SADRAJ :

Sadraj... ...................................................................................................2I.

Uvod ........................................................................................................3

II.

Razvojni put metodologije uenja stranih jezika.......................................4 Total Physical Response metod..................................................................7

III.

IV. V.

TPR i Maria Montessori............................................................................11 Primjeri nastave uz primjenu TPR metoda................................................12

VI.

Zakljuak...................................................................................................14 Literatura...................................................................................................15

I UvodTotal Physical Response (TPR) je metod1 uenja stranog jezika, razvijen od strane dr.James J. Asher-a, profesora emeritusa psihologije na Dravnom Univerzitetu San Jos, Kalifornija (Sjedinjene amerike drave), s ciljem olakavanja uenja stranih jezika.Metod se zasniva na pretpostavci da se uenje stranog jezika odvija po istom procesu kao i kod djece koja ue maternji jezik, odnosno, da fazi govora prethodi jedna dua faza sluanja i razumijevanja praena fizikim reakcijama, pri emu se u djeijem mozgu stvara 'mrea' pojmova i ideja o stvarnosti koja ga okruuje, sa asocijacijama na govor (jezik). Metod je razvijen 70-tih godina 20. stoljea. Iako je odmah po nastanku stekao veliku popularnost u javnosti, nikada nije dobio generalnu podrku ireg kruga predavaa. Sutina ovog pristupa moe se iskazati na slijedei nain : Usvajanje novog jezika u inicijalnoj fazi ne ukljuuje govor. Ono poinje dugim periodom utnje, kao i kod djece koja ue maternji jezik. Tokom tog perioda utnje dijete dekodira zvukove koji proizvode osobe u njegovom okruenju. Dekodiranje se ne postie nikakvim procesom 'prevoenja', ve kroz kombinovani postupak razumijevanja semantike poruka iskazanih rijeima, gestama i govorom tijela.Jezik je kompleksna i historijski uvjetovana pojava koja nije kreirana na svjestan, usmjeren nain, te se stoga i ne ui poput drugih injenica iz stvarnosti koja nas okruuje, poput (prim.) : kako funkcionira dravni aparat ili solarni sistem.Djeca ga usvajaju spontano, nesvjesna njegovih temeljnih zakona i pravila, bez obzira na fakultativne sposobnosti individue. Prije nego li je u stanju izgovoriti i najjednostavnije rijei, poput :mama ili tata, dijete je ve sposobno razumijeti i na odgovarajui nain reagovati na sloene zahtijeve tipa (prim.) : Uzmi tu igraku i stavi je u kutiju! Kada je u datom momentu procesa dekodiranja dovoljan broj informacija pohranjen i organizovan u djeijem mozgu, inicira se i sam govor, iako je nakon toga neophodno da protekne jo neko vrijeme dok se na fiziolokom planu uskladi artikulacija glasova jezika. Naravno, u poetku dolazi do brojnih nepravilnosti u izgovoru no, vremenom izgovor postaje jednako dobar kao kod odraslih.TPR nastoji oponaati ovaj proces u uionici.

1 Moda je pogreno TPR nazivati metodom jer metoda podrazumijeva formulu koja se primjenjuje u cijelosti na ciljanu oblast,dok TPR podrazumijeva odreene postupke, uglavnom u poetnim stadijima uenja stranih jezika. No, s druge strane, ne postoji formula za uenje bilo ega.Proces poduavanja je vie umijee (vjetina) nego li nauka. Kako je metoda uvrijeen naziv za razne pristupe u procesu uenja, ja u i u nastavku rada koristiti ovaj termin, iako isti smatram dijelom neprilagoenim. (pri mjedba autora).

2

Kako su pokazale brojne studije koje su irom svijeta provodili nastavnici koji u procesu poduavanja koriste i TPR metod, kao i pojedine vladine ustanove u SAD (amerika vojska prije svih), postoji odreena veza izmeu procesa uenja i fizike aktivnosti koja olakava pamenje, posebno u domenu uenja stranih jezika. Ovo je jedan od glavnih argumenata bihejvioristike kole,koja je bila jako popularna u SAD tokom proteklog stoljea. Kako su odrasli u stanju znato bolje odgovoriti na fizike kretnje nego djeca mlaeg uzdrasta, tako e i njihov napredak uz primjenu ove metode biti znatno bri, te e se mjeseci neophodni djetetu za usvajanje novih znanja o jeziku moi, eventualno, svesti na sedmice. Ovaj metod je dizajniran prvenstveno za uenike u ranom stadiju uenja stranih jezika. Obzirom da se, kroz demonstraciju i pokrete tijela, instrukcije u vidu komandi mogu jednostavno razumijeti ak i sa ogranienim ili nikakvim poznavanjem stranoga jezika, one su uzete za osnov metodologije TPR metoda.Predava i uenici, svaki sa svoje strane, 'igraju uloge' roditelja i djece na nain da uenici slijede instrukcije nastavnika, koje se, uglavnom, izraavaju imperativom.Kako su uenici fiziki angaovani i kako se od njih ne oekuje da reprodukuju novi jezik, psiholoka napetost i frustracija kod polaznika su na veoma niskom nivou, to omoguava koncentrisanje uenika na pokret i zvuk. Na taj nain, a u skladu sa kognitivnim principima uenja, inicira se podsvjesno uenje odreenih rijei i izraza, koje e posluiti kao osnov sloenijim sintaksikim konstrukcijama i usvajanju gramatikih pravila. Rijenik se kroz sukcesivnu i programiranu nastavu intenzivno obogauje ponavljanjem prethodno nauenog i uvoenjem nove terminologije koja je pojmovno vezana za prethodno gradivo. Zbog ovakvog oputenog naina rada, TPR omoguava rad u mjeovitim grupama (po uzrastu i jezikom predznanju), a koristan je i za rad sa uenicima sa potekoama u razvoju (tipa disleksije i drugih slinih potekoa u uenju uz primjenu tradicionalnih metoda).

