Zl-AZI l'! EDNO. - GOOJ~NJA PRETP I.. A 1.\

>:!.- DIN. - ll\ INOZEMSTVO 60.- DIN.

OGLASI PO HAROĆITOI TA 1~'1

---.,- -~ODIN:-X. - -..-- BROJ 49.

!ibenik, 30 studenoga 1939.

F===================~~--

Kultura i ćudoređe Iti pollen, biti čovjek! - najos­

novnije je načelo druUvenog ilvota. l nema g među ljudima, koj6 bl se jasno l otvoreno, barem rljelju, Izja­vio proti tomu načelu.

A koliko ima među nama uistinu poitcnlh, koliko nas Ima, u onom

· pravom l potpunom smislu, ljudi! ·­Kan no Ih je nekada grčki mudrac trailo svjetiljkom po bijelom danu, ta­ko b! nam Ih l danas trebalo traflti.

Nije toj pojavi teško naći razloga. - Očevidna je Istina da nas nale majke ne rađaju kao plemenite l čestl­

fe1 nl kao pravdoljublve, Izgrađene

ljude. Na sv6Jetu se pojavljujemo s na­ravi koja je vile sklona zlu nego ll do­bru, više nepravdi nego pravdi, vlJe la.tl neg ;.s!lnl.

Ljudi se ne rađ<r~ju, već se odga­jaju, Izgrađuju. Pa l nakon toga, kad se već Izgrade l oplemene do neke mjere, pofrebna je ustrajna l krvava

borba, ako čovjek iell ostati čovje­

'kom. l tu nastaje razmlmollaženje me-

du vođama l učiteljima naroda. Na

jednoj strani su svi koji se krltavaju vodom slobodoumlja, čiste znanosti, napredka l ljudskog dostojanstva, a na drugoj su oni koji vjeruju u nadnarav­ni svijet, u Milost, u Duha Svetoga.

Kako misle l govore prvil - čo­

vjeka treba prosvljetlltl l Jzobrazltl, jer

čim više znanja, tlm manje surovosti, nečovještva, zla. Prosvljetljen l nao­bražen lakše luči dobro od zla, prav­du od nepravde. A kad to zna razliko­

vati, onda će 6 raditi Uo je dobro l

pravedno! To je tako zvano prirodno polte­

nje, naravno ćudoređe. Pa koliko je Istine u tome! -

Preletlmo svijet od Istoka do zapada, od sjevera do juga, pa ćemo moći pra­

vilno odgovoriti na to važno l zanim­

ljivo pitanje. Zar ne ilvlmo u vijeku, koJI se s

l ponosom naziva vijekom napredka l

ulJudbe! - .Koliko je podignuto nl­

lih l vlllb IkoJa! Koliko se ltampa ča-sopisa i knjiga! Koliko je ustanovljeno

knJifnlca, čitaonica 4 ostalih prosvjet­•nlh drultaval - fa svaka, l najmanja,

drlava Ima svoje posebno ministarstvo

prosvjete! .Pat - .Nikad vile dlvljaltva, bar­

barstva, okrufnostl, nečovjeltva l ne­

pravde nego Ito Je daansl Nikada vl­

.še mrfnjel Nikada više krvlf Samo neznalice l budale se zgra­

laju nad poganskim ćudorečleml -

Pogani su koJiput zapultall do)en~ad, lzlafućl Ih na vrletnim brdima l ostav­

lJajući u mračnim lumarn:a. A danas

Drva enciRlika Sv. Oca Pape Pija XII. "Summi Pontificatus"

(Nastavak 4)

KRŠĆANSKA LJUBA V PREMA DO­MOVINI

Ne treba se bojali da bi svijest o općem bratstvu, koju potiče kršćanska nauka i osjećaj koji ona nadahnjuje bili u sukobu s ljubavlju prema tradi­cijama i slavi vlastite domovine ili da bi zapriječili da se prom iču njezin na­predak i legitimni interesi, jer ta ista nauka uči, da u vršenju ljubavi postoji od Boga odredeni red, po kojemu tre­ba dublje ljubili i u prvom redu do­bro či ni ti onima koj i su s nama sjedi­njeni posebnim vezama. Takoder je i Božanski Učitelj dao primjer ovakvog preferiranja svoje zemlje i domovine, kad je plak~o nad budućim ruševina­ma Svetoga Grada. Ali dozvoljena i pravedna ljubav prema vlastitoj do­movini ne smije nam zatvoriti oči kad se radi o univerzalnosti kršćanske lju­bavi, koja uzimlje u obzir i druge te njihov napredak u mirotvornom svije­tlu ljubavi.

To je čudesna nauka ljubavi i mi­ra, koja je tako plemenito doprinijela kulturnom i vjerskom napretku čovje­čanstva.

Njezini vijesnrcr, koje je poticala vrhunaravna ljubav, ne samo da su o­brađivali zemlju i njegovali bolesne, nego nadasve uobličiše i podignuše život do božanskih visina, upućujući ga prema vrhuncima svetosti, qdje se sve vidi u svjetosti Boga; podigoše spomenike i svetišta koji pokazaše do kakvoga lijeta genijalnih visina potiče kršćanski ideal. Ali povrh svega od ljudi, bilo mudrih ili neznalica, bilo moćnih ili slabašnih, napraviše žive hramove Kristove i čokote iste loze, Krista. Oni budućim naraštajima pre­dadoše bogatstva antikne mudrosti i umjetnosti, ali nadasve ih učiniše su­dionicima onoga neizrecivoq dara vječne mudrosti, ko ja bratimi i pove­zuje ljude vezama vrhunaravne pri­padnosti.

majke nemilosrdno ubijaju svoju dje­cu, dok jol nl ne ugledaju svijetlo da­na, pa l kada ih već porode. l to se

ne događa samo kojiput, već dnevno

po tisuću pufa! S jezom čitamo opise mučenlltva

prvih krlćana. l ne razumijemo, da su

rimski cezari l rimski građanJ mogli u smijehu i s povlađivanjem promatrati, kako gladni lavovi rastrgavaju mirna,

ponizna, svetačka kršćanska tjelesa. A Ito se događalo u !panJolskom

građanskom ratu! l Ito se danas doga­

đa po tolikim kulturnim evropsklm dr­tavama! - Ondalnjl ~avovl su bill

pravi iavovl: divlJe, neralumne životi­

nje; a mJ pred sobom gledamo bijes

razumnih lavova koJI se zovu: ljudi. Pa l o poganskoj ustanovi rop­

stva mislimo naJgore. - Zaista Je

LJUDSKO PRA VO l BOiANSKO PRA­VO

Ako je, časna braćo, zaborav un i­verzalne ljubavi, koja jedino može u­čvrstiti mir ugušivanjem mržnje te u­blažujući osvet lj ivost i sukobe, izvor najtežih zala, koja pogađaju mirni me­dusobni život naroda; ne manje štet­nom za blagostanje naci ja i za napre­dak velike ljudske zajednice, koja u svome krilu okuplja i grli sve narode, pokazuje se ona zabluda, koja se sa­stoji u onim shvaćanjima, koja ne okli­jevaju, kad treba posve odijel iti svje­tovnu vlast od bilo kakve ovisnosti o Najvišem Biću, prvom uzroku i apsolut­nom gospodaru bilo čovjeka bilo dru­~ lva kao i od svih veza božanskog za­kona, koj i pro ističe od Boqa kao od prvotnog izvora, te vlasti prepuštaju neograničenu sposobnost djelatnosti, koja je prepuštena promjenljivim va­lovima ljudske vol je i samim diktati­ma historijskih slučajnosti i odnosnih interesa.

Svjetovna vlast, koja na takav na­čin zaniječe Boga i vlast njeqova za­kona, neizbježivom dosljednošću teži da sebi prisvoji onu apsolutnu auto­nomiju, koja pripada samo Najvišem Tvorcu te ide za tim, da se postavi mjesto Svemogućega podižući Državu ili kolektiv na stupanj posljedn jeq ci­lja života, na stupanj najvišeq kriterija za moralni i pravni poredak j radi to­qa zabranjuje svaki priziv na načela prirodnoga razuma i kršćanske savje­sti.

Doista ne zaboravljamo, da po­grešna načela srećom uvijek ne vrše svoj puni utjecaj, osobito ne kad po više puta sto ljetne tradicije, kojima su se hranili narodi, ostaju jo~ duboko, pa makar i nesvijesno, ukorijenjene u ljudskim srcima.

Uza sve to ne treba zaboraviti na bitnu nedostatnost i krhkost svake norme socijalnog života, koja počiva

str~no bilo poganskim robovima. Ni­

su Ih ni smatrali ljudima, već teglećom marvom l običnim stvarima, s kojima

su pokvareni gavani smjeli hraniti J zmije u svoJem zvJerlnjaku.

A zar smo zbilja mi Joliko napre­dovali; da s pravom možemo žigosati pogansko ropstvot

Posjetimo evropske tamnice, pJe­brojimo koncetracijske logore, zanl­ma)mo se za sudbinu ndlsclplinlranlh

naroda((, kao Ito je, na primJer, onaj

k~jl se odmara u sjeni srpa l čekića,

pa ćemo steći pravo pojmovanJe o

modernom ropstvu.

l Uo Je najvažnije za nale krlćan­

sko na~lranJe: Glavni nosioci pogan­

skog kao l modernog barbarstva, ne­

čovJeltva l nećudorecla bill su l jesu

na isključivo ljudskim temeljima i ko­ja je nadahnuta isključivo zemaljskim motiv ima i svoju snagu temelji na sankcijama čisto vanjskog autoriteta.

