplatne usluge TV za van, MultiSIM i Vodafone Cloud 100 GB).

Najpopularnija tarifa kod korisnika, Bez granica L s mjesečnom naknadom od 130 kn (za prijenos broja u Vip) nudi neograničene pozive poruke i Internet unutar Hrvatske te uključene dodatne minute i po-ruke prema zemljama EU i EEA. Ono što se može izdvojiti kao posebnost iz Vip ponude je dodatni popust „Kombiniraj i uštedi“ na mjesečnu naknadu mobilnih tarifa, ako poslovni korisnik istovremeno koristi duo paket fiksnih usluga. Tako se, primjerice, spomenuta tarifa Bez granica L dodatno snižava za 30 kn, što za prijenosnike broja u Vip u konačnici iznosi 100 kn mjesečno.

Vipnet svojim privatnim i poslovnim korisnicima od-nedavno nudi i nove podatkovne pretplatničke tarife Internet bez granica s brzinom prijenosa podataka i do 75 Mbit/s te kupnju tablet uređaja uz mjesečnu otplatu na rate. U ponudi su tarife Internet bez gra-nica XS, S, M i L u koje je uključeno 512 MB, odno-sno 2, 10 i 25 GB prometa te mnogi atraktivni tablet uređaji. Osim LTE mreže, Vip korisnici mogu koristi-ti i najnapredniju HSPA + Dual Carrier tehnologiju s brzinama do 42 Mbit/s, koja je dostupna u više od 300 hrvatskih gradova i naselja.

Iz Hrvatskog Telekoma doznajemo kako uz po-pust na tarifu Plan za Posao L korisnici dobivaju i neograničene razgovore sa svim mobilnim i fiksnim korisnicima Hrvatskog Telekoma, 200 minuta i SMS poruka prema svima te 1 GB prometa na najbržem mobilnom Internetu – već od 135 kn/mj. Kontinuirani razvoj ICT industrije u Hrvatskoj Prema podatcima Ministarstva gospodarstva, hr-vatsko ICT tržište je u 2013. iznosilo oko milijardu US dolara, a ICT tvrtke zapošljavale su oko 30.000 osoba te su u bruto nacionalnom dohotku sudjelovale s oko 3,6%.


Personalizacija - vodeći trend u tisku i dizajnuNove tehnologije (do)nose nove trendove i znatno utječu na dizajn i tiskarsku industriju u smislu modernizacije, kvalitete tiska, praćenja zahtjeva tržišta te zadovoljenja i stvaranja novih potreba potrošača.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Domaća grafička (i tiskarska) industrija sredinom prošle godine postale su dio tržišta Europske unije. Uz nove prilike na tržištu koje pruža domaća educi-rana i iskusna radna snaga te relativno dobra tehno-loška opremljenost, mogućnost širenja na nova trži-šta, veću dostupnost europskih fondova za različite razvojne projekte, industrija se susreće i s naslijeđe-nim problemima poput ovisnosti o uvozu sirovina i tehnologija, visokih potreba za ulaganjem u strojnu i informatičku opremu i sl. Ovo su samo neki od na-glasaka navedeni na međunarodnom znanstvenom skupu Tiskarstvo & dizajn 2013. Uz ulazak na novo tržište, utjecaj na tiskarsku industriju uvelike ima razvoj novih tehnologija koje moderniziraju cjeloku-pnu industriju, donose nova rješenja, ubrzavaju pro-cese, no zahtijevaju i znatna financijska ulaganja. U želji praćenja svjetskih trendova domaća industrija u skladu s vlastitim mogućnostima prati trendove, a domaći dizajneri kvalitetu svojih radova potvrđuju na mnogim međunarodnim izložbama i sajmovima.

Dizajn prodajePoznato je da ambalaža i izgled proizvoda u najve-ćoj mjeri prodaju proizvod. Kreativni direktor Bran-ko Bernardić iz kreativne agencije Bernardić koja se bavi razvojem branda, dizajnom vizualnih komuni-

Ambalaža i izgled proi-zvoda u najvećoj mjeri prodaju proizvod.

Tisak i dizajn

kacija i tržišnim komuniciranjem, navodi da su dobar dizajn proizvoda i njegove ambalaže prva fronta na kojoj se artikl fizički susreće sa svojim kupcem. Ako se dogodi after efekt, „super dizajn, a sam proizvod baš i nije nešto“, tada taj prvi dojam postaje pro-puštena prilika, na neki način i prevara. Kupac nije naivan, okrenut će se drugoj robnoj marki, police su ih prepune. Najsretnija je kombinacija - dobar dizajn na poštenom proizvodu. Kod dizajniranja proizvoda trend je totalna usmjerenost korisniku, i to ne svi-ma, već upravo - tebi. To je proizvod za tebe, ali ne i za tvoju baku (primjerice). Trend je i povlađivanje kupcu, te konačno priznanje - on je kralj. Najbolji primjer je možda Steve Jobs sa svojom iFilozofijom. Potreba kupca je na prvom mjestu, a veličinu neke robne marke će definirati upravo uspješnost ispu-njavanja te potrebe, a ne njezino puko samodopadno reklamiranje, smatra Bernardić.

Logotip - prepoznatljivost u budućnostiLogo ili logotip je grafički znak, simbol ili ikona koja predstavlja određeni proizvod ili tvrtku. Može se sastojati od slova, grafike i drugih kombinacija, a najznačajnija uloga logotipa je prepoznatljivost pro-izvoda ili tvrtke. Logotipi često u sebi sadrže cjelo-vitu poruku o svom poslovanju (pogledate li pobli-

HT vizija budućnosti - Cloud aplikacije za mobilni businessUmobilnombusinessubudućnostizaistajesvemobilno-posaoobavljategdjegodsenalazili,nemoratenužnobitifizičkivezaniniza jednulokaciju,ali ivašizaposlenicimeđusobnorazmjenjujuvelikekoličineinformacijaputemmo-bilnihuređaja,čimesedovodiupitanjesigurnost.Većinazaposlenikakoristivlastiteuređaje,kakozaposlovne,takoiuprivatnesvrhe,čimesenaglašavapotrebada ihdodatnozaštitite.HrvatskiTelekomutomsmislunudiCloudStorageprekomobilneaplikacijeiomogućujepristupkorisničkomdiskovnomprostoru,aCloudupravljanjeomogućujekontrolunadsvimuređajimautvrtki.Svecloudusluge jednostavnosemogukupitiputemICTMarketplacea: ict-marketplace.hr,bezugovorneobveze,uzlokalnukorisničku/tehničkupodršku24/7.

Telekomunikacije

Hrvatsko ICT tržište je u 2013. iznosilo oko milijardu US dolara, a

ICT tvrtke zapošljavale su oko 30.000 osoba te su u bruto nacionalnom

dohotku sudjelovale s oko 3,6%.

Iz razgovora s Petrom Čavlovićem, predsjednikom Udruženja za telekomunikacije iz HGK-a, doznajemo kako je tijekom posljednjih pet godina hrvatski ICT sektor povećao izvoz za 78%, a ukupna vrijednost izvezenog softvera u 2012. godini dosegla je vrijednost od 120 mili-juna eura, dok je broj zaposlenih u djelatnosti programi-ranja u toj godini porastao za 20%. Trenutačna kriza jako je malo utjecala na IT industriju pa je tako zabilježeni pad zapošljavanja u 2011. godini bio gotovo zanemariv, a na-kon te godine je ostvaren rast zapošljavanja, ali i ukupnih prihoda te gospodarske grane. Porast prihoda posljedica je smanjenih ICT investicija (ali i IT održavanja) državnog sektora zbog kojih su se IT tvrtke okrenule izvozu, a time dokazale da su konkurentne i na stranim tržištima. Stoga informatički dio ICT branše treba razmatrati odvojeno od njenog telekomunikacijskog dijela, koji je zbog promjene

regulative od strane Europske komisije bilježio značajan pad prihoda od roaminga.

Čak i u dijelu IT grane koja se konstantno smanjuje u udjelu prihoda IT industrije, proizvodnji hardvera, bilježi se porast. Prema podatcima DZS-a koji ICT in-dustriju, između ostalog, prati kroz granu prerađivačke industrije „proizvodnja računala i periferne opreme“, nakon pada u 2012. godini, prošle godine zabilježen je porast proizvodnje računala i periferne opreme za 5,4%, a u ovoj godini taj je trend nastavljen, odnosno u prvih sedam mjeseci je zabilježen rast od 6,5%, u odno-su na isto razdoblje prošle godine. Pored toga podatci o proizvodnji komunikacijske opreme pokazuju da se nakon značajnog prošlogodišnjeg pada te proizvodnje (-32%), u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi po-rast proizvodnje komunikacijske opreme (31,6%).

Telekomunikacijska tehnologija – next generation Brzi razvoj telekomunikacijske tehnologije kojem i danas svjedočimo u budućnosti bi najvjerojatnije trebao dovesti do toga da ćemo zaobići potrebu za postojanjem hardve-ra kakav danas imamo. Za očekivati je napredak u smislu stvaranja tzv. human interface-a. Misli se pritom da bismo se s računalima, mobilnim uređajima raznih vrsta i namje-na mogli povezati putem glasovnih naredbi, senzora i sl., a isto je tako za očekivati da će šira populacija imati pristup informacijama svih vrsta u svakom većem gradu putem međusobno povezanih računalnih stanica. No, sve su to nagađanja bazirana na realnosti koja nas okružuje i iako možda zvuče poput scenarija za Zvjezdane staze, treba se prisjetiti koliko uređaja koje danas svakodnevno upotre-bljavamo i sliči upravo na nešto što smo prije desetak i više godina mogli vidjeti samo u Zvjezdanim stazama.


Tisak i dizajn Tisak i dizajn

že, nekad u sebi imaju i skrivenu sliku), primjerice, logo Tour de France - u sebi sadržava sliku biciklista, logotip za Sonyjeva računala VAIO predstavlja inte-graciju analogne i digitalne tehnologije, pri čemu je VA prikazan kao analogni van, a IO kao binarni kod.

Logotipi se ponekad mijenjaju kako se tvrtka razvija, modernizira ili plasira na tržište inovativne proizvo-de. Dobar primjer je tvrtka Apple s prepoznatljivim logotipom zagrižene jabuke. Dizajn logotipa kao i na-ming, odnosno osmišljavanje imena proizvoda, tvrtke ili branda ne događaju se slučajno, stoga je ovaj posao dobro prepustiti stručnjacima koji će izgraditi pre-poznatljiv vizualni identitet u skladu s poslovanjem tvrtke.

Trendovi u digitalnom tiskuPosljednjih godina izražen je trend personalizacije u grafičkoj industriji - potvrđuju to izvršni direktor tvrtke Kerschoffset Zagreb, Marko Gotovac, i vo-diteljica marketinga i PR-a Printere, Željke Ćenan. Prema Gotovčevim riječima, novi trendovi vrlo često zahtijevaju personalizaciju otisaka ili varijabilni tisak. Digitalni tisak tako je postao nužni dio svake inte-grirane marketinške kampanje jer daje kreativnim timovima veću slobodu i mogućnost izražavanja te plasiranja složenijih ideja krajnjem kupcu ili klijentu. Isto tako, sve češće nalazimo digitalni tisak kao neza-obilaznu stavku u izradi složenijih oblika ambalažnih proizvoda koji se koriste u prigodnim marketinškim akcijama.

Željka Ćenan naglašava vidljivost mega trenda perso-nalizacije u grafičkoj industriji - A3 plakati ili dopisi koji nisu personalizirani u međuvremenu su u velikoj mjeri postali neučinkoviti. Većina oglašivača prešla je na personalizirane manje oglase - kvaliteta umjesto

DN grafika - 25 godina grafičkog iskustva!Jesteliikadarazmišljaliovažnostigrafičkogdizajna?Utječeliondirektnonavašepo-slovanje?Stvaralislikuovamailivašemproizvodu?Želitebitiprepoznatljiviinekakoserazlikovatioddrugih?Uočljivost,prepoznatljivostivizualnaprivlačnostnekesuodznačajkikojeodređujuvašposlovniuspjeh.Dobroidejnorješenje,okuprivlačandizajnikvalitetnaizvedbaprivućićepažnjuposlovnihpartneraikorisnika,dativamkredibilitetisnagutevasizdvojitiizkonkurencije.DNgrafikabrineovašimgrafičkimpotrebama.U25godinaposlovanjaprikupilisuvelikoiskustvoiznanje,pratećipritommodernetrendoveinovetehnologije.Znajudanijansečinerazliku,paimzatopridajuvelikuvažnostipažnju.UDNgraficikomunikacijasklijentimavrlojebitna.Saslušatćevašeidejei/iliponu-ditisvojarješenjairealiziratiih.Imatelivećosmišljenevizuale,prilagoditćeihnavamapotrebneformate.Nistesigurništoikamodalje?DNgrafikazna!Predložitćeoptimalnorješenjevezanouztisak,vodećiračunaovašembudžetu.Suradnjasdigi-talnimioffsetnimtiskaramaomogućujeimkvalitetnuibrzuizvedbusvakogposla,odidejedogotovogproizvoda.Višeinformacijanawww.dngrafika.hr.

kvantitete. Ciljani oglasi vode i tome da oglasi kraće traju ili se brže izmjenjuju. Velike kampanje s tisuće kvadratnih metara otiska nemaju više desetak moti-va, već u danim uvjetima i nekoliko stotina. Za „ana-logni“ tisak, koji uglavnom za svaki materijal mora koristiti različite boje i matrice, ovako nešto je vrlo teško, ukoliko ne i nemoguće izvesti. Postoje podatci o primanjima i socijalnom statusu stanovnika poje-dinih gradova, kvartova, ulica pa čak i kućanstava, a ti se podatci sve češće koriste i u kampanjama. Mar-ketinškim kampanjama potrebna je mogućnost ispisa varijabilnih podataka brzo, sigurno i u boji. To su do prije nekoliko godina bili skupi projekti, dok je danas potražnja za takvim uslugama toliko učestala da je gotovo postala svakodnevna praksa. Takav reklamni proizvod komunicira direktno i učinkovito uz mo-gućnost povezivanja s online medijima komunikacije (npr. apliciranje personaliziranih QR kodova korisni-ka povezuje s ciljanim proizvodom na određenoj web stranici ili webshopu). Megatrend personalizacije ne zaustavlja se u komunikaciji, već je prešao i u proi-zvodnu industriju.

Digitalni tisak je danas omogućio rješenja i za pro-izvodnju najšireg mogućeg raspona medija s izni-mno različitim zahtjevima završne obrade. Digitalni tisak vidimo na zavjesama, tapetama, pločicama, ša-licama, majicama, na zidovima i podovima kućan-stava, s motivima koji su tiskani u velikim serijama pa do onih unikatnih. Drugi trend je „zelena“ osvi-ještenost pri tisku digitalnom tehnologijom, zaklju-čuje Željka Ćenan.

Mogućnosti 3D tiska Prvi sustav 3D tiska razvijen je i patentiran 1995. godine na Massachusetts Institute of Technology (MIT), a prve licence za 3D tehnologiju izdane su

kompanijama Soligen Corporation, Extrude Hone, ZCorporation, itd. Iz HG Spota navode da je 3D is-pis nova tehnologija kojom se zakoračilo u treću di-menziju ispisa. FDM (Fused Deposition Modeling) je i stručni naziv tog ispisa, a jednostavna definicija toga bi bila dodavanje rastopljenog materijala (ABS ili PLA plastika) sloj po sloj koji bi na kraju tvorio go-tovi objekt najčešće korišten za izradu odlijeva (pro-totipovi), modeliranje ili pak fizičku realizaciju vaših ideja. Samo mašta je granica, ako izuzmemo fizička ograničenja pisača, kao što je maksimalna veličina is-pisa objekta.

Osim samog naziva pisač, 3D pisač s klasičnim pisa-čem nema previše dodirnih točaka. Njegova „tinta“ je plastika imenom filament i upravno je ona odgo-vorna za kreaciju opipljiva ispisa, te je njegova upo-rabna vrijednost nemjerljiva. Očekivani korisnici su amaterski hobisti, modelari i dizajneri, arhitekti, ali i industrije koje za cilj imaju brzu realizaciju prila-gođenu krajnjem korisniku - kao medicina (moder-ni gipsovi, udovi, pa i organi) i aeronautika (NASA printa svoje dijelove za ISS MIR direktno na samoj stanici). Cijene 3D pisača zanimljivo je usporediti samo s njihovom dobiti u 2010. godini, koja je jedna-ka razdoblju od 1984. do 2010. (3D pisači postoje još od osamdesetih godina) i s tadašnjih 20.000$ pala je na 1.500$ za entry modele srednje klase. Prema riječima voditeljice marketinga HG Spot-a Vedrane Lončar, 3D print i sve vezano uz njega de-finitivno je u fokusu IFA sajma ove godine (čak se organiziraju vođene ture za 3D ispis) i sve je više kompanija koje se posvećuju ovom području - kako po pitanju samih pisača, skenera, ali i potrošnog ma-terijala. -U razgovoru s kolegama koji se aktivno bave ovim

Futuro - One stop shop s full service uslugomFuturo Internet studio osnovan je 2004. godine, ima deset stalno zaposlenih, aglavnedjelatnostisuimdigitalnitisak,grafičkidizajn,webdizajn,izradamobilnihaplikacija.

KakoporučujuizFutura,nadomaćidizajnprijesvegautječudomaćeprilike,tj.re-cesija.Kvalitetnooblikovanjeigrafičkaopremapripadajuinvesticijamakojihsusemnogetvrtkeolakoodrekle.Futurofunkcionirakao'onestopshop',atoznačidasuuodnosunavelikereklamneagencijepunofleksibilniji.Sobziromnadvijegranedjelatnosti,klijentimanude'fullservice'usluge,akakoimajuivlastitudigitalnutiska-rusvelikomponudomproizvoda,žurnoćeodgovoritinapotrebeklijenataunjimakritičnimsituacijama. Futuropokrivavelikdiouslugadigitalnog tiskamalog i velikog formata, te speci-jalnogUVtiskauvlastitojproizvodnji.Godine2010.pokrenulisuWeb2Printshopzakupovinutiskarskihusluga,koji jepomnogočemujedinstvennanašemtržištu-www.printshop.hr.Ponudajevelika,odklasičnihproizvodaizposlovnekomunika-cije(posjetnice,memo,blokovi,mape..)dopromoireklamnihartikala(vezicezamobitel,kontrolnenarukvice,VIPiskazniceisl.).UtijekujeiuvođenjacijelelepezenovihiatraktivnihproizvodabaziranihnaUVtisku,tećeuskorouponudiimatiPVCposjetnicekojesvojimizgledompiljenepažnjuiprijenegoihprimiteuruke.

ReferentnalistaFuturapunajezahtjevnihprojekata,odhotelaiturističkihzajedni-ca,institucijaiustanova,tevelikogbrojaprivatnihtvrtaka.Radeizastranotržište,posebiceaustralsko ibritansko,uglavnomwebstranice, temobilneaplikacije.ZabritanskosutržištenedavnoradilicijeluserijuiOSaplikacijazapopularneglazbenefestivaleuDalmaciji.

Kao vrhunskogpartnera koji koristi gotovo svenjihoveusluge ističuZračnu lukuZadar, s kojom imaju dugogodišnju uspješnu suradnju u nizu vrlo kvalitetnihzajedničkihprojekata,zapaženihiizvangranicaHrvatske:odvrlokompleksnewebstranice i cijelogniza vezanih servisa,mobilnih aplikacija, prekouslugadizajna itiska,pasvedoizvedbeprojektairealizacijevertikalne(wayfinding)signalizacijenasamojZračnojluci.

Kod dizajniranja proi-zvoda trend je totalna

usmjerenost korisniku, i to ne svima, već upra-

vo - tebi.

PREDNOST OFFSET TISKA

NEDOSTATAK OFFSET TISKA

- nižacijenaproizvodazavećeserije

proizvoda

- visokakvalitetaotiska(većigamutbojai

većalinijaturarasterauodnosunadigitalni

tisak)

- mogućnosttiskarazličitimspecijalnim

bojama

- velikabrzinatiska

- visokacijenazamaleserijeproizvoda

- višistartnitroškoviproizvodnje

- relativnosporijereagiranjeukolikoje

proizvodmodularan

- nefleksibilnost


Tisak i dizajn Tisak i dizajn

BIZdirekt�rujan2014. www.mirakul.hr

područjem ističemo specifičnost - različita očekivanja korisnika od 3D ispisa i činjenicu da je potrebna re-lativno visoka upućenost i angažiranost korisnika 3D pisača. Ove dvije činjenice čine relativnu barijeru br-žem prihvatu pisača od šireg broja kupaca, ali sa po-većanim brojem uređaja na tržištu očekuje se skoro prevladavanje navedenih prepreka. Također, navodno postoji bolja prihvaćenost 3D pisača na tržištima koja su poznata kao vezana uz dizajn i oblikovanje, te in-dustrijsku proizvodnju.

Trenutno 3D pisače redovno koriste dizajneri, inže-njeri, arhitekti i srodna zanimanja za izradu prototi-pa, vizualizacije modela, razvoj i testiranje proizvoda. Prihvaćenost na razini kućanstva usporena je zbog zahtjeva za povećani angažman korisnika u odnosu na korištenje drugih tehnologija, ali izuzetan rast In-ternet mjesta i programa za jednostavno modeliranje, okrenutih upravo prema krajnjim korisnicima pogo-duje prihvatu tehnologije, naglašava Vedrana Lončar.

3D dizajn - za pametne telefoneGoogle je nedavno predstavio projekt Ara Modul De-velopers Kit (MDK) v0.10, koji je dio Advanced Tech-nology and Projects (ATAP) grupe. Projekt Ara pruža sve informacije vanjskim proizvođačima potrebne za početak rada na stvaranju komponenti za modularne pametne telefone.

Moduli mogu biti kamera, baterija, bežični radio ili neki drugi dio, odnosno komponenta koje se partneri na projektu mogu dosjetiti. Moduli hot-swap korisni-cima pružaju mogućnost izrade vlastitog uređaja koji radi baš onako kako oni žele. Proizvod je u potpuno-sti personaliziran prema krajnjem korisniku. Vjeruje se da će naredna generacija 3D pisača biti sposobna za tiskanje kućišta za Ara module u dizajnu na povr-šinama prilagođenim krajnjem korisniku.

3D tisak u mediciniIako tisak i medicina na prvu djeluju nespojivo, 3D tisak sve ih češće spaja. Nedavno je objavljen slučaj u kojemu je kineski farmer ostao bez dijela lubanje, a mogao bi u potpunosti „nadomjestiti“ oblik glave zahvaljujući mreži od titana izražene uz pomoć 3D printera. Mreža će se umetnuti ispod njegove kože te pričvrstiti na lubanju. Uz pomoć 3D tiska kirur-zi su uspješno stvorili i ugradili umjetnu kralježnicu mladom pacijentu oboljelom od raka, koji je nakon zahvata opet mogao hodati.

I domaća medicina susreće se s primjenom 3D tiska; tako je tijekom protekle godine dizajniran implantat zdjelice pacijentici nakon što je obavljeno detaljno kompjutorsko testiranje pozicije i procjena rizika zbog pomaka i naprezanja implantata u interakciji s prirodnim kostima. Nakon što je utvrđeno da im-plantat u potpunosti odgovara pacijentici, otprintan je na 3D laserskom printeru sinteriranjem titanskog praha.

