Toksičnost školjkaša

8/17/2019 Toksičnost školjkaša

1/159

TOKSIČNOST ŠKOLJKAŠA Dr.sc. Ivana Ujević Institut za oceanografiju i ribarstvo

Laboratorij za plankton i toksičnost školjkaša Nacionalni referentni laboratorij za morske biotoksine


2/159


3/159

OPASNE TVARI U ŠKOLJKAŠIMA • TEŠKI METALI• ORGANOHALOGENI SPOJEVI

• PRIRODNI TOKSINI ili BIOTOKSINI:▫ DSP (Diarrhetic Shellfish Poisoning – DSP) trovanješkoljkašima – probavne smetnje

▫ PSP (Paralytic Shellfish Poisoning - PSP) trovanješkoljkama – paraliza

▫ ASP (Amnesic Shellfish Poisoning – ASP) trovanješkoljkašima – gubitkak pamćenja

• Biotoksini su termostabilni


4/159

• Alexandrium, PSP

• Dinophysis, DSP

• Pseudonitzchia, ASP

TOKSIČNI FITOPLANKTON


5/159

rod dinoflagelati - Lingulodinium polyedrum, Vranjic

CVJETANJE MORA


6/159


7/159

• Kamenice• Jakobove kapice

• Protejeve kapice• Brbavice

Izlovna

područja

• Dagnje• Kamenice

Uzgojnapodručja

KOMERCIJALNA VA ŽNOSTŠKOLJKAŠA


8/159

UZGAJALIŠTE DAGNJI U MARINSKOM ZALJEVU


9/159

Plan praćenja kakvoće mora i školjkaša u RHprimjenjuje se od 2000.

Ministarstvo poljoprivrede

Provjera mikrobiološke kakvoće živih školjkaša

Provjera moguće prisutnosti toksičnog planktona i potencijalnotoksičnog planktona u morskoj vodi

Provjera moguće prisutnosti biotoksina (prirodni

toksini) u živim školjkašima

Provjera moguće prisutnosti kemijskih zagađivača u živimškoljkašima

MONITORING ŠKOLJKAŠA


10/159

• Temperatura morske vode (OC)

• Salinitet• Otopljeni kisik

• Fitoplanktonski sastav - brojnost pojedinih vrsta

ANALIZE MORSKE VODE


11/159

• Metali: Ag, Cd, Hg, Pb

• E. coli• Benzo(a)piren i dr. PAH• Biotoksini: ASP, DSP, PSP

ANALIZE MEKOG TKIVA ŠKOLJKAŠA


12/159

UZGAJALIŠTA I IZLOVNA PODRUČ JANA SJEVERNOM JADRANU

PODRUČ JE ISTRA ŽIVANJA


13/159

reprezentativne za šire područje

manji utjecaj dotoka s kopna

manja odstupanja

mišljenje EU komisije

uzorkuje se svaka 1-2 tjednanačin uzorkovanja (različite dubine, 2 - 4 kg)

ODABIR TOČ AKA UZORKOVANJA

MORSKE VODE I ŠKOLJKAŠA


14/159

UZGAJALIŠTA I IZLOVNAPODRUČ JANA SREDNJEM JADRANU

UZGAJALIŠTA NA JUŽNOM

JADRANU


15/159


16/159

LITERATURA

• KLINIČKA TOKSIKOLOGIJA Zijad Duraković i suradnici, Grafos, Zagreb 2000

• OSNOVE ANALITIČKE KEMIJE

D.A. Skoog, D.M. West i F.J. Holler, Školska knjiga,Zagreb, prvo izdanje, 1999.• SEAFOOD AND FRESHWATER TOXINS,

Pharmacology, Physiology and Detection, Taylor

& Francis Group, Second Edition, 2008.

• MANUAL ON HARMFUL MARINE MICROALGAE,G.M. Hallegraeff, D.M. Anderson and A.D. Cembella,

UNESCO Publishing, 2003.


17/159

• TOKSIKOLOGIJA – znanost koja se baviproučavanjem otrova i njihova djelovanja na živiorganizam i djelovanjem organizma na otrovekoji u njega dospijevaju


18/159

• TOKSIČNOST se najčešće izražava kao srednja letalna

doza LD50, odnosno kao ona količina otrova,primijenjena jednokratno, koja u ispitivanom uzorkuizaziva uginuće 50% ispitivanih životinja.

• Nazivlje potječe iz grčkoga jezika: TOXICON označava luk kojim su se odapinjale strijele TOXEUMA je strijela,

TOXICOS otrov koji se stavljao na vrh strijele da bi ona bila smrtonosna.


19/159

OTROV – tvar koja svojstvima i količinom, unesena nabilo koji način u organizam, djeluje kemijski ili

fizikalno-kemijski mijenjajući strukturu ili, i funkcionalni sklad organa

Farmakologija – poželjni učinci

Toksikologija – nepoželjni učinci

TVARI: JEDNOSTAVNE SLOŽENE elementarne tvari smjese

kemijski spojevi (homogene, heterogene)


20/159

JEDNOSTAVNE TVARI

• Elementarne tvari i kemijski spojevi imaju stalankemijski sastav

▫ Elementarne tvari su tvari koje se nikakvim fizikalnim ili kemijskim postupkom na mogu rastavitina jednostavnije tvari (elementi: O2, Cl 2, P 4, Pb, Zn)

▫ Kemijski spojevi nastaju spajanjem dviju ili više

elementarnih tvari (CaCO 3, HCl, NaOH, H 2 SO4, NaCl)


21/159

SLOŽENE TVARI • Smjese se sastoje od više vrsta tvari i imaju promjenjiv

kemijski sastav

▫ Heterogene smjese se sastoje od čestica različitihtvari vidljivih okom ili mikroskopom. Pijesak jeheterogena smjesa različitih minerala i gline.

▫ Homogene smjese sastoje se od više različitih tvaričije se čestice ne mogu uočiti okom ili mikroskopom.

Zlatni nakit je homogena smjesa zlata, srebra, bakra, platine i drugih metala, 14 karatno zlato sadržava 58,3 % zlata.


22/159

Štetni ili opasni učinci otrova na neki organizam mogu

biti povratni ili nepovratni.

Kod povratnih učinaka otrov blokira iliubrzava neki proces u organizmu. Smanjenjemkoncentracije otrova učinak slabi, a eliminacijomotrova iz organizma učinak će prestati.

Nepovratni učinci – oštećeni organ ili dioorgana ne može se obnoviti. Primjer – jake

anorganske kiseline.


23/159

Interakcija otrova s kemijskim i morfološkim strukturamaorganizma može se odvijati na nivou molekule, stanice, tkivaili organa.

A) ionska (slaba, polarna, reverzibilna- Van der Waalsove sile među molekulama

Kemijska interakcija

B) kovalentna (atomska, jaka,ireverzibilna - nepovratna)


24/159

- Interakcije elektrostatske prirode Van der Waalsove sile, vodikova veza, ionske

veze- Interakcije između atomskih skupina u molekuli,između molekule i molekule te molekule i vode

-oko 20 puta su slabije od kovalentne veze

Dipol-dipol interakcija

δ +C=O δ- δ +C=O δ-

Inducirani dipol-dipol

δ +C=O δ- δ +C-H δ-


25/159

Ionske veze (reverzibilne):1 . otrov + stanični enzimi

- inhibicija stanične funkcije

2. otrov + bjelančevine plazme - poremećaj u ravnoteži elektrolita - poremećaj acido- bazične ravnoteže- poremećaj općeg stanja i probave

3. Interakcije otrova s lipidima stanice tj. staničnemembrane

- promjena strukture i funkcije membrane

4. Umetanje otrova između para nukleinskih kiselina - greške u očitanju genskog koda

- mutacija, karcinogenost


26/159

Koordinativne kovalentne veze (irebverzibilne):

1. vezanje metala na aktivne kemijske skupine: sulfhidrilnu,karboksilnu, fosfatnu i purinsku (dio molekule proteina,enzima, nuklenskih kiselina) →trajni prestanak funkcije ili destabilizacija nukleinskekiselinepr. Hg+ sulfhidrilne skupine

Većina otrovnih organskih spojeva se u organizmu

metabolički degradira do polarnih vodo topljivih netoksičnihmetabolita i izlučuje, dok se metali ne metaboliziraju te seakumuliraju u organizmu→kronični toksični učinak.