Tamo gdje se niječe ovisnost ljudskog? prava o božanskom pravu, tamo gdJe se ne apelira jedino na ne­sigur~u ideju isključivo zemaljskoga autorrteta i gdje se traži autonomnost zasnovana jedino na utilitarističkom mor?lu, tamo i samo ljudsko pravo gubr moralnu snagu upravo u svojim najtežim primjenama, a ta moralna snaga je bitni uvjet da nešto bude priznato i da još traži i žrtve.

Istina je da ta vlast zasnovana na _tako slab im kolebljivim temeljima moze katkada u povoljnim prilikama post ići takve materijalne uspjehe da pobuđuje divljenje manje dubokih' p~om~lrača al i . dolazi čas u kojemu lnumfrra nepobrlni zakon, koji udara sve ono što je sagrađeno na stalnom ili otvorenom nerazmjeru izmedu ve­~ ičine vanjskoga, ma!erijalnoq uspjeha r svoga moralnog temelja . Taj neraz­mjer uvijek postoji, kad javna vlast ne priznaje ili n i ječe gospodstvo najvišeg Zakonodavca, koji ako je i dao moć vlastodršcima ipak je zabi l ježio i o­značio granice vlasti.

ZADAĆA DRZAVE

Suverenitet svjetovne vlasti je u stvari ht io Stvoritelj (kako to mudro naučava naš Preqšasnjk Lav Xlii. . u Enciklici nlmmortale Dell!), da bi ona upravljala životom društva prema propisima po svojim univerza lnim na­čel i ma nepromjenljivog poretka i da bi ljudskoj osobi u vremenitom po­gledu učinila što lakšim pul fizičkog, umnog i moralnog usavršavanja i da bi joj pomogla postići vrhunaravni cilj.

Prema tome su plemen ite prero­gativa i vlast države zalo da bi ona nadzirala, pomagala i uređivala privat­ne i individualne djelatnosti u narod­nom životu tako, da bi sve one bile skladno usmjerene prema općem do­bru, koje opel ne može biti određeno od samovoljnih shvaćanja, niti mu mo­že biti osnovna norma materijalni na­predak društva, nego naprotiv skladni

najprosvjetljenijl, najlzobra~enljl sloje­vi naroda.

Dakle: napredak, prosvjeta l kul­

tura nisu putovi koJI nas sigurno do­vode u hramove čov)eltva, plemenito­

sti, dobrote. Je,r j~ činJenica, koju Je ovih dana l jedan novinar istaknuo, da nljudi jol nikad nisu bill tako nao­

braženi kao Ito su danas, a ipak bar­barstvo nije jol .nikada bilo tako znan­

stveno raflnJra.no kao no Je u nale vrijeme.((

Katolici su za savrleno čovjenvo,

za oajstrofe ćudoređe. All ne za na­ravno, kulturno ćudoređe slobodnih

mislilaca, framasona l ))sociJalnih bora­cace, već za ćudoređe, koje počiva na

vjeri u Jednoga Boga, Boga nagrade l

kazne, a hrani se l Jača mllolću Duha

Svetoga. lg.

TRANA 2. nK A TO LIK« BROJ 4q.,

-----------------------------------------razvitak čovjeka, a za lo je od Stvori­

telja društvo odredeno kao sredstvo.

Može samo škodili pravom i tra j­

nom napretku nacija, ako se d ržava

promatra kao cil j , kojem u sve mora

b il i podređeno i usmjereno. A lo se

događa bilo u s lu ča j u da se takva ne­ogran ičena vl ast pridaje državi kao

mandatoru naci je naroda -- b ilo u

slučaj u , da lo nameće država sama

kao apsolutn i gospodar neovisan od

b ilo kakvoga mandata.

A ko d ržava u stva ri sebi prisvaja

i p rovodi privatne in icijative, -- koje

se inače mogu uprav ljat i samo na te­

melju delikatnih i složenih unutarn jih norma koje gara ntira ju i os iguravaju

postizavan je njima svojstvenog cilja

-- one mogu p retrpjeti štetu a lo ško­

d i općem dobru, jer su te inicijative

istrgnute iz svoga prirodnoga ambi­

jenta, f. j . od odgovorne pr ivatne djelatnost i.

Sto v iše, prva i osnovna stanica d ruštva, a to je ob itel j, kao i njezi na

dobrobit i napredak u lom slučaju b i­

li b i izvrgnuti opasnost i da budu p ro­

matran i is klj u čivo s obzirom na nacio­

nalnu moć te bi se zaborav il o, da su

čovjek i obi tel j po samo j prirod i p rij e

Države i da je St vorite lj svakoj od njih

dao snagu i pravo ozn ačiv svakoj

stanovitu misiju, ko ja odgovara ne­

sumnjiv im zahtjevima pri rode.

U sluča j u spomenutog postupka odgoj nov ih nara štaja ne bi išao za

uravnoteženim sk ladn im razv itkom fi ­

zičk ih snaga i svih umnih i moraln ih

svojstava, nego za jednostavnim fa­

voriziranjem onih građan sk ih krepost i,

koje su smatrane pot rebn im za pro­

vodenje političk i h usp jeha. Naprot iv

b i se one krepost i ko je društvu daju

dah plemeni tos ti, čovječno s ti i dosto­

janstva manje goj i le te b i ponos dr­žav ljana bio si lom ugušivan.

(Nastavit će se)

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

r edjclja, 3. XTI.: P rva adventska ne­

djelja. - Sv. F rnno Ksaverski. Roden je

7. rv 1506 . . u Spanjolskoj. Vi oke škole

·aur;o je u ?Hrizo: Kn nije znredi sc %,o

svećenika i posta nerazdruživi drug, pra­

tilac i suradnik v. Ignacija . n totine h i­

ljada pog(l'll!l obratio je Isusu Kd tu i sam

svojom rukom krstio. Po ci jeli bi dan po­

lijevr,o krsnom vodono, tako dn bi mu ru ·

ka mo lnks(lla. Baš u času , kad je svoj u

apo tol ku djelatno t htio prenijeti i na tlo

vc:ike Kine -- uhvati ognjica i preminu

2. xn. 1552. Prm d;cljak. 4. X T : 'iv. Barbara, dje­

vica i mučenica . O tac joj je bio pogani n

D ioskur. Kad je saznao. dn je Barbctra

r re ln na k r ćanstvo, sv.! je si le ulo~io.

da je od toga odvrati. Međ utim Bnrb tHn

i dalj e sve se vi'c oduševljavaše zn kr­

šćanstvo. Otac u svojoj mr/.nji pram Tsu­

sa. pošao je tako daleko, da je rođenoj

kćeri sam svojom rukom otsjekao glavu.

Utorak, 5. Xli .: Sv. Pelin , bi kup Brin­

disia . Radi sv. vjere za vrijeme Julijana

V edi Napoli ... Prema p rvotnom programu, Rim

nam je bio glavni, a i za dnj i cil j pu­

tovanja . Pa zaista : i bio nam je glav­

ni cilj . A l i srce je pobijedilo sve za­

preke, i mi, jednog ranog jutra, iza­

đosmo iz Rima i pojurismo prema ju­

gu. l tako naš zadnji ci l j, posljednja

postaja, nije b io Rim već Napulj i

Pom pe j. Dan prije, 5 kolovoza, kupismo

željezni čke karte za rani ju tarnj i iz let­

nički vlak -- »Ireno popolare«. -- Ti

pučk i i z l etnički vlakovi predv i đen i su

u lta liji za nedjelje, i to uz veoma sni­

žene cijene. To je i bio g lavn i raz­

log, da je srce ima lo konačnu ri je č i

pobijedilo sve zapreke. Zora se još, negdje iza dalekih

b rda, umivala i za ljubljeno češ lja l a

svoju ruži častu kos u, kad smo se bu­

d i li i ustaja li . A onda smo se, u prvom

o svitu, žuri li na stanicu, da zauzmemo

mjesta u vl aku, jer se predviđa lo, da

će bit i prefrpa n. l ne b ismo bil i naš li udobna mje­

sta, p rem da stigosmo na vrijeme, da

nam ih naš cicerone - jedna od Ka-

odmetnika bio je mu en i nn 5 mje tu

ranjen . rijclln. 6. ' I l.: v. i kola, bisk up i

zn titnik putniku. R dtm je koncem .), i­

j ·kn. Kn nije po tolo je biskup u liri. Te­

ško jo opisati dobrotu i ljubav ove van­

redne duše. Dovoljno je amo pomenuti,

dn je d dann o tao jedan od najviše vo­ljenih i dragih svetaca.

Cctvrtn.k, 7. X II. : v. Amb rozij , bi-

kup u lilonu. \ nogo je usluga u ~inio v.

rk vi, a jednu od najvećih, š to je sl n vnog

Au(:!u tina prive Bogu. Petak, 8. Xl!. : Blagdan coskvr. Zače-

ća B. D. M. Zapovjedni bl~tgdan .

u boto. 9. , TT.: v. Leokadija, djevica

mučenica .