II Razvojni put metodologije uenja stranih jezikaU ovom poglavlju emo sagledati kratak historijat razvoja najpoznatijih metodolokih pristupa u uenju stranih jezika, kako bismo utvrdili na emu je zasnovana metodologija Total Physical Response i u emu se ogledaju njena dostignua, ali i nedostatci u odnosu na druge metode.Pojam metoda potie od grkolatinskog izraza methodos/methodus kojim se oznaava pristup ili put koji vodi do odreenog cilja. 1.Klasini metod Ovaj metod ima najduu historiju primjene u uenju stranih jezika. Zasnovan je na principima i tehnikama to su se kroz stoljea primjenjivali3

u uenju latinskog i antikog grkog jezika,preko kojih su se izuavali tekstovi velikana klasine literature, koji su predstavljali temelj europske civilizacije i kulture, kao i prvobitni biblijski i drugi crkveni spisi. Kasnije e se ovaj metod analogno primjenjivati i na uenje drugih stranih jezika.Naglasak je davan izuavanju gramatike i prevoenju pisanih tekstova, jer je prevashodan cilj bilo razumijevanje literarnog blaga antikog svijeta i crkvenih spisa, obzirom na to da su oba gore pomenuta jezika tzv.'mrtvi jezici', kojima se u ivom govoru vie niko ne slui. S tim u vezi su i osnovni nedostatci ove metode, jer je uvelike zanemarivana iva rije, odnosno segment konkretne upotrebe jezika u komunikaciji. Stoga je iznenaujua injenica da se ovaj metod od strane velikog broja predavaa i dalje primjenjuje u nastavi stranog jezika kao jedini 'pouzdan' i 'dokazan'. Neki ovakav pristup nazivaju i Gramatiko- prevodni metod, obzirom da se vri prevoenje materijala stranog jezika na maternji, uz striktno potivanje gramatikih pravila, i na taj nain se razumijeva smisao gradiva. Pretpostavlja se da e zavisnost o maternjem jeziku vremenom izbledjeti, te da e se uenik na njega sve manje oslanjati u pokuajima da se izrazi na stranom jeziku. Problem je to veina uenika nikada ne dospije do faze neovisnosti od maternjeg jezika kao posrednikog elementa, a uz optereenja vjernog potivanja gramatikih normi, niti se ne usudi govoriti zbog straha od 'nepotivanja pravila',koja se u maternjem i jeziku-cilju gotovo nikada ne podudaraju. 2.Direktni metod U 19. stoljeu dolazi do raanja ideje o potrebi unaprijeivanja procesa uenja stranih jezika, jer Klasini metod nije davao oekivane rezulatate u domenu konkretne upotrebe jezika u komunikaciji. Ve tada se uvialo da iroka upotreba maternjeg jezika u nastavi stvara barijere u usvajanju drugog jezika, jer se uenje jezika poistovjeuje sa usvajanjem ma kojeg drugog novog gradiva, te usvojena znanja bivaju kratkotrajno pohranjena u memoriji uenika, odnosno slue prvenstveno za adekvatno pripremanje ispita. Da bi proces uenja bio to blii prirodnom procesu usvajanja novog jezika, poelo se razmiljati u pravcu primjene tehnika koje bi nalikovale onima koje se koriste u uenju maternjeg jezika. Kao i svaka druga revolucionarna ideja, i ova je nastojala to manje nalikovati svojoj prethodnici, te je sav naglasak dat na oralne sposobnosti,na to spontaniju upotrebu nauenog u komunikaciji. Nastava se odvijala iskljuivo na jezikucilju, u nastojanju da se uenici osposobe da misle na ciljanom jeziku.Gramatika pravila su se uila posredno, kroz obradu tematskih sadraja i komunikaciju.Ovakav pristup davao je dobre rezultate i kod uenika se postizao visok nivo komunikacijskih sposobnosti, sa izgovorom koji je podsjeao na onaj izvornih govornika predmetnog jezika. Nedostatci ovog metoda ogledaju se prvenstveno u tome to ovakav vid uenja zahtijeva