27/159

2. organski otrovi + esencijalni elementi koji su dijelovienzima

- cijanidi + Fe u citokromoksidazi- CO + Fe u hemoglobinu- Pb→inhibicija ferokelataze (nemogućnost iskorištavanja

Fe u sintezi hema)

3. otrov + RNK ili DNK , molekularni kompleks osnova je zakancerogeni ili mutageni učinak te nekrozu stanice


28/159

Interakcije pojačavanja učinka:

• Aditivne interakcije – dvije tvari imaju isti učinaku organizmu, pa će rezultat zajedničkog djelovanjatvari A i tvari B biti A+B

• Sinergističke interakcije – dvije tvari imaju istiučinak, a zajednički učinak (kad su istodobno uorganizmu) biti će nekoliko puta veći od A+B

• Potencirajuće interakcije – tvar A ima učinak kojikod tvari B nije uočen. Istovremenom primjenomtvari A i B, djelovanje tvari A se pojačava


29/159

Neka tvar može biti lijek kod određene količine, apovećavanjem količine jačaju štetni učinci, te onapostaje otrov

Kuhinjska sol (NaCl), tvar nužno potrebna za život, djeluje kao otrov kad se unosi u velikimkoličinama akutno ili kronično. Svaka osobanije jednako osjetljiva na kuhinjsku sol kaootrov. Zdrave osobe mogu podnijeti znatnoveće količine soli nego npr. osobe sasmanjenom funkcijom bubrega.


30/159

IZVORI OTROVANJA

▫ Razvoj civilizacije potiče pojavu novih tvari, pa i onihtoksičnih obilježja, čak do 1000 novih spojeva

godišnje. Pojavljuju se pri proizvodnji lijekova,kozmetičkih preparata, aditiva u hrani, pesticida, proizvoda za čišćenje, bojenje i sl. prirodni toksini

• KUĆANSTVA (konc. octena kiselina, plin, neograničenapotrošnja sedativa, hipnotika i analgetika) • 4 % svih nesreća na svijetu su trovanja


31/159

TOKSIKOKINETIKA (interakcija otrova s tvarima kojeunosimo u organizam) područje toksikologije koje proučava slijedeće procese:

• Apsorpcija – kontakt otrova s organizmom i ulazak

u krvotok• Raspodjela – interakcije s makromolekulama,

kemijske reakcije otrova (toksina) s bjelančevinama

• Skladištenje – odlaganje otrova u nekom dijelu

organizma

• Izlučivanje – odstranjivanje iz organizma, proces

koji vodi trajnom nestanku otrova iz organizma


32/159

APSORPCIJA - kontakt otrova s

orgamizmom i ulazak otrova u krvotok

• preko kože • intramuskularno

• apsorpcija dišnim putovima • apsorpcija preko probavnog sustava –

otrov mora proći kroz lipidne barijere ukrvotok. Apsorpcija ovisi o slijedećim

osobinama otrova: lipofilnost, topljivost u probavnim sadržajima, stupnju ionizacije,obliku u kojem otrov dolazi i učincima otrova


33/159

PROLAZ TVARI KROZ MEMBRANU PASIVNI PRIJENOS

• prijenos iz područja veće koncentracije tvari u područjemanje koncentracije

• ovisan o koncentraciji i elektrokemijskom gradijentu• nema utroška stanične energije


34/159

Pasivan prijenos Olakšana difuzija - pomoću proteina prenositelja -niz koncentracijski gradijent

- propuštaju samo određeni tipmolekula, (glukoza aminokiseline)


35/159

Aktivan prijenos

-stanična membrana je s citoplazmatske strane negativno nabijena, a svanjske pozitivno (membranski potencijal)- kationi ulaze, anioni izlaze

- troši se energija


36/159

Endocitoza je način ulaska velikih molekula i mikroorganizama u stanicu.Stanična membrana se uvrne u obliku mjehurića u kojem se nađe molekula ili

mikroorganizam.Obrnuti proces (izbacivanje tvari iz stanice pomoću membranskih mjehurićakoji se stapaju sa staničnom membranom) naziva se egzocitoza.


37/159

DJELOVANJE OTROVA

Otrovi, toksične tvari ili otrovni spojevi mogudjelovati:

- direktno, neposredno i dekstruktivno na tkiva,

kiseline, alkalije ili lužine, soli teških metala, fenoli

- inhibiranjem fizioloških procesa odgovornih zanormalno funkcioniranje stanice, fizikalno i

kemijsko inhibiranje (procesi oksidacije u stanici)- teratogeno djelovanje, uzrokuje malformacije

kod novorođenčadi utječe na trudnoću i fetus


38/159

Podjela prema kemijskim svojstvima

• Podjela otrova prema kemijskim svojstvima:▫ Metali▫ Nemetali

▫ Ugljikovodici: alifatski – ravni ili razgranati lanciatoma ugljika, prstenasti ili ciklički – atomi ugljikavezani u prsten

▫ Alkoholi▫ Fenoli▫ Halogenidi▫ Kiseline▫ Proteini


39/159

• DSP• PSP

• ASP• NSP▫ Toksično djeluju na ljude, sisavce, ptice, ali nisu

toksični za školjkaše

SKUPINE BIOTOKSINA – prirodni toksini u

školjkašima


40/159

Školjkaši se hrane filtriranjem morske vode Fitoplankton proizvodi toksine


41/159

• DSP – Diarrhetic Shellfish Poisoning

– dijaretični otrovi školjkaša - spojevi C, H, O- Lipofilni spojevi, akumuliraju se u masnom

tkivu školjkaša, probavna žljezda (hepatopankreas)OA – okadaična kiselina DTX – dinofizistoksin 1,2,3PTX – pektenotoksin 1,2 AZA – azaspiracidi 1,2,3 YTX – jesotoksin, homo-YTX, 45-OH-YTX(45-hidroksijesotoksin), 45 OH homo YTX (45-hidroksihomojesotoksin)


42/159

OA – okadaična kiselina

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0CAcQjRw&url=http://www.mdpi.com/1660-3397/11/2/300&ei=GIAYVfzvCcT0PLaNgNAK&bvm=bv.89381419,d.ZWU&psig=AFQjCNH5-6UZL1RLdz5QPGGFvHbESLQvaA&ust=1427755097319848


43/159


44/159

– gastrointestinalne smetnje, smanjenjeapsorpcije hranjivih sastojaka, gubitak težine,smetnje se osjete za pola do 3 sata nakonkonzumiranja i traju 3 dana YTX – jesotoksin– oštećenja jetre i srčanog mišića, kumulativniefekt