3D tisak ljudskog tkiva predstavlja revoluciju u proi-zvodnji implantata, upravo zbog točnosti, brzine i eko-nomičnosti. Ugradnja implantata pripada najnovijem obliku liječenja primjenom visoke tehnologije u medi-cini. Personalizirani implantati budućnost su medicine, no zbog visoke cijene nije izgledno očekivati njihovu primjenu u standardnim operacijama. Implantat je u cijelosti konstruiran u suradnji ortopedskog tima Kli-nike za traumatologiju i inženjera tvrtke Instrumenta-ria, dok je biomehanička studija obavljena na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Usluga 3D tiskaPoneke tvrtke nude usluge 3D tiska, a cijena samog tiska ovisi o više parametara - volumenu 3D mode-la, ispunjenju unutrašnjosti objekta, materijalu koji

se koristi za izradu objekta te preciznosti tiska. Ove usluge vjerojatno će se u budućnosti i više koristiti, posebno osobama kojima se ne isplati kupovati 3D printere za osobne potrebe, a potrebni su im ispisi za određene projekte ili realizaciju ideja.

Prvi 3D printer u domaćoj prodajiPrvi 3D printer koji se mogao kupiti na hrvatskom tržištu u trgovinama HG Spota predstavljen je u svibnju ove godine. Riječ je o Forcebook UltraPrint 3D koji može isprintati gotovo sve od maksimalnih dimenzija 225 mm x 145 mm x 150 mm. Nacrti se mogu skinuti s Interneta, ali i sami kreirati. Ovaj 3D printer omogućava „fizičku“ realizaciju svake ideje, što ga čini tehnologijom tzv. „aditivne manufaktu-re“, tj. slaže se sloj po sloj topljene plastike koja u konačnici daje gotov proizvod. Prvotna malopro-dajna cijena bila mu je 6.999 kn, a uz printer za sve koji će uređaj koristiti uz računalo dolazi i istoimeni program koji služi za pripremu modela koji se želi isprintati te za namještanje ispisa, a uz printer se do-biva i prvo punjenje - jedan bubanj s ABS punjenjem za print. Za očekivati je da će s vremenom cijene 3D printera padati te da će se proširiti ponuda na prodaj-nim mjestima.

Najtraženiji reklamni proizvodiVrijeme darivanja, vrijeme upoznavanja s potenci-jalnim poslovnim partnerima, zahvala na suradnji i slične prigode pravo su vrijeme za poklanjanje perso-naliziranih reklamnih proizvoda. Prema riječima pro-jektne managerice Željke Džinić iz dizajn studija Rin-geis, najtraženiji reklamni proizvodi ovise o razdoblju u godini. U ljetu to su najčešće majice, kape, letci, a u zimskom razdoblju kemijske olovke, šalice, kalendari i USB stickovi. Usluge tiska ovise o proizvodima na koje se tiska, no zastupljene su sve vrste tiska: offset tisak, sitotisak i digitalni tisak. Danijela Perko iz Li-

Ovisiokojojbranšiseradi.Prehrambenaindu-strijaimasvojepreferiraneboje,autoindustrijasvoje.Vrločestoneradisesamooodabiruboja,većionjihovommeđuodnosu.Primjerice,čestajegreškamišljenjeda je crnabojasinonimzapremium.Moždaijest,akoseradiovrhunskojčokoladi, ali ako se radi o dječjem proizvodu,ona neće postići isti učinak. Postoje također ibrojni primjeri gdje boja pakiranja nema nikakve vezespodručjemkojegbrandpokriva.Nezna-čidaćetepukimkopiranjemkolorističkogkodauspješnihproizvodapokupiti i njihovuuspješ-nost.Važnajedobrastrategijainjezinokomuni-ciranjekrozdizajn.

Koje boje kupci vole?

Mega trend personali-zacije ne zaustavlja se u komunikaciji, već je prešao i u proizvodnu

industriju.

Trenutno 3D pisače redovno koriste dizaj-neri, inženjeri, arhitekti i srodna zanimanja za izradu prototipa,vizualizacije modela, razvoj i testiranje proi-zvoda.


Destinacijski management

Intenzivno obilazeći razne hrvatske destinacije i regije u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj te razgovarajući s turističkim djelatnicima i predstavni-cima jedinica lokalne samouprave, ministar turizma Lorencin naglasio je da one destinacije koje već imaju uspostavljen destinacijski management, atraktivne i tematizirane proizvode, nemaju ‘rupa’ u srpnju, pa ni u svibnju, jer se takve destinacije puno brže bukiraju i lakše ‘prodaju’. Tu onda nije ni toliko važno kakve su vremenske (ne)prilike i kada su praznici i blagdani, a destinacije koje to nemaju osjetit će, kao i ranijih go-dina, probleme, što govori da treba raditi sustavno i početi puno ranije ‘prodavati’ proizvod.Objašnjava i da se primjenom destinacijskog manage-menta, u sklopu kojeg praktički surađuju, planiraju i

Hrvatska mora stvoriti nove proizvode koji će biti motiv dolaska turistaHrvatski turistički smještajni kapaciteti u prvoj su polovici srpnja ostali nepopunjeni, neka turistička mjesta početkom srpnja imala su dvoznamenkasti pad. Srpanjsku rupu ministar turizma Darko Lorencin nazvao je uobičajenom pojavom, bez dubljih uzroka, no svakako treba aktivnije tražiti rješenja.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

kreiraju ponudu svi u nekoj destinaciji, želi djelova-ti fokusirano na točno utvrđene vremenske termine, primjerice, poput ovogodišnjeg svibnja u kojem nije bilo praznika, te na proizvode poput manifestaci-ja koji će biti motiv dolaska turista u takvo vrijeme. Tu čak ne igraju veliku ulogu vremenske prilike, jer ako je proizvod atraktivan, nudi doživljaj i dobro je marketinški odrađen, turisti će doći.

Neke destinacije već tako ozbiljno i dobro rade, neke s tim tek počinju, a neke tek razmišljaju, ali sveukupno - to je put hrvatskog turizma kojeg sada treba staviti u zakonske okvire i unaprijediti cijelu tu priču, istaknuo je Lorencin, dodajući da se upravo rade izmjene zako-na o turističkim zajednicama.

Destinacije koje već imaju uspostavljen destinacijski manage-ment, atraktivne i tematizirane proizvode, nemaju ‘rupa’ u srpnju, pa ni u svibnju, jer se takve destinacije puno brže bukiraju i lakše ‘prodaju’.

Amfiteatar u Puli

Tisak i dizajn

nea studija za dizajn i tisak kao najtraženije reklamne proizvode navodi kemijske olovke, privjeske od koji su najtraženiji usb stickovi s uslugom tampon tiska lo-gotipa tvrtaka, a kupci vrlo rado naručuju i tekstilne materijale, poput majica s tiskom logotipa, kapa, ruk-saka, kišobrana... Popularni su i sustavi za prezentaci-ju, kao npr. roll-upovi, pop-upovi, promotivni stolići, klik-klak okviri, svjetleće reklame koji ističu brand tvrtke vrlo su traženi proizvodi te zastave svih vrsta: za jarbole, beach flagovi za prezentacije, kao i stolne zastavice.

Inovativno poslovno darivanje i brandiranje tvrtkePoslovnom darivanju sve se ozbiljnije pristupa, na ovaj način vodi se računa o imageu i brandiranju tvrtke. Kako kaže Danijela Perko, tvrtke s kojima po-sluje Linea studio većinom unaprijed znaju što žele, prema zahtjevima njihovih marketinških eksperta izrađuju se proizvodi i obavljaju usluge tiska. Dobar primjer u offset tisku su različite vrsta proizvoda iz papirne konfekcije, kao blokovi s tiskom logotipa, odnosno naziva tvrtaka sa svim potrebnim podatci-ma koje kupac želi, te uz to kao poklon ide kemij-ska olovka s logotipom. Kao inovativni prijedlog za uređenje interijera služe razne vrste naljepnica, s ti-skom po želji prema dizajnerskim rješenjima, kako bi poslovni prostor bio ugodniji ili predmeti bili prepo-

znatljivi i uočljiviji kupcima te ostavili dobar dojam, odnosno privukli kupce na neki način. Za brandiranje tvrtke, osobito prodajnog prostora, interijera, koriste se oslikani sustavi za prezentaciju, prethodno spome-nuti, roll-upovi, samostojeći zidovi, klik-klak okviri-zidni ili samostojeći, svjetleći display sustavi, promo-tivni stolići. Za brandiranje vanjskog prostora tvrtke dobar primjer su svjetleće reklame, A-stalci, banneri, beach flagovi sa sublimacijskim tiskom na flag mate-rijale-zastave za beach flag, zastave za jarbole, kao i oslikavanje vozila koje je uvijek traženo.

Kako promotivnim materijalima učiniti poslovne part-nere zadovoljnimaNa zadovoljstvo poslovnih partnera najvećim dije-lom utječe korektna suradnja, no i pomno odabran dar personaliziran prema darivatelju izazvat će osje-ćaj ugode. Tako posljednjih godina, prema riječima Željke Džinić, raste potražnja za promotivnim pro-izvodima koji se mogu konzumirati. To su, primje-rice, bomboni, čokoladice, čajevi... Ti proizvodi iza-zivaju kod klijenata emocije i pozitivne osjećaje te tako ostaju dugo upamćeni. Konzument takav pro-motivni proizvod doživljava s više osjetila te on na njega ostavlja jači dojam. Ovakve se vrste proizvoda mogu u potpunosti brandirati, tj. individualizirati i biti savršena reklama za svaku tvrtku.

Na zadovoljstvo poslovnih partnera naj-

većim dijelom utječe korektna suradnja, no i pomno odabran dar personaliziran prema darivatelju izazvat će

osjećaj ugode.


Devet agencija uz pomoć HTZ-a razvija slo-

žene turističke proizvode

Devetturističkihagencija,većinomspecijaliziranihzarazličitetematskeprogra-me,dobile suukupno 723,5 tisuća kunapotporaHrvatske turističke zajednice(HTZ)zaprogramerazvojadestinacijskihmanagementkompanija(DMK)iuvo-đenjesloženihturističkihproizvoda.Ododjeli tihpotporatemeljemprijavanajavnipozivodlučilojeTurističkovijećeHTZ-a,pričemujepredsjednikpovjeren-stvazatajodabiripomoćnikministraturizmaDavorIžakovićnaglasiodajezatajprogramovegodineukupnopredviđeno1,5milijunakunailimaksimalnih150tisućakunapojednomkorisniku(agenciji).Najavnipozivzatepotporekojijetrajaodo6.lipnjaHTZjezaprimio12zahtjeva,odkojihjeodabranodevetzapot-pore,akakoimjedanomanjeodukupnopredviđenogiznosa,Ižakovićjekazaodaćeseuskoroobjavitijošjedan,drugijavnipozivzadodjelupreostalih776,5tisućakuna.Riječjeopotporamamalevrijednostikojimaseželepoduprijetipro-gramimalihagencija,ali idodatno ihpotaknutidasebave razvojemsloženihdestinacijskihproizvodauHrvatskojpoposlovnommodeludestinacijskiorijenti-raneDMK,istaknuojeIžaković.

Podsloženimturističkimproizvodomzatržišteposebnihinteresapodrazumijevasepaketaranžmankojisesastojioduslugeprijevoza,smještajaidrugihturističkihuslu-ganamijenjenihtržišnimsegmentimaposebnihinteresa.Toseodnosinaproizvodekulturnog,gastroieno,ekoiaktivnogturizma,odprimjerice,kulturnih,gastroivin-skihtura,prekopromatranjapticaiposjetenacionalnimparkovima,dobiciklizma,pješačenja,raftingaisličnog,stimdasvakiagencijskipaketaranžmanmorasadrža-vatiipričuzavođenjeilitzv.storyline.

Ododabranihdevetagencija,petihjepotporedobilozavišetematske,ačetirizajed-notematskeprograme,pričemujesamojednaagencija,zagrebačkiGlobtourEvent,dobilamaksimalnih150tisućakunazajednotematskiprogram,štoznačidasevišenemožejavljatinadrugikrugpoziva,dokostalihosamtomogu,alisnovimprogra-mima.TosusplitskaagencijaEklata(zadječjiiomladinskiturizam),kojojjeodobre-no135tisućakuna,riječkaTravelanadobilaje100tisućakuna,zagrebačkiVMD(zaposlovnaipustolovnaputovanja)98,5tisućakuna,po75tisućakunaodobrenojepulskomUnilineuiagencijiARX-AmbertravelizKastva,50tisućakunazagrebačkomPetrosu,apo20tisućakunazagrebačkojagencijiHuckFinn(zapustolovniturizam)idubrovačkomGulliverTravelu(destinacijskamanagementkompanija-DMC).

Rovinj - Red Bull Air Race 2014


S obzirom da je turizam sustav koji uključuje različite djelatnosti i gospodarske grane, bez takve sinergije nisu mogući dobri rezultati, niti je moguće ostvariti značajniji kvalitativni iskorak u turističkoj ponudi.


Destinacijski management u funkciji razvoja turističkih proizvodaPostavlja se pitanje: kakav je napredak Hrvatske na području destinacijskog managementa, u odnosu na vodeće svjetske destinacije?

-Možda ću iznenaditi svojim odgovorom jer smo navikli isticati da smo u svemu lošiji od drugih. Na sustavu turističkih zajednica i na autonomnim prihodima za poslove destinacijskog managementa zavide nam mnoge turističke destinacije na svije-tu. Međutim, upravo je žalosno kako se takav su-stav loše koristi za ono za što je zapravo osmišljen. A za to nije kriv sustav, nego često nekompetentne osobe koje njime upravljaju. Danas je moguće da de-stinacijski manager, koji projektira turistički razvoj destinacije, postane i osoba sa završnim studijem strojarstva i s radnim iskustvom u plinari. Nije mi zato jasno zašto onda projektant plinskih instalacija ne može postati osoba koja završi specijalistički studij destinacijskog managementa nakon radnog iskustva u organizaciji manifestacija? Samo ako riješimo pi-tanje respektiranja kriterija stručnosti destinacijskih managera, u kratkom roku bismo imali velik napre-dak u hrvatskom turizmu. U suprotnom bi se cijeli sustav uskoro mogao raspasti, a što se obično dogodi i s plinskim instalacijama ako ih projektira nestručnjak - smatra Željko Trezner, direktora UHPA-e.

Direktorica TZ Kvarnera, Irena Peršić Živadinov, kaže da se sve svodi na suradnju, treba gledati globalni interes, a ne pojedinačni. Austrija nam može poslužiti kao dobra ideja vodilja – gosti dobivaju besplatne vožnje žičarom, odlazak na bazene, u muzeje, a sve to vodi do povećanja globalne potrošnje. Destinacijski management i destina-cijske management organizacije put su kojim smo kre-nuli i budućnost koja nas očekuje te koja će Hrvatskoj i njezinom turističkom gospodarstvu omogućiti da kroz turizam ostvari veći prihod i razvojno napreduje.

Održivi turizam - hrvatska šansa za gospodarski rastHrvatska se treba okrenuti razvoju održivog turizma, to će produljiti sezonu, privući sredstva iz europskih fondova te zaposliti mlade obrazovane ljude, istaknuo je istraživač Instituta za turizam Hrvoje Carić na eu-ropskoj međuparlamentarnoj konferenciji o održivom turizmu. Govoreći o izazovima održivog turizma na primjeru Hrvatske, ustvrdio je da bolja prezentacija baštine i zaštite okoliša zahtijeva interdisciplinarni pri-stup, ali rješava i gorući problem hrvatskog turizma - nedostatak izvanpansionske ponude i dosađivanja turi-sta u razdobljima vremenskih nepogoda.Materijalnu i nematerijalnu baštinu, poput folklora, gastronomije, tradicionalnih vještina i načina života, već posjedujemo, potrebno ju je samo na pravi način prezentirati turistima i zaštititi. Veliki su potencijali i u obiteljskoj ekološkoj proizvodnji hrane i pripremi tra-dicionalnih jela, rekao je Carić na radnom dijelu konfe-rencije koja se, u organizaciji Hrvatskog sabora, od 10. do 13. rujna održala u Zagrebu i Lošinju. Na skupu se okupilo stotinjak sudionika iz 23 europske zemlje i Ma-roka s ciljem jačanja suradnje europskih parlamenata u legislativnoj praksi vezanoj uz turizam.Domaći i inozemni stručnjaci upozorili su na promje-ne koje doživljava suvremeni turizam koji je gotovo svugdje u svijetu rastući gospodarski sektor i globalni društveni fenomen. Istaknuli su usku povezanost tu-

rizma, baštine i okoliša u privlačenju suvremenih tu-rista koji su sve obrazovaniji, informiraniji i ekološki osvješteniji. U očuvanje, zaštitu okoliša i baštine mogu se uključiti brojne gospodarske aktivnosti te se na posredan ili neposredan način ostvariti značajni eko-nomski učinci, istaknuto je u prvom dijelu konferencije.

U drugom dijelu konferencije Hrvatska je na Malom Lošinju predstavila primjere dobre prakse, poput muzeja Apoksiomena, zaštite morskog okoliša i ugroženih vrsta te promocije otoka kao destinacije kulturnog i zdravstvenog turizma.

Produljenje turističke sezone - cilj koji Hrvatska tek treba ostvaritiTreba se, što je više moguće, prilagoditi novim motivima dolaska gostiju te otvarati nove tržišne niše. Turistička za-jednica Kvarnera to čini kroz nekoliko projekata kojima žele segmente turističke ponude brandiratI i smisleno po-vezati sve autohtone kvarnerske proizvode.-Turistička zajednica Kvarnera intenzivno radi na projektu brandiranja obiteljskog smještaja „Kvarner Family“. Obiteljski smještaj regije Kvarner može se pohvaliti 170 godina dugom tradicijom ugošćavanja, stoga je projekt „Kvarner Family“ logični korak na-dopune u postojećem sustavu kategorizacije s ciljem povećanja konkurentnosti i razine kvalitete apartma-


Osim rada na novim proizvodima namijenje-nim specifičnim skupi-nama gostiju, bitno je

osigurati komunikaciju s ciljnim grupama zbog

ostvarenja što bolje valorizacije proizvoda.

ATP Vegeta Croatia Open - središte jednog od

najznačajnijih društvenih događaja u Hrvatskoj

ATPVegetaCroatiaOpennajstarijijeinajuglednijiteniski turnir u Hrvat-skojiregiji,svišeoddvadesetljeća tradicije. Ukalendaru ATP-ja Umagseuvijekisticaokaomje-sto ne samo vrhunskogtenisa, nego i bogatogprograma popratnih tu-rističkih, gastronomskihizabavnihdogađanja.

Usvomjubilarnom25.izdanju,održanomod17.do27.srpnja2014.godine,UmagjeiznovabiosredištejednogodnajznačajnijihdruštvenihdogađajauHrvatskoj,kojiprivlačinesamosportsku,negoipolitičku,gospodarskuishowbusinesselitu.Turniripopratnadogađanjaprivlačevišeod80.000gostiju,paUmagutovrijemepostajenezaobilazniljetnicentartenisa,ljepote,zabave,druženjatedoživljajaoku-saimirisaIstre.

Govorećioumaškomturniru,predsjednikIvoJosipovićrekaojedasvakegodinedo-lazikakobidaopotporunašemturizmu,jednojodnajvažnijihgospodarskihgrana.-Ovojezaistavrhunskisportski,kulturniiturističkidogađaj,nakojemvidimokakosenanajboljimogućinačinspajajutedjelatnosti.Umagjepostaoproizvodkojijepre-poznatljividalekoizvanHrvatske-rekaojepokroviteljturnira,predsjednikJosipović.


na, soba, kampova ili kuća za iznajmljivanje. Brandi-ranje Kvarnera kao eno-gastro destinacije i poticanje izvrsnosti u dva segmenta gastro ponude objedinjujemo kroz projekt „Kvarner Gourmet & Food“. Kroz projekt „Kvarner Health & Wellbeing“ radimo na brandiranju zdravstvenog turizma – navodi Peršić Živadinov.U 2014. godini TZ Kvarnera pristupila je i razvijanju projekta „Kvarner Outdoor“, kojim će se odabrati, obje-diniti i dodatno označiti atraktivne pješačke i biciklističke staze koje će se promovirati i nuditi gostima, posjetitelji-ma i svim zaljubljenicima u prirodu. To su sve razlozi zašto bi gost odlučio doći i u pred i posezoni.

Unaprjeđenje rada turističkih zajednicaSuradnja sa svim dionicima ključna je za kvalitetan rad i unaprjeđenje rada turističkih zajednica. S obzirom na to da je turizam sustav koji uključuje različite djelatno-sti i gospodarske grane, bez takve sinergije nisu mogući dobri rezultati, niti je moguće ostvariti značajniji kvali-tativni iskorak u turističkoj ponudi, smatra mr.sc. Mar-tina Bienenfeld, direktorica TZ grada Zagreba.

-Kada je riječ o Zagrebu, ostvarili smo izuzetno dobru suradnju s Gradom i predstavnicima turističkog go-spodarstva, što nam omogućava gotovo optimalno ko-ordiniranje aktivnosti povezanih s turizmom. Da smo

na dobrom putu, potvrđuju nam rezultati gdje bilježimo rast na gotovo svim tržištima. Najavljeni novi Zakon o turističkim zajednicama bit će okvir kojim će se sustav turističkih zajednica preustrojiti u smjeru destinacijskog managementa - kaže Martina Bienenfeld.

Irena Peršić Živadinov smatra da je, prije svega, po-trebna suradnja svih turističkih zajednica. Treba biti u funkciji gospodarstva, a posebice pojačati informa-tizaciju - raditi na statističkom ujedinjavanju svih informacija.

Kako se istaknuti i promovirati u svjetskoj turističkoj ponudi?-Svojom raznolikošću i bogatstvom atrakcija na cijelom području i tijekom cijele godine! Zapravo je žalosno da još uvijek stvaramo percepciju o Hrvatskoj kao destina-ciji koja se temelji samo na mediteranskom ambijentu. Stoga i nije čudno da nam većina turista dolazi samo u uski priobalni pojas i tijekom ljetnih mjeseci. Prava prednost koju imamo u odnosu na ostale turističke de-stinacije u Europi zapravo je velik broj izrazito zanimlji-vih i raznolikih atrakcija na izrazito malom prostoru, a tako blizu najvećim emitivnim područjima na svijetu. Na toj platformi potrebno je graditi sliku o Hrvatskoj kao destinaciji koja nudi visoku dodanu vrijednost u mnogim tržišnim mikro, pa čak i nano nišama, kao što su planinari, alpinisti, speleolozi, hidrolozi, ornito-lozi, geolozi, etnolozi, arheolozi, paleontolozi, nutri-cionisti, enolozi, botaničari, meteorolozi, dendrolozi, povjesničari umjetnosti, povjesničari, arhitekti, urba-nisti i tako redom. Za svaku od spomenutih (i mnogih nespomenutih) struka ili hobija, Hrvatska skriva pra-va svjetska čuda i senzacionalna otkrića zbog kojih bi itekako došli u Hrvatsku. Samo mi to ne činimo jer mi-slimo da su turisti samo oni ljudi koji s madracima za napuhavanje dolaze na plažu - mišljenja je Trezner.

