FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Seminarski rad : Ekoloke prednosti intermodalnog transporta

Student: Tomislav Jari JMBAG: 0135 189 595

mentor: doc. dr. sc. Nikolina Brnjac kolegij: Inteligentni transportni sustavi

Zagreb, 2012. Sadraj:Student: Tomislav Jari mentor: doc. dr. sc. Nikolina Brnjac 1 1. Uvod...................................................................................................................3 2. Intermodalni transport........................................................................................4 2.1. Cestovni promet...........................................................................................4 2.2. eljezniki promet........................................................................................5 2.3. Vodni promet................................................................................................5 3. Promet i okoli....................................................................................................6 3.1. Cestovni promet .........................................................................................7 3.2. Vodni promet ...............................................................................................8 3.3. eljezniki promet........................................................................................8 4. Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometa.......................................................9 5. Ekoloke prednosti intermodalnoga transporta................................................11 5.1. Kontejnerizacija..........................................................................................11 5.2. Paletizacija.................................................................................................13 Vrste paleta:......................................................................................................13 6. Zakljuak..........................................................................................................16 7. Literatura..........................................................................................................17

2

1. Uvod Promet kao specifina gospodarska djelatnost prijevoza ili prijenosa ljudi i dobara, svojom kakvoom i prilagoenou regionalnim potrebama znatno pridonosi oblikovanju i valorizaciji prostora, ali i ukupnom gospodarskom i drutvenom razvoju. Kao dio ljudskoga okolia, promet bitno utjee na njegovu kakvou. Oplemenjivajui okoli, promet istodobno uzrokuje i brojne negativne ekoloke posljedice. Prirodna ravnotea ekosustava prilino je unitena klasinim oblicima transporta i prometa i zato danas klasini oblici prometa imaju lokalno znaenje u gospodarskim sustavima. Stoga bi razvoj intermodalnoga transporta uz primjenu suvremenih transportnih tehnologija, te odreene i konkretne mjere zatite okolia trebali imati dominantno znaenje u svim razvijenim gospodarstvima svijeta. Vanost intermodalnoga transporta i prometa proizlazi iz injenica da se kod ove vrste transporta mogu u odgovarajuim kombinacijama koristiti sve prednosti pojedinih grana transporta i prometa ili vie njih zajedno, te istodobno i brojne prednosti suvremenih tehnologija transporta, odnosno, paletizacije, kontejnerizacije, RO-RO, LO-LO, RO-LO, FO-FO, Huckepack i Bimodalne tehnologije transporta. Time se omoguuje da cjelokupni transportni pothvat bude brz, siguran i racionalan nain proizvodnje transportnih, odnosno prometnih usluga.