45/159

METODE ODREĐIVANJA: - Biološki test na miševima - HPLC – Tekućinska kromatografija visoke

djelotvornosti

- LC-MS/MS – vezani sustav - tekućinska kromatografija i masena spektrometrija


46/159

Tekućinski

kromatograf


47/159

LC-MS/MS, tekućinski kromatograf i maseni spektrometar


48/159

PROCJENA RIZIKA

1. Identifikacija opasnosti

2. Karakterizacija (opis) opasnosti

3. Procjena izloženosti

4. Definiranje rizika


49/159

PROCJENA RIZIKA

1. Identifikacija opasnosti• epidemiološke studije,

• prednost – izbjegavanje eksperimentalnog

ispitivanja na životinjama

• nedostatak – djelovanje toksina na ljude

2. Karakterizacija (opis) opasnosti

• Kvalitativna i kvantitativna procjena štetnih

zdravstvenih učinaka, povezanih s različitimagensima/toksinima

• Apsorpcija, raspodjela, skladištenje, izlučivanje,

akutna ili kronična toksičnost


50/159

3. Procjena izloženosti

• Informacija o vjerojatnom unosu potencijalnotoksičnih spojeva, koncentracija ili količina toksina,

vrsta hrane i količina hrane

• Često nedovoljne i neprecizne (djeca)


• Kvantitativna procjena (uključuje mjernu

nesigurnost) toksina koja će vjerojatno izazvati

štetne učinke u ljudi koji su bili izloženi toksinu


51/159

DSP – Diarrhetic Shellfish Poisoning – dijaretični otrovi školjkaša

1. Identifikacija DSP toksina

• 1970 Japan i Nizozemska

• Dominantni simptomi: probavne smetnje, mučnina,

povraćanje i bolovi u abdominalnom području • Japanski znanstvenici su otkrili da je pojava

toksičnosti povezana s pojavom Dinoflagelata, rod

Dinophysis

• Slična trovanja školjkašima zabilježena su i prije, alinisu bila povezana s fitoplanktonskim sastavom


52/159

• 7 vrsta roda Dinophysis i nekoliko vrsta roda

Prorocentrum• Okadaična kiselina je izolirana iz spužve Halichondria

okadai

2. Karakterizacija DSP toksina

Mehanizmi djelovanja DSP toksina• informacije o toksikokinetici nedovoljne

• Nakon unosa 90 µg kg-1 OA u organizam miševa,

najveća količina (50 %) nađena je u probavnom

sustavu, 12 % u urinu, OA je izmjerena i u

moždanom tkivu, plućima, slezeni, jetri, žučnom

mjehuru, bubregu, želudcu, koži, krvi i mišićima)

• Inhibira protein fosfatazu 2A i protein fosfatazu 1


53/159

• Protein fosfataze reguliraju metaboličke procese u

stanici, procese prijenosa tvari kroz staničnu membranu 3. Procjena izloženosti

Evidentirani slučajevi trovanja DSP toksinima

• Nakon 1970 DSP trovanja evidentirana su u mnogim

zemljama: Norveška, Švedska, Velika Britanija,Belgija,Portugal,Čile, Španjolska, Italija, Grčka,

Francuska

• Nedostatak točnih podataka o unosu

• Primjenom MBA (mouse bioassay) ustanovljena je - MU

(mouse unit) minimalna količina toksina koja je

potrebna da uginu 2 od 3 miša mase 20 g, procijenjena

količina iznosi 4 µg OA ili 3,2 g DTX-1


54/159

• trovanja DSP toksinima koja su se dogodila u Japanu 1976

i 1977 - minimalna količina koja prouzrokuje simptomeDSP trovanja je 12 MU: 48 µg OA -ekvivalenata.

• Norveška, 1999 – HPLC analiza: 55 – 65 µg OA -

ekvivalenata / 100 g tkiva školjkaša.

• Norveška, 2002, trovanje DSP toksinima nakon

konzumacije smeđih rakova, u kojima je LC-MS analizom

ustanovljena mala količina OA, DTX-1 i DTX-2, ali nakon

hidrolize u probavnoj žlijezdi je izmjerena 1050 – 1500 µg

OA-eq/100g tkiva (DTX-3)


55/159


• Europska radna grupa (WG on Toxicology of DiarrheicShellfish Poisoning), 2001 : najmanja količina koja

prouzrokuje DSP simptome je 48 – 65 µg OA -eq/100 g

tkiva školjkaša,

48:60 kg (masa odrasle osobe)=0,8 µg kg-1 • WG primjenjuje faktor 3; 0,8/3 =0, 2667 µg kg-1

0,2667 *60=16,0 µg/po osobi

• WG zaključuje da školjkaši namijenjeni konzumaciji

ne smiju sadržavati više od 160 µg kg-1 (OA, DTXs, PTXs)

(ukoliko prosječni obrok iznosi 100 g, ne smije

sadržavati više od 16 µg OA -eq)


56/159

• Nizozemska 1995., pojava trovanja dagnjama iz Irske

vrlo slično DSP trovanju, povraćanje, abdominalni grčevi,mučnina, probavne smetnje, AZA – azaspiracidi

(identifikacija opasnosti)

• AZA 1 – 3

• Protoperidinium cressipes•Karakterizacija opasnosti ne

inhibira protein fosfatazu 2A

Višestruki učinci narušavanja i

uništavanja staničnog “kostura” – proteinske niti koje ispunjavaju

stanični prostor između staničnih

organela, određuje oblik stanice,

mehanička potpora


57/159

• Procjena izloženosti: Irska 1997., AZA trovanje,

oporavak nakon 2 – 5 dana, određena je količina koja je izazvala trovanje kod ljudi 1,36 mg kg-1 tkiva

školjkaša

• Definiranje rizika:EU WG (2001.) uzimajući u obzir

informacije o stabilnosti AZA pri povišenojtemperaturi procjenjuje da je dozvoljena količina

između 26 i 86 µg AZA/ osoba, uz faktor 3 iznosi 80

µg AZA kg-1 (u tkivu školjkaša)

• Druga procjena rizika iznosila je 50,1 – 253.3 µg /

osoba

• MDK za MBA = 160 μg AZAeq. kg-1

LC/MS = 80 μg AZAeq. kg-1


58/159

YTX – Yessotoxins• otkriven je zajedno s OA

• 30 poznatih analoga• Protoceratium reticulatum • lančasta struktura • nije inhibitor protein fosfataze

• ustanovljena je manja toksičnost kod peroralnog negokod intraperitonealnog tretmana pokusnih životinja • MBA – kratko vrijeme preživljavanja • MDK = 1 mg kg-1 od 2002•MDK = 3,75 mg kg-1

od 2011


59/159

• DSP• PSP

• ASP• NSP▫ Toksično djeluju na ljude, sisavce, ptice, ali nisu

toksični za školjkaše

PRIRODNI BIOTOKSINI U ŠKOLJKAŠIMA


60/159

ODREĐIVANJE DSP TOKSINA

1.BIOLOŠKI TEST NA MIŠEVIMA

- do 31.12.2014.

Toksini se ekstrahiraju iz homogeniziranog uzorkahepatopankreasa (20 g) ili ukupnog mekog tkivaškoljkaša (100 g) otopinom acetona

Uginuće 2 od 3 cijepljena miša tijekom 24 sata značiprisustvo jednog ili više toksina ove skupine i to ukoličini većoj od dozvoljene: 160 µg kg-1 za OA, DTXs i PTXs,

160 µg kg-1 za AZA,3,75 mg kg-1 za YTXs(Zakon o veterinarstvu, NN br.82 2013.)


61/159

2. LC-MS/MS Vezani sustav – tekućinski kromatograf smasenim spektrometrom


62/159

2. Priprema ekstrakta

Svrha:Što čistiji ekstrakt stoksinima

bisusno vlakno

mišić zatvarač

hepatopankreas

blender – miješalica


63/159

homogenizator Postupak: – homogeniziranotkivo (100g)


64/159

Ekstrakcija s metanolom

dodanmetanol homogenizacija centrifugiranje

dekantiranje

filtriranje

metanol i

tkivo šk. metanol

tkivo šk .

metanol+

toksini

tkivo šk .

metanol+toksini

tkivo šk .

