4
"SELEKCIJA I SEMENARSTVO" PLANT BREEDING AND SEED PRODUCTION, VOl.. VII, No . 3-4 (2000), STR. 43-46, NOVI SAD TOLERANTNOST GENOTIPOVA PSENICE PREMA OLOVU U KULTURI IN VITRO 5ESEK, S., KONDIC ANKICAI [ZVOD: Ispitiuan je utica] p et koncentracija oloua (10. 7 , 10-6, J()'5, J()'4 i ](J3 M) na porast kalusa i sadrzaj suue materije u kalusnom tkiuu. Za izolaciju zrelib embriona koriscene su due sorte ozime psenice (Triticum aestiuum L.), Balkan i Proteinka. Iimbrioni SIt gajeni na modifikouanoj MS (Murasbige and Skoog, 196 2) hranljivoj podlozi, kojoj je dodato olouo u obliku Pb(N0 3 h Kontrolna grupa kalusa je gajena na podlozi, koja nije sadiala olovo. Za ureme kultivacije, pracen je porast kalusnog tkiua, da bi se 30 dana nakon izolacije pristupilo merenju sveie mase kalusa, kao i sadrzaju suue materije. Rezulatau su pokazali da su postojale znacajne razlilee izmedu genotipooa, u pogledu njihove reakcije na pojedine koncentracije otoua. Najvisa konceruracija (1(JJ M) oloua je imala znacajan uticaj na smanjenje sve ie mase kalusa. Ooo smanjenje je kod sorte Balkan iznosilo 43%, a kod sorte Proteinka 22 %, U odnosu na kontrolu. Najuisa kon centracija oloua, takode je imala znacajan uticaj na sadriaj suue materije u kalusnom tkiuu. Tako je kod sorte Balkan doslo do znacajnog pouecanja sadiaja suue materije (23% u odnosu na leontrotu) I dok kod sorte Proteinka pouecanje (8,6% u odnosu na teontrolu) nije hila znacajno. Iifekat niiih koncentracija oloua, koje su ispitiuane u ouom eksperimentu, bio je slabije izraien, mada su daze 1 ()'6 M kod sorte Balkan i 1 ()'7 M kod sorte Proteinka, imale stimulatiuno dejstuo na porast kalusnog tkiua . Kljucne reci : pscnica, 010110, tolerantnost, kultura embriona UVOD : Covekovu okolinu zagadu]e veliki broj organskih i neorgansklh jcdinjenja, medu kojima vazno rncsto zauzirnaju i teski rncrali . Istrazivanjn koja su otpoccla 60·tih godina pokazala su da zemljista u razllcitim dclovima svet a, posebno u urbanim i in- dustrijskirn podrucjima , sadrze veorna visoke konccntracijc teskih mctala . Mada u vccini poljoprivrcdnih zemljlsta nivo teskih metala jos uvck nije tako visok da prouzrokuje akutne problcme toksicnosti, ipak poveeane koncentracije tdkih metala u hrani mogu znacajno uticati na zdravlje Ijudi. Poseban prohlem predslavljaju metali , koji se preko Inane akumuliraju u organizmu coveka, kao na primer kadmijllm i olovo. Kontaminacija zemljista olovom je antropogenog porekla i glavni izvori su: rlldnici i topionice, primena orpadnih muljeva, izdllvni gasovi vozila i ol ovo-arsenal (PbAsO.,) , koji se primenjllje u vocnjacima za sllzbijanje insekata (Bogdanovic i sar., 1997). Olovo , ko]e spada 1I grupu neesencijalnih te skih rnctala, dircktno iii indirektno utice na citav niz ftzioloskih proce sa u biljkama. Pozn ato je da olovo inhibira rasren]e cehja, sro se tumaci stlmulactjom oksidacije auksina . 'Iakodc je uo ccno da olovo pri nizim koncentracijarna utice i na proces deobe celija, a I'd vecim koncentracijama iii u obliku trtalkll-Pb, ispoljava mutageno dejstvo 1I procesli deobe celija (Kastori i sal', 1997) Znacajne razlike, kojc postojc u reakciji pojcdinih \'[sta i genotipova na pl'isustvo visokih koncentracija t<:skih meta/a 1I zivot noj sredini , pnlZajll mogllcnost da sc ople· menjivanjem stvOl'e sorte i hibridi , koji se odlikuju vccom tolerantnoscu prema me- talima i !ito je jos znaeajnije , manjom akumlilacijom r<:skih mctala, cime hi sc smanjilo njihovo unosenje 1I lanac ishrane (Kastori i sal', 1997) . U poslednje vreme, sve viSe se koriste in l/Uro metode 703 testiranje Originalni nautni rad (Original scientific paper) I Dr STANISLAVSESEK, viSi naueni saradnik,mr ANKI CAKONDIC, isrrazivacsa •.rdnik, Nau tni insrillil za rararSlVO i povl'larsrvo , Novi Sad 43