3

2. Intermodalni transport Intermodalni transport ili prijevoz moemo opisati kao premjetanje robe odnosno kao prijevoz ili transport robe u istoj tovarnoj jedinici (kontejner, izmjenjivi kamionski sanduk, kamionska sedlasta poluprikolica ili razliite kombinacije vunoga i teretnoga dijela cestovnoga teretnoga vozila u tehnologiji Ro-La odnosno standardizirana transportna sredstva), a pri tomu se za prijevoz tovarnih jedinica koriste najmanje dvije razliite prometne grane (cestovni promet, eljezniki promet,rijeni promet ili pomorski promet). Kako ceste postaju sve zakrenije prometom, mora se pribjegavati prelasku na druge naine prijevoza. Preostala dva mogua naina su eljezniki i vodni promet. Kombinacija ovih naina moe se koristiti za uvozno-izvozne poslove. Povezivanje kontinentalnih terminala i luka redovitim vlakovima smanjilo bi zaguenje cesta, osobito u podrujima u blizini velikih luka. Kontejneri se mogu automatski transportirati izmeu luke i kontinentalnih terminala. Uz podrku dobro projektiranih IT sustava, kontejneri se mogu prevoziti u luku u periodima koji omoguuju uinkovitije prebacivanje roba, jer se mogu otpremati redoslijedom najpovoljnijim za manipulaciju i ukrcaj. Brz i uinkovit prijevoz kontejnera takoer moe reducirati povrinu lukog prostora za skladitenje kontejnera. Prijevoz izmeu glavnih kontinentalnih i regionalnih terminala moe se izvoditi eljeznicom (ili rijekom), tako da se samo posljednja dionica prijevoza izvodi cestom. Uestalija uporaba eljeznikog prijevoza prebacuje dio prometnog optereenja cesta na eljeznicu. Budui da oekivano poveanje CT transporta moe i hoe uzrokovati znaajna uska grla u pogledu pomanjkanja kapaciteta za operacije dnevnim vlakovima, poveanje intermodalnog prijevoza eljeznicom proirit e ta uska grla, tako da se zajednika europska rezolucija o odrivom prijevozu roba i ljudi oito mora obuhvaati istraivanje i investicije u eljezniku prometnu infrastrukturu te lokacije terminala. 2.1. Cestovni promet Pri isporukama na kratke ili srednje udaljenosti cestovni je transport najfleksibilniji i najbri nain za dostavu robe od-vrata-do vrata. Trite cestovnog transporta brzo se razvijalo posljednjih godina, a konkurencija je znatno utjecala na cijene i fleksibilnost. Ako se takav razvoj nastavi, postoji rizik da autoceste u Srednjoj Europi nee imati dovoljno kapaciteta za prihvat svih tegljaa. Pojaano oneienje okolia uslijed poveanja cestovnog prometa takoer predstavlja problem kod ovoga naina. Odrivi modalni prijelaz s cestovnih na eljeznike i vodne putove mogao bi biti rjeenje mnogih ekolokih problema, poput zagaenja zraka i zaguenih cesta. Meutim, cestovne dionice su dijelovi veine intermodalnih transporta; prva dionica od poiljatelja i posljednja dionica do primatelja. Za postizanje brzih i fleksibilnih intermodalnih transporta mora biti omogueno uinkovito izvoenje prekrcaja poiljaka izmeu dvaju razliitih naina prijevoza. Pri tomu moe biti korisno razvijanje opreme za prekrcaj poiljaka.

4

Najvanija pogonska sila koja bi mogla doprinijeti modalnim prekrcajima mogla bi biti EU, jer ona ima odgovarajue alate poput koordinacije dravnih propisa i direktiva za konkurentan kombinirani prijevoz, tako da moe potencirati potrebe za koritenjem solucija intermodalnog prijevoza, kako bi se olakala optereenja rastueg cestovnog prijevoza po pitanjima ekologije, ouvanja prirodnih resursa i uteda vremena. 2.2. eljezniki promet eljezniki sustavi nastali su u pojedinim dravama i razvijani u njima samima tijekom 19. stoljea. Zbog toga se jo uvijek nose s podosta nekompatibilnosti, koje su namjerno stvarane u to doba. Ovi su problemi uvelike otklonjeni, zahvaljujui raznim inicijativama to su ih poduzimali kako EU tako i pojedine zemlje-lanice sa svrhom pojednostavljenja eljeznikog prijevoza preko granica. Meutim, problemi jo uvijek postoje. Na primjer, teretni promet ima nii prioritet od putnikog prometa. Da bi eljezniki prijevoz postao uinkovitiji i zanimljiviji, ime bi se popravila i intermodalnost, mogu se poduzimati razliite radnje. Jednake irine kolosijeka te istovrsni sustavi signaliziranja i elektrini sustavi mogu omoguiti da vlakovi prelaze granice bez potrebe za promjenom lokomotive i vagona. Poveanje brzine vlakova, tj. poboljanje performansi zatvorenih vagona te uestaliji polasci vlakova podiglo bi pouzdanje u eljezniki prijevoz, jer bi bili umanjeni zahtjevi na vremena isporuke na koja sada utjeu kanjenja ovisna o prioritetnom putnikom prometu. 2.3. Vodni promet Vodni promet, u najuem smislu prijevoz osoba i tereta, pojavljuje se s nastankom prvih civilizacija Egipana, Feniana, Grka, Rimljana i Ilira. Sustav vodnog prometa (uvjetno reeno tadanji) ine podsustav luka i podsustav brodarstva. Prve luke sluile su iskljuivo prekrcaju tereta i prema nainu izgradnje pripadale prirodnim lukama.