PRVA f:DJ _l,lft. ADVENTA

ITA JE E SLANl E bl. Pavla A­

postola Rim ljanima (13, 11- 14). - Braćo!

Znujtc, du je već čas dn se oda sna pro­

budimo! J r je nein bliže na 'e spasenje

nego kad poče mo vjerovati. oć je p ro­

šla, n dan e približio. Odbacimo dakle

dj ln tame, a obucimo e u oružje svjet­

lo ti. Kno po dnnu pošteno hodimo : ne u

proždrljivosti i pijnnstvu , ne u pu tcnos ti i

nečis toći , ne u svadi i zavisti, nego sc obu­

ci te u Gospodina T u a Krista.

t LT J EDI V . EVA D ELJE po Lu-

ki (21, 25 - 33). - ono vrijeme reče I-

u učenicima vojim : bit e znamenju nn

sun u i na mjesecu i na zvijezdama, n nn

zemlji tjeskoba medu narodima poradi sil­

ne buke mor i valova. T ljudi će izdi nti

od trnhn i čekanja onoga što će doći nn

n v v; 'r t· jer će e sile nebe ke poicrc­

nuti: T tada će u(:!lednti ina. čovječjega

gdje dolazi na oblaku sn velikom silom i

veličan tvom. knd sc ov počne doga­

đati pogleda j te i podignite glave svoje, jer

se približuje otkupljenje vn~el I knzn im

priliku: Gledajte mokvu i svn stabla: kad

već izmeću iz sebe rod, znate dn je blizu

ljeto. Tako i vi, kad vidite da sc sve ovo

događa znajte da je blizu kraljevstvo Bo­

žje] istinu vam govorim, da ovaj n ara­

štaj ne će proći dok se ne zbud e. Nebo će

zemlja proći a riječi moje ne će proći.

MOLiTVE KRSćANINA

J UTAR J A MOLI TV A

Klanjam Ti se, moj Bože, i ljubim T e

sv im srcem. Zahvaljujem T i, što i me

s tvorio, u či nio kršćaninom i sačuvao ove

noć i. Prikazujem Ti sve člne ovoga dana.

Daj, da budu po Tvojoj sve toj volj i i na

veću slavu Tvoju. Sačuvaj me od gri ­

jeha i od svakoga zla. Tvoja milost neka

bude uvijek sa mnom i sa svima moj im

dragim. Tako budi.

l. Prva misao. »Bože, Bože moj, k

Tebi rano ranim. Du a mi žedn Tebe, ti­

jelo moje gi ne zn Tobom u zemlj i suhoj,

žed noj i bezvodno j l« Ovaj uzdah kralj n

Davida (Psalam 62) morao bi biti tvoj a

prva mi ao, ka d sc probudi . Dok pa­

vao, Go podi n je bdio i mislio nn te, a

sadn. kad sc budi , On hoće da siđe u

ra j tvoje duše, kao što je u zoru čovje­

čanstva On ilazio u raj zemaljski, da raz­

govara sa vojom djecom. K jemu, živo­

tu tvoga živo ta, neka pođe tvoja prva rni­

sao. Govori Isus: »O ndje, gd je se nalazi

loličke Akcije u Rimu - nije mnogo

ranije rezerv irala .

Velika i duga zmija, sastavljena

od dvadesetak vagona , prepunih ho­

dočasn i k a i izletnika, počne se pola­

ko kretati , da onda mahnito zasopće i

pojuri kao pomamni vranac.

Dan je sunčan , pa je putovanje

dvol>fnrko ugodno. Naginjem se na

proz.or i promatram prirodu koju tako

nag lo ostavl jamo za sobom, kao i o­

nu koja će nam se za koji časak pri­

b ližiti . Kolovo z je. Mjesec žetve i vršid­

b e. Zalo se mjes timice v ide žeteoci,

kao i mlade djevojke koje marno sa­

b iru klasje i sla žu ga u snopove. Li­jep bi b io taj prizor, da ga ne muti

jedna pom isao. - Pitam se : koji je

danas dan? Nedjel ja! l t i se l jaci, koji

z1ve u neposrednoj blizini Vječnoga

Grada, žari šta naše vjere, rade u ne­

dje lju! Sigurno su u Ital i ji rijetki takvi se­

ljaci, ali ipak mi je bilo teško pri du­

ši .. . Sunce žeže . Vagon i postaju sve

topl iji . !eludac me upozorava, da . se

p ri bl ižava podne, ali vid im: niko od

naših ne jede, jer ćemo preč . Radić i

ja misi ti u Mari jinu svetištu, a većina

drug ih će se pr i čest i ti.

-------------------------·----------------------vu e blago, bit će i vaše srce«. Bog je

rhovno Dobro, vc elje tvoji h dann nn o­

voj zemlji, tvoja buduća sreća u nebu.

\orao bi dakle spontnno odmnh k jemu

upraviti ·vOJU pumct, n ne obcšča titi je s

i praznim mislima, koje Ga žaloste.

2. Prva žrt va. - Kao što Knin i Abel

prikazašc Bogu prvine svoji h pol ju i svoga

tudu, kuo ' to sc u jeruzolim kom hrom u,

nu blagdan Pn hc, prikazivao l3ogu prvi

klas žita, tako i ti prikaži l3ogu prvine

dnnn vclikodušnom žrtvom, da e odma h

prcmno ustaneš. Može se kome to priči­

niti sitnica, nli nije. prcmno u tati bit će

prvi odaziv milosti Božjo j, koja će te po­

tom prati preko svegn dana. Bit će to čin

volje, koji će tvome danu dtai pečat reda

i energ ije. nčuva t će t e od tolikih pogi­

beljnih misli, kojima sotona nn rćc na o­

nogo, koji uju tro ljenčari. oći ćeš tako

vremena za tvoj u sv. Mi u, zn tvoje raz­

matranje, moći ćeš e mirno pripraviti zn

sv. Pri ' c t. Tako tvoje jutro sličit će

slavnom granuću su nca i bit će kao pred­

znak vctog i vedrog dnnn, svega utroše-

nog za ospod inu.

3. P rvi čin . - an nas jeća na smrt,

n buđen je iz nn do.zivljc nam u pamet

život. Kad sc probudi , doći će ti dakle

p ntano misao o tvojoj potpunoj ovisno­

sti o Bogu. On je go podur života i mrti .

jemu duguješ znhvn lno t, ako si dočekao

početak ovoga dana. Ova isti na će iza­

zva ti u tebi uvjerenje o tvojoj dužnosti.

dn priznaš prnva f!O p dstvn i vlasti, š to

ih tvoj tvoritelj ima nad tobom. Osjetit

ćeš u sebi potrebu, da e p rostreš n ič i ce

pred tvojim Bogom, dn e baciš u jegov

očin ki zagrljaj i jemu potpuno prepu-

ti'. A iz tvof','l. srca provali t će živi čin

klanjanja i ljubavi, kao pjev ševe u zoru :

Kl an j'am T i se, moj Bože i ljubim Te

svim svojim srcem!

Hrana duše

FRA G ASPAR BUJA S: Sa svj·etil jkom u

rukama. Ovih dana izašla je iz štampe u

ibeniku zbirka pjesama na ega mjcšćan i­

na, profesora u inju fr a Gašpara Bujnsn

pod nn lovom: » a svjeti ljkom u rukama«.

fra Gašpar Bu jas poznat je po svojoj

književnoj suradnji u »Lu či«, »Hrva t koj

P rosvjeti «, u jcroni mskoj »D anici« i »O bi ­

telji«, u sarnjcv kom »Kalendnru sv. An­

te«, u almann hu »Selo i Grad «, u »Novo j

Revi ji« i u nekim drugi m listovi ma i no­

vinama, kao i po reciti ranim pjesmama na

matincji mlade hrva tske katoli čk e lirike u

Zagrebu. U knji zi e nalazi, iza uvodne

pjesme n putu Gospodn jem, sedam cikl u­

sa: U službi oltara, Bdjenja, Z rnca s ko­

lajne d jet injstva, Legend a i zb il ja, Pod

krovom ognj iš ta, Z.ivot za planinom i Trip­

tih. - Z birka je štampana na finom pa­

piru na 64 trane i b roširnna u v rl o li jepi

omot na kojemu e ističe s imbolična u­

mjetnička lika u dvostrukoj boji, izradba

č. . Lamb ertine Grgec. Cijena je 10 D in.

uručuje sc u tiskar i »Kačić« u Sibeniku

ili kod autora u Sinju. plnću je se čekov.

uplatnicom tiskare »Kn čićc broj 38.234.

Eno: Vezuv suklja dim! - upo­

zorava nas neko, i mi svi , kao po ko­

mandi, izv irujemo kroz prozore, da iz­

daleka vidimo vulkan, o kojem smo

toliko puta čuli govoriti u školi, pa i

u crkvi , jer se njegovim uništenjem

Pompeja, Slabija i Herkulana veoma

zgodno mo,že ilustrirali smrt i posljed­

nji sud. Jest, svi vidimo, kako se nad vr­

hom visokog brda nadvija dim. Znak,

da smo b lizu Napul ja.

Vlak se zaustavlja. Napoli! - Ot­

varaju se vrata. Neki izlaze, ali veći­

na ostaje u v laku. Ostajemo i mi. Naj­

prije ćemo Gospi u Pompej, a popod­

ne ćemo se vratiti u Napulj , da ga le­

t im i čno pregledamo.

l opet se upućujemo. Sad nam je

Vezuv bliži . Vozimo se ispod njega.