+


65/159

Volumen injektiranja: 5 – 10 μL


66/159

Molekule M :

Molekulski ioni M .+

fragmenti (ioni) m1+ m2

.

spektar masa (zapis svih iona)

Odnos mase iona/e i relativnog sadržaja

MASENA SPEKTROMETRIJA


67/159

spektar masa (zapis svih iona)


68/159


69/159

PRIPREMA STANDARDA

- OA grupa

Okadaična kiselina, OAdinofizistoksini, DTX-1, DTX-2

esteri OA, DTX-1, DTX-2 pektenotoksini, PTX-1 i PTX-2

- Grupa azaspiracida

azaspiracidi, AZA-1, AZA-2 i AZA-3

- Grupa jesotoksina YTX, homo-YTX, 45-OH-YTX, 45-OHhomo-YTX

- Grupa cikličkih iminaspirolidi, SPX i gimnodimin, GYM


70/159

KALIBRACIJSKI PRAVAC


71/159


72/159

Narodne novine br.: 82 30.06.2013 Zakon o veterinarstvu

Regulation (EC) Nº 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of theEuropean Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying

down specific rules for on the hygiene of foodstuffs

PSP 800 μg kg-1 ASP 20 mg kg-1

OA, DTXs, PTXs 160 μg kg-1 YTXs 3,75 mg kg-1 AZA 160 μg kg-1

Regulation (EC) Nº 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the

European Parliament and of the Council of 29 April 2004 Layingdown specific rules for organization of official controls on

products of animal origin intended for human consumption

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htm


73/159

ASP – Amnesic Shellfish Poisoning– otrovi školjkaša koji izazivaju gubitak pamćenja

-toksini topljivi u vodi-Spojevi C, H, O, N

Simptomi trovanja školjkašima - gubitak pamćenja (ometa neurotransmisijske mehanizme umozgu),dezorijentiranost, zbunjenost, glavobolje- abdominalni grčevi, povraćanje, koma

- smrt je mogući ishod trovanja, nekoliko dana nakonkonzumiranja školjkaša


74/159

Glavni predstavnik ASP toksina je domoična kiselina -trikarboksilna aminokiselina

-termostabiln toksin

- poznato deset izomera domoične kiseline - Pseudonitzschia spp.

- mekušci (školjkaši, puževi glavonošci), rakovi, - sisavci,ptice


75/159

- 1987, Princ Edward Island, Canada- 107 osoba , akutno trovanje nakon konzumiranja dagnji,

smrt je nastupila kod 3 starijih ljudi

- izdvojeni su podaci za 10 starijih osoba (60-84 godine)- smetnje su nastale nakon konzumiranja 60 - 295 mg DA u

obroku.-Procijenjena dozvoljena količina DA je 1 mg DA/kg osobe,sigurnosni faktor je 10 (zbog malog broja podataka); 0,1 mgDA/kg osobe, za obrok od 100 g iznosi 60 mg kg-1, (za obrokod 250 g iznosi 24 mg kg-1). Zbog dodatne sigurnosti 60 mg

kg-1 je podijeljen s 3, i dobivena je NDK (ASP) = 20 mg kg-1


76/159

Coastal Toxin Killing SouthernCalifornia Wildlife

May 4, 2007

Uočeni bolesni i mrtvi pelikani, morskilavova i dupini uz obalu južne Kalifornije,povezani su s povišenim razinama toksina uoceanu. Biolozi su izjavili da je to posljedica

trovanja domoičnom kiselinom, koja senakuplja u školjkašima i ribama tijekomcvjetanja algi, a kroz hranidbeni lanac

prelaze na ptice i druge životinje koje ih jedu.Znanstvenici vjeruju da uništavanje okoliša, kao što je prelov, onečišćenje i uništavanjemočvarnih područja, potiče cvjetanje algi i

stvaranje toksina. Pelikani kod kojih je došlo do trovanja domoičnom kiselinom doslovnosu pali s mrtvi neba, navodi Međunarodnicentar za istraživanja i spašavanje ptica(International Bird Rescue Research Center,

IBRRC).

Uginuli smeđi pelikani naplažama južne Kalifornije,nakon trovanja domoičnomkiselinom


77/159


78/159

METODE ODREĐIVANJA:

- Biološki test na miševima - HPLC – Tekućinska kromatografija visoke

djelotvornosti- LC-MS/MS – vezani sustav tekućinska

kromatografija i masena spektrometrija


79/159

FIZIKALNE I KEMIJSKE METODEKlasične i suvremene analitičke i biokemijske tehnike

• kromatografija (papirna, u tankom sloju, na stupcu),• spektrofotometrija (UV/VIS)

• plinska kromatografija (GC)

• tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC)

• masena spektrometrija (MS)

• atomska apsorpcijska spektrometrija (AAS)

• infracrvena spektrometrija (IR)

• nuklearna magnetska rezonancija (NMR)


80/159

Temelj: fizikalna i kemijska svojstva ispitivane tvari

Tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti, HPLC

High performance liquid chromatography

• Fizikalna metoda razdvajanja

– razdjeljivanje sastojaka uzorka izmedu stacionarne

i mobilne faze

– stacionarna faza čvrsta

– mobilna faza tekuća


81/159

Priprema uzorka

za HPLC analizu(tekućinski kromatograf visoke djelotvornosti)

1. Ekstrakcija toksina iz tkiva

2. Pročišćavanje ekstrakta u kojem su toksini 3. Odabir metode na HPLC-u – svrha analize – koji jetoksin potrebno odrediti


82/159

1. Ekstrakcija- izdvajanje toksina iz uzorka s pogodnim otapalom

Zahtjevi ekstrakcije:• ekstrakcija u reproducibilnoj mjeri

• ekstrakt s minimalnom količinom pratećih tvari


83/159

Otopina za ekstrakciju bira se prema vrsti uzorka (tkiva),ako je u uzorku:

• visoki sadržaj vlage – organsko polarno otapalo: acetonitril,

metanol

• niski sadržaj vlage – acetonitril + voda, metanol + voda

• visoki sadržaj masti – organsko otapalo, bez polarnog karaktera npr.

dietilter, heksan

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/05/Acetonitrile-3D-vdW.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/76/Acetonitrile-2D.png


84/159

PRIPREMA UZORKA ZA HPLC ANALIZU

1. Homogenizacija tkiva (20 g)2. Ekstrakcija otopinom metanol-voda (1:1)3. Homogeniziranje4. Centrifugiranje5. Filtriranje

6. Pročišćavanje na krutoj fazi

1 2 43

+

1

5

6


85/159


86/159

– Pročišćavanje na krutoj fazi


87/159

HPLC ANALIZA


88/159

•mobilna faza: acetonitril, voda i trifluorooctena kiselina

• brzina protoka mobilne faze 1 mL/min.•detekcija: UV područje 242 nm • Vrijeme zadržavanja domoične kiseline 10 – 13 min•Kalibracijski pravac• Zakon o veterinarstvu – dozvoljeni maseni udiodomoične kiseline je 20 μg/g

2.5 5.0 7.5 10.0 12.5 15.0

Minutes

-0

0

1

2

3

4

mAU

2 . 6

2 4

3 . 6

4 7

6 . 4

6 4

9 . 7

0 0

D A

( 1 2 . 8

5 9 )

c:\star\data\02-2006\38_sibenik.run File:

Channel:

Last recalc:

c:\star\data\02-2006\38_sibenik.run

1 = 242 nmResults

8.3.2006 12:18

X:

Y:

PeakName:

Result:

Area:

Width:

3.6472 Minutes

0.759 mAU

0.000

2.85 mAU*sec

6.45 sec

I I + I I - W I : 8 W I

: 1 6


89/159


90/159


91/159

Priprema standardnih otopina

1. Osnovna standardna otopina domoične kiseline- γ (DA) =101,8 µg/mL

2. Potrebno je pripremiti standardne otopine: γ = 1,0 µg/mL ; γ = 2,5 µg/mL ; γ = 5,0 µg/mL ; γ = 10,0 µg/mL , V = 5 mL

Otopine za kalibraciju pripremaju se u odjernimtikvicama volumena 5 mL.