TOLERANTNOST GENOTIPOVA PSENICE PREMA OLOVU U …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-5881/2000/0354-58810004043S.pdf · prohlem predslavljaju metali, koji se preko Inane akumuliraju

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TOLERANTNOST GENOTIPOVA PSENICE PREMA OLOVU U …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-5881/2000/0354-58810004043S.pdf · prohlem predslavljaju metali, koji se preko Inane akumuliraju

"SELEKCIJA I SEMENARSTVO"PLANT BREEDING AND SEED PRODUCTION, VOl.. VII, No . 3-4 (2000), STR. 43-46, NOVI SAD

TOLERANTNOST GENOTIPOVA PSENICE PREMA OLOVUU KULTURI IN VITRO

5ESEK, S., KONDIC ANKICAI

[ZVOD: Ispitiuan je utica]p et koncentracija oloua (10. 7, 10-6, J()'5, J()'4 i ](J3 M) na porastkalusa i sadrzajsuue materije u kalusnom tkiuu. Za izolaciju zrelib embriona koriscene su duesorte ozime psenice (Triticum aestiuum L.), Balkan i Proteinka. Iimbrioni SIt gajeni namodifikouanoj MS (Murasbige and Skoog, 1962) hranljivoj podlozi, kojoj je dodato olouo uobliku Pb(N03h Kontrolna grupa kalusa je gajena na podlozi, koja nije sadiala olovo. Zaureme kultivacije, pracenje porast kalusnog tkiua, da bi se 30 dana nakon izolacije pristupilomerenju sveie mase kalusa, kao i sadrzaju suue materije.

Rezulatau su pokazali da su postojale znacajne razlilee izmedu genotipooa, u pogledunjihove reakcije na pojedine koncentracije otoua . Najvisa konceruracija (1(JJ M) olouaje imalaznacajan uticaj na smanjenje sveie mase kalusa. Ooo smanjenje je kod sorte Balkan iznosilo43%, a kod sorte Proteinka 22 %, U odnosu na kontrolu. Najuisa koncentracija oloua, takodejeimala znacajan uticaj na sadriaj suue materije u kalusnom tkiuu. Tako je kod sorte Balkandoslo do znacajnog pouecanja sadiaja suue materije (23% u odnosu na leontrotu) I dok kodsorte Proteinka pouecanje (8,6% u odnosu na teontrolu) nije hila znacajno. Iifekat niiihkoncentracija oloua, koje su ispitiuane u ouom eksperimentu, bio je slabije izraien, mada sudaze 1 ()'6 M kod sorte Balkan i 1 ()'7 M kod sorte Proteinka, imale stimulatiuno dejstuo na porastkalusnog tkiua.

Kljucne reci: pscnica, 010110, tolerantnost, kultura embriona

UVOD : Covekovu okolinu zagadu]eveliki broj organskih i neorgansklh jcdinjenja,medu kojima vazno rncsto zauzirnaju i teskirncrali . Istrazivanjn koja su otpoccla 60·tihgodina pokazala su da zemljista u razllcitimdclovima sveta, posebno u urbanim i in­dustrijskirn podrucjima, sadrze veorna visokekonccntracijc teskih mctala. Mada u vccinipoljoprivrcdnih zemljlsta nivo teskih metalajos uvck nije tako visok da prouzrokujeakutne problcme toksicnosti, ipak poveeanekoncentracije tdkih metala u hrani moguznacajno uticati na zdravlje Ijudi. Posebanprohlem predslavljaju metali , koji se prekoInane akumuliraju u organizmu coveka, kaona primer kadmijllm i olovo.

Kontaminacija zemljista olovom jeantropogenog porekla i glavni izvori su:rlldnici i topionice, primena orpadnihmuljeva, izdllvni gasovi vozila i olovo-arsenal(PbAsO.,) , koji se primenjllje u vocnjacima zasllzb ijanje insekata (Bogdanovic i sar., 1997).