Srsi me prolaze, jer zamišljam, kako

izbacuje ognjenu lavu, koja se, kao

proljetni slapovi, prebacuje preko brd­

skih rebara , spušta se prema moru i

stiže do nas .. . Ali to doživljavam

samo u mašti, pa se, raspoložen, okre­

ćem prema morskoj pučini, na koioj

pliva , kao velika p lavo obojena lađa,

otok Capri, to glasovito svjetsko od­maralište.

Duže vremena jurimo kroz ulice

nekog sela pred Pompejem, a onda

Iz naših krajev a OPET DOPUSTE E MAN IFESTACI­

JE l SKUP ''T l E. uredbom bana llrvnt­

ske od 21. IX. t. g. bilo je za stanovi to

vri jeme obustavljeno svako održa va nj e

javnih mani fe tacija i ku p tina u zatvo re­

nom prostoru, kno i pod vedrim nebom._

Kako u se prilike normu lizirale, to je ban

l O. t. mj. ovu naredbu dokinuo.

LOVE Kl ATPl I ZAMPE JE-HRV T KIMA. n međimurskim že-

ljeznicama ski nu t i su svi slovenski natpi ­

si i ?smijenjeni hrvatskima. IZR V O K UPOV A JE SLJ U KA

OD ELJAKA. Ban dr Suba&;ć dao je u­

pute, da sc šljunak zn popravak cesta , ko­

ji sc do ad nabavljao od poduzetnika, ku­

puje izravno od seljaka. D osad je šljunak

poduzetnicima p l aćan po 35 d inara za k u­

bičn i metar, n poduzetnici su seljacima

p laćali samo l O di nara po kubičnom metru.

O dsad •tj unnk neće ići iz ruke u ruku, ne­

!!O će sc kupovati izravno od seljaka, i to

po cijeni od 25 di nara po kubi čnom metru .

EMlSTJA 60/o TAR JEG T~VE-

TI TO OG ZAJ '\ . akon konzultaci-

ju s predstavnicima financijalnih i privred­

nih ustanova mi nistar fina ncija o dlučio je,

da e emisija prvoga dijela 60/o unutar­

nicl! investicionog zajma u iznosu od 700

milij una dinara obavi l. i 2. XIT. t. g. O ­

vaj zajam se em itira na osnovu uredbe od

14. rv. 1938., kojom sc predviđa erni ijn

zajma u ukupnom i1nosu od 4 mili jarde

di nara. mor tizncioni rok je predviđen za

50 aodi nn počevši od J. X TT. 1938. Kuponi

se i pl aćuju l . VL i l . XTT.

O R ICE J E MOTOR OG PRO-

MET . 1 arcdba o ogran ičenj u motornog

prometa u na oj dr-.lavi već je predana

" \užbeni m ovi nama.«, koje će ju obna­

radovati danas ili sutra. O va naredba

predv iđa zabranu svake vož nje od subote

2 . popodne do ponedjeljka u 8 s. ujutro,

a odno i e samo na pr ivatne pu tn ičke

automobile i motocikle. Od nar edbe su i­

zuzeti au tobu i u javnom prometu, te

autotaksi. koj i moraju biti u cijeloj d r­

žavi j edn o li čn o vidljivo obilj eženi, zatim

automobili liječnika, veterinara i sani tet­

kog osoblj a u v ršenju službe, kao i mo toma

vozi la dobrovoljn ih vatoogasnih društava i

automobili inozemnih d iplomat kih pred-

tavn ika . Zab ranj ena je upotreba teretnih

automobila u relacijama paralelnim sn že­

l jezničkim prugama_ Izuzi ma se jedino te­

retni p romet u radiusu oko 30 km. oko

pojedinih mj esta. U potreba putn i čk ih au­

tomobila države i samoupravnih tijela o­

Maničena je iskl ju čivo na služb ene potre­

be. VIn ni ci vih moto rnih vozila mora i u

u roku od 15 da na, 'n akon stupanja na

sna(:!u ove naredbe podni jeti uredno po­

pun jeno prijave svojih vozila m jerodavno j

oblasti, kod koje je vozilo regis trirano.

D avanj e neistinitih poda taka ima zn po­

sljedicu (:!ubitak prava na b enzin . Sve ove

naredbe tiču sc samo motornih vozila. ko­

ja imaj u poffpn tekućim gorivom (naftom

i deriva ti ma) , dok vozil a s pogonom na

domaće goriv(} (metan, ugl jen, drvo i t. d .)'

mogu s i dalje slobodno upotrcbl je..vnti,

b ez ikakvoj! oJl rnničenja . Z n prekršitelje

ove nnrcdbe predviđa se novčana kaznit

od 5000 dinara i zatvor od 30 dana.

i kroz same pompejske ulice. Narav­

no, ne pješke, već u vlaku. - Djeca.

se kao ribe praćakaju u moru, a sta­

rost sjedi u sjeni mirno, bez straha od

vezuvske lave, koja je, još prije Kri­

sta, na istome mjestu, usmrtila toliko

tisuća bezbrižnih građana. - E, p&

kad se oni ne boje, ne treba se ni

meni l Pompej l - Prvi korak u crkvu, u

čudesno i slavno svetište Gospe od

Pompeja. Ne pregledavam Marijinu

baziliku već ravno u sakristiju, jer je

još samo pola sata do podne. Najra­

d ije bih bio misia pred glavnim Ma­

rijinim oltarom, ali na njemu je bio

već drugi svećenik, a neko je još če­

kao. Teško je tu doći na red, ako se

nekoliko dana unaprijed ne najaviš. Kad Bogu prikatah !rtvu, divio

sam se ljepoti i bogatstv.u Marijinog

hrama. Odmah se vidi, da su je ne..

davno morali svu obnoviti. - Zidovi

su obloženi sjajnim mramorom, a pla­

fon i stupovi ispunjeni su blistavim

mozaicima. Rijetko se gdje viđa takva

ljepota u crkvi. Njezina intimnost i

svje,žina sjeća me crkve sv. Pavla na

Ostijskoj cesti u Rimu. Vjernici izlaze i ulaze. Mnogo ih

je, kao kod nas u Marijinim svetišti­

ma na glavni blagdan. Cuju se uzdasi

i molitve. l ja sam na koljenima pred

Americi snazi 111

tO prema

... 1 •• t naJ' "' Amerik3. trrto rrs

pO O KADE· E redbu o izrotlle t

obećani e mjeni ore voditi 111

-l fraJ

mjere.­vetllićke dove. koi varku ro

RAT ćom žesti

padsji na tri!Oračke

pri čemu cio prosto le te :\iU

vr<e pod koje e '1

rnsčuiu k1 ril'lli duh njemačkoj mačkoj te •eć .akm srom nah( đunarodno

u prolazi111 ]ji!, ozna· prethodnO! vide na pramih p čka. dok cija o pol lom. ·ako 8il1.11ca fQ

sqmnm tnl lr1o<ačkih

712M ton cuskn i 4

'OVA Londons.ij ki aeropl plivaju na lo llelu (2.0 ·ilo

ZAPA meta oper nib imđa: !t tn osti dešara na

OGRC CKA RA RU IJE. l JU Je dru pakta.

lili su nd gla.<ena lika izmed vjetska R !ističku 1

Sl'jetska

!lOd UZima taciju. Li teli~h·o

čkoj nije -prekrasni glavnim 1

da me b preporu· pu i seS Jednom ~itavu ba slo dublj

1

. Vrije naJbližu vu, neko ~an čadu, 12 Yalika

Dok mljelj lio ~ nama Jedan p' na rn k l • o cak pok, Oišla n··' ll nas Po t . sr ez1rna

l<lrno '· irna ih

la

oni

o. og

lD!

-a v·

ĐROJ 49.

Širotn svijeta t \ A R T t IH .MOR ARI A. U

Americi su objavljeni statistički podaci o snazi ratnih mornarica pojedinih drlava. Prema toj stati ti i na prvo mjesto, s naj iše tonaže, dolazi • n g les kn, na drugo Amed,a, odmah zn njom Japan, na čc­h ·rto Fmncu ku, na peto Italija .

POO TRE J · VEZ T KE BLO-KADE. E n g l e k i k ralj potpisao jo u­redbu o represalijnma protiv njemačke izvozne trg vine. Londonu je već dano obećanje ncutrnlcimn, dn će e, pri pri­mjeni ove nove mjere protiv jcmnčkc, voditi računa o interesima dru!!ih dr.i. nvn. - T Fr a n e u s k n će poduz ti i tc protu­mjere. - Prema tome od 4. XTT. t. !!· sa­vezničke mornarice zaustavljnt će vc bro­dove, koji budu prena ili njemačku trgo­vačku r bu.