4

predavae koji teno govore ciljani jezik i male grupe visoko motivisanih polaznika, to u klasinim kolama nije mogue ostvariti. 3.Audiolingvalni metod Pojavljuje se tokom Drugog svjetskog rata u Sjedinjenim amerikim dravama u okviru programa osposobljavanja vojnih kadrova za upotrebu stranih jezika, te je stoga poznat i pod nazivom 'The Army Method. U sebi inkorporira tada popularna nauavanja bihejvioristike psihologije koja proces uenja izjednaava sa procesom formiranja navika. Temeljen na tim principima, Audiolingvalni metod podrazumijeva uenje stranih jezika kroz viestruka ponavljanja jezikih obrazaca, oponaanja fizikih manifestacija i situacija koje e kroz svakodnevni dril dovesti do automatizma u upotrebi stranog jezika u zadanom kontekstu. Iako je primjena ovakvih postupaka iznenaujue brzo davala pozitivne efekte u uenju, ova metoda nije imala zadovoljavajue rezultate na due staze jer nije zadovoljavala princip postupnosti, niti omoguavala sveobuhvatno usvajanje ciljanog jezika zbog izostajanja, kako kulturolokih aspekata drutvene funkcije jezika, tako i njegovih gramatikih normi i razumijevanja konteksta. 4.Metod uenja jezika u zajednici Zasnovan je na modelu uenja razvijenom poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea od stane Charles Curran-a, koji za polaznu osnovu efikasnog procesa uenja uzima grupu umjesto razreda, i u kojoj je uloga predavaa zamjenjena ulogom savjetnika. Grupa funkcionira na principima grupe za podrku i savjetovanje. Svi njeni lanovi, ukljuujui i samog savjetnika (predavaa) razvijaju meusobne odnose na bazi dijaloga cjelovitih linosti, sa naglaenom individualnou i uz visok nivo meusobne tolerancije, ime se ponitava efekat uionice u kojoj vladaju tradicionalni odnosi izmeu predavaa i uenika, ali i izmeu samih uenika i koja u takmiarskoj atmosferi na njih djeluje stresno, proizvodei negativan efekat na proces usvajanja znanja. Ovaj metod je razvijen kao sveobuhvatan model uenja, nazvan Uenje savjetovanjem, a njegova primjena u domenu uenja stranih jezika nazvana je Metod uenja jezika u zajednici. Cilj je stvoriti oputenu atmosferu i time olakati proces usvajanja znanja. lanovi grupe sjede u krugu, meusobno razgovaraju na jeziku-cilju uz pomo savjetnika (predavaa), koji je po strani i ija uloga je da pomogne pojedincu da izrazi svoje misli i osjeanja na jezikucilju.Vremenom uloga savjetnika slabi, kako lanovi grupe sve vie ovladavaju novim jezikom i time se sve vie osamostaljuju u procesu komunikacije. Kritika ovog metoda mogla bi se ogledati u tome da, pored nedovoljnog usmjeravanja od strane predavaa (to je u atmosferi osnovnog i srednjeg obrazovanja uvjet sin qua non), kao i kod Direktnog

5

metoda, isti zahtijeva visoko motivirane aktere i rad u malim grupama, kako bi se postigao eljeni cilj. 5. Tihi nain Pojavljuje se kao svojevrstan odgovor na tradicionalni pristup uenju koje susreemo u, primjerice, Klasinom i Audiolingvalnom metodu, u kojima nastavnik preuzima potpunu kontrolu u domenu usmjeravanja nastave i odabira gradiva. On zahtijeva od uenika da preuzmu odgovornost u procesu individualnog uenja i napretka. Sa Metodom uenja jezika u zajednici dijeli tu zajedniku osobinu da je uloga predavaa u znatnoj mjeri pasivizirana. Uenici istrauju novi jezik, testiraju ga kroz aktivnu primjenu i ue na bazi pokuaja i pogreaka. Predava se ukljuuje u proces uenja samo ako je to krajnje neohodno, kako bi ukazao na kritine greke. Ovom metodu se moe predbaciti velika distanciranost predavaa, koji bi trebao vie i direktnije sudjelovati u procesu usmjeravanja uenika, kako bi se dali konkretniji i jasniji primjeri, odnosno skratilo neophodno vrijeme iznalaenja adekvatnih rjeenja na bazi pokuaja i pogreaka. 6.Sugestopedija Kao metodologija uenja predstavljena je od strane Georgi Lozanov-a, bugarskog psihologa, krajem sedamdesetih godina 20. stoljea. Prema njegovoj teoriji, kod uenika ve na samom startu postoji odreena autosugestija u pogledu oganiene sposobnosti za usvajanje novih znanja, to rezultira stvaranjem psiholoke blokade u mozgu i ograniavanjem njegovih prirodnih kapaciteta. Stoga je on razvio jedinstven sistem sa ciljem ponitavanja posljedica ovakve negativne autosugestije, kroz stvaranje atmosfere koja bi dovela do oputenog stanja uma i time oslobodila njegove pune kapacitete za uenje.Takva oputena atmosfera se kreira postavkama koje u mnogome lie ordinacijama psihoterapeuta, sa udobnim foteljama, priguenim svjetlom i, to se ponajvie potencira, putanjem barokne muzike koja svojim specifinim ritmom (60 taktova u minuti) djeluje na takav nain da anulira efekte negativne autosugestije. Um je na taj nain mnogo prijemiviji da primi u sebe, procesuira i tra jno pohrani vee koliine informacija nego li je to uobiajeno. Takoe, predava aktivno usmjerava uenike u odreenom pravcu, navodei ih da, gotovo kao u transu, slijede njegovu viziju, igrajui pri tom odreene uloge (posjedajui nove identitete) u novokreiranom mentalnom svijetu. Znanje se usvaja u istoj mjeri podsvesno koliko i svjesno.Iako ovakav pristup uenju daje izuzetne rezultate, jer uenikovom umu pristupa na obe psihike ravni : svjesnoj i podsvjesnoj, a i predavau nudi aktivnu ulogu, oito je da je u klasinim kolama nemogue ispuniti sve preduvjete ostvarenja jedne takve atmosfere. Uz sve to, predavai stranog jezika bi morali imati i odreene kvalifikacije iz oblasti psihologije.6