Uz nastupe na turističkim i kongresnim burzama i sajmovima, potrebno je organizirati posebne, ciljane prezentacije i radionice za pojedina tržišta i segmen-te. Ovdje je ključni pojam individualizacija pristupa, što omogućava povećanje konkurentnosti s jedne, i dostupnosti klijentima (touroperatorima, agencija-ma, organizatorima skupova), s druge strane.

Kako smatra mr.sc. Martina Bienenfeld, uz suvremene promotivne materijale važna je snažna online promoci-ja koja, između ostalog, podrazumijeva stalnu aktivnost na društvenim mrežama s ciljem podizanja interesa za destinaciju i turističke proizvode u destinaciji, posebice događanjima koja kao dio kulturne ponude predstavljaju temelj gradskog turizma. Osim rada na novim proizvo-dima namijenjenim specifičnim skupinama gostiju, bit-no je osigurati komunikaciju s ciljnim grupama zbog ostvarenja što bolje valorizacije proizvoda, zaključuje Bienenfeld.

Hotel Lone – event hotel nove generacijeBez obzira na karakter planiranog događanja, event tim hotela Lone stvorit će atmosferu koja će uzvanike zadobiti inspirativnim prostorom i uslugom koja ostavlja prostora za spontanost, kreativnost i individualnost. Ovisno o potrebama klijenta, raspolažući najsuvremenijom audiovizualnom tehnologijom, u hotelu Lone osigurat će sve što je potrebno za organizaciju i najzahtjevnijih kongresa i konferencija.

Dosadni sastanci stvar su prošlosti, a u to će vas uvjeriti posjet Maistrinom hotelu Lone, jedinom članu Design hotels branda u Hrvatskoj, brandu koji je u posljednjih 15 godina postao sinonim za izvrsnost u hotelskoj ar-hitekturi i dizajnu te balansu funkcionalnosti i izvrsne usluge. Prepoznavši potrebe novijih generacija, ovaj vi-šestruko nagrađivan hotel nudi se kao idealno mjesto za sve koji s poslovnih susreta žele otići ispunjeni ne samo osjećajem dobro obavljenog posla, već i osjećajem kako su iskusili nešto novo, nešto jedinstveno.

Ovaj suvremeno koncipiran hotel svojom estetikom sa-vršeno se prilagođava životnom stilu današnjice, i gle-dano s tehničke strane, pripada samom vrhu regionalne kongresne ponude te raspolaže s čak 10 višenamjenskih dvorana, od kojih je ona najveća kapaciteta 650 mjesta te predstavlja iznimno atraktivan višenamjenski prostor u kojem se, osim konferencija i kongresa, mogu organi-zirati i raznovrsna primanja, banketi, vjenčanja, promo-cije i drugi događaji. Smještajni kapaciteti ovog dizajn hotela kategorije 5* broje pak 236 soba i 12 apartmana, a cjelokupni doživljaj upotpunjuje i vrhunska gastro-nomska ponuda hotela od nekoliko restorana koji će vas oduševiti velikim izborom maštovitih jela, a sve pod dirigentskom palicom Chef-ice kuhinje Priske Thuring. Najveći odmak od standardne ponude čini pak osoblje hotela, odnosno mladi tim ljudi koji se ne zaustavljaju samo na uspješnim rješenjima i iskušanim formulama,

već konstantno preispituju svoju ponudu te hrabro unose novosti s težnjom da svakim novim boravkom svojim gostima priušte jedno posve novo, nadahnjuju-će iskustvo. Bez obzira na karakter samoga planiranog događanja, event tim hotela Lone stvorit će atmosferu koja će uzvanike zadobiti inspirativnim prostorom i uslugom koja ostavlja prostora za spontanost, krea-tivnost i individualnost. Ovisno o potrebama klijenta, raspolažući najsuvremenijom audiovizualnom tehnolo-gijom, u hotelu Lone osigurat će sve što je potrebno za organizaciju i najzahtjevnijih kongresa i konferencija. Tako je klijentima na raspolaganju voditelj projekta koji se brine za sve detalje - od primanja upita do završetka projekta - pružajući inovativna rješenja i prilagođava-jući uslugu svim željama klijenta. Imajući u vidu i one trenutke rezervirane za odmor, osim impresivnog well-ness centra koji se prostire na 1.700 m2, za opuštanje nakon dana ispunjenog poslovnim aktivnostima hotel nudi i čitav niz dodatnih usluga kao što je najam bici-kla ili upoznavanje i otkrivanja bogate kulturne baštine grada Rovinja, a tu je i novouređena plaža u uvali Lone kao savršeno utočište od poslovnog stresa.Hotel Lone prostor je kao stvoren za kreativno raz-mišljanje, prostor koji inspirira, koji vas tjera da razmišljate i djelujete drugačije, prostor koji će vaš event podići na višu razinu, a duga lista zadovoljnih klijenata dokaz su kvalitete i kreativnosti kongresne ponude hotela Lone.

Ovaj suvremeno kon-cipiran hotel svojom estetikom savršeno se prilagođava život-nom stilu današnjice, i gledano s tehničke strane, pripada sa-mom vrhu regionalne kongresne ponude.



ZA PAMETNO GRIJANJE

Avenija Dubrovnik 15/13Zagrebački velesajam10000 Zagreb, Hrvatska

www.cropellets.hr

tel: +385 1 6402 271fax: +385 1 6402 273e-mail: [email protected]

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

oglas bizdirekt 187x120 priprema.pdf 1 15/09/2014 16:04:42

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ustvrdio je u veljači na Energy Investment Forumu da režije za energente u sljedećih godinu dana sigurno neće poskupjeti. Upitan kako komentira tvrdnje prema koji-ma bi režije mogle poskupjeti za 1.600 kuna mjesečno, prvenstveno zbog cijene energenata, rekao je da Vlada vodi pametnu energetsku politiku te da brine o državi, građanima i industriji. Njihova cijena će prema, njego-vim riječima, ostati na sadašnjoj razini ili će biti niža, u čemu će ključnu riječ imati tržište.

-Energetski sektor jedan je od najvažnijih investi-torskih potencijala u Hrvatskoj i pokretač gospodarskog razvoja. U narednim godinama investicije u tom sekto-ru najviše će dolaziti iz javnih tvrtaka, no želja nam je da se taj trend u nekoliko sljedećih godina promijeni i da ključne energetske investicije budu financirane i vođene iz privatnog sektora. Tada će potencijal koji energetski sektor ima biti u potpunosti iskorišten - poručio je Vrdoljak.Vrdoljak je rekao kako je trenutno ključni projekt mi-nistarstva istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. Ministarstvo na njemu radi posljednjih godinu dana, usvojen je zakon o ugljikovodicima, a uskoro kreće i istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. Osnovana je i Agencija za ugljikovodike u sklopu koje je uspostavljen i takozvani Data Room, u kojem će svi zainteresirani investitori uskoro moći pregledavati geološke podat-

Energija i zaštita okolišaEnergija i zaštita okoliša

ke koji su u vlasništvu Republike Hrvatske te agencija koje su radile istraživanja.

Ekološko zbrinjavanje i iskorištavanje otpadaUkoliko nemate uspostavljen i nadziran sustav zbrinja-vanja otpada, to za posljedicu ima i dalje povećano skladištenje opasnog otpada kod proizvođača otpada te nekontrolirano odlaganje, posebno tekućeg opasnog otpada. Zapravo to nekontrolirano odlaganje ugrožava okoliš i zdravlje ljudi. Ukoliko otpad prikupljate, kon-trolirano obrađujete i pri tome vodite računa o svim zakonskim propisima te emisijama u okoliš, tada otpad postaje dragocjena sirovina koja se koristi kao zamjena za prirodne resurse, kaže mr.sc. Sanja Grabar, direktorica sektora ekologije tvrtke CIAK.-Upravo kroz razvoj projekta i izgradnju sustava upo-rabe otpada, Centar za reciklažu akumulatora i baterija, Postrojenje za fizikalno kemijsku obradu i kondicioni-ranje otpada, želimo pokazati način iskorištavanja otpa-da, odnosno da opasan otpad nije opasan ukoliko s njime gospodarite na ispravan način i da se iz opasnog otpada mogu dobiti novi proizvodi, nove vrijednosti koje imaju svoju primjenu na tržištu - dodaje Sanja Grabar.

Gospodarenje otpadom - važan segment za ulaganja iz EU fondovaS obzirom na situaciju u Republici Hrvatskoj i do sada nedovoljno razvijenu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, posebno u području obrade i zbrinjavanja otpada, ovo područje predstavlja važan segment za buduća ulaganja, kako domaćeg kapitala, tako i kapitala iz EU fondova. -Tvrtka C.I.A.K., s obzirom na svoje poslovanje te kao vodeća tvrtka u gospodarenju opasnim otpadom, pre-poznala je potrebe za daljnjim razvojem tehnologije poslovanja te pokrenula investicijski ciklus ulaganjem u Centar za reciklažu akumulatora i baterija, prvi Centar u Hrvatskoj za materijalnu oporabu otpada te pripre-mu i izgradnju Postrojenja za fizikalno kemijsku obra-du i kondicioniranje otpada, sa sustavima za oporabu/zbrinjavanje/ organskih i anorganskih tekućih i krutih otpada. Upravo na ovim projektima dobili smo potvr-de od Europskih institucija o mogućnostima dobivanja potpore iz EU fondova, kako bi se čim prije razvili po-trebni sustavi za gospodarenje otpadom, pa trenutno pripremamo aplikaciju projekta prema EU fondovima,

Energetski sektor - još uvijek jedan od najvažnijih investitorskih potencijala U narednim godinama investicije u energetskom sektoru najviše će dolaziti iz javnih tvrtaka, no taj se trend u nekoliko sljedećih godina treba promijeniti - ključne energetske investicije trebaju biti financirane i vođene i iz privatnog sektora.


uz dobivanje podrške od strane naših nadležnih institu-cija, prvenstveno Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - zaključuje Sanja Grabar.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadomDo kraja 2018. godine Hrvatska treba uspostaviti cjelo-viti sustav gospodarenja otpadom. Kasni se i s izgradn-jom centara za gospodarenje otpadom te se nakon deset godina nalazimo u poziciji da se tek ove godine otvaraju prva dva, Marišćina i Kaštijun. No zato će se u sljedećih šest mjeseci za sufinanciranje prijaviti još pet centara za gospodarenje otpadom, a natječaji za preostalih šest idu do kraja 2015. godine. Centri za gospodarenje otpadom jedan su od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj će ih ukupno biti izgrađeno 13. Iako je Plan gospodarenja otpadom u RH omogućavao 21 centar, odnosno po jedan u svakoj županiji, dodatnim analizama i studijama pokazalo se da je 13 CGO-a opti-malno i po cijeni za građane prihvatljivo rješenje.Među pet centara koji će se u narednih šest mjeseci prijaviti za sufinanciranje je i regionalni centar za go-spodarenje otpadom Piškornica, koji će pokrivati četiri županije. Otvaranje CGO-a Biljane Donje očekuje se do kraja 2017. godine. Vrijednost projekta je preko 420 mi-lijuna kuna, od čega je 70% sredstava iz EU fondova.

Vladin program energetske obnoveVlada RH, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Mi-nistarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja donije-li su Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. u ožujku ove godine. Te-meljem tog programa Fond je u travnju objavio Javne pozive namijenjene lokalnim jedinicama, kako bi što više građana dobilo priliku korištenja bespovratnih sredstava za mjere povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Za projekte obnove obiteljskih kuća ove je godine Fond osigurao sufinanciranje u iznosu oko 160 mili-juna kuna, iako je prvotno za njih bilo planirano 50 milijuna. Na energetski učinkovit način obnovit će se 6.000 kućanstava u 180 jedinica lokalne samouprave, što je tri puta više nego u svih devet godina postojanja Fonda, izjavio je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Fond je odobrio sredstva za sufinanciranje programa u 180 jedinica lokalne i regionalne samouprave, čime se u Program obnove obiteljskih kuća uključilo 11 županija, 69 gradova te 100 općina. U njih 166 sredstva su do-stupna za zamjenu stolarije, toplinsku izolaciju i obno-vu fasade te povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja. U 97 lokalnih jedinica su bespovratni poticaji

Ukoliko otpad priku-pljate, kontrolirano

obrađujete i pri tome vodite računa o svim

zakonskim propisima te emisijama u okoliš,

tada otpad postaje dra-gocjena sirovina koja se

koristi kao zamjena za prirodne resurse.

Do kraja 2018. godine Hrvatska treba uspo-staviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

HEP-ov veliki energetski projekt u Kosinju vrijedan 600 milijuna euraNakonpunih40godinačekanja,naziresepočetakradovanaprojektuSenj-Kosinj,najvećojinvesticijiHrvatskeelektroprivrede,aliijednojodnajvažnijihulaganjauHr-vatskojopćenito.Radiseovelikomenergetsko-vodozaštitnomprojektukoji,međuostalim,podrazu-mijevagradnjudvaakumulacijskajezera,gradnjudvijenoveelektrane,rekonstrukcijujednepostojeće,tegradnjunovog13,5kilometaradugogtunelakrozVelebit.Ipak,ključnidioprojektapodizanjejegolemogakumulacijskogjezeranaširempodručjuselaGornjiKosinj,uopćiniKosinj.Dabitojezerobiloizgrađeno,gornjiKosinjicijelinizokolnihzaselaka,zajednosasvimobjektimamoratćebitiiseljenitepotopljeni.Utoliko,radiseomoždanajvećojintervencijiuhrvatskinacionalniprostorodneovisnostinaovamo,akaotakavprojektćeneospornobitidobartestnoveVladineregulativesciljempoboljšanjainvesticijskeklimeudržavi.


namijenjeni sustavima za korištenje obnovljivih izvo-ra energije u kući – sunčanim kolektorima, fotona-ponskim panelima, kotlovima na pelete ili pirolitičkim kotlovima na drva te vjetrogeneratorima i dizalicama topline. Projekti povećanja energetske učinkovitosti u kućanstvima obuhvatit će oko 3.400 kućanstava, dok će kroz ove projekte u obiteljske kuće biti ugrađeno nešto više od 2.600 obnovljivih sustava energije.

Za obnovu kuća građani će moći dobiti od 50 pa do 82,5% bespovratnih sredstava, ovisno o statusu područja gdje žive. Područja posebne države skrbi, prva skupina jedinica lokalne i regionalne samouprave te otoka i zaštićeni dijelovi prirode od Fonda će dobi-ti 80%, dok će lokalna jedinica trebati izdvojiti svega 2,5% od ukupne investicije.

Prijelaz na zeleno gospodarstvo - prilika za stvaranje novih radnih mjestaNa dvodnevnom neformalnom sastanku Vijeća mi-nistara za okoliš EU-a u Milanu sredinom srpnja ministri su raspravljali o unaprjeđenju zelenog go-

spodarstva u Europskoj uniji, odnosno kako što bolje povezati i ojačati zeleni rast i nove mogućnosti zapošljavanja.

Europska komisija nedavno je objavila paket mjera koje se odnose na cirkularnu ekonomiju, koje uključuje najavljenu reviziju zakonodavstva o otpadu, te zeleni rast i zapošljavanje. Ministri za okoliš održali su po prvi put i zajedničku sjednicu s ministrima rada na kojoj se razgovaralo upravo o međusobnoj povezano-sti zelenog rasta i zapošljavanja te su iznijeti konkret-ni prijedlozi i primjeri kako zelena politika može biti pokretač rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

Raspravljalo se i o klimatskim promjenama u kon-tekstu EU klimatsko-energetskog paketa do 2030. godine. Ministri su razmijenili stajališta o tekućim pregovorima vezanima uz klimatsko-energetski paket s ciljem da se postigne konsenzus između država EU-a. Okvirom za klimatsku i energetsku politiku Europska komisija predlaže, između ostalog, da se do 2030. go-dine u EU smanje emisije stakleničkih plinova za 40% ispod razine iz bazne 1990. godine.

Okoliš je važno pitanje, iskoristite golemi potencijalMirela Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj istaknula je nedavno kako je okoliš osobi-to važno pitanje te je u tom smislu i podrška zakono-davnim rješenjima na razini Europe, strategija postoji i resursi su spremni, ali je na zajednicama, gradovima i građanima da iskoriste golemi potencijal koji stoji na raspolaganju.-U programskom razdoblju 2014.-2020. ukupno je predviđeno oko 23 milijarde eura za projekte u području održive energije Europske unije, a po prvi puta za zelenu infrastrukturu - pod stavkom financiranje ruralnog razvoja,

Vlada RH, Ministarst-vo zaštite okoliša i

prirode i Ministarst-vo graditeljstva i

prostornoga uređenja donijeli su Program energetske obnove obiteljskih kuća za

razdoblje od 2014. do 2020. u ožujku ove

godine.

Energija i zaštita okoliša

Proizvodnja prirodnog plina u zemljama EUMožeseočekivatidaćeproizvodnjaprirodnogplinauEuropskojunijiuidućih12godinapastiza43%uodnosunarazinuproizvodnjeiz2013.,navodiseuizvješćuruskogFondanacionalneenergetskesigurnosti(FNEB).Nadalje,na-vodiseikakoEUsadavlastitomproizvodnjomzadovoljavatek35%potrebazaplinom.Istotako,izvješćeeuropskogstatističkoguredaEurostatpokazujedaplinuenergetskommiksuEU-asudjelujesa16,8%,dokoko40%imajuob-novljiviizvoriiugljen,apreostaliudjelčininafta.EurostatjeuočioidajeudiouvozaplinaizRusijeuEUpaos45,2%u2002.na29,5%u2010,aliidasetajudjelod2011.godineopetpočeopovećavati.

pet posto resursa namijenjeno je ‘integriranim, održivim mjerama urbanog razvoja’ čime se može financirati zelena infrastruktura. Također, prilike postoje unutar Zajedničke poljoprivredne politike, socijalnih fondova te programa LIFE - istaknula je Rašić na završnoj konferenciji “Energi-ja i zaštita okoliša - ususret održivoj budućnosti” projekta RE-SEEties, koji se provodio dvije godine u okviru programa suradnje Jugoistočne Europe. U projektu je sudjelovalo osam zemalja, među njima i Hrvatska, s glavnim predstavnikom Ivanić-Gradom, uz potporu Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.

Rašić je rekla kako se prema procjenama 75 posto ukupne energije potroši u urbanim područjima te da stoga lokal-ne zajednice imaju ključnu ulogu u optimizaciji korištenja energije. Uz to, podaci pokazuju kako je skoro 40 posto konačne potrošene energije ukupno povezano sa stam-benim zgradama, dućanima i ostalim građevinama u pri-vatnom i javnom sektoru. Rekla je i kako je EU najveće tržište na svijetu za energetski učinkovite proizvode, ali je još uvijek samo mali dio ekonomskog potencijala iskorišten. Istaknula je kako se gotovo polovica iskorištene energije u zgradama može uštedjeti korištenjem inteli-gentnih i učinkovitih tehnologija.

Stav Europske komisije jest da je smanjenje emisija stakleničkih plinova nužno, dapače, ambiciozan cilj od 80 posto smanjenja do 2050. godine te odražava razvojni pristup utemeljen na važnim načelima - održivosti, konkurentnosti i sigurnosti ponude.

Treći nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016. godineUsvajanjem Trećeg nacionalnog akcijskog plana ener-getske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016. godine (3. NAPEnU), krajem srpnja, RH zadovoljava zahtje-ve članka 24. Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, ali i zahtjeve za izvještavanjem iz Di-rektive 2012/31/EC o energetskim svojstvima zgra-da. Provedbom 3. NAPEnU ostvarit će se zacrtani ciljevi ušteda energije u neposrednoj potrošnji, a time pridonijeti ispunjenju cilja Europske unije od 20% smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. go-dine u usporedbi s temeljnim („business-as-usual“) scenarijem. 3. NAPEnU također sadrži i izvješće o na-pretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti, odnosno izvješću o pro-vedbi Drugog nacionalnog akcijskog plana, prijedlog sektorskih mjera energetske učinkovitosti čijom će se provedbom ostvariti cilj smanjenja neposredne potrošnje energije kao i mjera na strani proizvodnje/transformacije, prijenosa i distribucije energije koji-ma se planiraju ostvariti uštede primarne energije te revidiranu projekciju potrošnje energije. Najveće uštede očekuju se provedbom programa obnove zgra-da javnog, komercijalnog i stambenog sektora Mini-starstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

49

Energija i zaštita okoliša

Pametno grijanje - odgovor na sve skuplje energente?Kaoodgovornasvevećupotražnjuzaobnovljivim izvorimaenergijenapodručjuHrvatskeosnovanajetvrtkaCropelletsd.o.o.,kojasebaviprodajompećiikaminanapeletteprodajomvisokokvalitetnogicertificiranogCROPELLETSpeleta.Bitposlo-vanjaponajvišesetemeljinaenergetskojučinkovitosti,aliizaštitiokoliša,pričemusvakikorisnikostvarujeznačajneuštede.Oprednostimakorištenjaovakvogtoplin-skogsustavarazgovaralismosdirektoromCropelletsa,IvanomKrižancem. Novi izložbeno-prodajni salon Cropellets - CENTAR PELETA pozitivan je poduzetnički primjer i već sada opravdava ulaganje, no koliko su potencijalni kupci svjesni kvalitete proizvoda koje imate u ponudi?Hrvatskotržištepopitanjuobnovljivihizvoraenergijejošjeuvijekvrlomladotržište.Toznačidapotencijalnikupcitekotkrivajusveprednostiiuštedetakvihsustavazagrijanje.UpravozbogtogasmootvoriliCENTARPELETA-kaoprvispecijaliziranicen-tarzasvevrstesustavagrijanjanapelet.Ovdježelimoklijentimadatitočneipotpuneinformacije-odizradeproračunaitehničkihrješenja,dosamihproizvoda,kotlova,kaminaipeleta.

Na čemu se temelje nastojanja da kupci iskoriste sve prednosti koje ovakva rješenja nude?Uštedajeglavnirazlogzbogkojegseklijentiodlučujunazamjenuenergenta.PeletjedalekonajjeftinijinačingrijanjauHrvatskojuodnosunaostaleenergente.Kadaklijentu ponudite opciju daprepolovitetroškoveikadamupokažetepovrat investi-cije novog sustava u dvijegodine, on se odlučuje bezvelikog razmišljanja. Pa zarbiviodbilitakvuuštedu?

Možete li navesti primjere učinkovitosti i projekte na kojima ste radili te kako utječu na okoliš? Imamo već dugačak popisreferenci, od javnog pa doprivatnog sektora. IstaknuobihposebiceDječjubolnicuSrebrnjak, gdje smo sustavnaplinzamijenilisustavomnapeletod600kW.Uštedesuivišenegozadovoljavaju-će,preko40%.Jedanodbitnihrazlogaprelaskanasustavgrijanjanapeletjeizaštitaokoliša.PeletpripadaobnovljivimizvorimaenergijetejeCO₂neutralan.