Standardna otopina se dodaje pipetom u odmjernetikvice, te se nadopune deioniziranom vodom dooznake.


92/159


Regulation (EC) Nº 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of theEuropean Parliament and of the Council of 29 April 2004 laying

down specific rules for on the hygiene of foodstuffs

PSP 800 μg kg-1 ASP 20 mg kg-1

OA, DTXs, PTXs 160 μg kg-1 YTXs 3,75 mg kg-1 AZA 160 μg kg-1


Regulation (EC) Nº 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation ofthe European Parliament and of the Council of 29 April 2004Laying down specific rules for organization of officialcontrols on products of animal origin intended for humanconsumption

http://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdf


93/159

MDK


94/159

PSP – Paralytic Shellfish Poisoning– paralitički otrovi školjkaša

Simptomi trovanja školjkašima :- BLAGI SIMPTOMI: drhtanje usana, lica i vrata, osjećaj bockanja u prstima, glavobolja, vrtoglavica, mučnina,

povraćanje - UMJERENO TEŠKI SIMPTOMI: utrnulost ekstremiteta,nesuvisli govor , krutost i nekoordiniranost pokreta, općaslabost, usporeno disanje, ubrzan puls- TEŠKI SIMPTOMI: mišićna paraliza, poteškoće u disanju, paraliza respiratornog sustava može nastati od 2 – 12 satinakon konzumacije i rezultira smrću osobe - spojevi H, C, O, N i S


95/159

Trajanje postupka zagrijavanja uzorka na navedenim temperaturama, da bi se

početna količina uzročnika smanjila na jednu desetinu

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=toxins&source=images&cd=&cad=rja&docid=gy2rJFCIzRS0lM&tbnid=sFaSPjRnP40ogM:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.vency.com/Hprocess.html&ei=XNptUZnoAcnWPJ3HgdgD&bvm=bv.45218183,d.ZWU&psig=AFQjCNGPEGFi3wTsT8rxqVe2yJx9st2mpg&ust=1366240028708806http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=toxins&source=images&cd=&cad=rja&docid=gy2rJFCIzRS0lM&tbnid=sFaSPjRnP40ogM:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.vency.com/Hprocess.html&ei=XNptUZnoAcnWPJ3HgdgD&bvm=bv.45218183,d.ZWU&psig=AFQjCNGPEGFi3wTsT8rxqVe2yJx9st2mpg&ust=1366240028708806


96/159


97/159

TOXIN NAME SYNONYM ABBREVIATION Saxitoxin STX

Gonyautoxin-1 11α-sulfohydroxy-neosaxitoxin GTX1Gonyautoxin-4 11β-sulfohydroxy-neosaxitoxin GTX4Neosaxitoxin N1-hydroxysaxitoxin NEOGonyautoxin-2 11α-sulfohydroxy-saxitoxin GTX2Gonyautoxin-3 11β-sulfohydroxy-saxitoxin GTX3Gonyautoxin-5 N-sulfocarbamoyl-saxitoxin GTX5 B1Gonyautoxin-7 GTX7N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-2 Epigonyautoxin-8 C1, epiGTX8

N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-3 Gonyautoxin-8 C2, GTX8Gonyautoxin-6 N-sulfocarbamoyl-neosaxitoxin GTX6, B2N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin-1 C3N-sulfocarbamoyl-gonyautoxin 4 C4Decarbamoylsaxitoxin dcSTXDecarbamoylgonyautoxin-2 dcGTX2Decarbamoylgonyautoxin-3 dcGTX3

Decarbamoylneosaxitoxin dcNEODecarbamoylgonyautoxin-1 dcGTX1Decarbamoylgonyautoxin-4 dcGTX4

• Karbamati (STX, NEO -neosaksitoksin, GTX 1,4)

• Dekarbamoili (dcSTX, dc-NEO, dcGTX2,3, dcGTX1,4)

•Sulfokarbamoili (B 1-2, C1-4 - SO 3 2- i OSO 3 2-)


98/159

Toxin Relative

toxicity

Toxin Relative

toxicity

STX 1 dcGTX 3 0.38GTX 1 0.99 dcGTX 2 0.15

NEO 0.92 dcGTX 4 0.45

GTX 4 0.73 dcGTX 1 0.18

GTX 3 0.64 B 2 0.06

GTX 2 0.36 B 1 0.01

dcSTX

dcNEO

0.51

0.43

C 1,2

C3

C4

0.01

0.01

0.02

• Karbamati (STX, NEO -neosaksitoksin, GTX 1,4)

• Dekarbamoili (dcSTX, dc-NEO, dcGTX2,3, dcGTX1,4)

•Sulfokarbamoili (B 1-2, C1-4 )


99/159

SAKSITOKSIN

• najotrovniji neproteinski otrov • 1957. god. izolirana toksična tvar u školjkama • 1975. god. izolirani analozi (20)otrovnost školjkaša – alge – dinoflagelati, Alexandrium• akumulacija u školjkašima

• moguća prisutnost u rakovicama, zvjezdačama, plaštenjacima

Brzo se absorbira i rapodjeljuje putem krvi, te u vrlo kratkom vremenu

(1-2 sata) pojavljuju se simptomi trovanja


100/159

PSP toksini ekstrahiraju se 0,1 M otopinom klorovodične

kiseline iz mekog tkiva školjkaša .

Uginuće 2 od 3 cijepljena miša tijekom 1 sataznači prisustvo jednog ili više toksina ove skupine u

količini većoj od dozvoljene Pravilnikom o higijenihrane životinjskog podrijetla, 800 µg kg-1

Alternativna metoda : AOAC International, OfficialMethod 2005.06 (HPLC)

AOAC - Association of Official Analytical Chemists

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htm


101/159


Regulation (EC) Nº 853/2004 - 30/04/2004 - Regulation of the

European Parliament and of the Council of 29 April 2004 layingdown specific rules for on the hygiene of foodstuffs

PSP 800 μg kg-1 ASP 20 mg kg-1 OA, DTXs, PTXs 160 μg kg-1

YTXs 3,75 mg kg-1 AZA 160 μg kg-1


Regulation (EC) Nº 854/2004 - 30/04/2004 - Regulation ofthe European Parliament and of the Council of 29 April 2004Laying down specific rules for organization of officialcontrols on products of animal origin intended for humanconsumption

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_854-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.aesan.msps.es/CRLMB/docs/docs/legislacion_comunitaria/Regulation_853-2004-EC.pdfhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htmhttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2900.htm


102/159

Tekućinskikromatograf


103/159


104/159

Acanthocardia

tuberculata


105/159

21.12.2008, Glas Istre , Šestero Rovinjaca otrovalo se morskim jajima


106/159

, , j j j

POTVRĐENO PARALIZIRAJUĆE TROVANJE ŠKOLJKAMAVeć nakon tridesetak minuta kod svih su se pojavili isti simptomi pa su sami došli na Hitnu pomoć * Apeliramo na građane da ne jedu morska jaja i školjke koje se vade izvan područja u kojima se obavlja nadzor