Pored gore navedenih metoda uenja stranog jezika, u svijetu su razvijene i brojne druge, neke od njih daleko poznatije i uspjenije, koje ovom prilikom neemo navoditi jer se hronoloki pojavljuju nakon TPR. Takoe postoje i brojne druge manje poznate metode koje nisu dosegle popularnost svjetskih razmjera, odnosno, koje su primjenjive na neke konkretne jezike ili porodice jezika i prema tome nemaju generalni karakter i upotrebljivost. Metode, tehnike i pristupi uenju svakodnevno evoluiraju i razvijaju se, kako na globalnom tako i na niim nivoima, ukljuujui i najosnovniji - nivo jedne razredne zajednice, odnosno jednog predavaa, koji, kroz njihovu svakodnevnu aplikaciju u varijabilnim uslovima, otkriva nova rjeenja i primjere njihove uinkovitosti. Ni jedna do danas poznata metoda ne moe za sebe priskrbiti epitet univerzalne i sveobuhvatne. Sve one su samo alat u rukama predavaa i uenika, koji na osnovu vlastitog iskustva i sposobnosti, stvaraju svoje kreacije u plastinoj materiji jezika.

III Total Physical Tesponse metodKako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, svojevrsna revolucija metodologije uenja stranog jezika zapoela je u 19.-om, a nastavljena u 20.-om stoljeu. Kao i u svim drugim oblastima drutvene djelatnosti,posebice nauke i kulture, obino su pravci koji su vremenski nastupili u kasnijim historijskim periodima nastojali biti radikalno drugaiji od onih koji su im prethodili. Termin revolucionarno svakako treba uzeti sa rezervom jer historija je pokazala da na polju drutvenih nauka gotovo da ne postoje apsolutno nova rjeenja.U mnotvu ideja koje su pojedinci i generacije razvijali tokom svog postojanja uvijek emo nai embrion neke od kasnijih teorija i iz njih izvedenih zakljuaka. Tako emo i u metodi koja je popularno nazvana Total Physical Response prepoznati brojne elemente ideja koje su joj prethodile. Vidjeemo da i ona, kao i sve druge metode ima svoje prednosti i nedostatke i da samo uz adekvatnu primjenu moe dati oekivane rezultate. Neke od njenih glavnih karakteristika dali smo ve u uvodu, a u ovom dijelu emo se pozabaviti detaljnijom razradom teme. Raanje ideje Ve u 19.-om stoljeu nalazimo na ideju o razvijanju metoda koji bi se zasnivao na konceptu uenja stranog jezika na nain kako djeca usvajaju maternji jezik. Ovu ideju pripisujemo francuskom uitelju latinskog Francois Gouin-u. Njegov pristup je postao poznat pod nazivom Serijski Metod.Sastojao se od koritenja niza jednostavnih i lako razumljivih, meusobno povezanih reenica, koje su se odnosile na fizike postupke to

7

ih je u tom trenutku demonstrirao uenicima. Iako je njegov pristup imao pozitivne reakcije u javnosti, nije doivio procvat iz razloga to se gotovo u isto vrijeme pojavio jedan drugi,u odnosu na do tada najire primjenjeni Klasini Metod, revolucionarniji pristup, kojega smo u prethodnom poglavlju upoznali pod nazivom DirektniMetod. Osnovni postulati TPR metoda ezdesetih godina 20. stoljea James J. Asher poinje eksperimentirati na istim osnovama kao i Francois Gouin. Iz tih pokusa kreiran je pristup uenju stranog jezika koji e tokom sedamdesetih godina postati poznat kao Total Physical Response. Da li je ovaj 'novi' pristup prostekao iz originalne ideje francuskog uitelja latinskog mi nemoemo sa sigurnou znati, ali sigurno je da je u to vrijeme jak uticaj na proces poduavanja u SAD imalo uenje teorije bihejviorizma, po kojemu je uenje rezultat oponaanja i ponavljanja s ciljem stvaranja navika. Stvorena navika = znanje. TPR pretpostavlja da se slian princip moe primjeniti i na uenje stranih jezika, s tim da ne insistira na promptnom ispravljanju greaka. Sticanje sposobnosti ovladavanja nekim jezikom rezultat je njegovog usvajanja, a ne iskljuivo voljnog zapamivanja, dijelom i kroz proces stvaranja navika, odnosno ponavljanja odreenjih postupaka iniciranih usmenom komandom. Ovdje moemo vidjeti i odjeke Audiolingvalne teorije, koja podrazumijeva slian pristup, samo na mnogo radikalniji nain. U sutini TPR se smatra primjerom pristupa uenju jezika spoznajom, u kojem je naglasak na razumijevanju, nasuprot komunikacijskom pristupu, gdje je naglasak na govoru.Bitna odlika TPR metoda je i postupnost. Jo tokom 1929. godine psiholozi su uoili da djeca nee progovoriti sve dok nisu spremna, bez obzira na razne metode i nastojanja da se ta faza razvoja ubrza. Metode koje podrazumijevaju simultano razvijanje sve etiri osnovne jezike kategorije : razumijevanje, itanje, pisanje i govor stoga stresno djeluju na uenika, pa se uenje stranog jezika shvata kao bauk, te biljee veliki broj onih koji odustaju od svake ozbiljne namjere da savladaju neki strani jezik. Nasuprot ovakvim pristupima, kod TPR metode uloga uenika na samom poetku sastoji se u tome da slua, posmatra i ponavlja zadate radnje. Kada kaemo 'uenik' pod tim pojmom podrazmijevamo sve dobne uzraste, jer TPR metod je primjenjiv kako na djecu, tako i na odrasle, uz odreene varijacije sadraja i tempa kojim se obrauje materija jezika.Predava je duan svaku izgovorenu rije ili reenicu propratiti odgovarajuom demonstracijom, prim. Okrenite se prema vratima!pri emu se okree prema vratima.Reenice su iskazane imperativom i od slualaca zahtijevaju odreenu akciju, to se naziva i kinestetikim stilom poduavanja.Upotrijebljene reenice su stavljene u uenicima razumljiv i