Olovo , ko]e spada 1I grupuneesencijalnih te skih rnctala, dircktno iiiindirektno utice na citav niz ftzioloskihprocesa u biljkama. Poznato je da olovoinhibira rasren]e cehja, sro se tumacistlmulactjom oksidacije auksina . 'Ia ko d c jeuo ccno da olovo pri nizim koncentracijarnautice i na proces deobe celija, a I'd vecimkoncentracijama iii u obliku trtalkll-Pb,ispoljava mutageno dejstvo 1I procesli deobecelija (Kastori i sal', 1997)

Znacajne razlike, kojc postojc u reakcijipojcdinih \'[sta i genotipova na pl'isustvovisokih koncentracija t<:skih meta/a 1I zivotnojsredini , pnlZajll mogllcnost da sc ople·menjivanjem stvOl'e sorte i hibridi , koji seodlikuju vccom tolerantnoscu prema me­talima i !ito je jos znaeajnije , manjomakumlilacijom r<:skih mctala, c im e hi scsmanjilo njihovo unosenje 1I lanac ishrane(Kastori i sal', 199 7) . U poslednje vreme, sveviSe se koriste in l/Uro metode 703 testiranje

Originalni nautni rad (Original scientific paper)I Dr STANISLAVSESEK, viSi naueni saradnik, mr ANKICAKONDIC, isrrazivacsa •.rdnik, Nautni insrillil zarararSlVO i povl'larsrvo , Novi Sad

43

Page 2: TOLERANTNOST GENOTIPOVA PSENICE PREMA OLOVU U …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-5881/2000/0354-58810004043S.pdf · prohlem predslavljaju metali, koji se preko Inane akumuliraju

tolerantnosu gcnoripova prerna teskimmeralima (Meredith, 1978; Smith ct al., 1983;Parrot and Bouton, 1990; Karsai et al ., 1994).

lJ okviru ovog rada ispitan je utica]olova na porast kalusa psenice , kao i nasadrzaj suve materije u njima, kako bi seispitala rnogucnost koriscenja in vitro kultureembriona za identifikaeiju genotipovapsenice, tolerantnlh prema ovom rnetalu.

Materijal I rnetode

Za izolaciju zrelih embriona koriscenesu visokoprinosne sorte ozime psenice(Triticum aestiuum L.) Balkan i Proteinka.

Vazdusno suva zrela zrna psenice supotapana u destilovanu vodu, u trajanju od 4sara. Nakon toga lzvrsena je sterilizaeijamatcrijala, yo proceduri opisanoj u ranijimradovima (Sesek i Kondic, 1997; Kondic i sar.,1998). lzolovani ernbrioni su inokulisani namodifikovanu MS (Murashige and Skoog,1962) hranljivu podlogu, kojoj je dodatoolovo u pet razlicitih koncentracija (10'7,10.6,

10-5, 10-4 i 10 .3 M). Olovo je dodavano uobliku Pb(N03h . Kontrolna grupa embrionaje inokulisana na MS podlogu , koja nijesadrzala olovo.

Nakon mesec dana gajenja na ovimpodlogarna, utvrdena je sveza masa kalusa,kao i sadrza] suve materije u njima.

Rezultati su statisticki obradeni me­todom analize varijanse, a znacajnost razlika

izmedu pojedinih tretmana je utvrdivanapornocu LSD testa.

Rezultati i diskusija

Utvrderia je znacajna razlika izmeduispitivanih genoripova, u pogledu njihovcreakcije na pojcdinc koncentraeij e olova upodlozi. Pri najviSoj koncentraciji Pb (10,3 M) ,kod sorte Balkan sveza masa kalusa jc bilamanja za 42% u odnosu na kontrolu , a kodsorte Proteinka za 22 %. Kod sorte Balkan,koncentracija od 10 .6 M Pb je lmala sti­mulativan utica] na porast sveze rnase kalusa,dok ostale koncen tracije nisu Izazvalezn acajne prornene, u odnosu na kontrolu .Medutim, kod sorte Proteinka, koncentracijaod 10.4 M je imala inhibitoran , dok jekoncentraeija od 10 ' ; irnala stiruulatlvancfekat na porast kalusa (Tab, 1) .