školjkaša, rekla je voditeljica Epidemiološke službe dr. Vlasta Skopljak U mreže rovinjskih ribara uhvati se i pokojemorsko jaje

Nakon što su pojeli sirova morska jaja, kod šest osoba pojavili su se isti simptomi - vrtoglavica,povraćanje, slabost u nogama i smetnje vida. Voditeljica Epidemiološke službe županijskog Zavoda za javnozdravstvo dr. Vlasta Skopljak potvrdila je da se radi o pet muškaraca i jednoj ženi iz Rovinja koji su u utorak narovinjskoj rivi pojeli morska jaja koja su se nalazila u ribarskim mrežama. Skopljak je naglasila da se morska jaja

jedu sirova i smatraju se specijalitetom. - Već nakon tridesetak minuta kod svih su se pojavili isti simptomi pasu sami došli na Hitnu pomoć. U roku od dva sata sve tegobe i kliničke smetnje su nestale. U literaturi se nespominje da bi ovakvo trovanje moglo imati ozbiljnije posljedice po zdravlje. Iako nema razloga za paniku, ipak

apeliramo na građane da ne jedu morska jaja i školjke koje se vade izvan područja u kojima se obavlja nadzorškoljkaša, rekla je Skopljak. Uzorci morskih jaja odmah su upućeni na analizu u splitski Institut zaoceanografiju i ribarstvo. - U jajima je pronađen takozvani PSP biotoksin, odnosno utvrđeno je da se radio paralizirajućem trovanju školjkama (Paralytic Shellfish Poison) o čemu je odmah obaviještena i veterinarskainspekcija. Koliko mi je poznato, dosad još nije bilo slučajeva trovanja morskim jajima, rekla je Skopljak.Ravnateljica splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr. Ivona Marasović rekla je da su morska jajaakumulirala alge koje proizvode neurotoksine te da na području Jadrana paralitično trovanje školjkašima dosad nijebilo utvrđeno. Marasović je dodala da bi veterinarska inspekcija trebala zabraniti izlov morskih jaja. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potvrđeno je da će, nakon što iz splitskog instituta stignuslužbeni nalazi da je uzorak pozitivan na PSP biotoksin, veterinarska inspekcija donijeti rješenje o zabrani izlova istavljanja u promet tih organizama na zapadnoj obali Istre. Također potvrđuju da kupnja morskih jaja direktno odsakupljača nije dozvoljena. Po podacima Agencije za hranu, simptomi se kod trovanja javljaju unutar pola do dvasata nakon konzumacije školjki, ovisno o tome koliko je otrova konzumirano. Pretežno su to neurološki simptomi iuključuju osjećaj štipkanja, peckanja, otupljenost, pospanost, otežani govor i respiratornu paralizu. Ukoliko sezaraženima pruži liječnička pomoć unutar 12 sati, dolazi do potpunog oporavka bez posljedica.D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ


107/159

0 100 200 300 400 500 600 700 800

17.Dec

29.Dec

26.Jan

09.Feb

22.Feb

09.Mar

06.Apr

2 0 0 8

2 0 0 9

Toxin concentration (μg STX eq. kg-1)

S a m p l i n g d a t a

stx dcstx gtx2,3 gtx5 c1,2

Rovinj


108/159


109/159

- 2000 – 2009 g. analizirano je 3408 uzoraka:- dagnji ( Mytilus galloprovincialis), uzgajališta

- kamenica (Ostrea edulis), prirodne populacije- jakovljevih kapica ( Pecten jacobaeus), prirodne

populacije- protejevih kapica ( Flexopecten proteus),

prirodne populacije- MBA, 12 uzoraka je sadržavalo PSP toksine - HPLC-FLD, 11 uzoraka je sadžavalo PSP toksine


110/159


111/159


112/159

TETRODOTOKSIN


113/159

TETRODOTOKSIN- neurotoksin brzog djelovanja

-nakupljanje: “pufferfish” (morsko prase - delikatesa - Japan, Koreja)– prisutnost tetrodotoksina: gonade, jetra, crijeva, koža, ikra

– sadržaj: ženke (najviše u gonadama) > mužjaci

- Pretpostavlja se da otrov dolazi od bakterija roda Vibrio

Mehanizam djelovanja

– slično saksitoksinu

– smrtnost uslijed paralize respiratornih organa


114/159

Tetrodotoksin je snažan neurotoksin Nađen je u:- nekim tropskim ribama (puffer fish-otrovna kuglasta riba) Vrlo je jak otrov, otprilike 1200 puta otrovniji od cijanida i

iznosi LD50 = 5 – 8 μg/kg.


115/159

Pretpostavlja se da jedna kuglasta riba

(puffer fish) može imati dovoljno otrova da ubije

tridesetak odraslih ljudi.Ime su dobile po tome što se, kada se osjećajuugroženima, napuhnu i dva do tri puta više od svojeuobičajene veličine. Također, mogu neovisno micati

očima, a mnoge mogu mijenjati boju i uzorak, ovisno ookolini.Trovanje obično nastupa konzumacijom nepravilnopripremljene riblje juhe te od sirovog mesa.


116/159

NSP – Neurologic Shellfish Poisoning– otrovi školjkaša koji izazivaju neurološke smetnje

brevetoxin


117/159

NSP

-Meksički zaljev - jugoistočna obala USA - New Zealand

SIMPTOMI- mučnina, abdominalni bolovi, vrtoglavica, parestezija(osjećaj trnjenja, bockanja, žarenja u rukama i nogamazbog oštećenja perifernih živaca), simptomi se javljajunakon nekoliko minuta do jedan sat nakon konzumacije

školjkaša


118/159

Lagocephalus sceleratus


119/159

Lagocephalus

sceleratus

Kvalitativne i kvantitativne analitičke


120/159

Kvalitativne i kvantitativne analitičkemetode

• identifikacija – odrediti koji je toksin u uzorku• detekcija, – odrediti da li postoji toksin u uzorku

• Cilj:

određivanje toksi č nosti i koncentracije toksi č nih tvari

Klasifikacija analitičkih metoda:

– biološke metode, (“bioassays”)

– fizikalne– kemijske metode

– metode vezanja dva reaktanta, (“binding assays”)

Nedostaci korištenja životinjskih modela


121/159

Nedostaci korištenja životinjskih modela

-mogućnost primjene bioloških metoda samo za tvari koje

proizvode biološki odgovor u živim organizmima i tkivima - biološka varijabilnost:

- manja preciznost

- slabija reproducibilnost

- potreba ponavljanja pokusa

- cijena

- vrijeme

- prostor- etička poimanja korištenja životinja i/ili njihovih tkiva Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine, broj

135/2006)


122/159

Tendencija:

klasične biološke metode primjenjivati samo ako nemaodgovarajućih alternativnih fizikalnih ili kemijskihmetoda

Godišnja proizvodnja školjkaša na Jadranu


123/159

0

1000

2000

3000

4000

5000

1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Godina Tona Godina Tona

1992 1415 2000 23901993 1837 2001 4849

1994 1336 2002 3099

1995 1269 2003 2036

1996 1294 2004 3195

1997 1666 2005 3088

1998 2518 2006 4132

1999 2227 2007 3500

Godišnja proizvodnja školjkaša na Jadranu


124/159

bisusno vlakno

mišić zatvarač

hepatopankreas

bisusno vlakno

Dagnja, Mytilus galloprovincialis


125/159

Jakobova kapica, Pecten jacobaeus

mišić zatvarač

hepatopankreas


126/159

Kamenica, Ostrea edulis


127/159

PSP toxins profile in ascidian Microcosmus vulgaris (Heller,


128/159

1877) after human poisoning in Croatia (Adriatic Sea)