8

vizuelno shvatljiv kontekst, ime se usvajanje materije u mnogome olakava i ubrzava, a u memoriji uenika due zadrava.Dolazi do trenutnog povezivanja znaenja sa oiglednom akcijom.Pravilno izvravanje naloene radnje pretpostavlja ispravno percipiranje zvunog utiska i njegovo povezivanje sa smislom ispravno sluanje.2Nakon to predava uvidi da je smisao izreenog shvaen od strane uenika, on nastavlja sa ponavljanjem komande, bez praktine demonstracije. Bitno je napomenuti da se u toku jednog bloka predavanja uvode najvie tri do etiri nove rijei, odnosno reenice. Ovaj inicijani period utnje slui da usmjeri panju uenika na pravilan izgovor i znaenje rijei, te smanji napetost koju kod klasine nastave izaziva anksioznost u vezi sa voljnim pamenjem i ponavljanjem rijei i izraza stranog jezika.Uporedno pamenje izgovora neke rijei, njeno prevoenje na ekvivalent maternjeg jezika i apstraktno vezivanje tih pojmova u umu, koje se simultano deava u tradicionalnoj nastavi stranih jezika, proizvode stres i oteavaju pamenje, jer kao takvi, ak i pojmovi iz fizike pojavnosti postaju apstrakcije u uenikovoj svijesti.Zato to se oitim primjerima uenicima demonstrira znaenje izgovorenog, kod TPR metode nema potrebe da se smisao izreenog pamti posredno putem maternjeg jezika. Tokom inicijalog perioda utnje u uenikovom mozgu se iznova kreira semantiki obrazac po kome se pojavni svijet povezuje sa zvukovima novoga jezika.Razumijevanje je uvijek korak ispred govora.Faza govora e logiki uslijediti sama od sebe jednom kada mapa novoga jezika bude u dovoljnoj mjeri iscrtana u njegovom/njenom umu.Kada uenici steknu odreeni nivo razumijevanja jezika i kada se osjete dovoljno spremnim,tada se moe poeti sa uvoenjem faze izgovora, uz znatnu toleranciju fonetskih pogreaka sve dok je smisao iole razumljiv.To podrazumijeva fazu igranja uloga, u kojima e i sami uenici imati ulogu predavaa onog ko izdaje instrukcije/naredbe drugim uenicima (paru, grupi ili cijelom razredu). Fizika aktivnost (demonstracija) je konstantno prisutna kao odgovor na akustinu stimulaciju.Ona ima svoju direktnu kognitivnu funkciju, a ujedno slui i kao animator, jer razbija monotoniju i statinost predavanja, ime se nastava ini zanimljivijom i prijemivijom. Ovo je posebno interesantno uenicima mlaeg uzrasta, a s obzirom da i sam predava sudjeluje u svim radnjama,ni srameljivim niti odraslim uenicima to nee predstavljati problem. Upotreba humora, pa ak i karikiranje je takoe preporuljivo, jer dodatno stimulira mozak na pamenje neobinih detalja vezanih za nastavu. Iako smo ve pomenuli da je opeprihvaeno miljenje kako je TPR jako korisna metoda u poetnim fazama uenja, treba napomenuti da se ona moe veoma efikasno upotrijebiti i u naprednim razinama - na poetku2 Tanovi,Mustafa : Savremena nastava stranih jezika, Teorija i praksa; Svjetlost,Sarajevo 1972; str.200-201.

9

sata-prilikom uvoenja novih pojmova, a da se nakon toga obrada nastavnog materijala nastavi nekim drugim metodama. Usklaenost modanih funkcija Ovdje emo se osvrnuti na jo jednu pojavu koju ne samo teoretiari Total Physical Response smatraju kao relevantnu, ve i brojne druge teorije koje se baziraju na kognitivnim i implicitnim metodama uenja, a radi se o podjeli modanih funkcija na lijevu i desnu hemisferu (odnosno, kada su jezike sposobnosti u pitanju, konkretno na podruja Broca govor,itanje, pisanje i Wernicke razumijevanje,) . Iako je nauka utvrdila da se ne moe napraviti eksplicitna podjela celebralnih funkcija po hemisferama, neka istraivanja su ipak pokazala kako lijeva strana mozga 'ima predispozicije' za logike operacije i sve to je svjesno, sve to formira zatitne mehanizme naeg tijela, dok desna 'ima predispozicije' za kreativnost i sve to je podsvjesno, to je spremno na poduzimanje rizika. U tom kontesktu, James J. Asher govori da predava cijelo vrijeme mora voditi rauna da ne 'preoptereti' lijevu stranu mozga koja u svakom momentu procesuira nebrojeno mnogo informacija ije porijeklo nije iskljuivo nastavni proces.Izuzetno je vano da se u kasnijim fazama uenja, kada su uenici spremni koristiti sve etiti glavne jezike funkcije, prvi dijelovi sata posvete sluanju i izgradnji vokabulara preko aktivnosti usmjerenih na funkcije desne strane mozga (implicitno uenje), preko osnovnih TPR metoda, a da se potom aktivnosti 'prebace' na govor, itanje i pisanje, odnosno na funkcije lijeve strane mozga (eksplicitno uenje). Desna strana mozga je prijemivija za nove informacije i njoj se moe pristupiti postupcima koji pobuuju kreativnost i imitiraju igru, dok lijeva strana prema svjesnom, sistemskom procesu uenja, odmah uspostavlja svojevrstan vid 'firewall-a', kao zatitnog mehanizma protiv neugodnih i stresnih iskustava. Lijeva strana mozga promptno analizira i procjenjuje sve ulazne informacije, zato je neophodno to manje naruiti rutinu uenika, a svaka prinuda, pa i u vidu nametnutog uenja biva protumaena kao prijetnja.Upravo zato to se svojim pristupom TPR metod 'obraa' desnoj hemisferi mozga, mogue je ostvariti znaajan napredak u domenu retencije nauenog, kako kvantitativno, tako i kavalitativno, jer najvei broj informacija u um uenika ulazi putem podsvijesti, tj. bez obrade i filtera logike svijesti u lijevoj hemisferi mozga. Materijal i postupci u naprednim fazama uenja Veina materijala koji se koristi na nastavi Total Physical Response spada u domen tzv. 'realija' odnosno konkretnih predmeta ili njihovih maketa i slika, za koje se preporuuje da budu to vee i na nekoj tvrdoj podlozi, kako bi se njima moglo manipulisati i kako bi se ista kontinuirano koristila tokom nastave, da budu stalni simboli odreenih pojava. U naprednijim fazama nastave uvodi se itanje i pisanje, ali, nuno uz prateu fiziku aktivnost. Uenici10