5

3. Promet i okoli Zatita okolia je postala predmetom sve veeg zanimanja i brige irom svijeta. ist zrak i nezagaena voda postaju svakim danom sve vanija dobra, jer se njihov nedostatak sve vie osjea. Mnoge ivotinjske i biljne vrste naglo se prorjeuju, a mnoge su ve istrijebljene. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotaa ve su sada zabrinjavajua pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je ienje okolia skuplje od spreavanja njegova zagaenja. Sve je to dovelo do toga da se problemu zatite okolia danas prilazi mnogo ozbiljnije i sustavnije. S druge strane, stalni gospodarski rast, iva gospodarska aktivnost, poveanje proizvodnje, prometa i potronje sve vie zagauje i destabilizira ovjekov okoli i iscrpljuje obnovljive, a pogotovo neobnovljive prirodne resurse. Posljedice se uoavaju na svakom koraku: klimatske promjene (globalno zatopljenje), poveanje ozonskih rupa, kisele kie, istrebljenje biljnih i ivotinjskih vrsta, stalno smanjivanje obradivog tla (zbog izgradnje prometnica - oko 20 milijuna hektara na godinu), progresivno iscrpljivanje neobnovljivih izvora energije , sve ve i nedostatak pitke vode, sve vee zagaenje zraka, vode i tla itd. Kontinuirani i stabilni gospodarski rast je neto ega se ne odriu ni najrazvijenije zemlje, a za zemlje u razvoju to je najvanije pitanje. Bez gospodarskog rasta nema ni eljenog standarda, ni zaposlenosti, i to je najvanije, nema socijalne stabilnosti. Gospodarski rast je imperativ modernog doba Razvoj automobilske industrije doveo je do injenice da je svijet danas preplavljen automobilima. Dok se ljudska populacija udvostruila od 1950. broj automobila poveao se gotovo deset puta, tako da se danas ukupna svjetska automobilska flota poveala na gotovo 500 milijuna vozila. Uvjetovan sve brim gospodarskim rastom i razvojem, promet u svijetu i u Hrvatskoj naglo raste to se odrazilo na sve vee zauzimanje prostora, poveanje buke i vibracija, neracionalan utroak energije , oneienje vode i tla te negativno djelovanje na ukupnost okolia. Dananji su gradovi neprekidno izloeni degradaciji uslijed nesluenog razvoja automobilskog prometa. Urbanisti i prometni planeri traili su rjeenja u stvaranju velikih prometnih sustava u gradu, u gradnji gradskih autocesta, parkiralita, velikih krianja i tako pretvarali dragocjeno gradsko zemljite u veliki prometni park. Ve negdje oko 1960. spoznaje se da predloena rjeenja u vezi s prometom nisu dala oekivane rezultate dok se istovremeno njegov tetan i regionalni utjecaj poveavao. Promet, a posebno cestovni, zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran je za 25% globalnih emisija ugljik (IV) oksida. Prosjean automobil godinje isputa toliko CO2 emisija koliko je i sam teak. Za jedan sat vonje autocestom brzinom 130 km/h potroi se isto toliko kisika koliko jedan ovjek potroi u deset dana za disanje.