RAT 10R razvija so ve ve-ćom žestinom. Pojačavaju se njemački na­padaji na britan ke, francu ke i neutralno trgovačke brodove, koji plove u • n gle ku, pri i'cmu e zona nesi!!mnosti proteže na cio pro tor izmedu i točne engle ke oba­le te 1 izozcmske i ved ke. npndnji e vr e podmornicama, ali još vi e minama, koje e ada u jemačkoj •tampi već o­značuju kao oružje, kojim »njemački ofen­:ztvni duh~< pokazuje En!!lczima. koji u po njemačkoj tvrdn ji rat započeli (jer po nje­mačkoj tezi rat na Polj ku nije bio rat , već »aktivna obrana«), dn ne mo!!u po svom nahođen ju krojiti neko posebno mc­đunarodno pravo. T e mine postavlja i u e u prolnzimn i7m đu britan<;kih min kih PO·

l jn. označenih za trl!ovnčke brod rwe. bez prethodno11 nopćenjn. u čemu saveznici vide fln(!rantan prekršaj medunnrodno­pravnih prooi n. koje je potoi n ln i icma­čka, dok Nijemci tumače. da je notifika­cija o polnl!anju mina uv'etovann klauzu­lom. »ako to vojni razlozi donuste~<. -Bilanca tol!a minsk<>11 rata ic strašna . sam nm tok n nrošlol!a ti edna notc>nl i<' no je t:oo's>ovačk.-ih brodova u u ku ono i tnnnži od 71.2~0 tona. od tMa ll britanskih. 2 fran­cuska i 4 neutralna.

NOVA VRST NJEMACKTH BOMBA. Londonski ~Daily Express« piše. da njemač. ki aeroplani bacaju novu vr t bomba , koje plivaju na povrxini mora i prottzrokuju is­tu !tetu kao i mine. Teže svaka 440 funti (220 kilograma) .

ZAPAOt I FRO T . Rđavo vri jeme o­meta operacije. Osim beznačajnih patrol­nih izviđanja bez veće avijatičnrske dje­latnosti skoro se ništa. značajnog.a ni ne dešava 'Ila frontu.

OGROM A IDEOLOšKA J POLTTI­CKA RAZLIKA IZMEĐU ITALIJE r R USIJE. Italiji prošlih dana pro lavlje­na je druga godišnjica protukomintemskog pakta. S tim u vezi talijanski listovi obja­vili su nekoliko članaka, u kojima je na­glašena. ogromna ideološka i politička raz­lika između Italije i Sovjetske Rusije. So­vjetska Rusija upravo sada vrši imperi ja­listi čku akciju, kojoj je posljednji cilj svjetska revolucija. Ttalija pak brani mir i poduzima sve, što može, da očuva civili­zaciju. Listovi upozoruju na to, da prija­teli~h·o Sovjetske Rusije prema Njema­čkoj ni je iskreno.

prekrasnim Marijinim prijestoljem -glavnim oltarom, iz kojega sredine gle­da me blago Majčino oko. Toplo joj preporučam Hrvatski Narod, svoju žu­pu i sebe. A onda se dižem i još jednom nastojim zaokružiti pogledom čitavu baziliku, da mi se njezina slika što dublje utisne u dušu.

Vrijeme je objeda. Ulazimo u najbližu gostionu. Neko naručuje ka­vu, neko pivo, a neko opet svježu na­rančadu. - Jelo smo ponijeli sobom iz Vatikanskoga Grada.

Dok smo hladili grla i slasno mljeli što nađosmo u zamofcima, eto k nama muzikanata. Dva violinista i jedan pjevač. Naravno, dođoše da nam koncerfiraju. Ravnodušni smo; čak pokazujemo i negodovanje. Ali ništa njima zato, bar će se neki od nas posramiti i baciti nekoliko cen­tezima ... Mišljah, da je to priređeno samo ciganima u Srbiji, a kad tamo ima ih i -izvan Srbije, pa i necigana.

Prije odlaska kupujemo uspome­ne na Gospu od Pompeja, a usput se šećemo hodnicima i sobama u zgradi k'oja je povezana s Marijinim sveti­štem. Zanimljivi su ti hodnici i sobe, jer su prepuni doKaza o Marijinoj lju­bavi i moći. Tu su slike, natpisi, odi­jela, srebrni i zlatni darovi. l svaki od njili na mgovori: Marija mi je pomo-

•KATOLIKa

Više srca i živaca! ijek j u z1v tu ljudi

vu kakvih naru i; bil ih j od-likama lijepim i !ikim, ali i mu­nama ru/.nim i upadnim. vi mi. pa ud na lj ud i nazi ul i »dob rim«, imamo u obi barem najmanju Jo-zu noga, -; t zove go izam ebcljubl je, bičnja · tvo. Ko to ne

potpi uje, r cite mu da vijcsno n go ori i tinu.

Odgojena, plemenita duva sili e na nacm aj i1li onaj, da g u ~ i u ebi ono • to bi u čima ljudi mo­

alo probuditi umnju, kako je nj e­mu do ebe, pa i na vtetu drug ' a. Prirodno je to da čo jek gleda na ebe i voje dobr . I tinu ne go­

vori onaj koj i kaže dn na ebe po ve zaboravlja u brizi za dru go~11.

Ako vakiput ne gleda na materi ­jalnu kori · t v ju, a to u zadnju gleda barem na · a t koju bi mu ljudi za to morali i kazivati, a u najzadnju - na nagrad u kod Bo­ga pravednoga. To je tako.

o jek je dru· tveno biće; ro­đen za ži ot u druš t u; on mje st oren za ebe i voj mali interc -ni krug; on j e član \'elike e lj ucl­·ke obit lji preko manje zajcdm­ee - naroda. u komu je roden i odgojen.

Ako hoćemo da nam limenu c1 Jazba, i vuka druga, daj skladne tonove, va glazbala moramo hko u kladiti da vako i puni po koju prazninu i tako zajedno dadu jed­nu cjelinu. urod, a u jo· većoj mjeri ·veljud ka obitelj, Je neka vr t <1 lazbe, kod koje mora vladJti klad.

Jo v jače ot kače, ako narod po-redimo organizmom. Orc1 anizam vnki ima voje djelove. aki di0

vrsi oj zadatak, a i zajedni čki vršl! h armoni ju organ kog djelova · nja. Razumljivo Je da je tu ~k ala vre;dnota. eki djelovi dolaze pod broj jedan, a neki pod broj ch a, ali ~ i u vazm 1 vi potrebni za kladno odvijanje po la . .Skladan

tivo t ne pozna nadviki anja i na­dimanja, ko je vredniji, ko odlični­j i

Dru·tveni život. taj loženi or­ganizam, ta glazba brojnim razli ­čitim in trumentima, ima voje za­kone i svoje puto e, kojima ->e .ži­vot ima od ijati. Ko to nema na umu, lako da zađe a taze prava

d bra. L'rvi zak n dru · tv noga i- ivota

j t : dobro ~.:aj dn ice j cb t na cl do­brom pojedinca. li, naravno, ni­jcdua zajedni a nemu vlas ti, od nJkOf{ .t dane, d a u cbi uto pi !11 mn i pra\'O na koje e mo/.e po

pr ir dnom ~akonu pozv;ttl ... vaki pOJed inac. i zajednica• bez obzi­r<l na broj i ulogu koju t · 1 u zi­\' t u jednoga naroda, ne sm1 JC , t · be pois tov jeti pojmom naro­da, a jo• m anje, dobra OJ a p ret­po ... ta vlj ati dobrima narod a b o cjelwc. To je fa talna pog rJ•.;škJ. 1

ono ·· to ub rzava pad niz ko!)i nu na područjima vcga narodnog 21\•0ta.

To mog u č initi m ali ljudi. i-kada u to ne može zapa ti čovjek · ir kih pogleda i po· tene du · e, ko­ja, od ebc pojed in ca pa r dom, u · vim grupama i. grupi ama, t ran-kama i trančicama , nikada ne meće uma, da je nemoralan čin

i zloč in tvo nad retnom budućno -;­ću narodne zajednice, ebe i oje grupa · ke intere e pretpo tavlj a ti

elikim narodnim dobrima. A to~ 1 je bilo i toga ima. To, opet to i amo to uzrokom j e ne klada, ne­

mira, miniranja onoga na š to :-.e gl d alo a zdravim i vedrim poolc · dima.

emoguće j na e gla e na-taknuti jedan broj kap e ; komu u -ka, komu · iroka. Ljudi, r azli č iti! : mi · ljenja, bilo je i bi će. I onih ko­ji će u ijek gledati amo kroz n ao­čale la titi.h inter a ove ili one naravi . Sve je to tako. Ali nigdje ne · toj i napi a no, da vi ti razno­bojni i razno mjerni pojedinci i­maju pra o poi<1 ravati e buduć­no·ću narodno<1 a dobra i metnu­ti uma načelo: narod je iznJ.d mene i kruga grupa i grupa·tva.

Komu narodno dobro nije iz­nad s vih drugih zemalj kih doba­ra; komu narod nije pn·o, a vaka druga organizacija dru <1 o, taj ne može voditi narodni brod k luci sreće i boljih dana.

a to često promislimo, kadg po e~Jedamo oko ebe, na ne ugla j a i nemire, trvenja i razmirice. Jedni nemaju pameti ili rca, ili ni jedno ni drugo, a dru<1i ne će da znaju, kako u boDbi treba imati živce de­blj e od telee~raf ke žice. Junior

O prilikama i potrebama Šibenika (Spomenica Šibenčana g. Banu)

Prilikom primanja deputacija u grad­skoj Općini pred jednik druženja trgo­vaca g. Blaž B o l a n č n predao je g. Banu ovu spomenicu :

»Gospodine Bane Hrva tske!