slijede pisane upute (ili ih sami zapisuju), te na osnovu njih izdaju instrukcije/naredbe drugim uenicima, koje ovi demonstriraju.U najnaprednijim fazama procesa aktivnost moe biti provedena i u formi dijaloga, ime se dodatno unaprijeuju komunikacijske sposobnosti. Total Physical Response Storytelling Na ovom mjestu emo spomenuti i jednu metodu koja na neki nain predstavlja nadogradnju na TPR, a razvijena je osamdesetih godina 20. soljea od strane Baline Ray-a, nastavnika panskog jezika, pod nazivom Total Physical Response Storytelling, a koja se u najkraem moe opisati kao prianje pria uz glumu.Na taj nain se dodatno proiruje repertoar TPR i reenice smjetaju u jedan iri kontekst u kojemu dobijaju dodatni smisao i olakavaju uenje vremena i apstraktnih pojmova i odnosa.Osnov je i dalje isti putem kretnji i gesti uenicima se doarava smisao prie na kojoj se radnja temelji, oni i sami uestvuju u kreiranju dramske radnje, i na taj nain se ostvaruje veza sa smislom teksta prie na jeziku-cilju, koja slui kao svojevrstan scenario nastave i kao podloga za lake pamenje i prisjeanje nauenog. Ovim se pravi pomak od oitog i pojednostavljenog govora tijela. Uenici mijenjaju uloge, nain pripovjedanja (prvo, drugo, tree lice), vrijeme odvijanja radnje i sl., ak i sami mogu pisati prie u naprednijim fazama, proirujui time upotrebnu vrijednost samoga TPR pristupa uenju. Kritika TPR metoda Jedna od najveih zamjerki Total Physical Response metodu, koju istie veina njegovih kritiara, pa i samih praktiara, jesu potekoe u vezi sa usvajanjem apstraktnih pojmova, jer jedna je stvar demonstrirati fiziki predmet ili radnju, a savim druga to isto uiniti sa nekim apstraktnim terminom, poput: sloboda, istina, kasnije, odnos, manjak...Mada neki od praktiara nude rjeenja i za ovaj problem, ta rjeenja se uvelike oslanjaju na matu i iskustvo predavaa, te ne mogu biti primjenjena od strane ireg kruga korisnika. Druge manjkavosti koje se stavljaju na teret ovoj metodi su:

da ne ostavlja dovoljno prostora uenikoj kreativnosti i individualnom pristupu uenju, jer je cijela nastava programirana i voena od strane nastavnika. da zbog jakog naglaska na korienju imperativa, jezik koji uenici poinju da koriste zvui grubo i neprirodno (nerealistino).

11

da gotovo u potpunosti izostavlja iz nastave obradu gramatike, to nije adekvatan pristup za kolske uvjete, gdje se zahtijeva poznavanje ove materije.Isto vai i za nedovoljno razvijanje vjetina pisanja. da, ako se koristi kao jedini metod poduavanja na nastavi, nakon nekog vremena postaje monoton i zamoran.

Svakako da je potrebno imati u vidu da je TPR samo jedna metoda koja se predavau stavlja na raspolaganje i da je treba adekvatno koristiti, jer svaki od postojeih pristupa uenju stranih jezika ima odreene prednosti i nedostatke, te iskljuivo ili prekomjerno koritenje bilo koje metode moe nakon odreenog vremena dovesti do zasienja kod uenika i prerasti u dosadu, ime se stvara negativan efekat za uenje.Kao i u bilo kojem drugom zanatu, tako i u nastavi, odreenom alatkom moe se izvriti odreeni zadatak, no ve za neki drugi zadatak ta alatka nee biti podobna.