Ukupnim rješenjima koje pružate i vašom ponudom svi kupci mogu biti i više nego zadovoljni. No zasigurno je važno i na konkretnom primjeru pokazati uštede koje se mogu ostvariti korištenjem peleta?Zatosmo inanašojwebstranicuwww.cropellets.hrobjavilipodatkeousporedbienergenatanahrvatskomtržištu.Klijentimajetobitan,akoneipresudanpodatakdadonesuodluke.Naravnodasvakomklijenturadimoiindividualneizračuneušteda.Spremnismodoćiuobjekt,napravitiizmjeruteklijentupokazatikolikaćemuuštedabiti.Beztihinformacijateškojedonijetiodluku,stogauistinustavljamonaglasaknaizračunuštedeunašimponudama.

Ivan Križanec, direktor Cropelletsa


Tržište kapitala

Ulaganje na tržište kapitala direktno ili preko fondova relativno je novi oblik ulaganja za prosječnog stanov-nika Hrvatske, a ulagačko iskustvo i kultura ulaganja u početnim su fazama. Bilo kako bilo, svaki ulagač ima različita osobna pri-manja, različitu životnu situaciju, ciljeve, želje i mo-gućnosti. Kako nema jedinstvenog modela ulaganja, svaki pojedinac trebao bi primijeniti osobnu situaciju pri kreiranju plana ulaganja.

Očekivanja CROBEX-a: pozitivni i negativni utjecaji na hrvatsko dioničko tržište Pojedini vidovi ulaganja svakako će ovisiti o oče-kivanjima u kretanju CROBEX-a. U prošloj godi-ni CROBEX je ojačao 3,1 posto, što je ipak znatno slabije od vodećih svjetskih tržišta kapitala koja su znala rasti i za 30 ili čak 50 posto. Što se nadola-zeće jednogodišnje izvedbe CROBEX-a tiče, mišlje-nja analitičara poprilično su raznolika. Manje-više, slažu se kako će mnogo toga ovisiti o tome hoće li makroekonomski pokazatelji početi ukazivati na gospodarski oporavak.Svakako najpozitivniji utjecaj na tržište imat će even-tualni početak rasta BDP-a, a naglašava se važnost i povećanja limita za ulaganja mirovinskih fondova na 20% udjela u kapitalu.Također, većina hrvatskih profesionalnih investitora priliku za rast domaćeg tržišta kapitala vidi u potenci-jalnim preuzimanjima u regiji, zbog čega glavnina njih očekuje rast vrijednosti. Dobar primjer je nedavno preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe, kada je rast cijena dionica obje kompanije ulio dodatni optimizam kod ulagača.

S druge strane, ključni negativan utjecaj na tržište većina analitičara vidi u lošim rezultatima kompa-nija, daljnjem padu potrošnje i povećanju nezapo-slenosti, vjerojatnosti dodatnog pada BDP-a i opće-nito slaboj likvidnosti tržišta. Od domaćih dionica analitičari i dalje imaju najpozitivnija očekivanja (tzv. bullish sentiment) na povlaštene dionice Adri-sa, Arenaturista, Valamar Adria Holdinga, Leda te Podravke. Što se tiče pojedinih sektora, bullish sentiment prisutan je tek kod dva od devet sektora

Pametni investitori grade diversificirani portfolioVećina hrvatskih profesionalnih investitora priliku za rast domaćeg tržišta kapitala vidi u potencijalnim preuzimanjima u regiji, zbog čega glavnina njih očekuje rast vrijedno-sti. Dobar primjer je nedavno preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe, kada je rast cijena dionica obje kompanije ulio dodatni optimizam kod ulagača.


(sektor tehnologije i energije), dok kod preostalih sektora prevladava neutralan stav.

Diversificirani portfelj - ključ dobrog ulaganja pamet-nog investitoraOsnovna logika kaže: ako posjedujemo samo jednu dionicu i ona dramatično padne, vrijednost našeg in-vesticijskog portfelja također pada dramatično. Ali ako posjedujemo više različitih dionica u različitim industrijama, vjerojatno je da, iako nekima vrijednost padne, drugima će narasti, pa bi u najgorem slučaju vrijednosti mogle ostati nepromijenjene.

Upravo stoga pametni investitori grade diversificirani portfolio. Diversificirani dionički portfelj radi se kup-njom različitih dionica u različitim industrijama. Za većinu individualnih investitora praktični pristup je imati nekoliko dionica u otprilike jednakim iznosima u nekoliko različitih industrija. Osim investiranja u dio-nice različitih industrija, diversifikacija podrazumijeva i općenito različitu kombinacija ulaganja. Malo depo-zita, malo obveznica, dionica, nekretnina, stambene štednje i dr.Diversifikacija je važna zato što portfelj s nekoliko različitih investicija obično donosi konstantniji i sta-bilniji ukupni povrat od portfelja sa samo jednom in-vesticijom.

-Ne drže se sva jaja u jednoj košari. Sustav nije dobar ako su ulaganja fondovima ograničena. Hrvatski fon-dovi bi trebali moći više ulagati u inozemstvo. U Čileu je samo 5 do 10 posto kapitala mirovinaca vezano uz državne obveznice, a dosta sredstava uloženo je u dio-nice preko 10.000 vodećih svjetskih kompanija. Takva diversifikacija omogućava stabilnost i rast mirovina unatoč padu domaćeg tržišta – istaknuo je nedavno gostujući u Hrvatskoj Jose Pinera, nekadašnji čileanski ministar rada i socijalne sigurnosti, koji je bio zadužen za mirovinsku reformu koju je i proveo prije gotovo 35 godina. -Hrvatska je zakoračila u pravom smjeru s uvođenjem osobnih računa. Znam da su reforme teške i cijenim dosadašnje promjene, no morate diversifici-rati ulaganja, više ulagati vani i oživjeti tržište kapitala - dodao je Pinera.

U prošloj godini CRO-BEX je ojačao 3,1 posto,

što je ipak znatno slabije od vodećih svjetskih

tržišta kapitala koja su znala rasti i za 30 ili čak

50 posto.

Tržište kapitala

Diversifikacija je važna zato što portfelj s nekoliko različitih in-vesticija obično donosi konstantniji i stabilniji ukupni povrat od por-tfelja sa samo jednom investicijom.

Zašto ulagati u investicijske fondove?U vremenima krize i ulaganja postaju riskantnija, ali i novac koji imamo treba, kažu stručnjaci, uložiti na više mjesta i svojim se ulaganjem baviti mnogo više nego depozitom koji ostavite u banci.

Kao što je očito i običnom laiku, investicijski fondovi su prvenstveno namijenjeni onima koji žele povećati vrijednost svoje imovine. Oročenom štednjom ne po-većava se vrijednost imovine jer je kamata od 4 do 7% godišnje dovoljna tek za pokrivanje „obezvrjeđenja“ te imovine koje donosi inflacija. Tako oni koji nemaju vremena i znanja da samostalno trguju vrijednosnim papirima na tržištu kapitala, tj. burzi, a zanima ih veći prinosi nego što je to kamata na oročenu štednju u bankama, mogu svoj novac uplatiti u investicijski fond te na taj način povjeriti svoja sredstva stručnjacima (fond managerima), koji zatim njihov novac ulažu u razne vrijednosne papire i druge financijske instru-mente koji su ponekad nedostupni malom investitoru, te na taj način ostvaruju prinos.Prednosti ove vrste ulaganja su brojne. Mogu se ulaga-ti male količine novaca, ulaganja su vrlo jednostavna, uvijek možete prodati svoje udjele pa lako dolazite do likvidnosti, vaš novac je uložen u više različitih vrijed-nosnih papira, a tu je i profesionalni management koji upravlja novcem.

-Malu količinu novaca ne možete uložiti u deset razli-čitih dionica, no ulaganjem u investicijski fond u stvari ulažete u sve dionice i vrijednosne papire u koje ulaže fond. Ulaganjem u više različitih vrijednosnih papira rizik se smanjuje jer ukoliko pojedina tvrtka ostvari loše rezultate i cijena njezine dionice padne, još uvijek bi trebalo biti dovoljno ostalih dionica koje su ostvari-le rast. Zbog toga je jako važno pročitati statut fonda i aktivno pratiti u što fond ulaže. Naravno, najvažniji

razlog zašto ste vi uložili u investicijski fond je upra-vo ovaj zadnji: profesionalni management. Ne pada vam na pamet pratiti što se događa na tržištu i gdje vaš fond ulaže, već vas zanima samo zarada. Zato ste ih „zaposlili“ i plaćate naknadu za upravljanje - ističu stručnjaci s Hrportfolia.hr

Dobri dani za investicijske fondoveInvesticijski fondovi koji po svojoj definiciji prikuplja-ju sredstva od svojih ulagača te ih plasiraju u različite financijske oblike pojavljuju se na financijskom tržištu kao institucionalni ulagatelji. U koje vrijednosne papire će oni uložiti, prije svega ovisi o situaciji na tržištu. Ako je suditi prema po-sljednjim kretanjima, nakon pada u 2013. zbog odljeva kapitala, rastuća tržišta opet su u fokusu. Domaći in-vesticijski fondovi izloženi dionicama rastućih tržišta, ponajviše arapskih zemalja, u kolovozu su ostvarili najbolje prinose.

Prema posljednjim podatcima, najveći prinos u ko-lovozu od 5,35 posto ostvario je fond NETA Fron-tier. Taj investicijski fond najviše je izložen katar-skom tržištu koje ove godine, potaknuto snažnim ekonomskim rastom, bilježi vrlo atraktivne prinose. Mirko Matić, fond manager NETA Frontier fonda, pojasnio je da su tržišta u razvoju u drugoj polovi-ci prošle godine bila pod značajnim pritiskom sma-njenja intenziteta ekspanzivne monetarne politike američkog FED-a.

-U ovoj je godini došlo do stabilizacije, budući da su investitori u cijene dionica već uračunali posljedice promjena monetarne politike te se fokusirali na fun-damentalne pokazatelje koji su na tržištima u razvoju već neko vrijeme atraktivniji nego na razvijenim trži-štima - tvrdi Matić.


Što pokazuju dnevne vrijednosti obračunskih

jedinica obveznih mirovinskih fondova

NajnovijiizračunipokazujukakoindeksMIREX,kojipratikretanjevrijednostiobračun-skihjedinicaobveznihmirovinskihfondova,većduževremenabilježistabilanrast.

Drugimriječima,uplaćenidoprinosiumirovinskifondkaoipreneseniračuniufond,preračunavajuseuobračunske jedinice.Svakaobračunska jedinicapredstavljapro-porcionalniudjelunetoukupnojimovinimirovinskogfonda,aukupnavrijednostsvihobračunskihjedinicauvijekćebitijednakaukupnojnetoimovinskojvrijednostifonda.

Vrijednostobračunskejedinicesvakodnevnosemijenjajerjefonduložiosredstvauodređenevrijednosnepapire(npr.obveznice,dionice)idruguimovinu,čijasevri-jednostnadomaćim i svjetskim tržištimasvakodnevnomijenja.Uskladus time,svakodnevnosemijenjaivrijednostukupnenetoimovinefonda,odnosnovrijednostobračunskejedinice.Zbogistogaserazlogamijenjainovčanavrijednoststanjanaosobnomemirovinskomračunučlana.

Konkretno,obračunskajejedinicavrijednostkojapokazujevisinuprinosamirovin-skogfonda.Početakradapojedinogfondaznačiiobračunskujedinicu100,asvakidaljnjirastilipadznačivišeilimanjeod100.FondovikategorijeAiCpočelisusradom21.kolovoza2014.godine,pajenatajdanvrijednostobračunskejedinicebila100,azakategorijuBsepočetakradaračunaodpočetkamirovinskereforme,1.svib-nja2002.godine,tejenatajdanvrijednostobračunskejedinicebila100.

Pomoćuvrijednostiobračunskejedinicenaodređenidanlakomožeteizračunatiko-likosredstavaimatenaračunu.Brojobračunskihjedinicanaosobnomračunupo-množitesdnevnomvrijednostiobračunskejediniceukunamaidobitćeteiznosnavašemračunu.

Svakomirovinskodruštvo,kojeupravljaobveznimmirovinskimfondomodređenekate-gorije,dužnojezasvakidanvrednovanjaobjavitinasvojojInternetstranicinetovrijed-nostimovineivrijednostobračunskejedinicemirovinskihfondovakojepotvrdidepozitar.

Vrijednost obračunske jedinice za dan 11.09.2014. 2001 PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljenje obveznim mirovinskim fondovima

1011PBZCROATIAOSIGURANJEobveznimirovnskifond-kategorijaA 101,3804

1001PBZCROATIAOSIGURANJEobveznimirovnskifond-kategorijaB 185,3884

1021PBZCROATIAOSIGURANJEobveznimirovnskifond-kategorijaC 100,4778

2002 Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom

1012AZobveznimirovnskifondkategorijeA 100,9187

1002AZobveznimirovnskifondkategorijeB 206,3126

1022AZobveznimirovnskifondkategorijeC 100,3435

2003 Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom d.d.

1013RaiffeisenobveznimirovinskifondkategorijaA 101,4022

1003RaiffeisenobveznimirovinskifondkategorijaB 202,6023

1023RaiffeisenobveznimirovinskifondkategorijaC 101,18412005 ERSTE d.o.o. - društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom

1015ErstePlaviobveznimirovinskifondkategorijeA 100,7230

1005ErstePlaviobveznimirovinskifondkategorijeB 205,4907

1025ErstePlaviobveznimirovinskifondkategorijeC 100,7118Izvor: Regos

Tržište kapitala

A, B ili C - koju su kategoriju mirovinskog fonda oda-brali građaniPrema podatcima s početka kolovoza, mogućnost pro-mjene mirovinskog fonda koristilo je nešto više od 7.000 ljudi, dok su ostali raspoređeni automatizmom. Većina onih koji jesu iskoristili zakonsku mogućnost i sami izabrali kategoriju mirovinskog fonda - odlučilo se za rizičniju strategiju ulaganja, odnosno potportfelj A.Naime, Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondo-vima uveo je tri kategorije ulaganja obveznih miro-vinskih fondova - A, B i C, koje se razlikuju po stra-tegiji ulaganja, od liberalnijeg pristupa u kategoriji A do investicija niskog rizika u kategoriji C. U tom kontekstu, A bi trebala biti najrizičnija i imati najviše dionica u svom portfelju. B će se ponašati otprilike na isti način kako su dosad ulagali, a C će biti potpuno bez dionica, okrenuta obveznicama, depozitima i tre-zorskim zapisima. Slijedom toga, trebali bi donositi i različite prinose. A nešto više, ali, ako se promjeni trend na tržištu i gubitke, B kakvi su sad, a C par po-stotaka manje od B.

-Kad bi netko od svoje 25 godine uplaćivao sveuku-pan iznos od 20 posto prosječne hrvatske plaće u drugi stup, mirovina bi mu iznosila oko 7.500 kuna s današ-njim prinosom fondova – pojasnio je Dubravko Štimac iz PBZCO fonda, dodavši kako bi se osobno odlučio za mirovinsku štednju u potporfelju A koji jest najrizič-niji, ali će dugoročno zbog višeg udjela ulaganja u dio-nice imati i veće prinose. Zakon o obveznim mirovinskim fondovima propisuje da se kategorija fonda može promijeniti svake tri go-dine, i to u godini kad član mirovinskog fonda navrši godine života koje su djeljive s tri (npr. 18, 21, 24, 27), u mjesecu u kojem je rođen, ističu u Regosu.

Mirovinski fondovi - mogu li pokazati sposobnost kako biti dobar strateški upravljač tvrtke?-Ako želimo imati veći udio u hrvatskim dionicama, a to želimo jer smo hrvatski mirovinski fond i u krajnjoj liniji želimo poticati ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, s obzirom na svoju veličinu vrlo brzo postižemo vla-sničke udjele koji nas transformiraju iz portfeljnih u strateške ulagače - pojašnjava Petar Vlaić iz Erste Pla-vog mirovinskog fonda.A novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, koji je u veljači stupio na snagu, to i omogućuje. I dok se pravilnici koji će to olakšati očekuju ovih dana, tj. kako je najavljeno, do početka jeseni, mirovinci će uskoro moći „upucavati“ još više kapitala u kompanije u kojima su prisutni, što ide u prilog njihovom finan-cijskom potencijalu. Naime, jedna od glavnih novosti Zakona povećanje je limita za stjecanje udjela u društvima s 10 na do 20 posto (samo za dionice iz prve kotacije). -Ulaganja u državne obveznice jedina je opcija fon-dova zbog trenutne regulative - istaknuo je Štimac iz


Najnoviji izračuni pokazuju kako indeks

MIREX, koji prati kreta-nje vrijednosti obračun-

skih jedinica obveznih mirovinskih fondova,

već duže vremena bilježi stabilan rast.

Tržište kapitala

Kvalitetna edukacija kao garancija za zaposlenjeU edukaciju je uvijek poželjno ulagati, no u kriznim vremenima treba vrlo dobro odvagnuti sve pluseve i minuse prilikom izbora, neovisno radi li se o fakultetu ili dodatnom obrazovanju. Ta odluka može utjecati na cijeli tijek života ili u najmanju ruku, na smjer i razvoj karijere.


Znanje je neprocjenjiva vrijednost za svakog pojedinca i teško je stoga odrediti mu cijenu, no, raspitali smo se ipak o visinama školarina klasičnog obrazovanja i ob-razovanja na nekim visokim poslovnim školama. Cije-ne školarina po semestru na zagrebačkom sveučilištu, ovisno o programu, kreću se od 3.500 kn na više pa će studiranje od tri godine prema tome stajati najmanje 21.000 kn. U usporedbi s visokim školama, to je nešto manja cijena, no treba voditi računa i o tome da je teš-ko povući paralelu jer se radi o različitim programima i sadržajima, a postoje i velike razlike u samoj kvaliteti školovanja.

Prema riječima Dona Hudspetha, predsjednika i deka-na RIT-a Croatia, ključno je pitanje - kakav je povrat investicije u obrazovanje? Obrazovanje je jedno od naj-važnijih životnih ulaganja, čija kvaliteta utječe na nas cijeli život, objasnio je. Stoga, visina cijene studiranja ovisi o gledištu - ako uspoređujemo cijene obrazovnih institucija u Hrvatskoj, RIT je među onima čije su cijene najviše. No, ako u obzir uzmemo međunarodne standar-de po kojima posluju, školarina koju studenti plaćaju je znatno povoljnija u odnosu na obrazovne institucije u inozemstvu koje nude slične programe.

Valentina Janjetić iz Visoke poslovne škole PAR ispri-čala nam je kako je prema posljednjim statistikama hr-vatsko visoko obrazovanje treće najskuplje u usporedbi s 28 svjetskih zemalja. Na školovanje jednog studenta godišnje potroši se 50 tisuća kuna iz državnog prora-čuna. S druge strane, privatne visoke škole same ispla-ćuju plaće i naknade zaposlenicima i profesorima, sa-mostalno snose troškove održavanja nastave, održavanja i modernizacije prostora, režija, a do tog iznosa dolaze putem školarina. Školarina na Visokoj poslovnoj školi PAR, primjerice, iznosi 25.000 kuna.

Prisutnost privatnih visokoobrazovnih ustanova izazi-va negativne reakcije šire javnosti, naglasila je. Razlozi takvog općeg stava temelje se na ideji plaćanja znanja koje bi u suštini trebalo biti dostupno svima. Model koji većina visokoobrazovnih ustanova u Republici Hrvat-skoj primjenjuje jest onaj koji nagrađuje postignuća studenata. Stoga, može se raspravljati i o cjelokupnom sustavu stipendiranja i školarina koji se temelji isklju-čivo na postignuću (izuzev socijalne osjetljivosti, narav-

Trošak zaposlenika većini kompanija pred-stavlja najveći fiksni izdatak.

Edukacija

no) i vrijedi samo za redovite studente, ne uzimajući u obzir studentske aktivnosti i angažman. S druge strane, privatne visokoobrazovne ustanove upravo njih cijene i nagrađuju. Osim toga, nastoje pružiti i najbolje moguće uvjete za studiranje - vrhunsku opremljenost, rad u ma-njim studijskim grupama, velik broj vježbi, mentorski pristup, konzultativnu nastavu i poticanje individualnih afiniteta, razvoj kolegijalnih odnosa studenata i profeso-ra, mogućnost sudjelovanja na međunarodnim projekti-ma, itd., zaključila je Valentina Janjetić.

Nešto drugačiji oblik školovanja su MBA programi. Ci-jena MBA programa u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa iznosi 9.000 € za sve smjerove osim Ge-neral MBA smjera, za koji treba izdvojiti 10.000 €, do-znajemo od Ivana Pemića iz Diplomske škole ZŠEM-a i Jelene Janković, voditeljice Career centra.

COTRUGLI Business School, objašnjava Ana Jergović, ima u ponudi tri MBA programa koji su koncipirani su-

Znate li odabrati edukaciju koja će se pokazati isplativom na ‘duge staze’? PremariječimaantropologinjeCadellLastsGlobalBrainInstitutauBruxellesu,čo-vječanstvojenapragunoveprekretniceuevoluciji.Životnivijekseproduljuje,ljudisvekasnijeimajudjecu,aliikasnijesazrijevaju.Istovremeno,tehnološkinapredakirazvojumjetneinteligencijenametnulisu‘znanje’kaoključankriterijokojemoviseblagostanjeiuspjehmodernogčovjeka.

Natraguovihpromjenaiubrzanihtrendova,sveozbiljnijetrebashvaćatiupozorenjadaćeubliskojbudućnostibitisvemanjepotrebezanekvalificiranimiliniskoobrazo-vanimradnicima.

Vrijeme je za promjenu starih navika Potrebetržištaradaidruštvaucjelinisuneiscrpne,anašefinancijeivrijemekojeimamonaraspolaganjuograničeni.Ipak,svjesnoilinesvjesno,misvakodnevnouči-moirazvijamonovevještine,kakouokviruposla,takoiprivatno,sciljemdazadovo-ljimoivlastiteambicije.Ipak,okolnostinastjerajudatežimousvajanjuonihznanjakojaćesepokazatidugoročnoisplativima.MisijaEduCentrajepružanjecjelovitogpregledaškolaiznanjakojanude,krozrazli-čiteparametrekojivamolakšavajupotraguzaželjenomedukacijomilipružajuidejekakobistemogliusmjeritisvojpotencijal.Usvegatriklikapogledajte,odlučiteinaučite,apritomostvarujeteipopustedo20%.

Misao vodilja: Nauči nešto za sebe

PBZCO fonda, pojašnjavajući tako preinvestiranost mirovinskih fondova u državne obveznice s dva čim-benika. Prvi je regulativa koja im ograničava inozemna ulaganja, a drugi nemogućnost nalaženja privatne al-ternative na domaćem tržištu. No jedna od alternativa u posljednje vrijeme se nazi-re. Naime, Končar je kompanija s mnogo većim po-tencijalom nego što je dosad bilo iskorišteno. Stoga se sve češće spominje kako bi četiri obvezna mirovinska fonda, trenutačno drže zajedno 23,2 posto dionica Končara, uskoro mogli kupiti i dodatnih 23 posto koje Vlada planira prodati. S paketom od visokih 46 posto njihov utjecaj bio bi znatno veći pa je vrlo izvjesno da bi u tvrtki tražili više: svog čovjeka zaduženog za financije, bolje rezultate, racionalnije poslovanje i di-namičnije upravljanje.Inače, ukupna imovina iznosi im 62,4 milijarde kuna. Od toga, preko 72 posto ukupnog portfelja uloženo je u državne obveznice, a nešto malo manje od 11 posto u dionice.