Romana Roje-Busatto, Ivana Ujević* Institute of Oceanography and Fisheries, _Setali_ste I . Me_strovi_ca 63, 21000 Split, P.O. Box 500, Croatia a r t i c l e i n f o

Article history: Received 2 October 2013 Received in revised form 30 December 2013 Accepted 31 December 2013 Available online 10 January 2014 Keywords: Paralytic Shellfish Poisoning Ascidian Microcosmus Adriatic Sea Human intoxication

HPLC-FLD

a b s t r a c t

Toxins known to cause Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) syndrome in humans that can

have serious economic consequences for aquaculture were determined in ascidians of the

genus Microcosmus. Significant concentrations of toxins were confirmed in all tested

samples collected from the western coast of Istria Peninsula (Adriatic Sea, Croatia) when

six people were poisoned following the consumption of fresh ascidians. Several species of

bivalves that were under continuous monitoring had not accumulated PSP toxins although

they were exposed to the same environmental conditions over the survey period. In the

present study, HPLC-FLD with pre-column oxidation of PSP toxins has been carried out to

provide evidence for the first human intoxication due to consumption of PSP toxic ascidians

(Microcosmus vulgaris, Heller, 1877) harvested from the Adriatic Sea. Qualitative

analysis established the presence of six PSP toxins: saxitoxin (STX), decarbamoylsaxitoxin

(dcSTX), gonyautoxins 2 and 3 (GTX2,3), decarbamoylgonyautoxins 2 and 3 (dcGTX2,3),

gonyautoxin 5 (GTX5) and N-sulfocarbamoylgonyautoxins 1 and 2 (C1,2), while quantitative

analysis suggested STX and GTX2,3 as dominant toxin types and the ones that

contribute the most to the overall toxicity of these samples with concentrations near the

regulatory limit.

_ 2014 Elsevier Ltd. All rights reserved.

Molecules 2010, 15, 6835-6849; doi:10.3390/molecules15106835

molecules


129/159

molecules ISSN 1420-3049

www.mdpi.com/journal/molecules

Article

Domoic Acid - A New Toxin in the Croatian Adriatic Shellfish Toxin Profile Ivana Ujević 1,*, Živana Ninčević-Gladan 1, Romana Roje 2, Sanda Skejić 1, Jasna Arapov 1 and Ivona Marasović 1 1 Institute of Oceanography and Fisheries, Šetalište I. Meštrovića 63, 21000 Split, Croatia P.O. Box 500, Croatia

2 The Erasmus Mundus Master of Science in Marine Biodiversity and Conservation, Doverska 9,

21000 Split, Croatia

Author to whom correspondence should be addressed; E-Mail: [email protected];

Tel.: 385 21 408000; Fax: 385 21 358650.

Received: 31 August 2010; in revised form: 25 September 2010 / Accepted: 27 September 2010 /

Published: 8 October 2010

Abstract: This is the first study that presents concentrations of domoic acid detected in the

whole shellfish tissue from breeding and harvesting areas along the Croatian coast of the

Adriatic Sea during the period 2006 to 2008. Shellfish sample analyses after SAX cleaning procedures, using a UV-DAD-HPLC system, showed the presence of domoic acid in four

species. The most prevalent of those species were the blue mussel ( Mytilus

galloprovincialis), followed by European flat oyster (Ostrea edulis), Mediterranean scallop

( Pecten jacobaeus) and proteus scallop ( Flexopecten proteus). Domoic acid, a potentially

lethal phycotoxin that causes amnesic shellfish poisoning (ASP), was detected for the first

time in January 2006 with the highest value of 6.5486 μg g -1 in whole shellfish tissue. Pseudo-nitzschia spp. bloom events preceded these high domoic acid concentrations.

According to this study, retention of domoic acid in the blue mussel M. galloprovincialis is more than 42 days. This investigation indicates the first presence of domoic acid in

Croatian shellfish, but in concentrations under the regulatory limit (20 μg g -1), therefore shellfish consumption was not found to endanger human health.

Keywords: Amnesic shellfish poisoning (ASP); retention of domoic acid; mussels;

Pseudo-nitzschia; Adriatic Sea OPEN ACCESS Molecules 2010, 15 6836


130/159


131/159

year No.

samples

No.

Positive(MB)

% positive

(MB)

zone

North Middle South

2000 99 (July) 3 3.0 1 2 /

2001 175 4 2.3 2 2 /

2002 208 0 / / / /

2003 219 0 / / / /

2004 201 4 2.0 3 / 1

2005 289 25 8.6 13 8 5

2006 355 20 5.6 14 4 2

2007 439 10 2.3 6 2 2

2008 549 31 5.8 14 9 8

2000 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 1112


132/159

NORTH

SolarisSolina

Rt Zub

Peruzula +

MIDDLE

Prdelj Prosika

Šibenik 1Šibenik 2Šibenik 3

+ +

SOUTHBistrina

Mali Ston

Usko

Sutvid

2001 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12


133/159

2001 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH

SolarisSolina

Rt Zub

Peruzula

++

++

MIDDLE

PrdeljProsika


SOUTHBistrina

Mali Ston

Usko

Sutvid

2004 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12


134/159

2004 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH

SolarisSolina

Rt Zub

Peruzula

+ ++

MIDDLE

PrdeljProsika


SOUTHBistrina

Mali Ston

Usko

Sutvid

+

2005 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12


135/159

NORTH

Kanegra

SolarisSolina

Rt Zub

Peruzula

+

++

+

+

+

+

+

+

++

+

MIDDLE

PrdeljProsika


+

+

+ + + ++

+

SOUTH

Bistrina

Mali Ston

Usko

Sutvid

+

+

+

+ +

2006 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12


136/159

2006 NORTH

Kanegra

Solaris

Solina

Rt Zub

Peruzula

P. Škojić Raša

+

++

+

+

++

+

+

++

++

+

MIDDLE

Prdelj

Prosika

Šibenik 1Šibenik 2

Šibenik 3

+

+

+ +

SOUTH

Bistrina

Mali Ston

Usko

Sutvid +

+

2007 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12


137/159

2007 1 2 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10 11 12

NORTH

KanegraVabriga

Rt Zub

Peruzula

P. Škojić Raša

+

+

+ +

+ +

MIDDLE

Prosika

Šibenik 1Šibenik 2Šibenik 3 +

+

SOUTH

Bistrina

Mali Ston

Usko

Sutvid

Bjejevica

Kuta

Brijesta

+

+

2008 1 1 2 2 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6


138/159

NORTH

Kanegra Sav.

Vabriga SS

Rt Zub B2

Peruzula LIM

P. Škojić Medu Raša

+

+

+

+

+

+

MIDDLE

Prosika Pirovac

Šibenik 1 B2Šibenik 2 B1Šibenik 3 Strm

++

SOUTH

Bistrina

Mali StonUsko

Sutvid

Bjejevica

Kuta

Brijesta

+

+

+ +

+

2008 7 7 7 7 8 8 8 8 9 9 9 9 10 10 11 12


139/159

2008 NORTH

Kanegra Sav.Vabriga SS

Rt Zub B2

Peruzula LIM

P. Škojić Medu Raša

+

+

+

+

+

+

+

+

+

++

MIDDLE

Prosika Pirovac

Šibenik 1 B2Šibenik 2 B1Šibenik 3 Strm

+

+

SOUTH

Bistrina

Mali Ston

Usko

Sutvid

Bjejevica

Kuta

Brijesta

+

+

+ +

+


140/159

0.0 1.0 2.0 3.0 4.0 5.0 6.0 7.0

I

II

II

II

II

II

II

III

III

III

III

III

III

Domoic acid (mg/kg)

M o n t h

ASP 2006 MIDDLE ADRIATIC

PLANKTONi i ji d k ji lj j d i


141/159

– organizmi manji od 2 cm koji naseljavaju vodeni stupac,lebde u vodi ili raspolažu ograničenim mogućnostima kretanja, ovise o

gibanju vodenih masa (Hensen, 1887).-mnogi planktonski organizmi mogu regulirati vertikalnu

poziciju i prelaziti vertikalne barijere (termoklina, piknoklina,hloklina).