IV TPR i Maria MontessoriJames J. Asher tvrdi kako je njegov pristup, baziran na duem periodu koji se uenicima stavlja na raspolaganje za razumijevanje i povezivanje gradiva u svijesti, prije nego li se od njih zahtijeva verbalna i pismena demonstracija nauenog, sa velikim udjelom i ulogom fizike aktivnosti u nastavi, u suglasnosti sa osnovnim principima metodolokog pristupa uenju koji je razvila Maria Montesori. Maria Tecla Artemesia Montessori (1870-1952) je italijanska psihologinja, pedagoginja i lijenica, koja je na neki nain revolucionizirala pedagogiju i kolsku prihologiju. Ona je razvila metod koji e kasnije nazvati nauna pedagogija, a koji je postavio temelje jednog sasvim novog pristupa odgoju i obrazovanju djece. Ciljana grupa njenih istraivanja bila su mentalno zaostala i djeca sa potekoama u razvoju. Koristei metode Jean Marc Gaspard Itard-a i Edourd Senguin-a poela je terapeutski rad sa mentalno oboljelom djecom, putem fizikih aktivnosti, i u tome imala veoma mnogo uspjeha. elei okuati svoje pedagoke metode na zdravoj djeci,1906. godine je poela raditi sa djecom u okrugu San Lorenzo, da bi 1907. godine pokrenula projekat Casa del Bambini. Njen pristup je bio radikalno drugaiji od onoga to se u to vrijeme, ali i danas, primjenjivalo i primjenjuje u klasinim kolama. Svoj stav o klasinom edukativnom pristupu je izrazila rijeima: (Zatekla sam) djecu poput leptirova na pribadai... svaki privren ...za klupu, irei beskorisna krila neplodnog i besmislenog znanja koje su stekli.3Montesori je bazirala svoj pristup na tome da3 Asher; J.James: Discoveries by Ordinary People that Changed the World ;The Story of Maria Montesori,ch 25.

12

djeci omogui slobodan izbor u njihovim aktivnostima. Uionicu je opremila materijalom i namjetajem prilagoenom djeijem uzrastu i pustila ih da se slobodno kreu i bave eljenim aktivnostima.Primjetila je da djeca pokazuju vie interesovanja za praktine radnje i manipulaciju raspoloivim predmetima iz okoline, nego za igrake, te da u tom radu pokazuju visok nivo koncentracije i zainteresiranosti. Vremenom je zapazila i kako sve vie jaa njihova samodisciplina. Na osnovu ovih zapaanja proirila je paletu mogunosti dostupnih djeci na ureenje prostora, brigu o cvijeu i kunim ljubimcima, kuhanje, gimnastiku i sl.,a potom na materijal za crtanje i pisanje, poput: oblika slova,slika sa natpisima i dr. ak i bez izraenog direktnog usmjeravanja od strane nastavnika, ova djeca su veoma brzo napredovala u itanju i pisanju i na testiranjima pokazala daleko bolje rezultate od oekivanih, ak bolje nego u klasinim kolama. Montesori je zakljuila da uloga pedagoga ne treba biti da kontinuirano vodi i usmjerava, ve da posrednim djelovanjem omogui dostupnost sredstava za uenje i okolinu koja promovie uenje i fiziku aktivnost, te slobodu izbora, a da e djeca sama, shvatajui efekat uzroka i posljedice i vlastitih mogunosti da mjenjaju svoju okolinu, pronai smisao u uenju i razvijanju.Danas je metod razvijen od strane Marije Montesori izuzetno cijenjen u cijelome svijetu i brojni vrtii, ali i kole, dijelom ili u cjelosti, primjenjuju njene principe u odgoju i obrazovanju djece mlaeg uzrasta. Na slian nain i TPR nastoji stvoriti atmosferu za uenje bez stresa, koja e uz fiziku aktivnost i direktan uvid u smisao onoga to se ui, omoguiti bri napredak i prirodniji razvojni mehanizam.

V Primjeri nastave uz primjenu TPR metodaTPR metod nema rezvijen sistem tipske nastave, te sadraj sata u mnogome ovisi o kreativnosti i iskustvu predavaa. Upravo iz tog razloga predava mora izvriti kvalitetnu pripremu za nastavu, jer zbog svog aktivnog pristupa i znaaja koji se pridaje pravilnom izgovoru rijei i reenica, nema mjesta improvizacijama.Predava bi trebao znati napamet tok sata i uvjebati svoj 'nastup' unaprijed, jer kao aktivan sudionik planiranih vjebi i prezenter fizikih radnji i pokreta koje prate izgovor,nee imati vremena konsultovati svoje biljeke.Ovo je bitno i iz razloga odravanja atmosfere neusiljenosti i ispravnog prezentovanja prozodije jezika (imajui u vidu da je upravo teite nastave na govoru i usvajanju jezika u njegovom izvornom obliku).Kako bi se izbjegle greke pretencioznih kolskih programa, ne treba biti isuvie ambiciozan u smislu obimnosti gradiva koje se planira, ak i ako uenici pokazuju vidan napredak u usvajanju znanja.Time se izbjegava stres kod uenika i preoptereenje modanih funkcija, o emu je bilo rijei u prethodnom poglavlju.Cijelo vrijeme treba odravati pozitivan duh, inicijalni ritam predavanja i insistirati da se u datom bloku predavanja

13

istovremeno obrauje grupa od etiri ili pet rijei/reenica, bez njihovog razbijanja i pojedinanog pojanjavanja. Naravno, treba osigurati da ova grupa rijei/reenica tvori logiki niz. Na kraju sata treba ostaviti pet do deset minuta za eventualna pojanjenja gramatike i sintakse prezentovanog gradiva, ukoliko ima potrebe za tim.U ovom poglavlju emo dati samo par primjera kako bi mogao izgledati programski sadraj jednog bloka nastave stranog jezika uz koritenje ovog metoda : Primjer 1. Ustani ! Podigni lijevu ruku u zrak ! Spusti je ! Podigni desnu ruku u zrak ! Spusti je! Pljesni rukama ! Okreni se oko sebe ! Sjedi ! Primjer 2. Ustani ! Hodaj do table ! Uzmi kredu ! Napii svoje ime i prezime ! Dodaj mi kredu ! Obrii tablu ! Vrati se na svoje mjesto ! Primjer 3 Otvori knjigu na strani broj 28 ! Proitaj naslov ! Napii naslov na tabli ! Dodaj kredu ueniku u treem redu lijevo ! Reci mu da napie svoje ime na tabli !