Uticaj olova na sadrzaj suve materije ukalusima, takode, je bio specifican. Pri nainiztmkoncentracijama (10. 7 i 10.6 M) Pb, kalusi S011C

Balkan su sadzall 6 ,51 % i 6 ,53% suve matcri]e,sto je za 13% manjc u odnosu na kontrolu. I'dnajvisoj konccntraciji (10-3 M) sadrza] suvematerije u kalusima ove sorte je bio 9,2%,odnosno za 23 % visi nego u kontrolnoj grupi.Za razliku od sorte Balkan, kod sorreProteinka, olovo nije izazvalo znacajneprornene u sadrLaju suve materi]c, ni prijednoj od ispitivanih koncentracija (tab. 1).

Tab. 1. Utica} raziicitib koncentracija oloua na sueiu masu i sadrzaj suue materije II kalusima p.'<el/ice.Tab. 1. Fffect (if different lead concentrations to fre sh weight (me! dry mailer content in wheat calluses.

Balkan ProteinkaKoncentracija

SVeZa masa Suva materija Svcza masa Suva rnaterij aConcentrationFresh wei ght Dry matter content Fresh weight Dry matter co nte nt

(M) (mg) (%) (mg) (%)

Kontrola 107,0 7,47 101,92 9,26

1 (10-7) 94 ,0 6,51- 89 ,8- 8 ,88

II (10-6) 134,0++ 6,53- 93,6 9,64

1II (10-5 ) 103,0 8,07 167,8++ 9,48

IV (10-4) 110,0 7,47 82,9- 9,45

V (10·3) 61 ,3- - 9,20++ 79,7 10,06

LSD 0,05 13,98 0,9364 13,98 0,9364

0,01 19,33 1,2950 19,33 1,2950

Rezultati, dobijeni u ovom eks­perimentu, su pokazali da visoke kon­centracije teskih metala deluju inhibitomo naporast kalusa . Prema rezultatima koje susaopstili Kastori i sar. (1997) do usporavanjaporasta biljaka, pri vlslm koncentracijama

44

teskih rnetala, dolazi iz razloga sto oni dclujuinhibitorno kako na deobu, tako i naizduzivanje celija.

Pored inhibitornog dejstva visokihkoncentracija, uoceno je da nize dozeispitivanih metala imaju stimulativan efekat na

Page 3: TOLERANTNOST GENOTIPOVA PSENICE PREMA OLOVU U …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-5881/2000/0354-58810004043S.pdf · prohlem predslavljaju metali, koji se preko Inane akumuliraju

porast kalusa, sto je u saglasnosti sarezultatima Petrovic i Kastori (1994), Ernst(1996), Sesek i Kondic (1999).

Do prividnog povecanja sadrzaja suvematerije u kalusima psenice, koje jezabelezeno pri najvisoj koncentraciji olova,najverovatnije, nije doslo usled povecan]asinteze organske matcri]e, vee iz razloga sto suovi kalusi bili znatno manji i dchidrirani, sto jeprouzrokovalo znacajne promene u odnosusveza masa kalusa - suva rnaterija . U prilogtome govore i rezultatl Kastori et al. (1996)koji su pokazali da u prlsustvu vecihkonccntracija olova, kod mladih biljakasuncokreta dolazi do povecanja vodnogdeficita .

Nasi rczultati su pokazali da jc sortaProteinka bila tolerantnija prema prisustvuolova u hranljivoj podlozi, odnosno da suizmedu dva ispitivana genotipa postojaleznacajne razlike u pogledu tolerantnosti.Time je pokazano da se na kalusima psenice,dobijenim u in vitro kulturi zrclog embriona,moze uspesno vrsiti testiranje tolerantnostiprema teskirn metalima, kojom prilikom je unajviSe moguco] meri eliminisan utica]spoljasn]e sredine. Do slicnog zakljucka sudosll Karsai et al. (1994).

Zakljucak

Dobijeni rezultati su pokazali da visokakonccntracija olova (10- 3 M) u podlozi imainhibitorni efekat na porast kalusnog tkiva,kao i znacajan uticaj na sadrzaj suve matcrije ukalusima. S druge strane, niske koncentracijeolova (10-5 i 10-6 M) su imale stirnulativniefekat na porast kalusa psenice. Pored toga,postojale su znacajne razlike izrnedugenotipova u poglcdu toleranrnosrt premaprisustvu olova u hranljivom supstratu: takoje sorta Proteinka ispoljila znacajno visi nivotolerantnosti prerua olovu, u poredenju sasortorn Balkan.

LITERATURA

BOGDANOVIC, DARINKA, UBAVIC, M.,HADZIC, V. (1997): Tdki metali u zemljistu.U: R. Kastori (Ed.), Tesk! rnctali u zivotnojsrcdini, Fcljton, Novi Sad, 95-152 .