‘Oploditi’ svoj novac u vidu bankarske štednje - je li smanjivanje pasivnih kamatnih stopa obeshrabrilo štediše?Prema posljednjim podatcima HNB-a, ukupni depo-ziti poslovnih banaka nastavili su s godišnjim sto-pama rasta. Tako su ukupni depoziti na kraju lipnja iznosili 235,2 milijardi kuna, što u odnosu na proš-

logodišnji lipanj predstavlja rast od gotovo 3 posto ili 6,7 milijardi.Pa iako se moglo pomisliti da će trend smanjivanja ka-mata na oročenu štednju potaknuti štediše da odaberu neki vid ulaganja kako bi oplodili svoj novac, to se nije dogodilo. Ušteđenog novca na bankovnim računima u Hrvatskoj više je nego proteklih godina.

-Trend polaganog smanjenja pasivnih kamatnih sto-pa, odnosno kamatnih stopa na depozite u domaćim bankama, prisutan je već od 2010. godine. Međutim, i dalje je visina promatranih kamatnih stopa, pogotovo na oročene depozite stanovništva, osjetno veća nego na tržištima zapadnoeuropskih zemalja - rekao je eko-nomist Zdeslav Šantić.No, isključivo čuvanje novca u vidu oročene štednje mnogi stručnjaci tumače zbog izostanka alternativa.-Osim atraktivnih kamatnih stopa na depozite, i sigur-nosti koju ovaj vid štednje nudi, izostanak alternati-ve zasigurno je pridonio i rastu depozita posljednjih godina. Naime, u promatranom razdoblju uglavnom su bili prisutni nepovoljni trendovi na domaćem tr-žištu kapitala, a i mnogi „mali investitori“ još pamte određena neugodna iskustva. Također, određeni dio do-maćih građana ulagao je u nekretnine kao jedan oblik ulaganja/štednje. Međutim, trendovi posljednjih godi-na smanjili su neopravdano optimistična očekivanja - istaknuo je Šantić.


Edukacija Edukacija

kladno potrebama različitih razina managementa i dok-torski (DBA) program. Ciljna grupa MBA programa su mladi manageri s minimalno tri godine poslovnog isku-stva. Program traje 12 mjeseci i održava se u tjednim modulima u kampusima COTRUGLI Business School u Zagrebu i Beogradu. Cijena mu je 15.000 €. Executive MBA (EMBA) je part-time program namijenjen viso-kom i srednjem managementu s minimalno pet godi-na iskustva. Predavanja se održavaju u prosjeku jedan produženi vikend mjesečno. EMBA traje 18 mjeseci, a cijena mu je 18.000 €. Najekskluzivniji COTRUGLI MBA program je Chief Executive MBA (CEMBA), na-mijenjen top managementu, predsjednicima i članovima Uprava s minimalno osam godina iskustva. Individual-no kreiran kurikulum i fleksibilnost u rasporedu preda-vanja utječu na trajanje programa koje iznosi između 12 i 36 mjeseci. Cijena tog programa je 28.000 eura.

Stipendiranje studenata na visokim poslovnim školama Hrvatskim studentima, a i svima onima koji se odlu-če dodatno obrazovati, pomogle bi bolje mogućnosti stipendiranja, tipa udruživanja s vodećim hrvatskim kompanijama koje bi bile spremne pomoći u školova-nju kadra koji će po završetku školovanja zaposliti ili suradnja s bankama oko kreditiranja po posebnim uvje-tima. Škole i učilišta mogli bi odigrati značajnu ulogu i dodatno motivirati ljude za studij baš kod njih. Takvih i sličnih prilika u razvijenijim zemljama ima daleko više nego u Hrvatskoj.No, ipak mogućnosti stipendiranja postoje. Tako COTRUGLI jednom godišnje dodjeljuje stipendije za MBA i Executive MBA programe. Jedna od stipendija je puna, a ostalih pet su u vrijednosti od 50% visine školarine. Visoka poslovna škola PAR je također do-sad odradila nekoliko ciklusa stipendiranja pri čemu su određenom broju studenata dodijeljene pune stipendije za preddiplomski studij. Stipendije su namijenjene stu-dentima slabijeg imovinskog statusa i darovitim učeni-cima, čime daju poticaj mladim ljudima koji žele nasta-viti obrazovanje nakon srednje škole, ali se nalaze pred financijskom preprekom.

Kakosmovećiranijenaveli,teškojezalijepitinaljepnicuscijenomnaškolovanje.No,onočimebisesvakimladičovjektrebaovoditipriizboruškolovanjazasvojebudućezanimanjeje,osimljubavizanekopodručjeiliposao,itokakvesumoguć-nostizaposlenjautomsektoru.

Zatražilismoodpredstavnikaprivatnihvisokihškoladanamkažukakvajezapo-šljivostpozavršetkunjihovihškola.OdDonaHudspethasRIT-asaznajemokako80%njihovihstudenatapronalaziposaourokuodtrimjesecanakondiplome,štojeudanašnjimvremenimavrlovisokpostotak.

ZŠEM-ovCareerCentar,osimštopomažestudentimaidiplomantimaupronala-skuposlairazvojukarijere,redovitoprovodiistraživanjeozaposlenostialumnija,objašnjavajuIvanPemićiJelenaJanković.NeštovišeodpolovicepolaznikaZŠEMMBAprogramazaposlenojevećprilikomupisanapozicijamaodpripravnikadotopmanagera.Praktičnoznanjekojepolaznicistječuiiskustvostranihpredava-čakaoglavnekomponenteMBAprogramaprepoznajuposlodavciuHrvatskojiinozemstvu,aotomenajboljegovoripodatakdapreostalih42%polaznikaMBAprogramaposaopronalaziprijesamogzavršetkastudija,doktek6%polaznikaposaopronalazinakondiplomiranja.UkupnazaposlenostMBApolaznikajepreko80%,pričemuvaljanaglasitidaradeupravoupodručjukojesuspecijaliziralinaMBAstudiju.SvevišenjihovihMBApolaznika,stečenoznanjeivještinekoristezakonkurentnostnavanjskomtržišturadatekarijererazvijajuuKanadi,Japanu,Bel-giji,Italiji,Francuskoj,Rusiji,SAD-u…Nekeodtvrtakaukojimasuzaposleniuino-zemstvusu:JPMorgan,Cisco,Europskakomisija,KyushaUniversity,Velesstroy.ZaodlazakuinozemstvouvelikeimpomažestudentskarazmjenakojuimZŠEMnudibezdodatnihtroškovananekomod120partnerskihsveučilištadiljemsvijeta.

IzaupisnasveMBAprogrameCOTRUGLIBusinessSchoolpotrebnojeradnoiskustvo,pojašnjavaAnaJergović,pasupolazniciu95%slučajevavećzaposleni.Međutim,30%polaznikajošzavrijemetrajanjaprogramamijenjaposaonateme-ljunetworkingasMBAkolegama.PremaistraživanjukojejeVisokaškolaPARpro-velameđusvojimprvostupnicima,zapošljivostsekrećeoko70%,štojeodličanpodataksobziromnatodasujošuvijekmladainstitucija.

Usporedivši tepodatkesnajčešće teškim idugotrajnimtraženjemposlanakonvećinestudija izponudehrvatskihsveučilišta,možemozaključitidatrošakško-lovanjauvisinicijene jednogprosječnogautomobilazapravoinebi trebaobitipresudančimbenikpridonošenjuodlukeoškolovanju.

Školovani = zaposleni?

Najtraženija zanimanja 2014./podatci HZZ-a

Konobar 6.308Prodavač 5.794Radnikuodržavanju 3.475Kuhar 3.167Čistačica 3.057Medicinskasestra 2.751Sobarica 2.490Diplomiraniekonomist 2.336Diplomiranipravnik 1.369Odgojiteljpredškolskedjece 1.363

Obrazovanje za poduzetničko djelovanje na

Ekonomskom fakultetu u Osijeku

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuimadobrereferenceuistraživačkimi edukativnim aktivnostima fokusiranim na poduzetništvo.Od 1989. godine naEkonomskomfakultetuuOsijekudjelujeistraživačkitimkojisebaviistraživanjempoduzetništva.Ovaistraživanjarezultiralasupokretanjemposlijediplomskogstudi-ja(magisterijznanosti)Poduzetništvo2000.godine,pokretanjemCEPOR-a,CentrazapolitikurazvojamalihisrednjihpoduzećaipoduzetništvauZagrebu2001.godi-ne,pokretanjemCentrazapoduzetništvouOsijeku1997.godine,angažiranjemupokretanjupoduzetničkoginkubatoraBIOSuOsijeku,tepokretanjemmikrokredit-neinstitucijeNOAuOsijekusUSAIDdonacijom1996.godine.

Poslijediplomskistudij(magisterijznanosti,odnosnoposlijediplomskispecijalističkistudij) Poduzetništvo (www.ices.hr/poslijediplomski-studij/) po svom je sadržajuipedagogiji privukao izuzetan interes studenata, što je rezultiralo supisanih415studenatau 16generacija,od2000.godine.NakonusklađivanjaprogramasBo-lonjskomdeklaracijom,od2005.godine,naEkonomskomfakultetuuOsijekudje-luje cijela vertikala poduzetničkog obrazovanja: od preddiplomskog, diplomskog(magisterijstruke),poslijediplomskogspecijalističkogstudijaidoktoralnogstudijaPODUZETNIŠTVOIINOVATIVNOST(www.ices.hr/doktorski-studij/).

Objedinjujući sve aktivnosti vezane uz poduzetničko obrazovanje i istraživanjepoduzetništva, 2009. godine pokrenut je Međunarodni centar za poduzetničkestudije–ICES(www.ices.hr),kaosveučilišnicentarzaistraživanjepoduzetništvaiosposobljavanjazapoduzetničkodjelovanje.Međunarodnicentarzapoduzetništvosjedište jenacionalnog istraživačkog timaGlobalEntrepreneurshipMonitor, čimejeHrvatskaod2002.godineuključenaunajvećimeđunarodniprojektistraživanjapoduzetništva.

Važnomeđunarodno priznanje za razvoj poduzetničkog obrazovanja dobiveno jeosnivanjemUNESCOKatedrezapoduzetničkoobrazovanje2008.godine.

Upisi novih generacija poslijediplomskog specijalističkog i poslijediplomskogdoktorskogstudijasuutijeku.

Višeinformacijaostudijumožetedobitinawebstranicistudijawww.ices.hr,[email protected]

Values in heart, knowledge in mind!

Od kad je nastupila recesija, stipendije i financijsku po-moć nudi i RIT Croatia. Prema riječima dekana, tržište je dobro odgovorilo na tu aktivnost. Svake godine RIT odvoji više od 2,5 milijuna kuna u takve svrhe pa danas više od 60% njihovih studenata studira uz pomoć nji-hovih stipendija i financijske pomoći.

ZŠEM ne nudi stipendije, ali nudi zanimljive popuste prilikom plaćanja školarine: • plaćanje na žiro račun ZŠEM-a: 5%• plaćanje studentskim kreditom: 5%• prosjek ocjena na preddiplomskom studiju između 3,5 i 3,99: 5%• prosjek ocjena na preddiplomskom studiju između 4,00 i 4,49: 10%• prosjek ocjena na preddiplomskom studiju između 4,50 i 5: 15%• za prva tri kandidata/kandidatkinje iz svake države izvan HR: 5%• za kandidate s minimalno 8 i više godina formalnog radnog iskustva: 5% (dokazuje se radnom knjižicom).

Odnos između upisanih kadrova 2014. i potreba tržišta rada Dio problema koji imamo s nezaposlenošću danas leži u neravnoteži između upisanih kadrova i potreba tržišta rada. Raspitali smo se stoga u Hrvatskom zavodu za za-pošljavanje koja su zanimanja najtraženija u 2014. godini.

VALUES IN HEART, KNOWLEDGE IN MIND

UPISI U TIJEKUII.

3. generacija međunarodnog međusveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija “PODUZETNIŠTVO I INOVATIVNOST” u akademskoj godini 2014./2015. za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr.sc.).

Početak nastave: listopad 2014.

Dodatne obavijesti pristupnici mogu dobiti na telefon: 031 224 467, putem emaila: [email protected] ili na web adresi: www.ices.hr

I.

17. generacija poslijediplomskog specijalističkog studija “Poduzetništvo” u akademskoj godini 2014./2015. za stjecanje akademskog stupnja sveučilišni/a specijalist/specijalistica poduzetništva (univ.spec.oec.).

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u OsijekuOsijek, Trg Ljudevita Gaja 7


Edukacija Edukacija

Izvrstan djelatnik je poput sportaša, vježba je nužna kako bi bio i ostao u izvrsnoj formi.

“ “Profesori imaju bogatoprofesionalno i akademsko iskustvo, pristupačni su i susretljivi.

studentica međunarodnogposlovanja

Marija

Razvila sam komunikacijskevještine i naučilaupravljati timom.

diplomantica service managementa

Nikolina

Nastavni program izvrsno je organiziran, brzo se uči i stječepuno prakse.

student informacijskihtehnologija

Petar

Nema boljeg načina da saznate više o našem studiju nego da nas posjetite. Saznajte po čemu se RIT Croatia razlikuje od ostalih visokoobrazovnih ustanova. Doživite američki način studiranja u Hrvatskoj. Uvjerite se u kvalitetu programa, jedinstven i individualiziran pristup studentima te proaktivnu i poticajnu radnu atmosferu. Saznajte više o našim studijima, sudjelujte na predavanjima i upoznajte se s našim predavačima i studentima!

Kvalitetnoobrazovanje za uspješnu karijeru

“

“

“

“ [email protected]

www.croatia.rit.edu

Saznajte više na

+385 1 643 9100+385 20 433 000

RITCroatia,donedavnopoznatkaoAmeričkavisokaškolazamanagementitehno-logiju(ACMT), jedini jeameričkikoledžuHrvatskoj.RiječjeopodružniciRoche-sterInstituteofTechnology,jednogoddesetnajvećihprivatnihsveučilištauSAD-u,čiju kvalitetupotvrđujubrojnapriznanjauglednih svjetskihorganizacija imedija.UnutardvajukampusauDubrovnikuiZagrebustudentimanuditrisvjetskiprizna-taameričkavisokoobrazovnaprogramauoblikučetverogodišnjihpreddiplomskihstručnih studija:Menadžment u turizmu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima,MeđunarodnoposlovanjeiInformacijsketehnologije,kaoiMasterofSciencestudijServiceLeadershipandInnovation(Zagreb).RITCroatianudiobrazovanjeusmjere-nonarazvojkarijere.Nastavaseizvodinaengleskomjezikuipremasuvremenimameričkimprogramima.Poslijeuspješnogazavršetkastudijastudentidobivajudvijediplome-hrvatsku,kojudodjeljujeRITCroatia,teameričku,kojudodjeljujematičnoameričkosveučilišteRochesterInstituteofTechnology.

Obrazovanje koje studente uspješno

priprema za željenu karijeru

Uz američku diplomu lakše do posla izvan hrvatske

Višeod1700diplomanatadanasjeuspješnounizanjuposlovnihrezultata.Većinaihradinavisokimmenadžerskimpozicijama,nedavnoprovedenoistraživanjepo-kazujedajeprosječnanetoplaćadiplomanataRITCroatiavišaod9500kuna!NekisuzaposleniuvelikimtvrtkamauHrvatskojpoputAgrokora,T-HT-a,INA-e,Duka-ta,Podravke,Zagrebačkebanke,AdriaticLuxuryHotels,Valamargrupe,hotelskoglancaStarwoodidr.Nekisupakuspjehizgradiliuinozemstvuteradediljemsvijeta-odSAD-a,EuropeiAustralijepasvedoegzotičnihdestinacijapoputKaripskogotočjaiDubaija.

Studirajte u Americi ili Dubaiju!

ObrazovnimodelRITCroatiastudentimapružavrhunskemogućnosti.Uzpreda-vanjaupredavaonicamaopremljenimnajsuvremenijomopremom,potičeseinte-rakcijaipraktičanraditosustavombrojnihprojekatanakampusimatekvalitetnimprogramomstručneprakse.Studenti tako imajuprilikusurađivatiskolegamasdrugihkampusa,aliistudiratiuRochesteruiliDubaiju.

Od 2010. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje izra-đuje i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politi-ku i politiku stipendiranja prema ustanovljenim kreta-njima i planovima na lokalnim tržištima rada. U skladu s Preporukama, kao deficitarna područja na razini viso-kog obrazovanja u RH navode se strojarstvo, elektro-tehnika, računarstvo, farmacija, filologija (anglistika, germanistika), matematika, fizika, logopedija, doktori medicine i sestrinstvo.

Na razini srednjeg obrazovanja se u pravilu traži sma-njenje upisnih kvota za četverogodišnje strukovne pro-grame, a povećanje za trogodišnje programe, posebno one manje popularne, u kojima često niz godina nije moguće formirati ni odjeljenja.

Edukacija kao mjera za smanjenje nezaposlenostiDa bi se doskočilo situaciji koja već duži niz godina traje na tržištu rada, tražitelji posla ne mogu se oslo-niti isključivo na svoja prethodna iskustva i nadati se zaposlenju. Potrebna je i određena doza prilagodljivosti i spremnosti na usvajanje novih znanja. Iako bi odabir drugačijeg zanimanja trebao biti želja, a ne potreba, na-žalost je češće ovo drugo.

Od HZZ-a doznajemo kako puno truda ulažu u obrazo-vanje nezaposlenih osoba. Naime, sve nezaposlene oso-be prijavljene u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prolaze individualno savjetova-nje, gdje savjetnik za zapošljavanje nezaposlene osobe informira o mogućnostima uključivanja u neku od mje-ra Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, odnosno procje-njuje postoji li potreba za uključivanje osobe u proces pripreme za zapošljavanje zbog nedovoljne razine obra-zovanja i zapošljivosti. Obrazovanje nezaposlenih jedna je od mjera aktivne politike zapošljavanja koju Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi s ciljem povećanja za-pošljivosti nezaposlenih osoba, posebice kada je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama niže razine obrazo-vanja i sl., odnosno nezaposlenim osobama koje se zbog nedovoljne ili neadekvatne razine kvalificiranosti ne mogu integrirati na lokalno tržište rada.

Obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada uključuje programe stručnog osposobljavanja, prekva-lifikacije i stručnog usavršavanja. O razini obrazovanja ovisi u koju od navedenih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena, a samo trajanje se razlikuje ovi-sno o vrsti programa. Tako su stručna osposobljavanja i usavršavanja u pravilu kraćeg trajanja, u prosjeku 1-3 mjeseca, dok su programi prekvalifikacija dugotrajniji, u prosjeku 6-7 mjeseci. Svi programi obrazovanja koje or-ganizira i financira Zavod verificirani su obrazovni pro-grami te osobe po završetku istih stječu javnu ispravu.

Ove godine obrazovanje nezaposlenih koje provodi HZZ financira se u okviru projekta financiranog iz EU fondo-

va te je usmjereno isključivo na dugotrajno nezaposlene osobe (najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih), koje su u nezaposlenost ušle uslijed viška radnika (otkaz zbog tehnološkog viška ili poslovno-uvjetovan). Rezul-tati ukazuju kako je 34,7% osoba koje su završile mjere obrazovanja u 2011. godini te 34,9% osoba koje su za-vršile mjere obrazovanja u 2012. godini bilo zaposleno godinu dana nakon izlaska iz obrazovanja, što nije loš rezultat, imajući u vidu da je većina sudionika prethod-no bila dugotrajno nezaposlena.

Na pitanje koji kadrovi najviše koriste prekvalifikaci-ju, iz HZZ-a kažu kako je u je pravilu interes velik za zanimanja za koja je mogućnost zapošljavanja velika i sektor u kojem su primanja dobra - npr. za zavari-vače. S druge strane, velik je interes i za zanimanji-ma koja su se nedavno pojavila na tržištu rada i nude mogućnost samozapošljavanja, kao npr. dadilje ili pak zanimanja u skladu s razvojem novih tehnologija, npr. monteri fotonaponskih sustava. Velik interes zabilje-žen je i za obrazovne programe za pripremu i provođe-nje EU projekata i sl.

Događa se da interes nezaposlenih za dodatnim znanji-ma i kompetencijama nije u skladu sa stvarnim potreba-ma na tržištu rada te Zavod pokušava uskladiti interese osoba za koje utvrdi da im je potrebna ovakva vrsta in-

tervencije s potrebama poslodavca, odnosno programi-ma koji će se provoditi.

Tijekom 2013. godine u obrazovne programe, odnosno na obrazovanje kroz razne aktivnosti Zavoda, upućeno je ukupno 2.305 nezaposlenih osoba, najčešće u obra-zovne programe vezane za djelatnosti ugostiteljstva te proizvodne djelatnosti (npr. konobari, pomoćni konoba-ri, kuhari, pomoćni kuhari, sobarice i sl., te zavarivači, šivači kože, CNC operateri i programeri…). Isti trend nastavlja se i u ovoj godini jer se pri planiranju i pro-vedbi obrazovanja u obzir uzimaju ne samo potrebe tržišta rada za određenim vještinama i znanjima, već i mogućnost što bržeg zapošljavanja osoba po završetku obrazovanja, odnosno po stjecanju novih znanja ili kva-lifikacija.

Razvoj pojedinca - razvoj radnog kolektiva Od edukacije zaposlenika koristi mogu i trebaju imati i zaposlenik i tvrtka. Kao što ima zaposlenika koji bi se rado dodatno educirali, ima i tvrtaka koje će takva nastojanja podržati, bez obzira na krizu. No, kriza ipak utječe na to da se racionalnije procjenjuje što jest, a što nije potrebno za uspješno poslovanje. Kako onda ocije-niti koliko će koristi biti od neke vrste edukacije? Edukacija bi se trebala provoditi u skladu s kompeten-cijama zaposlenika i potrebama tvrtke. Iz tvrtke Gentis,


Edukacija

www.mirakul.hr

Vječnatemavezeobrazovanjaitržištadobivanoviepilogizdanaudan.Dinamikapromjenanatržištuiudruštvuopćenitoprebrzajezatromiveliksustavkaoštojeobrazovni.Idokformalniobrazovnisustavšepa,obrazovanjeuopćemsmisluriječi,pronalazinoveodgovorekrozneformalno ipriznavanje informalnogobrazovanja.Upravojeneformalnoobrazovanjeonoštotrenutnozadovoljavapotrebeposlovnogsektora.

PremaistraživanjukojesuproveliportalMojPosaoiEduCentar2010.godineuHrvat-skoj,neformalnoobrazovanjesepokazalokaoključnozapovećanjeposlovneučinko-vitosti.Čak38%ispitanikajepotvrdilokakoimjedodatnaedukacijaznatnopomoglapriizvršavanjuradnihobveza,54%ispitanihjedodatnuedukacijuocijenilokorisnom,ačak85%poslodavacadodatnuedukacijuvidikaoprednostprizapošljavanju.

Premavećspomenutomistraživanju,najvišerangiranapodručjaedukacijesuizpod-ručjastranihjezika,komunikacijskihiprezentacijskihvještina,informatičkihprogra-ma,managementaiprodaje.Očekivanjautrajanjuprogramarazlikujusesobziromnaperspektivuposlodavca,odnosnoposloprimca.Upravoiztograzloga,javljasepo-trebafleksibilnihmodelaedukacijakojićezadovoljitikriterijeresursa,aliuzetiuobziriakomodacijuznanjaivještinateomogućitibrzuprilagodbutržištuipotrebama.