VAŽNOST PLANKTONA


142/159

VAŽNOST PLANKTONA

• Autonomna, cjelovita zajednica organizama, koja ima svojeproizvođače, potrošače i razgrađivače.• Osnovu čine jednostanične biljke, koje posredno ili neposredno

služe za hranu svim planktonskim životinjama. • Od planktonske zajednice u ishrani zavisi duboki bental koji nema

sve uvjete cjelovite zajednice, jer mu nedostaju biljni organizmi.• Povećanje tjelesne površine kod biljnog planktona omogućuje bolje

upijanje hranjivih soli čime dolaze u povoljniji položaj obzirom naishranu.

Fit l kt


143/159

Fitoplankton- Jednostanični autotrofni organizmi, stvaraju organsku

tvar fotosintezom.- Najznačajniji proizvođači organske tvari u morskoj

sredini, temelj trofičke piramide.

Zooplankton- Važna karika u hranidbenom lancu morskog ekosustava, jerpredstavljaju vezu između fitoplanktona s jedne strane, te veće frakcije zooplanktona, bentoskih beskralježnjaka,ličinki riba itd.

- Zooplankton je važna karika u prijenosu energije na višetrofičke razine (mikrozooplankton može konzumirati do70% dnevno fitoplanktonske proizvodnje).


144/159

Bakterioplankton- Heterotrofne bakterije, autotrofne cijanobakterije

(modrozelene alge), stanice nemaju pravu jezgru- Dugo se smatralo da je uloga bakterija u morskom ekosustavu

samo razgradnja organske tvari. Početkom osamdesetihprošlog stoljeća utvrđeno je da većinu otopljene organsketvari u morskoj sredini (najveći dio izlučuje fitoplankton)

koriste heterotrofne bakterije, koje služe za hranuheterotrofnim nanoflagelatima i cilijatima, a njima se hranekopepodi preko kojih se dalje nastavlja hranidbeni lanac.

PROSTORNA I SEZONSKA RASPODJELAFITOPLANKTONA


145/159

FITOPLANKTONA

Vertikalna (dubinska) raspodjela planktona Autotrofni plankton – eufotska zona (do cca. 200 m),Nejednolika vertikalna raspodjela - utjecaj prejakog svjetla,nedostatak hranjivih soli, utjecaj strujaHeterotrofni plankton – slična raspodjela, iako ne ovisi o svjetlu, ali

ovisi o hrani.

Horizontalna raspodjela planktonaij d čj bliž b li ( f i l k


146/159

- Bogatija područja bliža obali ( za autotrofni plankton – vezano uzhranjive soli, heterotrofni plankton - prati hranu).

- upwelling područja - krpasta raspodjela – morske struje

SEZONSKA RASPODJELASezonska kolebanja biomase, sukcesije vrsta


147/159

FITOPLANKTON – biljna komponenta planktona, jednostanične alge, javljaju se pojedinačno ili u kolonijama, sposobne stvarati vlastitu organsku tvar fotosintezom.

Glavne şkupine:

Dijatomeje (Bacillariophyceae)

Dinoflagelati (Dinoflagellata)Kokolitoforine (Coccolithophores)Silikoflagelati (Silicoflagellata)Modrozelene alge (Cyanophyta)Proklorofita (Proclorophyta)

Mikroflagelati (“Microflagellata “)


148/159

Fitoplanktonski organizmi su u pravilu autotrofni, ali neki moguprivremeno biti heterotrofni, odnosno stvaraju organsku materiju

koristeći otopljenu organsku tvar (osmotrofi) ili organsku tvar uobliku čestica (fagotrofi).

Fitoplanktonski organizmi imaju veću gustoću od vode (zbogskeleta građ enog od Si, Ca i celuloze), pa zbog toga tonu.

Održavanje planktona u stupcu vode postiže se gibanjem vode, morfološkim karakteristikama fitoplanktona (razni nastavci),fiziološkim stanjem fitoplanktona.

DIJATOMEJE ili KREMENJAŠICE (Bacillariophyceae,


149/159

DIJATOMEJE ili KREMENJAŠICE ( Bacillariophyceae, Diatomeae)

- visoke geografske širine, obalna područja umjerenog pojasa, upwelling zone (nagle promjene, značajne fluktuacije) - silikatne (kremene) ljušturice - nemaju bičeve

Pseudonitzschia spp. (ASP, domična kiselina)

DINOFLAGELLATA


150/159

5 μm - > 2 mm- more, bočata i slatke vode- pokretni i nepokretni oblici, pojedinačne st., lanci pseudokolonije- autotrofna i heterotrofna (saprofitska, parazitska, simbiontska )

ishrana

Alexandrium tamarense (PSP, saksitoksin)


151/159

Dinophysis acuminata

Dinophysis caudata

Dinophysis fortiiDSP (OA, DTXs)

OPASNE FITOPLANKTONSKE CVATNJE (HAB)


152/159

U umjerenim se područjima uobičajena fitoplanktonska cvatnja odvija u

proljeće i tijekom jeseni. Sezonski ciklus fitoplanktona u umjerenom području - proljetnimaksimum, ljetni minimum, jesenski maksimum, zimski minimum.

EUTROFIKACIJA (prirodna i antropogena) – obogaćivanje vodenog

stupca hranjivim solima (N,P) koje pogoduju rastu primarneproizvodnje, odnosno rastu fitoplanktona.Prirodna eutrofikacija – sredina se postupno prilagođuje. Antropogena – prebrza, te se sredina zbog naglih promjena teško može prilagoditi.

MONOSPECIFIČNA FITOPLANKTONSKA CVATNJA – pojava cvatnje ukojoj prevladava samo jedna ili dvije vrste fitoplanktona

Proljeće –mala biomasa zooplanktona, zbog čega raste primarna


153/159

Proljeće mala biomasa zooplanktona, zbog čega raste primarnaproizvodnja

Ljeto – porast biomase zooplanktona, zbog čega pada primarnaproizvodnja

RED-TIDE cvatnja (crvena plima) monospecifična cvatnja koja zbog visoke gustoće fitoplanktonskih organizama izaziva obojenje mora ili vode (uočena još u biblijsko vrijeme). DARWIN prvi put ovu pojavustručno opisao 1832 godine.Posljedice : hipoksija ili anoksija, pomor morskih organizama,toksične cvatnje


154/159

Noctiluca scintillans


155/159

Red tide Noctiluca scintillans, južni Jadran

Posebna vrsta neuobičajenih cvatnji su sluzave cvatnje ili tzv.“mucillagine”.


156/159

gNeugodna posljedica takvih cvatnji su velike sluzave naslage

(glikoproteini i saharidi) na površini ili sluzavi oblaci u vodenomstupcu. Sluz u vodenom stupcu poput fine mreže zadržava različiteorganizme, kao i sve ostale čestice u morskoj vodi, te zbog procesarazgradnje ispliva na površinu. Pretpostavlja se da su najčešćiuzročnici sluzavih cvatnji dijatomeje, koje tijekom diobe proizvode velike količine sluzi, ali postoji sumnja i za neke druge vrste.Sluzave su cvatnje poznate iz davnina, ali u novije su vrijeme učestale. Pojava karakteristična za Jadran.


157/159


158/159


159/159

Documents

Toksičnost školjkaša