Uenici ponavljaju radnje iskazane imperativom, onoliko puta koliko je neophodno da bi shvatili u potpunosti znaenje rijei/reenica i automatizmom reagovali na njih.Na nekom od narednih asova, potrebno je provjeriti stepen usvojenosti gradiva, kroz ponavljanje, a kod naprednijih nivoa nastave mogue je i modificirati reenice, kako bi se ustanovilo da uenici zbilja razumiju smisao izreenog. Da bi se materija uinila

14

interesantnijom, mogue je ukljuiti i neke zanimljive detalje, poput : Uzmi gumicu ! Stavi je na glavu ! Kako smo ve ranije pomenuli, kao nastavna pomagala esto se koriste slike, tako da je mogue, putem manipulacije istim, na neki nain ostvariti kontakt sa stvarima i pojavama koje nisu dio uionikog ambijenta.Predava isto tako moe opisati odreeni predmet(pojavu) i zatraiti od uenika da mu pokau opisanu sliku, odnosno osposobiti uenika da opie dati predmet (pojavu), na osnovu ega se u kasnijim fazama eventualno moe razviti i dijalog. Mogue je izraditi modele poput: kue, bolnice, zolokog vrta i sl., te uz pomo tih modela oponaati odreene situacije i radnje.Dakle, kako je u uvodu ovog poglavlja reeno,gotovo svaka situacija se moe adekvatno reirati uz odgovarajuu pripremu nastavnika.

VI ZakljuakKako je ve i u samom uvodu naglaeno, TPR metoda je pokazala izuzetno dobre rezultate u ranim stadijima uenja jezika. Zbog svoje postupnosti, direktnosti i mogunosti demonstracije gradiva, posebno je podobna za mlae uzraste, koji uenje stranog jezika na taj nain mogu doivjeti kao igru. Ona omoguava da veliki dio materije jezika u um uenika bude pohranjen putem podsvijesti, jer postoji veza izmeu fizikih radnji i mentalnih procesa. Nizak nivo stresa koji prati proces uenja takoe stimulativno djeluje na motivaciju uenika i proces pamenja, a odsustvo upotrebe maternjeg jezika kao medijatora omoguava ve u poetnim fazama uenja ostvarivanje prisnosti sa stranim jezikom i njegovu absorpciju na prirodan nain, slian procesu usvajanja maternjeg jezika.Jedna od najveih prednosti ove metode je to se pri njenoj primjeni rezultati na polju razumijevanja govora stranog jezika mogu veoma brzo uoiti, jer je i dizajnirana da od etiri jezike vjetine: razumijevanja, itanja, pisanja i govora, prvenstveno tretira ovu prvu i na taj nain omogui vre temelje za izgradnju ostalih vjetina. Ova metoda omoguava da se na jednostavan nain kreiraju programi uenja stranog jezika usmjereni na ciljane grupe, gdje se u kratkom periodu mogu nauiti rijei i izrazi za neko posebno zanimanje, sport ili drutvenu aktivnost. U tom pogledu vrijeme se uzima kao bitan faktor, a upravo ova metoda na efikasan nain odgovara tom zahtijevu. Na kraju krajeva, svaka metoda e bez vremenskog limita rezultirati uspjehom. No, vrijeme je ograniavajui faktor koji u najveem broju sluajeva dovodi do odustajanja od uenja nekog stranog jezika; jer bez konkretnih rezultata ve u relativno kratkom periodu dovodi do gubitka motivacije kod uenika. Svakako je bitno shvatiti i ogranienja ove metode, te je kombinirati sa nekim drugim pristupima i tehnikama, kako bi se ostvario to bolji rezultat.15

LI T E RAT U RA

1. Tanovi,Mustafa : Savremena nastava stranih jezika, Teorija i praksa; Svjetlost, Sarajevo, 1972. 2. www.tpr-world.com 3. www.tprsource.com 4. en.wikipedia.org/wiki/Total_Physical_Response 5. en.wikipedia.org/wiki/Maria_Montessori 6. TPR Examples (www.teacherjoe.us/TeachersAdvancedTPR.html) 7. BBC British Council (www.teachingenglish.org.uk/think/methodology/tpr.shtml) 8. Second Language Research Journal (www.asian-efl-journal.com/) 9."TPR: Still a Very Good Idea" (www.languageimpact.com/articles/other/krashentpr.htm) 10. Total Physical Response: TPR, ESL, Foreign Language, Immersion, Dual Language Instruction (www.tprsource.com/) 11. Total Physical Response English Methodology (uastudent.com/total-physical-response- english-methodology/)16

12. TPRS Teachers Social Network and Resources (http://www.tprsteachers.com) 13. www.ehow.com/how_8176265_teach-english-total-physical-response.html 14. www.montessori-ami.org/ 15. mariamontessori.com/

17