ERNST, W. H. O. (1996) : Phytotoxicity of heavymetals. In: Fertilizers and Enviromcnt.

45

Rodrigueez-Barrueco, C. ed., KIuwer Aca­demic Publishers, Dordrecht, Netherlands,423-430.

KARSAI, I., BED ,Z., KOV <5, G., BARNAB S,B.(1994): The effect ofin vivo and in vitro alu­minium treatment on anther culture re­sponse of triticale x wheat hybrids. ].Genet.& Breed., 48, 353-358.

KASTORl, R., PETROVIC, N., PETROVIC, M.(1996): Effect of lead on water relations,proline content and nitrate reductase activ­ity in sunflower plants. Acta AgronomicaHungarica, 44, 21·28.

KASTORI, R., PETROVIC, N.,ARSENI)EVIC-MAKSIMOVIC, 1. (1997):Teski meetali i biljke. U: R. Kastori (Ed .),Teski metali u zivomo] sredini, Feljton, NoviSad, 195-257.

KONDlC, ANKlCA, SESEK, S., PEKARIC.NAD,NEDA (1998) : Uticaj pulzirajucegc1ektromagnetnog polja na dinamikuporasta kalusa zigotnog embriona psenlce.Savremena poljoprivreda, 46 (3-4), 37-41.

MEREDITH, C. R. (1978): Response of cul­rured tomato cells to aluminium. Plant Sci.Letters., 12, 17-24.

MURASHIGE, 1'., SKOOG, f. (1962): A revisedmedium for rapid growth on bioassay withtobacco tissue cultures. Physiol. Plant. 15 ,473-497.

PARROT, W. A., BOUTON, J. H. (1990): Alu­minium tolerance in alfalfa as expressed intissue culture. Crop. Sci., 30, 387-389.

PETROVIC, N., KASTORI, R. (1994): Uptake,distribution and translocation of nickel(63Ni) in whcat.]. Food Physics, 1,71-73.

SMITH, R. H., B1IASKARAN, S., SCHERTZ, K.(1983) : In vitro selection for aluminium tol­erant sorghum plants. Plant Physiol., 72,142.

SESEK, S., KONDlC, ANKlCA (1997): Primenakalusne kulture u selekciji genotipovapesnicc tolcrantruh na visoke koncent raci]esoli (NaCl). Selekcija i sernenarstvo, 4(1-2),55-59

SESEK, S., KONDIC, ANKlCA (1999) : Effect oflead and cadmium on callus growth and drymatter content in zygotic embryo culture.Zbornik Matice srpske za prirodnenauke/Proceedings for Natural Sciemnces,Matica Srpska, Novi Sad, 97, 57-62

Page 4: TOLERANTNOST GENOTIPOVA PSENICE PREMA OLOVU U …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-5881/2000/0354-58810004043S.pdf · prohlem predslavljaju metali, koji se preko Inane akumuliraju

TOLERANCE OF WHEAT GENOlYPES TO LEAD IN IN VITRO CULTURE

SESEK 5., KONDle ANKlCA

SUMMARY

We studied the effects of five lead concentrations (10'7,10-6,10.5,10.4 and 10-3 M) on callusgrowth and dry matter content in the callus tissue. Two winter wheat (Triticum aestiuum L.)cultivars, Balkan and Proteinka, were used to isolate mature embryos. The embryos were grownon a modified MS (Murashige and Skoog, 1962) nutrient medium to which lead in the form ofPb(NO,h was added. Calluses from the control grou[> were grown on a lead-free medium. Duringcultivation, the growth of callus tissue was observed until, 30 days after isolation, fresh callusweight and dry matter content were measured .

The results showed that there were significant differences between the genotypes with reogard to their response to certain lead concentrations. The highest concentration (10-3 M) signifi­cantly decreased fresh callus weight relative to the control- by43% in Balkan and 22% in Proteinka.At the same lead concentration, the callus tissue dry matter content of Balkan increased signifi­cantly (23% relative to the control), while the increase ofthe same parameter in Proteinka was notsignificant (8.6% relative to the control). The lower lead concentrations had a lees pronounced ei­feet, although the 10.6 M dose had a stimulatory effect on callus tissue growth in Balkan, while the10.7 M one had the same effect in Proteinka.

Key words: wheat, lead, tolerance, embryo culture

46