Vaš prvi službeni po jet našem hrvat­skom Jadranu potvrđuje radosnu hi torij­sku činjenicu, dn je hrvatski narod pod okriljem velikog duha svog blagopokojnog

gla, Ona me spasila, ozdravila! - Ci­lav, veliki i bogati, muzeji

Još nam preostaje malo vremena, pa se upućujemo prema pompejskim iskopinama. Tražimo vodiča, ali kad nam zatraži 70 lira za dva sata tumače­nja, razdraieno ga odbijamo i idemo sami da vidimo što se može vidjeti . -Doduše, malo smo od iskopina vidje­li. Nismo došli ni do muzeja , za koji znam, da je veoma zanimljiv, - jer nije bilo vremena. Morali smo u vlak,

u Napulj. - Napulj spada među najveće

talijanske gradove, pa je razumljivo, da nismo mogli u jedno popodne ni pretrčati kroza nj.

Glavno nam je bilo: Pogled na Napulj. - Promatrali smo ga s jedne uzvisine. Velik, rastegnut, amfiteatra­lan, kao kakvo ogromno kazalište, ši­rio se pred nama. Prostrana luka lje­ska se u suncu, a u njoj bezbroj ma­lih i velikih lađa, jedrenjaka, motora i glomaznih parobroda. Koliko je iz nje samo naših iseljenika otplovi la za A­meriku i Australiju!

Vozimo se tramvajem, a idemo i pješke. - Još u gimnaziji sam čuo riječ: »Vedi Napoli e poi mori«. -U blizini Napulja nalazi se selo Mori , pa bi se to moglo razumjeti: Najprije

ode i či telja tjepana Radića i pod genijalnim vodstvom n jegova dostojnog naslj ednika Dr. Vlatka lnčeka poslije dugih i teških intelektualnih i fizi čkih bor­ba ostvario svoje vjekovne snove obnovlje­nja. potpunog narodnog suvereniteta u ti­sur : ;cl nom hrvatskom Kraljevstvu .

Pczdravlja juC:i e: vr.: znameniti događaj, potpisani pretstavnici općine, trgovine, in-

pogledaj Napulj, a onda Mori. A li nel Tumači se: pogledaj Napulj, pa onda umri!

Ko se prošeće napuljskim ul icu­ma, razumjeće smisao tih riječi. Po prozorima, pred vratima, između kuća i povrh krovova lepršaju šarovite za­stave. To domaćice suše rublje i osta­le »Štrace« . A po ulicama naši ćeš ot­patke svih mogućih jela.

.lest, nečist je Napulj u nekim predjelima, ali je ipak lijep .. Samo o­naj r.-ogled na njega, na njegov smje­štaj, luku, more! ...

Posjećujemo katedralu , k oja je posvećena mučeniku sv. Januariju. Tu se, dakle, zbiva o no poznato čudo sv. Jan uarijal- U staklenoj posudici čuva se njegova krv. U zgrušanom je sta­nju. ali tri puta godišnje: u prvu su­botu svibnja, 19 rujnu i jednom u p ro­sincu, krv u posudici uzavre i postaje tekuća kao što je svaka svje.ža čovje­čja krv. Posudica s krv lju se polaže na svečevu lubanju, koja se tu čuva, i on­da krv počima vreti .

Na ulaznim vratima pribijena je tablica, na kojoj je tiskana izreka po­znatog francuskog književnika Alek­sandra Dumas -: »ll Voltaire e il La­vo isie r hanna veluto metlere denti in questa ampolla, ma se li sono spazza­ti, io credo al miracolo«. (Voltai re i

STRANA 3.

dustrijc, zanats tvo , ugostitel jstvo, novčar­stvu 1 s lobod ni h profesi ja u sporazum u s mjesnim vo d tvom H rvatske se lJačke stranke u ovom starodrevnom Krc~imlrO­vom ~rudu Sibeniku čnst nam je preda t i Vam slijed eću

Spo~cnicu

o vita lnim potrebama. is to~ ~rada i njego­va gravi tacionog područja sjeverne Dalma· ti nske ll rva tskc.

Opće je pozna to, dn je ~rad Sibenik sn svojom na jvećom i po svom ~eo~rnf-kom po loža ju kao i po svojoj pri rodno j

konstrukcij i najvažnijom lukom najmoćn i­je ekonomsko i stra teško uporište naše do­movine na či tavom našem Jadranu.

Gu bitkom Z ad ra po svrše tku p rvo~ svjet kOj! rata 1918 J!od., ~il:,en ik je ostao jed ino prirodn o kulturn o i ekonomsko rod ište cijele sjevern e Dalmacije, u kojoj

se nnla7i pe t upravnih v las ti prvog stepena, i to u !'ii bcniku , Biog radu n im, Preku, Ben­kovcu i Kn inu.

~ibenik ni je mogao zadrža ti taj svo j p rirod ni položaj, je r, dok je on sa \'Oji m područjem s tajao pod italijanskom oku pa­cijom, plit je prisvojio sve centralne in­stitucije Kraljevin e Dal macije iz izgubl je­nog Z adra.

O ndašnj i formal ni pretstavnici našeg brats kog hrvat kog grada Splita us pjeli su , dn svojim dodvoravanj em nasilnim i he­gemonističkim beogra d kim režimima na š te tu hrvatskog na roda dva deset j!odina za­drže sve prisvo jcne središn je ustanove Da lmacije i da v ladini m dekretom utope Z adarsku Tr!!ovin ko Tndu trij ku i Z a­nat ku Komoru kao na jvažni ju pri vrednu u !an ovu sjeverne Dalmac ije u Split ku komoru .

Ova- Komora u plitu a voji m tako­d er dekre tom postavlj enim vij ećem i pret-

!Cdni · h -om as toj cći m sc iz režimskih mi­lj en ika mntraln e je u vom glavnom rad u u prvom redu Komorom grada Spli­ta. a tek u dru!!om redu Komorom svog ofo tnl O!! područj a - do adašn je Primor ke bu novine.

Prividn o ali na mamljive privile!!ije sa­mog plita uj!esti oniral e u ondašnje nje­gove vodeće pojedince i oni proglasiše da

plit ima »ljudi«, koji znadu svom gradu i poslovali te p rivilegije, ali nijesu znali, da pomoć bogrndsk.-ih režima za ra.zYitak

plitn nij e drugo nego samo jedna najsit­ni ja mrvca dvdeset godina odlazećeg ve­liko~ bogatsh-n hrvatskog naroda. u Beo­grad.

Pod ovim prilikama plit je svojom od vlade novčanim redstvima potencirenom građ evnom djelatnosti nabujao do zamjer­ne veli či ne. V iše to tina mili ona uloženo je u podizanje či tavih novih (!radskih r ­kružja plitn. u izf{radnju njegove male lukt>. u asfaltiranje i be toniranje obale. u­l:cn i du!!e ceste do Tro!!ira. u podizanje ogromnih slobodnih carin k:i h kladišta, a u šibeniku beo!!radske vlade nijesu učini­

le koro ništa., jer ga nijesu mogle preda­biti za svoju politiku.

Radi to!!a ibenik nema dovol jnu o­perativnu obalu za odvijanje tranzitnog i lokalnog prometa u svojoj velikoj luci. Is­pod redine ovog ):!rada već davno je kon­struirana drvena obala, kon je u ru·e·;·nom stan ju i koja s neuređenim najprometnijim

Lavos ie r htjeli su zagristi u ovu po­sudicu, a li su kod toga slomili zube, ja vjerujem u čudo.)

A poznato nam je, da nisu slomi­li zube samo ona dva, već i mnogi drugi l

Obala oko luke je prekrasna. Re­si je bujna južna vegetacija. Višekat­nice s prekrasn im pročeljima . Asfalt.­Kao stvorena za večernje šetnje .

Gospođice sjedoše pred kavanu, a preč . Radić i ja se šećemo obalom. Setači se okreću i znatiželjno nas pro­matraju. Misle da smo protestantski svećenici ili pr ipadnic i koje druge sek­te. Idemo, naime, u kratkim ljetnim kaputima, dok talijanski svećen ici uvi­jek idu u dugim reverendama s okru­glim širokim, šeširima, kao što ih kod nas nose samo biskupi. A zbog moje garave puti, neki u nama prepoznaju Indijance, Abesince i još štošta.

Kasno se povrat ismo u Rim. Po­slije ponoći. A u Vat ikanski Grad se ne smije poslije jedanaest sali . Zatvo­re vrata, pred kojima se neprestano šeću papinski gardisti.

Nije bilo druge već do pet sati ujutro lutati širokim , pospanim rimskim ulicama ...