6

Izgaranje fosilnih goriva proizvodi oneiujue tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i koditi ljudskom zdravlju, biljkama, ivotinjama i ekosustavima. Takve oneiujue tvari i njihovi derivati, poput troposferskog ozona i zakiseljujuih spojeva vode unitavanju ekosustava, kode usjevima i umama, a u ljudi uzrokuju probleme dinih organa i razne bolesti. Poznato je da se promet smatra jednim od najvanijih uzronika zdravstvenih tegoba povezanih s toksinim oneiuju im tvarima u zraku koje ugroavaju ekosustav i ljudsko zdravlje. I drugi utjecaji ukljuuju i buku i zauzimanje povrina, uvelike pridonose poremeajima u ekosustavu. U gradovima prometna mrea ini ak i do 50% ukupne urbane mree. Za gradnju jednog kilometra gradske autoceste, s tri prometne trake u svakom smjeru potrebno je najmanje 25 000 m2 prostora. Na tom prostoru moe se sagraditi vie od 60 stambenih zgrada . Od svih izvora komunalne buke u gradovima najvei postotak (80%) otpada na prometnu buku: to se negativno odraava na organizam ovjeka. Zbog svega navedenog u brojnim gradovima danas postoje modeli i pokuaji minimiziranja tetnog utjecaja prometa na ovjeka i okoli. Osim usavravanja javnog prijevoza kao okosnice prometne politike, mnogi europski gradovi pripremaju niz prateih mjera prometne politike kao to su brojne restrikcije, te se postavljaju strogi zahtjevi prema naftnoj industriji u cilju proizvodnje istih goriva fosilnog porijekla, bez tetnih emisija. 3.1. Cestovni promet Automobilski promet imao je veliku ulogu u razvoju ljudskog drutva. Prijelaz na automobilski promet utjecao je na formiranje velikih gradova (u SAD-u je koritenje automobila dovelo do urbanizacije 60% stanovnitva7), meutim istraivanja su pokazala da okolinu najvie zagauju motorna vozila i to vie od 50%. U atmosferu se izbacuje velika koliina ugljikovih oksida (CO i CO2 ), duikovih oksida (NOx ), sumporni oksid (SO2 ), olova i olovnih spojeva te velika koliina krutih estica, aa i tekih metala. Automobilski promet smanjuje kvalitetu okoline i otpadnim tvarima koje nastaju troenjem automobilskih guma i povrinskih slojeva kolnika. Velik dio prometnica, osim autocesta, nema adekvatno rijeen problem odvodnje oborinskih voda. Zbog toga zagaene vode s kolnikih povrina odlaze u okolno tlo te moe doi do zagaenja podzemnih voda. Negativna uloga prometa ne oituje se samo emisijom tetnih plinova, ve bukom i vibracijama, zauzimanjem obradivih povrina i vizualnim degradiranjem prostora.

7

3.2. Vodni promet Vodni promet, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utjeu na kvalitetu voda i mora.U vodene ekosustave dnevno dospijevaju velike koliine razliitog otpada, npr. nafta i naftni derivati, razliita kemijska sredstva, fekalije itd. te koliine otpada izrazito se poveavaju zbog izvanrednih stanja poput havarija brodova. Upravo zbog tih problema (a zbog velikog opsega vodnog prometa) donesene su brojne meunarodne konvencije za zatitu vodenih ekosustava. Poseban problem vodnog prometa u posljednjim godinama predstavlja problem balastnih voda. 3.3. eljezniki promet Utjecaj eljeznikog prometa na stanje okoline manje je invanzivan i obuhvaa manje prostora od cestovnog prometa. Od otvaranja prve pruge 1825. godine razvoj klasi ne eljeznike tehnologije rezultirao je u sve brim, iim i rentabilnijim pogonskim nainima, a maksimum je postignut ostvarenjem tzv. TGV ideje. Prednosti eljeznikog prometa vezane su uz manje emisije tetnih plinova (tablica 1.) u usporedbi s drugim prometnim sredstvima. Jedna od rijee spominjanih prednosti eljeznice je niska potronja prostora . Tlo je osnova ivota na Zemlji, a odlika je eljeznice da malo troi prostor. Dvokolosijena pruga zauzima prostor irok oko 15 metara, a u jednome satu njome je mogue provesti isti broj ljudi i tereta kao autocestom od 16 trakova irokom 122 metra. Zatiti od buke u zemljama lanicama EU pridaje se vrlo velika pozornost, prije svega radi postizanja kakvoe ivljenja i radi zatite ljudskog zdravlja. Vie od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku to je stvaraju prijevozna sredstva u prometu. Od toga 18% otpada na tra ni ka vozila, 50% na cestovna vozila i 13% na zrakoplove. eljezniki prijevoz stvara manje buke nego cestovni ili zrani promet. Kod prijevoza iste koliine tereta i istoga broja putnika eljezniki promet u prosijeku stvara od 25 do 50% manje buke.