Dinamikapromjenepotrebaodavnoneovisisamootržištu,većioprofilupoduzeća.Upravoiztograzloga,PoslovnaakademijaRijeka(P.A.R.d.o.o.)razvilajeedukativneprogramepremajednadžbiukojojseuobziruzimajupotrebetržišta,potrebepo-slodavca,profilpoduzećairazinaznanjazaposlenika.FleksibilniedukacijskimodeliPoslovneakademijeRijekaomogućavajubrzupripremutreningaiprogramaprofesi-onalnogusavršavanjanamijenjenihspecifičnimpotrebamapojedinacaiorganizacije.Krozspecijaliziranecentreiakademijeterazličitemodelepružanjausluga,PoslovnaakademijaRijekaodgovoritćenapotrebezausvajanjemspecifičnihprofesionalnihvještinaiunaprjeđivanjeposlovnihprocesasvakogposlovnogsubjektainjegovihza-poslenika.

Pritom,najvažnijejenaedukacijugledatikaonaulaganjeubudućnostimotivacijuzadaljnjiradtepronaćisvojPARzauspjeh!

Sve obrazovne potrebe nalik su jedna na drugu. Svaka obrazovna potreba modernog poduzeća jedinstvena je na svoj način.

specijalizirane za savjetovanje, organizacijski i osobni razvoj i edukaciju zaposlenika, saznajemo nekoliko na-čina kako doći do takvih procjena. Kako nam je ispričala Maja Vodopivec Oslić, Gentis u svojoj ponudi ima tzv. centre procjene i razvoja. Radi se o procjeni kompeten-cija zaposlenika koja se koristi u svrhu razvoja pojedin-ca, u selekcijskom procesu ili prilikom izrade plana za određivanje nasljednika na ključnoj poziciji, a sastoje se od niza različitih vježbi koje simuliraju poslovne si-tuacije i kreirane su na način da omoguće sudionicima demonstraciju definiranih kompetencija.

Naime, trošak zaposlenika većini kompanija predstavlja najveći fiksni izdatak, nastavlja Maja Vodopivec Oslić. Zato je izuzetno važno da prilikom ulaganja u svoje zaposlenike kompanija vodi računa na koji način ulaže novac namijenjen za njihov daljnji razvoj, ali isto tako da prepozna zaposlenike koji će s vremenom preuzeti ključne pozicije. Kroz centar procjene i razvoja kompa-nija i zaposlenik dobivaju detaljan, objektivan i doka-zima potkrijepljen uvid u razinu kompetencija. Na te-melju toga kompanija poduzima daljnje korake ovisno o cilju samog centra - zapošljavanje, razvoj ili nasljeđiva-nje. Uz to, svaki sudionik dobiva povratnu informaciju o rezultatima centra, što mu omogućava poduzimanje aktivnosti za razvoj karijere u željenom smjeru.

Razgovarali smo i s Draganom Kneževićem iz tvrt-ke Alter Ars koja se također bavi, između ostalog, poslovnim savjetovanjem. Prema njegovim rije-čima, edukacija koja je kvalitetno provedena je od samog početka usmjerena ka dugoročnoj pozitivnoj promjeni i poboljšanju pojedinca, a samim time i matične organizacije pa svaka edukacija generalno može pomoći i pojedincu i tvrtki. Praksa je u Al-ter Arsu da se par tjedana nakon edukacije provodi kratki follow-up susret sa sudionicima edukacije (coachinga, treninga, savjetovanja…) u kojem se diskutira primjene, uspjehe s novim vještinama, prepreke koje još stoje na putu te kako ih je netko od kolegica i kolega u kolektivu riješio. Rezultati kvalitetne edukacije vide se najbolje u odnosima s korisnicima i kupcima koji direktno utječu na poslovne rezultate i poslovno ozračje. Neke vrste edukacija možemo svesti pod zajednički nazivnik - trening jer se time misli na kontinuirano usavr-šavanje i vježbanje na putu do izvrsnosti, a izvrstan djelatnik je poput sportaša, vježba je nužna kako bi bio i ostao u izvrsnoj formi. Takav je djelatnik zadovoljan i sretan, a činjenica jest da ljudi radije posluju sa sretnim ljudima.

Postoje još neki razlozi zašto je edukacija dobra i za tvrtku i za zaposlene, nastavlja Knežević. Edukacija po-drazumijeva osim učenja i susrete, razmjenu znanja i razumijevanje među kolegama koje ponekad nedostaje u svakodnevnom poslu, u zaključku kaže Knežević.

Kako odabrati pravu vrstu edukacije?Da bi se posao razvijao, neovisno o kojoj vrsti posla govorimo, zaposlenici, a i tvrtke moraju neprestano usvajati nova znanja, pratiti trendove u branši u kojoj rade. Srećom, ponuda edukacijskih programa, semina-ra, konferencija doista je bogata. No, kako prepoznati što će najviše pomoći pojedinoj tvrtki ili njezinim za-poslenicima?Od Dragana Kneževića dobili smo komparaciju izme-đu nekoliko metoda kojima pomažu svojim klijentima. Radi se o coachingu, treningu i poslovnom savjeto-vanju. Tvrtka koja se bavi poslovnim savjetovanjem, savjetovat će klijenta što odabrati u skladu s njegovim potrebama i željama.Coaching se, prema Hrvatskoj udruzi za coaching, de-finira kao skup specifičnih metoda, usmjerenih na ra-zvoj pojedinaca i timova, nastavlja Knežević. Trening se unaprijed tematski dogovori s naručiteljem, koji ujedno definira i ciljanu skupinu polaznika i željene rezultate treninga. Skupine imaju obično 8-16 sudionika kako bi se postigla veća interakcija te omogućilo simulacijsko iskustveno učenje kroz veći broj praktičnih vježbi. Po-slovno savjetovanje je, s druge strane, vremenski ogra-ničen angažman eksperta u organizaciji na unaprijed ja-sno dogovorenom projektu ili zadatku. Zabluda dijelom dolazi iz samog pojma ‘savjetovanje’ jer se stječe dojam da onaj koji savjetuje bolje ili sve zna te samo govori drugima što im je činiti. Praksa i stvarnost su druga-čiji. Poslovni savjetnik je djelatnik-stručnjak na odre-đeno vrijeme, koji ima jasan cilj i rezultate koje treba ostvariti. Jedna od prednosti ovakvog angažmana za or-ganizaciju jest jedan svježi pogled iz druge perspektive, neopterećen poviješću organizacije, odnosima i drugim potencijalnim i racionalnim preprekama.

Nova znanja potrebna u EU okruženju Kako bismo se, i kao zemlja, ali i kao pojedinci što bezbolnije i brže uklopili u krug onih EU zemalja ko-jima se divimo, važno je u prvom redu promijeniti razmišljanje i početi u svakoj prepreci gledati priliku za uspjeh, umjesto da je jedino što vidimo samo hrpa prepreka. S druge strane, tek usvajamo nova znanja koja će olakšati prve hrvatske EU korake. Sve su tra-ženije edukacije koje obrađuju teme vezane uz pripre-mu projekata, a vidljiva je i veća zainteresiranost za strane jezike, kako doznajemo od Melite Čolak Višnjić iz HalPeta. Raste potreba za ubrzanim, individualnim i ciljnim učenjem stranog jezika. Polaznici imaju sve manje vremena, a sve veće potrebe pa su edukacijske tvrtke pred velikim izazovom jer moraju pronaći na-čin da pruže kvalitetnu uslugu i postignu očekivane rezultate u što kraćem vremenu. HalPet je tom izazo-vu doskočio izradivši sustav za multimedijsko učenje te je razvio jedinstven program poslovnog engleskog jezika eLPC Classic. Kao najtraženiji poslovni strani jezik ističu engleski, ali raste potreba i za njemačkim i ruskim te hrvatskim jezikom za strance.

Tradicionalna, godišnja konferencija u organizaciji Poslovne akademije Rijeka, Visoke poslovne škole PAR, Lehigh Sveučilišta i Iacocca Instituta, PILC 2014.


Kandidati za executive MBA studij na IEDC Po-slovnoj školi Bled ove godine imaju mogućnost da se do 1. prosinca prijave i natječu za školske stipen-dije. One iznose do 40% visine školarine. Nataliya Zangl, jedna od bivših stipendistica iz Rusije, sada diplomantica, ispričala nam je svoje iskustvo.

Zašto ste se prijavili za stipendiju na IEDC Po-slovnoj školi Bled? Uvijek želim iskoristiti prilike koje mi život nudi! Kada sam se upisala na IEDC, odjednom se stvorila mogućnost da se prijavim i natječem za stipendi-ju. Natjecanje za stipendiju je bilo odlično iskustvo. Pobijedila sam!

Sada, kada ste gotovi sa studijem, kakva su Vaša iskustva s programom, kolegama, školom?To je za mene do sada jedno od najboljih iskusta-va. Bili smo poput filozofa, otkrivali smo IEDC život, učili od profesora, kolega, od zidova škole, od prekrasnog Bledskog jezera, učili smo od svakog trenutka provedenog na IEDC-u!

MBA program je vrlo praktičan i ujedno kom-pleksan. Osim poslovnih i stručnih predmeta, kao što su financije, računovodstvo i marketing, pro-gram mami zbog jedinstvenih voditeljskih discipli-na. Točku na i IEDC-u daje Umjetnost!

Na IEDC-u se predaju poslovne discipline sa svih stanovišta promatranja: iznutra (osobnost), izva-na (društvo) i odozgo (okoliš)! Što je vrlo važno – škola uči kako bolje komunicirati s ljudima, kako ih poslušati, kako tražiti kompromis i imati učinkovit dijalog.

Sve to se događa preko projekata (EMBA savjeto-davni projekt je dio EMBA programa; timski rad na poslovnom primjeru postojeće tvrtke koja zahtijeva produbljenu korporativnu i sektorsku analizu i do-nosi rješenje koje je predstavljeno pred upravnim odborom tvrtke), gdje grupa studenata u stvarnom poslovnom okruženju rješava poslovni primjer koji dobro simulira realnu situaciju. Iz toga odmah vidi-mo koje su naše snažne točke, koji su nedostatci i kako ih koristiti ili nadograditi u poslovnom svijetu.

I šećer na kraju, na IEDC-u sam stekla puno prija-telja i to je pravo blago!

Kako Vam je MBA studij pomogao u karijeri i općenito u životu?Mjesec dana nakon diplome dobila sam ponudu za novi posao gdje danas jako uživam. Ali najdragocje-nija akvizicija MBA-a je potpun, drugačiji, vrlo ino-vativni pogled na svijet. Samosvijest, osviještenost, i voditeljstvo – to su vrlo važne karakterne crte koje nikada neću izgubiti.

Kakav biste savjet dali onima koji razmišljaju o MBA studiju?Budi strpljiv i marljivo radi. Sigurno će se isplatiti! Ubrzo ćeš uvidjeti da je budućnost u tvojim ruka-ma i da ju možeš oblikovati onako kako ti želiš.

Stipendijska priča iz IEDC-aMjesec dana nakon diplome dobila sam ponudu za novi posao, gdje danas jako uživam. Ali najdragocjenija akvizicija MBA-a je potpun, drugačiji, vrlo inovativni pogled na svijet. Samosvijest, osviještenost i voditeljstvo – to su vrlo važne karakterne crte koje nikada neću izgubiti.

Osim poslovnih i stručnih predmeta, kao

što su financije, raču-novodstvo i marketing,

program mami zbog jedinstvenih voditelj-

skih disciplina.

Nataliya Zangl, jedna od bivših stipendistica iz Rusije, sada diplomantica

IEDC EXECUTIVE MBA

Osposobite se za ulogu uspješnoga rukovoditelja i pridružite se skupini od više od 1200 MBA-diplomanata IEDC-a iz više od 70 zemalja, koji su danas na važnim rukovoditeljskim položajima širom svijeta.

Nezaboravno iskustvo učenja doživjet ćete:

▪ u kreativnom okruženju Bleda koje motivira i nadahnjuje,

▪ s međunarodno afirmiranim profesorima, ▪ među polaznicima iz brojnih zemalja, ▪ uz mogućnost tri različite dinamike pohađanja modularnog MBA studija.

IEDC-Poslovna škola Bled, Fakultet za podiplomski studij menadžmenta,Prešernova cesta 33, 4260 Bled, Slovenija,T: +386 4 57 92 500, [email protected], www.iedc.si

NIJE SVAKI MBA STUDIJ RELEVANTANIZABERITE ONAJ KOJI JEST

Pripremite se da postanete bolji rukovoditelj

Upoznajte prave ljude i proširite svoju mrežu

Poboljšajte svoju karijeru

Edukacija


C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

oglas 210x280+3mm.ai 1 9/3/14 12:35 PM

Odgovor na izazovna vremena je uvijek - ulaganje u znanje i nove tehnologijeSpremnost djelatnika na učenje i prilagođavanje promjenama danas je puno veća nego prijašnjih go-dina. Polaznici seminara i specijalističkih programa Mirakul Edukacijskog centra u pravilu dolaze iz najvećih tvrtaka i institucija u Hrvatskoj, često s managerskih pozicija, vrlo su stručni i imaju visoka očekivanja od predavača i Mirakula kao organizatora. Očekuju konkretna znanja koja će moći već sutradan primijeniti na svojem radnom mjestu, te donijeti korist i novu vrijednost svojoj tvrtki.

Edukacija

Situacija na tržištu poslovne edukacije u posljednje se vrijeme stabilizirala, na tržištu su opstali najkvalitetniji, i stvoreni su preduvjeti za normalno poslovanje. Konku-rencija je brojna i većina tvrtaka koje posluju u području poslovne edukacije rade vrlo profesionalno i odgovorno. To je jako dobro za sve sudionike i značajno pridonosi razvoju svijesti o važnosti edukacije, jer će samo zado-voljni klijenti nastaviti svoja ulaganja i preporučiti eduka-ciju drugima. Tvrtka Mirakul već niz godina uspješno posluje na zahtjevnom tržištu poslovne edukacije, te je razvila brojne specijalizirane edukacijske programe za managere, a o poslovanju i ponudi Mirakul Edukacijskog centra razgovarali smo s Aleksandrom Zrinušić.

Što Mirakul Edukacijski centar danas nudi tržištu, koje usluge i koje programe?Mirakul već šest godina nudi poslovnu edukaciju iz svih ključnih područja poslovanja, najvećim dijelom u Zagre-bu, te surađujemo s gotovo svim vodećim tvrtkama i in-stitucijama u Hrvatskoj. Osim jednodnevnih i dvodnevnih seminara, razvili smo i višemjesečne specijalističke pro-grame vezane uz Internet marketing, HR management, Prodaju, Community management te pripremu i pro-vedbu projekata za EU fondove. Programe kontinuirano nadopunjujemo novim aktualnim temama i stručnim predavačima, kako bi naši klijenti ojačali i poboljšali svoje kompetencije kroz dodatno ulaganje u obrazovanje. Organiziramo i InHouse seminare i radionice, poseb-no prilagođene potrebama i očekivanjima klijenata. Sve InHouse programe održavamo isključivo s predavačima s kojima surađujemo, koji su se dokazali u predavanjima i imali izvrsne ocjene za održane otvorene seminare.

U svibnju ove godine prvi ste put organizirali konferenciju 'Lideri za lidere', s temom STRATEGIC MANAGEMENT, LEADERSHIP AND LIFE BALANCE. Kakva su iskustva, sada kad su se slegli svi dojmovi?Da, ove smo godine s partnerom, tvrtkom Motivacijski govor-nik, uspješno održali regionalnu konferenciju 'Lideri za lide-re', za koju se nadamo da će postati središnje mjesto godišnjeg okupljanja vodećih poslovnih ljudi iz regije, motivacijska kon-ferencija putem koje će dalje širiti pozitivne i konstruktivne poslovne ideje i aktivnosti. Vrlo smo zadovoljni postignutim, detaljno smo analizirali evaluacije sudionika programa, uvažili sve pohvale, ali i primjedbe, te smo već uvelike u priprema-

ma za drugu po redu konferenciju 'Lideri za lidere', u svibnju iduće godine. Konferencija će imati novu aktualnu temu, te ponovno izvrsne paneliste, i vjerujemo da će biti još uspješnija od ovogodišnje konferencije.

Koji je profil polaznika Mirakul Edukacijskog centra i koja su njihova očekivanja od programa?Spremnost djelatnika na učenje i prilagođavanje promje-nama danas je puno veća nego prijašnjih godina. Dodatne edukacije nisu samo potreba, nego i nužnost, kako biste pratili aktualnosti u svojoj struci. Polaznici seminara i specijalističkih programa Mirakul Edukacijskog centra u pravilu dolaze iz najvećih tvrtaka i institucija u Hrvatskoj, često s managerskih pozicija, vrlo su stručni i imaju viso-ka očekivanja od predavača i Mirakula kao organizatora. Očekuju konkretna znanja koja će moći već sutradan pri-mijeniti na svojem radnom mjestu, te donijeti korist i novu vrijednost svojoj tvrtki. Primjenjivost stečenih znanja u evaluacijskom upitniku polaznici redom ocjenjuju visokim ocjenama, što nam svakako potvrđuje njihovo zadovoljst-vo. Radno ozračje na predavanjima, ponajprije zbog profi-la polaznika, vrlo je interaktivno i dinamično, posebice na praktičnim radionicama, a naši predavači inzistiraju na po-stavljanju pitanja i aktivnoj komunikaciji. Također, uvijek pratimo interes i upite polaznika te kontinuirano uvodi-mo seminare koji donose nešto novo, bilo da se radi o no-vim mogućnostima poslovanja ili o različitim zakonskim promjenama.

Uvijek pratimo interes i upite polaznika te konti-nuirano uvodimo semi-nare koji donose nešto novo, bilo da se radi o novim mogućnostima

poslovanja ili o različitim zakonskim

promjenama.

Aleksandra Zrinušićvoditeljica projekata u Mirakulu


Promoviranje cjeloživotnog učenja kroz razvoj informatičkih kompetencijaInformatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost (IT skills for Creative and Successful Future - ICT4SCF) uspješan je projekt OŠ Eugena Kumičića iz Slatine s partnerima (OŠ Dobriše Cesarića, OŠ Ivana Granđe, OŠ Otona Ivekovića te Grafičke škole u Zagrebu, sve s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije), sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda, komponenta Razvoj ljudskih potencijala, u svrhu daljnjeg razvoja i provedbe Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Opći cilj projekta Informatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost jest omogućiti bolju inkluziju informatičkih kompetencija i digitalne pismenosti te promovirati cjeloživotno učenje, koristeći novorazvije-ni e-portal za učenje (www.e-skola.com.hr) te priručnik baziran na kurikulumu koji je rezultat ishoda učenja. Projekt se provodio u četiri seta aktivnosti, od kojih sva-ki predstavlja pomoć definiranju i implementaciji Hrvat-skog kvalifikacijskog okvira.

Prvi set aktivnosti podrazumijevao je analizu tržišta rada kako bi se utvrdilo koje su informatičke kompe-tencije potrebne poslodavcima, ali su anketirani i na-stavnici informatike, kao i učenici, u svrhu pronalaženja sadržaja koji su njima interesantni i potrebni za razvoj svojih digitalnih kompetencija. Temeljem tih rezulta-ta, izrađivao se plan i program nastave informatike kao izvannastavne aktivnosti u navedenim školama pod na-zivom „Od bita do robota“. Istom je cilju služio i posjet Finskoj, zemlji najboljega obrazovnog sustava te posjet Hannoveru u vrijeme održavanja CeBIT izložbe, koja pruža uvid u najrecentnije inovacije na području infor-macijsko-komunikacijskih tehnologija.

Drugi je set aktivnosti bio usko vezan uz stjecanje no-vih informatičkih vještina - najveći udio ukupne vri-jednosti projekta odnosio se na nabavu informatičke opreme za svih pet škola uključenih u projekt. Pritom se nije radilo samo o računalima, već i o najnovijim softverskim rješenjima, a u izradi je kurikuluma su-djelovao i vanjski stručnjak na području ishoda učenja. Na taj su način nastala četiri nova kurikuluma teme-ljena na preciziranim ishodima učenja u svrhu razvi-janja novih informatičkih vještina koje su u skladu sa zanimanjem učenika i potrebama na tržištu rada. Izvannastavna aktivnost pod zajedničkim nazivom „Od bita do robota“ obuhvaćala je informatičke sadr-žaje koji se ne nalaze u programima nastavnoga pred-meta informatike pa su tako ti učenici usvajali sljedeća znanja: LOGO -programski jezik, Inkscape - program za crtanje, Wordpress - sustav za upravljanje sadržaji-ma, te iz Robotike.

Da bi navedeni rezultati bili dostupni široj javnosti,

razvijao se treći set aktivnosti. Te su aktivnosti bile vezane uz izradu informatičkih priručnika za učitelje izvannastavnih informatičkih aktivnosti koji će biti u skladu s novim kurikulumima. Priručnik sadrži šest poglavlja, nosivi su mu dijelovi bazirani na nastalim kurikulumima (4 poglavlja), a važno je i napomenu-ti da su cjelokupnu pripremu za tisak obavili učenici Grafičke škole u Zagrebu (projektni partner). Taj će priručnik biti promoviran na Županijskim aktivima učitelja informatike i predstavljat će jaku pomoć nave-denim učiteljima da ponude svojim učenicima sadržaje koji su njima zanimljivi, ali i potrebni na tržištu rada.

Četvrti set aktivnosti je vezan za izradu e-portala za učenje na daljinu kojim će se ostvariti svrha cjeloži-votnog učenja. U partnerskim su školama organizirane radionice za učitelje s temama s područja engleskog jezika i njegove stručne računalne terminologije te s temom izrade digitalnih nastavnih materijala. U tim su radionicama sudjelovali nastavnici različitih pred-meta te tako e-portal za učenje na daljinu (koji možete pronaći na adresi www.e-skola.com.hr) ne predstavlja samo pomoć nastavnicima informatike, već nastavni-cima svih predmeta. Njegov je sadržaj u cijelosti raspo-loživ za preuzimanje, uključujući i navedeni priručnik za nastavnike informatike. Jednako tako, svatko tko pristupi portalu može ga obogatiti i svojim digitalnim materijalima koji bi nastavu trebali učiniti zanimljivi-jom, ali bi ujedno i bili područje nastave informatike.

Sve navedene aktivnosti imaju za cilj podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja i razvijanja kompetencija s područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U tu su svrhu održani dani otvorenih vrata u partner-skim školama, podijeljeni su letci, brošure i mnogobroj-ni promotivni materijali koji upoznaju javnost s radom ICT4SCF projektnog tima, a održana je i Ljetna škola in-formatike u Kraljevici (14. - 19. lipnja 2014.), u kojoj su učenici prezentirali novostečene vještine te razmjenjiva-li znanja i iskustva. Projektni ciklus zatvoren je završ-nom konferencijom u OŠ Ivana Granđe u Soblincu 12. rujna 2014., ali će se njegovi dugoročni ciljevi nastaviti ispunjavati korištenjem rezultata ovog, koliko složenog, toliko i korisnog projekta.

Troškovnik projekta iznosi 204.224,23 eura,

a vrijeme provedbe upravo je završilo

(19. kolovoza 2013. - 18. rujna 2014.).