Don Ivo Grgurev

STRANA 4. ----ulicamtl 1 cest:unn oduzim lje ibeniku iz­gleJ ~ruda jedne pomor ke države.

voznim redovima ddnvnih željezni · ea 1 od dri:nvc i?.dnšno subvencioniranih pnrobrodarsk ih društava dn,•nlo sc je pre­imućstvo plitu na štetu ši beniku, što do· kazuje ,•eli ki broj protesta sa strane pri­vredni h krugova u ~ibeniku , n u svoj ovoj ckonotn\koj politici režima sudjelovala je i Trgovin ko lndu trijska Komora u plitu n vojim odlučuju im ili nvjctujućim !!ln­

som. odeći lj udi onoJ! vremcnn u plitu

bili su uspavali njegovo plemenit grudnn­h o u V!\ rt\ Vim idealima, ali sc je hrvnt ki

'plit pod općim udarcimn krute rcnlnosli !'TII\'Odo bno probudio i Časno ispuniO S VO·

ju zadaću u b rbi vog hrvat kog naroda 7J naro dnu. kulturnu. religioznu i ekonom­

"~ u slobodu. ama sadu nije žno što je bnr u pli·

tu zapelo i o talo n • to od bujnih plodova dvad ese t!! dišn jcg rndn hrvatskog nnrodn i mi rndi top-n tajimo dnl cko i od same po­misli dn trn7imo kukav revnnš ili davanje privilegiju ~ ibeniku on "tetu plitn.

No mi e o jcćnmo u neo pornom pra· vu. an tražimo da vi nnši lučki gradovi na J:,drnnu. naime Dubrovnik, p!it, šibe­nik 1 u·ak u budućno ti budu u pitanju upravnih i priVTcdnih u tan ovn potpuno ravnopravni, jer tu ravnopravno t impera­tivna zahtijevaju njihovi geografski polo­Žaji i njihova {!ravitaciona područja .

Hrvat ka Dalmacija je pomorska zem­lja cijele 'naše hrva tske domovine i ona je po svom priTodnom bogatstvu, po svojoj rnprczc.ntativnoj vrijednosti i romantično·

ti naj jajniji brilnnt u ti ućljetnoj kruni vih hrvat k.ih zemalja .

Radi toga su tuđi imperijalistički <;im­b?ll kroz nckol.J.-o prošlih vjekova izmje­nično dominirali ovu našu lijeup zemlju, i!:kOrlšr!IYnli njezino -- osobto morsko -bol!ntstvo i odijelili je granicom od osta­lih njezinih rođenih sestara .

U Y'U neprirodnu granicu zbrisao je hr­Yatskl -- osobito pak seljački narod Dal­macije plebi cita.rno u marčnnim izborima 1923 !!Od. zn sva bvdućn VTeme'na -- daju­ć i ;cdnodošno svoj glas vomu vođi sada. bla!'Opoko-jnom tj epanu Radiću, CIJe je pc v iesničko djelo dovršio n iegov nnsljed­r.ik Dr Vlatko Mačok.

Viši interesi i budućnost hrvatske rio­movine a'Psolutno zabranjuju. dn e ob­nu,·i granica izmedu Dalmacije i ostalih hrvatskih zemalja u bilo kojem obliku kod konačnog uredenja administracije bnnovme Hrv:~ tske.

1.-t temelju prednjeg sadržaja ve svoje spomenice najljepše Vas ~ospodinc

Bane molimo zn slijedeće:

L Dn u primorskim gradovima Šibe­niku. ~plitu, Dubrovniku i ušaku kod de­finiti nog u troj tvn administracije bude osnovana jednako po jedna upravna vin t drug0gn 'tepenn i da im se potčine već

sada postojeće upravne v lasti prvoga ste­pena na njihovim odgovnrnjućrm područji­

ma ,

2. Dn se isto tako po tupi i u pitanju sudskih i financijs'kfh vlasti;

3 Dn se na ornovu čl. 6 redbe o ustrojstvu 'Banske vlasti u 'Banovini I-Trvnt­skl1j čim prije o nuje Trgovinsko Tndu-trijska Komora , Zanatska Kom ora, dvo-

katskn Komora i Radnička Komora u šibe­niku zn ono podru čje, koje će obu hvatiti drugostepcna upravna vlast u istomu gra­du . Gradovi Split i Dubrovnik imadu svo­jr Komore, n ušnk imade ckspozitu ru Za­grebačke Komore.

4. Dn e pospješi zn iznos od Dinara JO miliona pogodenn i započeta iz{!radnjn operativne obale izmedu gata »Vruljc« i »Rogača« u ibeniku za tranzitni promut, eda se time nezaposlenom i uslijed toga stradnjućm radništvu ,pruži mo~ućno t 7a· rndc i da se bar donekle oživi privreda ovoga kraja.

5. Dn sc u istu svrh u čim prije počme s projcktirnnom izgmdnjom obale ispod !lrcdinc grada od gata »Krka« do lu čke pe­lj:.rnice za lokalni prom et po najboljoj vn­r; anti, t. j. ravno od Maknline obale prema Jt,čkoj pcljnrnici ;

6. D n se dogradi odnosno dogotovi tu­ristička cesta u?:duž mora i da sc ur-!di njezinu veza z11 p -cnos suhozemnih vozila i P\lln ka od Ltrtim 1-.e jo obale u Sibeni· k11 i v bra tn o;

;f, Da e; pre~ u;;1 :br.ička bnrn "M,.,ri-n.JC« kod JadrC?VCfl Ca SC time dobije velik t komplekq do '::l rc h· 6 dive zemlj e i

da ~e mnoga okl'lnll acln oslobode strndu­njn uslijed teške malarije;

il Dn sc r· a~pc pl1·i:1no. »Jazu u Bi)·

:1rndu n/m.

BROJ 49. IlKA TOLIK M ---- -- -----------------------------------------------------

'.), om prtl1kv 111 ČEi!- 1 room je nnpo tn -:­nuti, un je pred skoro dvije godine od milijnrdskog znmjo. za javne rad ove odrc­l~cno GOO milil)ln d11111rn Zl\ izgrudnju n­buk m ri jeci kod ti~ogwt'o, n samih 100 miliona dinnr'l zn potrcht· svi h jadranskih

luka 0d ovih !00 lflillon:l einara, odrede­

nih zn jadran b lu ke p :· ~:dviden je naj ve ­Ć I t. ic' 7U i zg re dn ill no Ye luke Pl oče ln ko, Ja je na ib t:nsk'l luku otpal o 12 mi liona cl innrn. Zn l•) miii o~ ~~ dinara pogodcnn je

izgrt: dnju spomenute operativne oba le Vru­l je-Rogač, a 2 miliona dinara o tala su kao cirka jedan šes ti dio potrebite svote zn prOJektirnnu izgradnju obale Kralja Krc­'i mira i pod sred ine grndn od g11tn »Kr­

ke« do lučke pcljnrnicc. tolimo Vas go podine Bane, da ove

nn šc suge tije u vrhu ozdravljenja teško oboljelog ekonomskog organizma ovog di­jela primorj1\ izvolite uva žit i, na čemu Vnm un aprijed zulwaljujemo s izrazom nc­

pokolebivc odanosti.•

Značenje audijencije kod Sv. Oca Pape Zagrebačka »Ii rvatska Straža« od 23.

t. mj . jnvlja ove vijesti iz Rim a:

nDan iza svečane audijenc ije hrvat­skog hodočašću kod v. Oca Pape pnm1o je v . O tac u podužu audi jenciju kardina­la Fuma oni-Biondijn., prefekta kongregaci­je Propn[fpn de i protcktora hrvatsko!! Za­voda sv. Jeronima. Kako se iz knrdina lovc najbliže okoline a.znalo, Sv. Otac je s kardinal m mnogo razgovarao o molbi h r­va ts kog naroda zn kanonizaciju bl . i kole Tavilića tc 1 )l'nimno pobliže zn tu tvar. Kard inal fumnsoni-B iondi je već kao pro· tektor Zavoda sv. Jeronima u bližim ve­zamn I·hvatima u Rimu, n bio je dva dn na prije audijencije hrv n tsko~ hodoča­'ća na objedu u Zavodu sv. Jer nimn te je imao prilike potanje sc razgovarati hr­vat kirn biskupima. Isto tako je i uoči ho­dočasničke audijencije bio na primanju kod vatikan kog poslanika dra Miro'evićn­Sorga opet hrvatskim bi kupimn u raz­govoru. Dobro informiran mogao je dakle dati Sv. Ocu vjeran izvještaj . Govori se, da je Sv. Otac izrazio p'rcd kardinalom

- -

želju, dn sc pitnnjc kanonizacije bl. iko-le Tuvili a uzme u šlo br:'.i pretres.

To je bilo u srijedu. eć u čet\'rtnk bio je primljen od v. Oca Pape kardi­nal Sa.lotti , prefekt kongregacije sv. Obre­da, dakle one kongregacije, kojoj u nnd­lc-i.n · t spndn pitanje kanonizacije. Dva dana prij e toga bio je kardinal Salotti bolestan, ali je ipak primio predstavnike hrvat kog Episkopata i saslušao ra.zlogc, koji poprnćuju molbu zn kanonizaciju bl.

ikole Tavilićn.. erna dakle sumnje, dn je i Sv. Ocu u tom podnio izvjc.taj.