Tablica 1. Emisije tetnih plinova

8

4. Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometa Vrlo jasan trend posljednjih desetljea je rastua briga za ouvanje okolia, koji rezultira domaim i meunarodnim ekolokim mjerama, ali i akcijama nevladinih organizacija, koje sve zajedno imaju znatan utjecaj na nain poslovanja gospodarskih subjekata meu kojima su i Hrvatske eljeznice. Ekologija ima sljedee glavne ciljeve: - zatititi ljudsko zdravlje i blagostanje, - osigurati odrivost biosfere, - zatititi i ouvati prirodne resurse. Promet je jedno od podruja u svijetu kod kojih su pokazatelji rasta, gledani kroz definiciju odrivog razvitka, veim dijelom sa negativnim predznakom; sva nastojanja i poboljanja glede smanjenja emisija tetnih tvari, poveanja kvalitete goriva, poveanja iskoristivosti goriva, ak i uvoenjem novih alternativnih goriva, blijede pred podacima o znatnom poveanju broja, snage i koritenja vozila svih vrsta, a posebice cestovnih motornih vozila. Zabrinjavajue je poveanje koritenja osobnih vozila u odnosu na smanjenje koritenja javnih oblika prijevoza (autobusa i eljeznica) koji su manje utjecajni po ouvanje okolia. Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometa prvenstveno podrazumijevaju smanjivanje nepovoljnih uinaka na okoli. U smislu djelovanja prometnog sustava to su tri osnovna elementa: 1. zagaivanje okolia kroz emisiju tetnih tvari, 2. zagaivanje kroz proizvodnju otpada i 3. buka. Prema tome, osim negativnih utjecaja na okoli, promet direktno utjee na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi. Ovi utjecaji odreuju direktnu svezu izmeu zdravlja i sigurnosti prometa. Meuovisnost razliitih elemenata zatite od zagaenja pokazuje obvezu usklaivanja gospodarskog razvitka. Usklaen gospodarski razvitak pretpostavlja ekspertna znanja u osmiljavanju prostora iz razliitih podruja: zatita okolia, zdravstvo, energetika, financije, prometno, urbanistiko i prostorno planiranje i dr. Koliko se na planu zatite od zagaenja moe uiniti, ne mijenjajui postojeu infrastrukturu prometnog sustava, pokazuje primjer intervencije u postojeu tarifnu politiku. Promjenom tarifne politike moe se uiniti atraktivnijom odreena grana prijevoza koja bitno manje zagauje okoli.

9

Navedeno pokazuje da negativno djelovanje na okoli moe biti posljedica individualnog djelovanja pojedinca ili zajednice pa se moe govoriti o individualnoj ili zajednikoj odgovornosti spram ekolokih elemenata. Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometnog sustava objedinjuju nekoliko naela: 1. zatita od zagaenja, 2. zdravlje i sigurnost, 3. integrirano planiranje, 4. individualna i zajednika odgovornost, 5. iskoritavanje zemlje i dobara, 6. usklaenost gospodarskog razvitka.

Koliko je danas bitno voditi rauna o ekolokim aspektima pokazuje i injenica da na svjetskoj razini motorni promet ini 20% od svih djelatnosti koje uzrokuju klimatske promjene.

10

5. Ekoloke prednosti intermodalnoga transporta 5.1. Kontejnerizacija Kontejneri su intermodalne transportne jedinice koje se u obliku zatvorene ili otvorene posude koriste za transport robe Kontejneri su prijevozni sanduci koji imaju sljedea svojstva: a) trajnu strukturu i dostatnu otpornost za viestruku uporabu b) slue za prijevoz robe jednim ili razliitim prometnim sredstvima c) opremljeni su ureajima koji olakavaju manipulaciji d) njihove dimenzije i konstrukcija odgovaraju propisima UIC-a Prema nekim procjenama smatra se da ima preko 20 000 tipova kontejnera koji se razlikuju prema svojim znaajkama i posebnostima.