Edukacija

Piše: Marijana Toplak, prof., Osnovna škola Eugena Kumičića, Slatina

Ulaganje u budućnost. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Ne trošite dragocjenovrijeme, jer sad je pravi trenutak danaučite nešto novo!

edukacija.hr

TRAŽIŠ POSAO?

PRONAĐI


Jesen hrvatskom autotržištu donosi nove atraktivne modele U prvih šest mjeseci ove godine, svjetsko automobilsko tržište zabilježilo je povećanje od 4 %. Rast su uglavnom potaknule dvije glavne regije: Europa i Kina. U prvih osam mjeseci ove godine u Hr-vatskoj je daleko najprodavanija marka Volkswagen, koji je imao čak 4263 nove registracije s tržišnim udjelom od 16,55 posto.

Kada se uspoređuju podatci za prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, u Hrvatskoj je zabilježen plus od 27,9 posto. Od siječnja do kolovoza ove godine prodano je 25.766 novih auta, dok je lani u istom vremenu zabilježeno 20.147 novih registracija, tako da je tržište još uvijek u plusu za 5619 novih vozila. Prema podatcima Promocije Plus, u prvih osam mjeseci ove godine najprodavanija marka je Volkswagen, koji je imao čak 4263 nove registracije s tržišnim udjelom od 16,55 posto, dok je Opel drugi sa zaostatkom od preko tisuću vozila (3206 vozila ili 12,44 posto tržišnog udje-la). Među prvih pet još su Škoda s 2779 prodanih novih vozila, Peugeot - 1746 i Citroen s 1562 nove registracije. U premium segmentu u prvih osam mjeseci najprodava-niji je Audi, koji je imao 832 nove registracije, što mu je donijelo 11. mjesto u ukupnom poretku, dok su samo u kolovozu prodana 52. U kolovozu su BMW i Mercedes prodali isti broj vozila - po 41. Međutim, u ukupnom po-retku BMW je na 14. mjestu sa 641 novom registracijom u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine, dok je

Mercedes 18. s 474 prodana nova auta u istom razdoblju.

Novi modeli na hrvatskom tržištu Ines Schweighofer, Marketing & PR Manager, Volvo Cars Importers Europe, najavljuje kako će novi Volvo XC90 biti službeno predstavljen na Paris Motorshow-u početkom listopada, a novi će model biti dostupan hr-vatskom tržištu na proljeće iduće godine.-Peugeot krajem listopada lansira na hrvatsko tržište novi 508. Riječ je o redizajnu Peugeot poslovne limu-zine, koja dobiva novu prednju masku, te novu opre-mu poput dodirnog ekrana, kamere za vožnju unatrag i senzora za praćenje mrtvog kuta. Također, uvode se ekonomični i učinkoviti motori koji zadovoljavaju nor-mu Euro 6. Tako je, primjerice, dvolitreni BlueHDi 150 sa šesterobrzinskim ručnim mjenjačem te emisijom CO2 od samo 105 g/km, najbolja ponuda u segmentu za tu razinu snage motora. Javnosti će novi 508 prvi puta biti predstavljen na ovogodišnjem pariškom Mondialu - kaže Tomislav Miletić, direktor marke Peugeot.Na hrvatsko tržište dolaze i novi Citroën C1 i C4 Cactus u rujnu ove godine, te DS 3 i DS 3 Cabrio u listopadu, izdvaja Jasmina Pecotić, voditeljica komunikacija Ci-troën Hrvatska.Kako najavljuje Tomislav Rogić, Marketing & PR Ma-nager marke Audi, Porsche Croatia d.o.o., do kraja 2014. godine na hrvatskom tržištu se očekuju novi Audi TT/TTS Coupe, treća generacija kompaktnog sportskog au-tomobila, redizajnirani Audi A7/S7/RS7 Sportback te redizajnirana A6 obitelj - A6/A6 Avant/S6/S6 Avant i RS6 Avant.Što donosi liberalizirano određivanje cijena goriva

Od siječnja do kolovoza ove godine prodano je 25.766 novih auta, dok

je lani u istom vremenu zabilježeno 20.147 novih

registracija.

Tehnološke inovacije u automobilskoj industriji važan su dio rasta i razvoja.

Automobili Automobili


Hrvatska je 19. veljače dobila potpuno liberalizirano određivanje cijena goriva, te od tog dana država više ne određuje maksimalnu dopuštenu cijenu goriva. Kako poručuju iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hr-vatske, tržište je potpuno otvoreno i sve što se dogodi potrošači moraju ‘progutati’. Može se dogoditi da za go-dinu dana cijene porastu za 100 posto. Ono što boli jest činjenica da je kod nas udjel poreza, naknada i trošarina u konačnoj cijeni goriva, kao da smo razvijena i bogata zemlja. Taj udjel u ukupnoj cijeni goriva premašuje cije-nu naftnog derivata. Područje poreza je jedino područje gdje nas se može zaštititi i pomoći potrošačima. U tom području Vlada može nadzirati cijene i utjecati na njih, no to ipak ne treba očekivati.

Tehnološke inovacije u automobilskoj industrijiTehnološke inovacije u automobilskoj industriji važan su dio rasta i razvoja. Na pitanje u kojoj mjeri Peugeot prati najnoviju tehnologiju te ju implementira u svoje proizvode odgovorio nam je Tomislav Miletić, direktor marke Peugeot.-Što se tiče inovacija koje se odnose na tehnologije smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš, Peugeot nudi nove benzinske PureTech motore, koji zbog kompakt-nih dimenzija, smanjene mase i inovativnih materijala imaju smanjenu potrošnju i emisiju CO2 do 20 %. Peu-geot nudi i novu tehnologiju BlueHDi, kojom se uvelike

smanjuje emisija dušikovih oksida, uz gotovo potpuno uklanjanje krutih čestica, te smanjenu potrošnju i emi-siju štetnih plinova. Marka Peugeot začetnik je i inova-tivne tehnologije HYbrid Air, koja će kombinirati ben-zinsko gorivo s komprimiranim zrakom, uz potrošnju od samo 2,0 l/100 km! U ponudi su i dva hibridna modela s inovativnom HYbrid4 tehnologijom, koja podrazumijeva pogon na sva četiri kotača, maksimal-nu snagu od 200 KS, ZEV način rada (Zero Emission Vehicle) i nisku potrošnju i emisiju štetnih plinova. Od nove opreme u Peugeot modele ugrađuju se park-assist sustav poluautomatskog okomitog i bočnog parkiranja, kamera za vožnju unatrag, paket sustava za pomoć u vožnji (aktivni regulator brzine, upozorenje na opasnost od sudara, automatsko kočenje u hitnom slučaju), hill-assist sustav za pomoć pri kretanju na nagibu… - na-vodi Miletić.Citroën u svoje automobile DS 3 i DS 3 Cabrio ugrađuje novu opremu koja će olakšati vožnju gradom, primjeri-ce tehnologija za naglo kočenje u gradu. Nazvan Active City Brake, ovaj sustav automatskog kočenja sprječava lakše sudare pri manjim brzinama. -Tehnološka dostignuća modela Citroën C4 Cactus ja-sno su okrenuta novim potrebama vozača automobila. U ponudi je 100% digitalno i intuitivno upravljačko sučelje osjetljivo na dodir, a 7“ tablet osjetljiv na dodir isporučuje se serijski. 100% korisne pomoći u vožnji

JapanskiproizvođačmotornihvozilaHondaodabraojeHrvatskuigradRijekuzasnimanjereklamnogspotazanajnovijuredizajniranuverzijuautomobilaHondeCivicinjezinogTypeRizdanja,prenosinasvojimstranicamaMinistarstvopo-morstva,prometaiinfrastrukture.ProjektjeorganiziralaHondaEuropeizLondo-na,agradRijekaizabranjeuoštrojmeđunarodnojkonkurenciji.Naprojektujesudjelovalooko200ljudiizUjedinjenogKraljevstva,NizozemskeiSlovenije,akakobisepromettijekomtrajanjaprojektanormalnoodvijao,sni-manjesevećimdijelomodržavaloukasnimvečernjimiliranimjutarnjimsatima.

Honda odabrala Hrvatsku

1 ŠkodaOctavia 97 87 321 415 444 179 119 45 2,86% 1707 6,63%

2 VolkswagenGolf 106 125 182 332 210 223 239 92 5,85% 1509 5,86%

3 OpelCorsa 55 51 57 263 425 263 88 40 2,54% 1242 4,82%

4 OpelAstra 55 34 210 298 258 271 68 25 1,59% 1219 4,73%

5 VolkswagenPolo 68 107 137 271 161 185 147 76 4,83% 1152 4,47%

6 HyundaiI30 54 40 43 117 193 233 39 26 1,65% 745 2,89%

7 VolkswagenUp 28 18 25 143 85 190 166 29 1,84% 684 2,65%

8 ŠkodaRapid 42 49 68 186 158 76 52 47 2,99% 678 2,63%

9 FordFiesta 25 13 14 59 248 172 71 13 0,83% 615 2,39%

10 RenaultClio 42 40 84 147 64 79 85 61 3,88% 602 2,34%

11 VolkswagenPassat 40 57 82 68 117 93 69 29 1,84% 555 2,15%

12 Peugeot208 29 57 46 97 96 91 51 31 1,97% 498 1,93%

13 CitroenC4 28 67 75 115 52 52 62 28 1,78% 479 1,86%

14 Peugeot308 49 46 39 92 86 78 40 30 1,91% 460 1,79%

15 KiaCeed 59 52 58 60 47 58 52 39 2,48% 425 1,65%

16 ToyotaYaris 52 55 32 31 91 66 53 31 1,97% 411 1,60%

17 OpelInsignia 28 35 54 55 40 90 42 33 2,10% 377 1,46%

18 FordFocus 29 19 16 60 133 56 32 31 1,97% 376 1,46%

19 CitroenC3 27 61 56 52 61 34 34 18 1,14% 343 1,33%

20 AudiA3 18 27 26 58 38 113 37 20 1,27% 337 1,31%

21 Ostali 1149 1145 1439 1746 1863 1667 1514 829 52,70% 11352 44,06%

UKUPNO 2080 2185 3064 4665 4870 4269 3060 1573 100% 25766 100%

VIII UKUPNO MODEL I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. 2014. 2014. 2014. % kom %

Broj registriranih novih automobila u prvih 8 mjeseci 2014. godine, izvor: Promocija Plus

Peugeot 508


Promjenom do uspjehaKako kontroling koriste uspješni i zašto je uloga kontrolinga sve veća? Zašto se kompanije koje primjenjuju kontrolerska znanja lakše nose s ekonomskim izazovima današnjice?

Odgovore potražite na 2. međunarodnoj konferenciji o kontrolingu, koja se održava pod pokroviteljstvom Međunarodne udruge kontrolera ICV. Predavači iz Njemačke, SAD, Švicarske, Poljske, Španjolske, Makedonije i Hrvatske iznose svoja iskustva i preporuke.Upravljanje radnim kapitalom ||| Izazovi modernog kontrolinga ||| Trendovi u upravljačkom računovodstvu ||| Globalna standardizacija menadžerskog izvještavanja ||| Praktična rješenja

KONTAKT e-mail: [email protected], tel.:01/6333-513; [email protected]

Zagreb, Hotel

Sheraton, 5.11.2014.

2.međunarodna konferencija o kontrolingu

Izlaganja su na engleskom i hrvatskom jeziku uz simultano prevođenje

ORGANIZATORI: PARTNERI:POKROVITELJ:

210x280 oglas KONTROLING 2014 ODABRANA.indd 1 9/9/14 10:33 AM

Automobili

u Citroen C4 Cactusu omogućuju bezbrižnu vožnju sa sustavom Park Assist koji pomaže vozaču u traženju slobodnog parkiranog mjesta, sustava pomoći pri kre-tanju na uzbrdici koji dvije sekunde zadržava vozilo te statičkog osvjetljenja križanja koje ima dodatni svjetlosni snop za zavoje te usto povećava preglednost i sigurnost u zavojima i na križanjima - izdvaja Jasmina Pecotić.-Naše inovacije nisu samo usredotočene na sigurnost. Mi smo skandinavski brand stoga ćemo učiniti stva-ri drugačije i tražiti načine kako pojednostavniti život naših kupaca. Zato smo u potpunosti ponovno ispitali način na koji vozači koriste svoje automobile. Uz veli-ki zaslon osjetljiv na dodir, head-up display, upravljanje glasom i kontrolom palcima na upravljaču zamijeni-li smo niz gumba i pokušali smanjiti kompleksnost. U kombinaciji s novim softverom naš Human Machine Interface pomaže vozačima da zadrže svoje oči na cesti što je više moguće, ali još uvijek biti povezani. Naša po-vezanost rješenje omogućuje širok spektar usluga i inte-griranih aplikacija u automobilu - od streaming glazbe s uslugama poput TuneIn i Radio, za pretraživanje Inter-neta i još mnogo toga. Volvo vidi budućnost u kojoj je automobil dio širokog ‘Interneta stvari’ i podupire stil života svog vozača povećavajući mogućnost da učini život lakšim i ugodnijim za vozača i putnike - kaže Ines Schweighofer.Koliko su tehnološke inovacije bitne za Audi najbolje potvrđuje slogan „Napredak kroz tehniku“, kojim se potvrđuje smjer rasta i razvoja marke s četiri prstena. -Postoji zaista cijela paleta tehnoloških inovativnih rješenja u kojima je Audi predvodnik u automobilskoj industriji, ali ovdje bismo izdvojili dva možda najpre-poznatljivija dostignuća marke: quattro pogon i TDI motor. Dinamičnost i sportski duh, najviša tehnička preciznost i sigurnost ono je što predstavlja Audijeva

KANDIDATI ZA TITULU CAR OF THE YEAR 2015.

Peugeot 308 odnio je prestižnu titulu Car of the year za 2014. godi-

nu, a već su poznata imena kandidata za

iduću godinu.

quattro tehnologija. S proizvodne trake u Ingolstadtu ove je godine sišao šest milijunti Audi s quattro po-gonom, što najbolje demonstrira globalni uspjeh Audi quattro tehnologije. Prije više od 30 godina prepozna-ta je kao revolucionarno postignuće, a danas je sino-nim za tehnološki napredak te s otprilike 170 quattro izvedbi, marka s četiri prstena ima najveću ponudu vozila s pogonom na sve kotače među proizvođačima premium modela. Prošlo je 25 godina od kada je kom-panija predstavila TDI motor, koji je od tada postao najuspješnija učinkovita tehnologija na cesti i trkaćoj stazi. Više snage, ali uz nižu potrošnju i emisije, osnovna je ideja iza TDI tehnologije, koja predstavlja veliki usp-jeh kod kupaca, te koju kontinuirano poboljšavamo. Dvadeset pet godina TDI tehnologije znači četvrtinu stoljeća impresivnog tehnološkog razvoja te s ponosom gledamo na proteklo razdoblje, jer je TDI tehnologija značajno doprinijela rastu naše kompanije u premium segmentu - zaključuje Rogić.

Kandidati za titulu Europski automobil 2015.Konačno su poznata imena kandidata za europ-sku titulu automobila godine. Peugeot 308 odnio je ovu prestižnu titulu za 2014. godinu, a tko mu je nasljednik saznat ćemo na proljeće, 2. ožujka na ženevskom Auto salonu. Žiri sastavljen od 58 članova iz 22 europske zemlje izabralo je 33 kandidata koji se natječu, a 15. prosinca u igri bi trebalo ostati samo sedam finalista između kojih će konačno biti izabran novi Car of the Year. Kandidati su automobili koji se već nalaze u prodaji ili će na tržišta stići do kraja ove godine te biti dostupna u najmanje pet europskih zemalja. Uvjet je i da se na tim tržištima u narednoj godini može realno očekivati prodaja od najmanje 5.000 primjeraka.

1. Audi TT Coupe2. BMW serija 2 Active Tourer3. BMW serija 2 Coupe4. BMW i85. BMW X46. Citroën C17. Citroën C4 Cactus8. Fiat 500X9. Ford EcoSport10. Ford Mondeo11. Hyundai i2012. Infiniti Q5013. Jeep Renegade14. Kia Soul15. Lexus NX16. Lexus RC17. Mercedes-Benz C klasa

18. Mercedes-Benz GLA19. Mercedes-Benz S klasa Coupe20. Nissan Pulsar21. Nissan Qashqai22. Nissan X-Trail23. Opel Corsa24. Peugeot 10825. Porsche Macan26. Renault Twingo27. Škoda Fabia28. Smart ForFour29. Smart ForTwo30. Subaru WRX STI31. Suzuki Celerio32. Toyota Aygo33. Volkswagen PassatAudi A6


Vina

Hrvatski image vinarske zemlje u uvjetima najzahtjevnijeg vinskog tržištaŠto su to uopće vina, koja od njih su bolja od onih drugih, zašto ih treba probati, koliko koštaju, koja

su najpoznatija, tko ih uopće pije, a tko proizvodi... Sve su to pitanja koja si postavljaju ljubitelji vina u

svijetu, nailazeći posljednjih godina na sve više različitih butelja na tržištu. I dok je svjetska proizvod-

nja vina u svijetu prošle godine zabilježila značajno povećanje (za gotovo 9 posto) u odnosu na 2012.

godinu, površina pod vinogradima ostala je stabilna, a potrošnja koja je procijenjena na oko 240

milijuna hektolitara, stagnira.


Vina

Borba za tržištem, povećanje kvalitete i smanjenje cijena vina, samo su neki od izazova s kojima su se hrvatski vinari dodatno suočili nakon ulaska u EU. Naime, EU je vodeći svjetski proizvođač, potrošač, izvoznik i uvoznik vina, koji s proizvodnjom i proda-jom vina ostvaruje znatan dio prihoda. Samo poznati trio Italija, Francuska i Španjolska daje malo manje od 50 posto ukupne svjetske proizvodnje vina.Istovremeno, hrvatski image vinarske i vinogradars-ke zemlje značajno blijedi, budući da su samo 30 po-sto naših proizvođača ujedno i izvoznici vina. Dobri poznavatelji tržišnih prilika tvrde kako su nam vina skupa i nedovoljno izbrandirana, dok s tržišta EU i Južne Amerike dolaze kvalitetna, a jeftinija vina. I dok neki predlažu mjere koje će domaće vina-re usmjeriti ka većem izvozu i boljem plasmanu na inotržištima, dobar dio stručnjaka tržišnu nišu vidi na posve drugom mjestu.-Cilj su nam tako i kušaonice te veća potrošnja hr-

vatskih vina i kroz turizam - istaknula je Zvjezdana Blažić, savjetnica ministra poljoprivrede prilikom ne-davnog predstavljanja Nacionalnog programa potpora za sektor vina za razdoblje od 2014. do 2018. Također je dodala kako se u EU više od 30% potrošnje odvija na vratima vinarija, što je u nas nedovoljno iskorišteno. Prema nekim procjenama, domaća potrošnja vina iznosi oko 28 litara po stanovniku, dok je u ostalim mediteranskih zemljama minimalna potrošnja od 35 litara naviše.

Najznačajniji inovatori u svijetu vinaGordon Burns, Adi Badenhrost, Heidi Peterson Barrett, Abe Schoener, Charles Bieler, Laura Catena imena su koja prosječnom čitatelju vrlo vjerojatno malo znače.Ipak, dobrim poznavateljima vinske scene ova imena su itekako poznata. Riječ je o ljudima koji su uveli određenu inovaciju u vino. Bilo da su putovali SAD-om u ružičastom Cadillacu šireći rose evanđelje i

sipajući Chardonnay iz ekološkog tetrapaka, dižući svijest o služenju vina na slavinu, kreirajući ekspan-zivnu vinsku bazu podataka - koja sada ima više od 300.000 korisnika i 4,7 milijuna degustacijskih bilješki.U svakom slučaju, prema pisanju raznih medija, riječ je o najvećim inovatorima u svijetu vina danas koji se nalaze u svim sferama vinskog svijeta, od vinogra-darstva do restorana.

Rast popularnosti laganih i aromatičnih vinaIz sezone u sezonu sve popularnija kategorija su aroma-tizirana vina koja uzimaju sve veći udio na domaćem tržištu. Pa, iako je riječ o limitiranim serijama koje, pre-ma procjeni stručnjaka, nikad neće biti značajne poput klasičnih bijelih ili crnih vina, trend je jasan. Svojom se prirodom u aktualne trendove osobito ukla-paju ružičasta vina, budući da se globalna vinska sce-na okrenula k laganijim vinima s manje alkohola i više osvježavajućeg karaktera. Kako svjedoče, brojni vinari izbacuju ih uoči proljeća i s lakoćom rasprodaju već do kraja ljeta. Ističu kako su zajednički nazivnik svim ružičastim vinima obilne voćne arome i primarna svježina. Kad je hrana u pitanju, prilično su zahvalna. Funkcioniraju kao aperitivno vino, vino uz predjela i la-ganija glavna jela.Podatci kažu kako je prije samo pet do šest godina količina rosea bila ispod 1 posto ukupnog tržišta, dok danas standardni udio na razvijenim vinskim tržištima zapada varira od 5 do 10 posto.Ove godine američki distributer alkoholnih pića „Frien-ds Fun Wine“ počeo je prodaju crnog i bijelog vina s aromom - kave. Riječ je o francuskom vinu - crni caber-ne s aromom espressa s čokoladom, kao i bijelom char-donnay” s aromom capuccina s vanilijom.

Ekskluzivna hrvatska vinaPosljednjih godina na domaćoj vinskoj sceni do razine prepoznatljivosti uspjelo se isprofilirati niz hrvatskih vinarija. Ipak, jedna od njih, barem kada je o eksklu-zivnosti riječ, zaslužuje možda i posebno mjesto. Nai-me, boca Dingača Ernest Tolj najskuplje je plaćena boca hrvatskog vina. Boca od 0,75 litara prodana je prošle godine za 500 eura, a double magnum - boca od tri li-tre Dingača Ernest Tolj prodana je za skoro -6000 eura!Riječ je o ograničenoj posebnoj seriji Dingača, a lani je na Pentawards u Barceloni, vodećem svjetskom natje-canju u dizajnu pakiranja, upravo za ovu seriju vina vinariji Saint Hills dodijeljena nagrada za dizajn i to u kategoriji luksuznih proizvoda. Autor dizajna serije vina Dingač Ernest Tolj ugledni je londonski Lewis Moberly, jedna od vodećih svjetskih dizajnerskih kuća. -Odaberemo za to vino najbolje od najboljeg grožđa iz našeg vinograda na Dingaču i od toga radimo seriju od nekoliko stotina boca, jednu ili dvije bačve - istaknuo je Ernest Tolj, vlasnik vinarije.Uz Dingač Ernest Tolj ubuduće će na aukcije ići i tako posebno odabrani plavac iz vinograda na Komarni, pod

imenom Sin. Prihod od prodaje tih vina ide isključivo u dobrotvorne svrhe za djecu. Lani krajem godine ima-li su u Münchenu prvu humanitarnu večer gdje su prodali 90 boca Dingača Ernest Tolj, svaku po 500 eura, a to su sve donirali Domu u Nazorovoj u Zagrebu.