Slika 1.Transportni kontejner

11

Prema namjeni kontejnere moemo podijeliti na: 1. Univerzalni namijenjeni su za prijevoz pakiranih ili nepakiranih poiljaka koje ne zahtijevaju posebne uvijete prijevoza 2. Specijalni namijenjeni su za prijevoz stvari koje zahtijevaju posebne uvijete prijevoza, namijenjeni su za prijevoz tekuina, plinova, lakopokvarljive robe Prema veliini (volumenu) kontejnere moemo podijeliti na: 1. Male zapremine 1-3 m3 i nosivosti od 1-3 t 2. srednje zapremine 3-10 m3 i nosivosti 3-5 t 3. velike zapremine 10-60m3 i nosivosti 5-30 t Prema vrsti robe za koju su namijenjeni: 1. za suhi teret 2. za rasuti teret 3. za tekuine 4. izotermiki kontejner 5. za plinove Kontejneri imaju oznake koje omoguavaju prijenos informacija o kontejnerima i njihovu kretanju, a mogu se svrstati u tri skupine: 1. Oznaka vlasnika, serijski broj i kontrolna oznaka koja je uokvirena ; 2. oznaka drave vlasnice, dimenzije i vrsta kontejnera ; 3. oznaka bruto mase i tare kontejnera Dimenzije kontejnera oznaavaju se u stopama (1 stopa = 30.48 cm ), a najee se koriste kontejneri od 20 i 40 stopa Prednosti kontejnerizacije su sljedee: 1. Kontejner se lako prenosi s jednog prijevoznog sredstva na drugo ; 2. robom se praktino rukuje samo dva puta i to na poetku prijevoznog procesa kod utovara i na kraju prijevoznog procesa kod istovara ; 3. smanjuju se trokovi utovara i istovara robe kao i trokovi pojedinanog pakiranja poiljaka ; 4. bolje se koriste vagoni i poveava obrtaj prijevoznih sredstava ;12

5. smanjuju se trokovi skladitenja; 6. poveava se brzina manipulacije ; 7. smanjuju se manipulacijski i prijevozni trokovi; 8. trgovinski, prometni i administrativni poslovi su jednostavniji

5.2. Paletizacija "Paletizaciju" bi pak trebalo promatrati kao proces primjene paleta u prijevoz robe. Uinci primjene tog procesa su viestruki. Veoma pojednostavljeno reeno, su prije svega ekonomski i tehnoloki, a pritom zatitni, sigurnosni i ostali. Paleta je drvena podloga izraena od dasaka odreenih normiziranih dimenzija, na koje se tovari roba. Paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formiranje kompaktnog i vrstog paketa, sloenog iz raznih vrsta komadne robe. Treba istaknuti da paleta i paletizacija nisu istoznanice. Paleta je transportni ureaj naprava izraena od razliitih materijala, a osnovna joj je zadaa da omogui oblikovanje optimalne jedinice manipuliranja. Vrste paleta: Od trenutka pojave paleta do danas nalazimo razne vrste paleta. Razlike u promatranju mogu nastati s obzirom na: - oblik palete, - dimenziju, - namjenu, - vrstu materijala od kojeg su izraene, - konstrukcijske osobine i dr.

13

Podjela paleta s obzirom na oblik: Najee su ravne palete i boks-palete raznih vrsta i podvrsta. To je samo dio programa dananjih osamdesetak vrsta najeih paleta koje se sreu u praksi.

Slika 2. Boks paleta

Podjela paleta s obzirom na namjenu Podjela paleta s obzirom na namjenu ovisi o stajalitu promatranja. Ako se promatra namjena s obzirom na vijek trajanja ili uestalost koritenja, tada se palete mogu svrstati u jednokratne i viekratne. Jednokratne su poznate pod nazivom nepovratne. Viekratne su pak one palete koje se vie puta rabe ili razmjenjuju. S obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjene, palete se dijele na univerzalne i specijalne. Za razliku od specijalnih ili specifinih, univerzalne palete su namijenjene razliitim vrstama tereta. Namjena se palete u funkciji paketiranja moe poveavati, pa se tako poveava i univerzalnost. Podjela paleta s aspekta namjene moe se obavljati i prema teretu kojemu su namijenjene. Tako npr. moemo razvrstati palete za tekui, komadni i rasuti teret. Podjela paleta s obzirom na vrstu materijala od kojeg se izrauju S obzirom na vrstu materijala, najee su: - drvene, - metalne i - plastine palete.