Zadrugarstvo u vinskoj industriji - ključan faktor u proizvodnji-Okupljanje vinara u zadruge danas je od velike važnosti, ne samo zbog zajedničkog nastupa na tržištu, već i zbog pravila i propisa koja su u EU. Organizacija proizvođača u vinarskoj industriji, njihovo zajedništvo i zadrugarstvo je ključan faktor u proizvodnji. Nužno je da se proizvođači vina udružuju kako bi smanjili ulazne troškove u proizvodnji - jedna je od konstataci-ja gospodina Arnaud Petita iz Francuske, predstavnika EU te direktora sektora za vino i druge poljoprivredne proizvode, na nedavno održanom Okruglom stolu u sk-lopu međunarodne manifestacije vinogradara i vinara.I dok u nekim zemljama postoje zadruge koje se bave isključivo plasmanom proizvoda ili npr. u Britaniji za-druge koje se bave samo lobiranjem i distribucijom proizvoda, u Hrvatskoj je cijela priča tek u povojima.Nužnost okupljanja proizvođača, okrupnjavanja ponude i smanjenja ulaznih troškova posebno dobiva ne težini uzme li se u obzir činjenica kako se glavna potencijalna tržišta nalaze čak i izvan EU. Naime, statistika kaže da je Europska unija u stagnaciji glede trošenja vina čini se da se tržišta za vino nalaze izvan EU. Najbolja tržišta su zemlje u razvoju koje troše sve više vina.Jedno od najperspektivnijih tržišta je Kina. To je tržište gdje se mogu plasirati velike količine vina. Proizvodnja ovog proizvoda u pojedinim članicama EU još je uvijek mala i stoga se dosta uvozi iz zemalja izvan EU.

Uspješna suradnja trgovačkih lanaca s hrvatskim vi-narimaPosljednjih godina svjedoci smo kako postepeno oživljava i jedan novi oblik uspješne suradnje s hr-vatskim vinarima. Trgovački lanci pojavljuju se kao strateški partneri nekih naših vinara, pa tako oni do-bivaju priliku svoja vina prodavati u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj, Slovačkoj, Nizozemskoj, zemljama Skandinavije te Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji, Japanu i Kini. Ukratko, svim zemljama u kojima jedan takav trgovački lanac posluje.Dobar nedavan primjer je Metro Cash&Carry, na čijim se policama uz redovan asortiman jedne istarske vina-rije od nedavno na tržištu predstavila linija vina nasta-lih u suradnji s vrhunskom dalmatinskom vinarijom Na taj način inače dugogodišnji partneri dodatno razvijaju i produbljuju zajedničku suradnju te kreiraju posebne serije vina „limited edition i a la carte“ kojima ova vrhunska vina postaju dostupnija širem tržištu. -Vjerujem da će ova suradnja donijeti dobre rezultate, ali iznad svega, raduje me činjenica da se ovako još više

Poznati trio Italija, Francuska i Španjolska daje malo manje od 50 posto ukupne svjetske

proizvodnje vina.

Domaća potrošnja vina iznosi oko 28 litara po stanovniku, dok je u ostalim mediteranskim zemljama minimalna potrošnja od 35 litara naviše.


Prije samo pet do šest godina količina rosea

bila je ispod 1 posto ukupnog tržišta, dok

danas standardni udio na razvijenim vinskim

tržištima zapada varira od 5 do 10 posto.

približavamo krajnjim potrošačima zbog kojih je cijela priča i nastala - izjavio je Zlatan Plenković, začetnik dalmatinske vinarije Zlatni otok, čija su se vina našla na policama Metroa.

Organska i eko vinaIako se među vinskim ljubiteljima o organskim vinima već dugo priča, ukupna količina organskih vina koja se proizvode u svijetu još ne predstavlja značajnu cifru da bi se pristalice tradicionalnog vina osjetile ugroženima. I dok pažljive analize pokazuju kako organska vina još uvijek ne zanimaju previše publike, jasno je kako velik interes za njima pokazuje odabrana skupina ljubitelja. Riječ je o vinu napravljenom od grožđa uzgojenog na organski način, što podrazumijeva striktnu primje-nu brojnih pravila i kriterija, a svaki proizvod koji želi biti označen kao organski mora dobiti certifikat kojim se dokazuje praćenje tih strogih pravila. Organski proizvođači ne dodaju svojim vinima „arome“, oslanjaju se isključivo na upotrebu prirodnih kvasaca te bez upo-trebe ikakvih pesticida, herbicida i kemikalija.U Europskoj uniji za organska vina dozvoljeno po 100 jedinica sulfata za crvena i 150 za bijela ili rose, što je mnogostruko više od 10 jedinica dozvoljenih u SAD. Kod konvencionalnih vina ta je razina 350 jedinica.Činjenica da ova vina zahtijevaju daleko više pažnje i rada, kako u vinogradu, tako i u podrumu, neminovno vodi do toga da su ona obično skuplja u odnosu na tra-dicionalna vina.Prema nekim procjenama u svijetu danas posluje oko 2.000 organskih vinarija, od čega je gotovo 900 njih u Francuskoj.

Hit namirnica: mađun - med od grožđaSve interesantniji proizvod je svakako i novi 100% prirodni med od grožđa, poznat kao mađun. Dobiva

se iz soka od najkvalitetnije vrste grožđa, a vinarija Tikveš objavila je natječaj za integralno rješenje za brandiranje ovog novog autentičnog proizvoda. - Želimo kreirati unikatni identitet ovog prirodnog i isključivo zdravog proizvoda, koji smo i dosa-da proizvodili, ali nekomercijalno. Zbog sve veće potražnje, moramo napraviti mađun prepoznatljivim i dostupnim potrošačima u Makedoniji – istaknula je Elena Mladenovska Jelenković, marketing managerica Tikveša. Brandiranje treba obuhvatiti novu etiketu i ambalažu u kojoj će se mađun prodavati od 2015. go-dine, i to prvo na makedonskom tržištu, a zatim i na tržištima u regiji.

Wine bar - idealno mjesto za kratki međuobrok uz čašu dobrog vinaJoš prije nekoliko godina, ako se htjelo vani u običnom lokalu popiti čašu dobrog vina, bila je to i malo teža, a i malo skuplja misija nego danas. Onda je prije neko-liko godina počela rasti tzv. vinska scena. Sherry’s, Dre-am, 5/4 i Basement neki su od wine barova koji su po-sljednjih godina niknuli samo u Zagrebu.Upravo ugodan ambijent vinskog bara idealna je prilika za ljubitelje vina - sada na jednom mjestu mogu uživati u ukusnoj hrani i više od nekoliko stotina različitih vinskih etiketa iz Hrvatske i inozemstva. Osim velikog broja vinskih etiketa, ponuda vinskog bara uključuje i adekvatnu ponudu svježe pripremljenih i pristupačnih jela iz vlastite kuhinje te veliki izbor malih zalogaja kao izvrsni međuobrok i pratnju vinu nakon napornog radnog dana.

Projekt Wine talks - učenje o vinu kroz razgovor-Uz zajedničko promatranje, analiziranje, mirisanje i osjećanje, vino tek tada poprima svoj pravi identitet i postaje živo biće kojemu pridajemo svoju naklonost i privrženost - riječi su naše arhitektice i sommelierke Nine Levičnik, ujedno i jednom od osnivačica projekta Wine talks koji je osmislila zajedno sa svojom prijateljicom. Prema njenim riječima, ona je kao degustatorica, ocjenjivačica, organizatorica i urednica posjetila brojne vinograde, vinarije i festivale, kušala iznimno velik broj vina i susrela se s mnogo različitih ljudi koji su joj omogućili da sagleda vinsku kulturu iz različitih kutova i izvan uobičajenih okvira. U tom kontekstu Wine talks namijenjen je svima koji žele kušati vino, družiti se uz vino i kroz razgovor učiti o vinu. Svaka radionica ima svoju tematiku.-Bit svega je pronaći vino, koje ima neku zanimljivu priču. Isto tako smatramo da je bitno kušati vina iz cije-log svijeta pa se trudimo i pronaći zanimljive uzorke iz svjetskih vinskih regija - istaknula je Levičnik.Wine talks kušanja, razgovore i druženja organizi-raju jedan do dva puta u mjesecu, a budući da imaju ograničen broj mjesta jer se ne žele širiti preko 15 lju-di, obavezna je rezervacija. Za svaku radionicu plaća se određena participacija, ovisno o tematici.

Vina


Poslovni kalendar

Sajmovi

03. - 05.10.2014.17. Osječki jesenski sajamMjesto: Osijek, Sajamski prostor PampasInformacije: www.os-sajam.hr

03. - 05.10.2014.Dani meda u HrvatskojMjesto: Osijek

15. - 19.10.2014.5. Međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanostiAMBIENTA – Međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrijeMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

22. - 26.10.2014.SASO 2014Mjesto: Split, ŽnjanInformacije: www.sasofair.com

23. - 26.10.2014.Biograd Boat ShowMjesto: Biograd na MoruInformacije: www.bbs.com.hr

Konferencije

18. - 21.09.2014.Weekend Media FestivalMjesto: RovinjInformacije: www.weekendmediafestival.com

29.09. - 01.10.2014.SmartCardMjesto: Opatija, Grad Hotel AdriaticInformacije: www.case.hr

03. - 06.10.2014. PAR Forum: „Start up Klinika“Mjesto: Rijeka, Visoka poslovna škola PAR Informacije: www.par.hr/hr

14.10.2014.5. Retail IT SummitMjesto: BeogradInformacije: www.retail-it-summit.com

16. - 18.10.2014.Greenvest: Home EditionMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIInformacije: www.greenvest.com.hr

30. - 01.10.2014. HR Business ArenaMjesto: ZagrebInformacije: www.infoarena.hr

Seminari

24.09.2014. Key Account ManagementMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM-Poslovna akademija d.o.o.Predavač: dr.sc. John Branch, USAInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected]

25.09.2014.Moje vrijemeMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavač: Zrinka Hrupelj i Barbara TkalčevićInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

02. i 03.10.2014.Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

02. i 03.10.2014.EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohe-zijski fond te programi zajedniceMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

03.10.2014.Računovodstveno praćenje ulaganja u instrumente tržišta kapitala i instrumente tržišta novcaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Dragana ResanInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

10.10.2014.Kontroling u funkciji poslovne uspješnostiMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

14.10.2014. Coaching za lidereMjesto: Zagreb Organizator: Alter Ars d.o.o.

MODUL 1SMM – Marketing na društvenim mrežama (20. i 21. studenoga 2014.)

• Korištenjedruštvenihmrežaumarketinškesvrhe:Facebook,LinkedIn,Twitter,YouTube,Blog

• Kakosudruštvenemrežeunijelenovuparadigmuumarketing

• Usporedbaklasičnogionlinenačinakomunikacijenadruštvenimmrežama

• Iskoristiterastućitrenddruštvenihmrežazauspješnoposlovanje

• Kakozapočetisvojuaktivnostnadruštvenimmrežama• Kakoupravljatisvojim‘social’pristupom• KakokoristitiYouTubezaviralnimarketing• Kakosekorištenjedruštvenihmrežaodražava

naposlovanje–odmikropoduzetnikadomultinacionalnihkorporacija

• Mobilnimarketingilinovifenomen:SOLOMO• Kriznokomuniciranjeicommunitymanagement• IzgradnjairazvojbrandanaInternetu• Google+osnove• PostavljanjeipravilnakonfiguracijaGoogle+računa• Google+krugovi,upravljanjegrupama• StreamkomunikacijauGoogle+• GoogleHangouts• DodavanjefotografijaivideanaGoogle+• IntegracijaFacebookiTwitterstream-anaGoogle+• PrimjeriuspješneprakseGoogle+

Radionica:• UtjecajmobilnogInternetanasvakodnevnoposlovanje• MalimTweeteromdovelikihproblema(Iran,Haiti)• Kriznoonlinekomuniciranje• KorištenjedruštvenihmrežauPRsvrhe• Kakooptimalnokomuniciratisnovimmedijima• PoslovnokorištenjeFacebooka• LinkedIn:štojeLinkedInikojajekoristodLinkedIna

zapojedinudjelatnost

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Trajanje programa: studeni 2014. – siječanj 2015.

Prijave i kontakt:

tel: +385 31 629 616, mob: +385 91 333 77 95

e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

MODUL 2Strategija nastupa na društvenim mrežama (11. i 12. prosinca 2014.)

• Nakojimjedruštveno-mrežnimkanalimapoželjnonastupiti,kakotonapravitiizašto,definiranjeciljevanastupapojedinca,tvrtkeilibrandanadruštvenimmrežama

• Osnovnezakonitostidruštvenihmrežanakojimasenastupatekakoputemnjihosnažitidigitalniidentitetpojedinca,tvrtkeilibranda

• VažnoststrategijenastupanadruštvenimmrežamakaodokumentakojijekomplementaranmarketinškimiPRaktivnostimapojedinca,tvrtkeilibranda

• Izradastrategije–kakosepiše,primjericasestudyja,nakojasvepitanjamoraodgovoritiiodkojihsesveelemenatasastoji

• Važnostsadržajazafanstranicuinjenovođenje–sadržajjeključuspjehadruštveno-mrežnestrategije

• PrezentacijaistraživanjatvrtkeJasno&Glasnootipovimasadržajakojiseobjavljujunadomaćimfanstranicama

• FacebookPravila–upoznavanjesa„svetimpismom“tedruštvenemrežekojetrebasustavnopratitiipoštovati

• Kakodofanova?5načinazastvaranjekvalitetnogcommunityja

Radionica: • Pisanjestrategijekaoključnogdokumentaza

nastupnadruštvenimmrežama• KreiranjeFacebookfanstranicesnaglaskomnasve

elementekojisubitnizanjenoadministriranje(odvizualadosadržaja)

• OsnoveizakonitostikomunikacijenaFacebooku–kakavjetipkomunikacijeprimjerenkakvombranduilitvrtki,kakonadruštvenimmrežamakomuniciratiukriznimsituacijama

Mjesto održavanja predavanja i radionica:

FORUM Zagreb

Radnička cesta 50 - Green Gold

MODUL 3Napredno korištenje društvenih mreža (22. i 23. siječnja 2015.)

• OsmišljavanjeFacebookaplikacijaumarketinškesvrheiprovođenjenagradnihigaratenatječaja,praćenjeaktivnostiaplikacija

• ProvođenjenagradnihigaranaFacebookuiTwitteru• PravilaFacebookakojaseodnosenanagradneigre

inatječaje,specifičnostivezaneuznagradneigreinatječaje,komunikacijasfanovimazatrajanjanagradnihigarainatječaja

• Praćenjeuspješnostinagradnihigarainatječaja• Facebookoglasi,kreiranje,praćenjeioptimizacija,

preciznousmjeravanjeporukapremaciljnimskupinama,tumačenjerezultata

• FacebookInsights–praćenjeengagementaiinterakcijefanovasastranicom,važnostovihpodatakaprimodifikacijistrategijeusvrhuostvarenjazadanihciljeva

• Kojealatekoristitizakvalitetnoupravljanjedruštveno-mrežnimprofilimatepravovremenokomuniciranjesazajednicom

• Štojecontentmarketingizaštojeonvažantekomejenamijenjen

• Contentmarketingnadruštvenimmrežama• Izradaiprovođenjecontentmarketingstrategije

pojedinca,tvrtkeilibranda

Radionica:• OsmišljavanjeFacebooknagradneaplikacijeucilju

maksimiziranjamarketinškihnastojanjabranda,tvrtkeilipojedinca

• Osmišljavanje,kreiranje,praćenjeioptimiziranjeFacebookoglasatetumačenjerezultataistih

organizira specijalistički modularan program

Community manager Akademija

predavači: Milica Cetinić, Siniša Gavrilović, Davor Runje, Ružica Vrdoljak, Ana Penović

Medijskipokrovitelji:


Poslovni kalendar

Predavač: Dragan Knežević Informacije: + 385 98 358 588, e-mail: [email protected]

16.10.2014. Računovodstveno savjetovanje: računovodstvo budućnostiMjesto: Poslovno učilište Experta, Mislavova 14, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Predavač: Altiusovi predavači i suradniciInformacije: + 385 1 485 2762, e-mail: [email protected]

17.10.2014.Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposlenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Nela BučevićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

17.10.2014.Internet marketingMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Damir PodhorskiInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

17.10.2014.Prodajne vještine - od osnovnih načela do zaključivanja prodajeMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

23.10.2014.Primjena zakona o PDV-u na primjerima iz prakseMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Ksenija KramarInformacije: + 385 31 629 616, e-mail:[email protected]

23. i 24.10.2014.Procjena vrijednosti poduzećaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Slaven Bošnjak, CFAInformacije: + 385 31 629 616, e-mail:[email protected]

28.10.2014.Pripremna radionica za stjecanje PMI-ACP certifikataMjesto: Cognita, Zvonigradska 27, Zagreb / OnlineOrganizator: Cognita d.o.o.Predavač: Josip LončarevićInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail:[email protected]

30.10.2014.Korporativne komunikacije, tehnike i praksa PR-a Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačice: Branka Mihaljinec, Michaela Julijana VranješInformacije: + 385 31 629 616, e-mail:[email protected]

30. i 31.10.2014.Analiza financijskih izvještaja Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Slaven Bošnjak, CFA, mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail:[email protected]

Prodajna Akademija

organizira specijalistički modularan program

MODUL 1Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja prodaje Prezentacijske i komunikacijske vještine prodaje prodavača i proizvoda u praksiProfil suvremenog uspješnog prodavačaTemeljna načela uspješne prodajePsihologija prodajeEmocije u prodajnom razgovoruProdajna motivacijaEtape prodajnog procesa- Elementi pripreme za prodajni razgovor:- Ostavljanje dobrog prvog dojma i otvaranje prodajnog razgovora- Analiza klijentovih potreba i situacije korištenjem prodajnog lijevka- Opis proizvoda korištenjem argumentacije (značajka – prednost – korist)- Tehnike „prodajne prezentacije rješenja“ kupčevih problema- Najčešći prigovori u prodaji i kako ih riješiti- Primjeri efikasnih metoda zaključivanja prodaje

MODUL 2Napredne prodajne vještine Kako koristiti 12 prodajnih okidača u prodajnom procesuZašto koristiti cross-selling i up-selling?Praktičan primjer prodajnog procesa – role play Najčešće pogreške u prodajiCase study koji rješavaju polaznici:- Prodajne metode i alati- Kreiranje jedinstvenog prodajnog prijedloga- Otvaranje prodajnog razgovora- Prodajni lijevak – korištenje pitanja po etapama prodajnog razgovora (otvorena, zatvorena, neutralna)- Opis proizvoda korištenjem argumentacije (značajka – prednost – korist)- Prodajne prezentacije rješenja kupčevih problema- Rješavanje prigovora na cijenu- Zaključivanje prodaje i postprodajne aktivnosti

MODUL 3Poslovna komunikacija i bontonUpravljanje osobnim imageom i imageom odjela, tima, tvrtkePoslovna retorikaNeverbalna komunikacijaVještine telefoniranjaPisano komuniciranje/DopisivanjeElementarni poslovni bonton u EU

MODUL 4Osobni razvoj i izvrsnost u pružanju usluga Značaj upravljanja ljudima i upravljanja sobomTko sam ja – otkrivanje vlastitih interesa i potencijalaCiljevi: Učenje pravilnog definiranja svakodnevnih i poslovnih ciljevaRazvijanje orijentacije na rezultat i uspjehSvladavanje načina efikasnog suočavanja s preprekama u ostvarivanju ciljevaUpravljanje konfliktnim situacijamaStress management – Regulacija stresaTime management i organizacijske vještineEmocionalna inteligencija u prodajiMotivacija

MODUL 5Pregovaranje u prodaji Pregovaračke strategijeWin – win pregovaranjeVođenje pregovoraFokus na rezultatima ili na građenju odnosaTrikovi u pregovorimaOdređivanje pregovaračke pozicijeRazumjeti potrebe suprotne stranePrigovori i izgovori u pregovorimaTehnike razgovora u prigovorimaPsihologija u pregovaranjuEmocije u pregovorimaJačanje samopouzdanja u argumentacijiTaktike argumentiranja i „popuštanja“Tehnike zaključivanja pregovora

MODUL 6NLP u prodaji NLP komunikacijski kanal- Kako stvaramo svoje slike svijeta, kako to utječe na stanja u koja ulazimo i kako sve to utječe na prodaju- Stvaranje UR – kad smo prodali i kako to prepoznati- Utjecaj stanja na prodaju – stanje prodavača i stanje kupcaPretpostavke NLP-a – uvjerenja korisna za uspjeh u prodajiČetiri stupa NLP-a i kako utječu na prodaju- Cilj, osjetilna izoštrenost, rapor, fleksibilnostCiljevi – što svakako moramo odrediti prije prodajnog razgovoraOsjetilna izoštrenost – praktična primjena- Uočavanje neverbalne komunikacije sugovornika- Što je važno primijetitiRapor – uspješan komunikacijski odnos- Kako ga ostvariti i zadržati – „male tajne“- Kako s „teškim“ ljudima

MODUL 7Strateško upravljanje prodajomIstraživanje i analiza tržištaProdajno planiranje i prodajne strategijeSustavi upravljanja prodajomRazvijanje odnosa s klijentimaUpravljanje odnosima s klijentima (CRM)Briga o ključnim klijentima (KAM)Radionica: primjena naprednih prodajnih, prezentacijskih i pregovaračkih tehnika

MODUL 8 - IZBORNIKontroling prodaje i ključnih kupaca Cijena koštanja – temelj planiranja kvalitetne prodajne aktivnosti za svaku prodaju6 kontrolerskih prijedloga za prodaju – osnovni kontrolerski postupciABC analize prodaje – analize prodaje i zalihaKontrolerski aspekt prodaje – analiza prodaje po proizvodima, grupama proizvodima, rentabilnosti/koeficijent obrtaja, praćenje naplate (case study)Monitoring kupaca (case study) Upravljanje kupcima na temelju odnosa – RUC vs potraživanjaStrukturiranje centara odgovornostiRačunovodstveni vs kontrolerski oblik prikazivanja P&L – što svaki manager u prodaji mora znati o svojim prodajnim rezultatima

MODUL 9 – IZBORNIProdaja u maloprodaji i uslugama Poslovno i konzumno tržišteProdajno mjesto i prodajaDruge funkcije prodajeProdajni proces-maloprodajaPrvi kontaktFaze prodajeTipične pogreške u maloprodajiDopunska ponudaPost prodajaVerbalno i neverbalnoMotivi i rizici u prodajiProdajni trikovi u maloprodajiVježbe-snimanje kamerom-slučajeviAnaliza prednosti i slabosti

HYPO EXPO XXI, ZagrEb, 17. 10. 2014. - 12. 06. 2015.

Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 7.900,00 kn+PDV.

Promotivna cijena za rane uplate iznosi 6.900,00 kn+PDV.

Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

trajanje programa: listopad 2014. – lipanj 2015.

MjEstO Održavanja PrEdavanja I radIOnIca: Hypo EXPO XXISlavonska avenija 6Zagreb

PrIjavE I kOntakt:

Mirakul Edukacijski centartel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Medijski pokrovitelji:

Documents

Tisak i dizajn - mirakul.hr filePoslovni kalendar 50 68 72 77 5 6 10 20 30 46. 4 direk rjan 2014 5 Uvodnik Razmišljajući što ću napisati u uvodniku za ovaj broj, naišao sam na