14

Aluminijske palete za sada se malo primjenjuju. No, valja oekivati promjenu strukture paleta, odnosno materijala od kojeg su izraene.

Slika 3. Drvena euro paleta

Osim ekonomskog imbenika, na promjenu e najvjerojatnije utjecati otpornost na deformacije i teina, iako nisu iskljuena ni druga obiljeja koja sada jo nisu izraena ili pak jo nisu za njih naena odgovarajua tehnika rjeenja (mogunost sklapanja radi smanjenja gabarita i dr.). Tehnoloki aspekt primjene paleta Ovaj aspekt razmatranja trebalo bi poeti s naznakom prednosti koje prua tehnologija prijevoza s paletama prema klasinoj - individualnoj tehnologiji. Ve to to primjena paleta znai najpotpuniji oblik prijevozne integracije izmeu korisnika i davatelja usluga svjedoi o potrebi poznavanja tehnolokih obiljeja za sve elemente tehnologije prijevoza. Vidljivi uinci primjene paleta oituju se u niim trokovima manipuliranja, skladitenja i prijevoza. Ralanjivanje tih uinaka vrlo je esto. U istraivanju uinaka "paletizacije" najee se sreu sljedei pojedinani uinci: - smanjenje poetno-zavrnih trokova, - smanjenje trokova skladitenja, - smanjenje proizvodnih trokova, - poveanje mogunosti primjene pretovarnih strojeva, - smanjenje oteenja robe, - smanjenje vremena prijevoza i dr., - smanjenje radne snage i runog rada, - poveanje sigurnosti radnika na radu, - smanjenje energije i - smanjenje trokova ambalae.

15

6. Zakljuak Zato intermodalni transport? Intermodalni transport treba uzeti kao jedan od prvih odabira transporta robe i tereta prometnom infrastrukturom. Intermodalni transport ima velike prednosti,a osnovna prednost mu je kombinacija dvije ili vie prometnih grana. U proteklih nekoliko naslova mogli smo vidjeti grane prometa koje mogu sudjelovati u intermodalnom transportu i naine na koji se moe prevoziti teret. Intermodalnim transportom bi se omoguilo bre,efikasnije, i po okoli ,i ljude najisplativije transportiranje robe i tereta.Ova vrsta transporta nam omoguuje da iskoristimo najbolje od svake prometne grane,a to su, da moemo ostvariti pristup prijevoza roba u bilo kojem dijelu zemlje bez veih tetnih posljedica za okoli i ljude. Izbjegle bi se velike guve po gradovima i zagaenja okoline i prostora u kojima ive ljudi,ivotinje i biljni svijet. Treba pomno odabrati kojom granom prometa prolaziti kroz odreeni dio zemlje kako bi se izbjegle razne katastrofe i kako bi se postigli to manji gubici na prijevoznom putu. Postiglo bi se i smanjenje buke, te potronja energije,to bitno utjee na ljude i ivotinjski svijet oko njih.

16

7. Literatura 1. Promet i okoli, prof. dr. sc. Jasna Golubi, Fakultet prometnih znanosti,Zagreb 2006. 2. Predavanja: integralni i intermodalni sustavi, doc.dr.sc. Nikolina Brnjac 3. Multimodalna ekologija imbenik djelotvornoga ukljuivanja Hrvatske u europski prometni sustav,izvorni znanstveni lanak, Prof.dr.sc. Ratko Zelenika i Mr.sc. Gordana Nikoli4. http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.php 5. http://www.webgradnja.hr/katalog/7129/skladisni-kontejner-transportni-brodski/ 6. http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/zeljeznicki-promet/nacionalni-

program-zeljeznicke-infrastrukture-za-razdoblje-2008-do-2012-g7. http://www.vlakovi.com/opsirnije_o_temi.php?

subaction=showfull&id=1307620943&archive=&start_from=&ucat=11&

17