Opet dan kasnije, u petak, primljen je od Sv. Oca ponovno u audijenciju kar­dinal fumnsoni-Biondi, a odmah iza nje­

ga i kardinal Pellegrinetti. Sve se te audijencije u rimsk.im kru­

govima komentiraju, da su u vezi sn ži· vom željom Sv. Oca Pape, da pitanje ka­nonizacije bl. ikole Tavilića bude što bde prctreseno te dn se nade put zn nje­govo riješenje onako kako su to hrvatski biskupi Sv. Ocu iznijeli u imc cijelog hr­

vatskog naroda .«

Zivot Sibenika Prvi posjet Bana Hrvatske g. dra l. Šubašića

U nedjelju 26. t. mj. Krcšimirov Sibe­nik prired io je upravo veličao tveni do­č~k Banu Hrvatske g. dru l . ub ašiću. io grad bio je u m ru hrvatski h zasta vn. 1\ 11 s . , jutro do 3 15 s. p podne ogromno n::11)Š!vc g1 n đana i el jaka iz bli:'.e okolice pt ekn lu je obalu i nestrpljivo očck.iv!liO svoga Bana . etom su se oko 3 s. na no­voj turističkoj cesti na Martinskoj opazili automobili, na talo je neopisivo oduševlje nje i zano no klicanje Banu, Hrvat koj i

dru Mačku. Tačno u 3.15 motornim čamcem lu~ke

kapetanije dovezao se g. Ban sa vojom pratnjom . Kad e, uz slavljenje crkvenih zvona i pucanje mužara tc oduševljeno klicanje i pozdrn.vljnnje naroda, iskrcao. pozdravio ga je sr ski načelnik g. 1 vo A· n i č! i n i predstavio mu pri utno pred­tnvnikc civilnih~' i vojnih ,•\asti, kao i

pojedinih ustanova i društava.

Tada je pristupio g. B11nu općinski p ov jcrenik g. Dragu tin V i d o v i ć, koji g n je pozdravio ovim riječima:

»Gos podine Bane, vaš hi torijski po· sjet ovom prastn rom hrvatskom kraju i gra du, koji u naši hrvatski prndjed<?vi sn­zidali, pruža mi sretnu prillku, dn vam kao po v j oren ik ove općine u ime cijelo!! pučanstva najsrdačnije zaželim dobrodošli­cu. vi smo mi ponoS'ni na ovaj dan, kad u duhu O'tivljavamo svoju prošlost i sve nj ene žr~v i na pore 78 0st vn rcnJc 11 ·\~•h vjekovnih narodnih težnja, jer nam , evo, nakon vjekova prvi narodni ban obno•rlje­nc i ujedinjene H rvn tske, posjećuje naš kraj. 1 kolikogod je ovaj Krcšimirov grad a svojim selima. zbog svog junačkog držanja u teškoj borbi na· e g naroda bio zapostavljen od svih protunnrodnih reži­mn , nije klonuo. Ostao je čvrst i uvjeren, dn će u ujedinjenoj i slobodnoj domovini, uz postignuće narodne lobode, naći i za­dovoljenje svih svojih provn.

Jn vam, go poclin Bane ovom prili­kom un apred zahvaljujem za sve no, što će se po vašem nalogu poduzeti, dn se ublaže tegobe ovog našeg napaćenog sc­ljačkog naroda . vijestnn snm teškoća, ko­je sc u ovim teškim vrcm nima suprot­stavljaju vašim brigama oko podizanja no­vog narodno!( ~ivota, ali sam isto tako u­vjeren, dn će sve to sretno svladati vaša dobra volja, uz potporu cijclo!!n našeg nn· roda.. zn to jamči njc~ovn svijest i nje­!!Ovo duhovno i pol itičko jedinstvo po n~­čelima neu mrlih naših u čitcl jn braće R11dlć, člju je bnMinu prC'Uzco nnš današnji vođ·a

dr Maček . Sa željom, dn vam boravak među na­

mn bude ugodan, i dn. i"; ovo~ siromnš­nog. ali borbenog dijola sjeverne Dalma-

tin ke Hrvatske poncsete n11jljepšc uspo· mene, kličem : Živjeli, gospodine B n ne, du­go za sreću i napredak naše Banovine Hr­vatske i čitavog nn"cg hrvatskog narodni«

1 astala je tad.1. c!uP. trajno klicanje. Ov0je djece predalo mu Je uz prigodne p:csn1e dvije kite cviicća. Ban jo djecu polj L:biO, 11 zatim je k·oz špalir razd raga­nog mnoštva poŠ!lO do hotela »Krke«, o­dakle je s balkona održao ovaj govor:

»Dragi šibenčani, mili e\jaci šiben-ke Zagmc. Teška borba hrvatskog nu­

roda donijela je ne samo njemu, nego i Jugoslav iji i pred licem cijelog svijeta, jednu manifestaciju političke konstruktiv­no ti, kojom se ne mogu pohvaliti niti naj­veći narodi u modernim državama. aši vode, oni koji su mrtvi, i čiji duh medu nama vječno živi, kao i na vođa dr Mn­ček su svojim žrtvama i odricanjem vo­jim postali pobjednici . koji u izvojevali slobodu i pravicu kroz mrt i t11mnicc. Sporazum, koji je izvojevao hrvatski na­rod u političkoj zrelo ti sa rpskim naro­dom, vratio je Hrvatskoj onoga bana, ko­jim e Hrvatsko pono ila u svo joj slavi i moći. l dann , iako mi lc da mo izmoreni i da umiremo od gladi u ovom kraju, u ovom kršu, konstatiramo. dn su snage nil­še jače nego ikada kroz deset vijekova. Zato, jer su tc snage tako jake, jn gledam ovu mnnifc tnciju sloge i političke svijesti hrvat kog naroda. Kada govorim o mani· fc taciji snage hrvatskog naroda, onda go­vorim i o manifc taciji pobjede na cg na· rodn, u kojoj ćemo znati ostvariti na·a e­konomska pravo., da ih niko neće mjcti

dirati. Još jedno je važno konstntirnti, dn

mi mnnifcstiramo jednu jaku konstruktiy· nost, koja jedina drži zajedničku domovi· nu Jugo lnviju . u čnso,rima knd11 ·vropa preživljava teške dane. Mi mnnifestirnmo bez on1~ja ono to čov ječnnstvo trni i vi­jekovima, n to je mir, u kojctn 6cmo moći do mnksimuma razviti sve svoje snage. J o vas braćo , šibenčani, pozdravljam: H va ln

i 'l.ivjc1il« Govor bana g. drn Subašića bio je po­

zdravljen oduševljenim klicanjem. Zatim su govorili senator ll· ~imc B c­

l n m ar ić i narodni zastupnik ~· Paško K n l i t er n a, našto sc Bnn s narodnim pred tnvnicimn povukao u hotel »Krka«, gdje mu je bio priređen objed.

Po lije objeda posjetio je bolesnog nil­rodnog znstu'Pnikn. g. Danu S k n. r i e a u njegov m stanu na Gorici. G. Skaricn je bio ilno dirnut ovom pažnjom g. Bnnn. Putem je !!· Ban bio stalno n.klnmirnn.

U općini je nato primio brojna i";n­

slanstva iz grada i seln tc se upoznao s

potrebama naroda i votirao potrebne kre­dite zn prvu pomoć narodu šibenskoga ko­

tara . U 6.30 s. g. Ban je završio prim11nje

iznslnnstn'Vn l krenuo automobilom prema Trogiru. J ispraćaj je bio veličanstven uz zvonjavu zvona, gruvanje mužara i odušev­ljene poklike mnoštva naših gradana i Q­

kolišnih seljaka.

DVEN T. S današnjom nedjeljom

r.npočinje ad vena t ili vrijeme priprave za što kršćan kiju proslavu blagdana Kristova porođenja. Stari je običaj, dn se po kat~ ličkom svijetu kroz advenat oddava.ju t. zv. adventskc propovijedi, a. vjernici iz­bjegavaju bučne zabave, plesove i svečana pirovanja. Zabranu sv. Crkve !lJede bučnih znbova i plesova posebno podvlnčirno i vjernicima je tavljo.mo na savjest i na

srce. ADVE TSKE PROPOVIJEDI. U pr­

vu advent ku nedj elju 3. t. mj. kno i sve ostale adventskc nedjelje bit će u k n t e· d.,. a l i u 5 s. ndventskn propovijed. Iza propovijedi bit će blagoslov s Presvetim. Propovijeda vlč. don Ante H n i l o, vje­

roučitelj. GODiš JA KUP TrNA SVEćENI-

CKE ,, ZAJAM OSTI«. 28. t . mj. bila je gln'mn godišnja skupštin11 svećeničke »Uza­jamnosti« šibcn ke biskupije. Prisustvovalo joj je do 47 braće svećenika koji su cijeli dnn prisustvovali raznim predavanjima, a navečer i rckol ekciji u sjemeništu, koju ~e imao vlč. o. Roje, isusovac iz Splita. -­{.zabrana je nova uprava: Predsjednik pre­svij. Mons. don Rudolf P i a n, podpred­sjednik prcč. d on Ante R a d ić: tajnik vlč. don Damjan R o d i n; blagajnik vlč. don A n te J u r i č e v; odbornici: prcč gg. don IVo B j n ž ić, dr Ante Kre~e Zor ić i

vlč. don Mate L u k e t n: revizori: preč. don Jerko J ur i n i vlč. don Ante ·p i k a. - Sva srca su jednako kucala. a usta go­voriln, dok je sve povezivnln ljubav za Bo!!a. Crkvu i naš hrvatski narod. -- Taj­

nik. sv: BARBARA, zaštitnica rudara i

strijelaca, slavi sc u ponedjeljak 4. t. mj. u crkvi sv. B n rb n r e. Uoči blagdana u nedjelj'U bit će u 4.30 litanije. Na sam blagdan bit će u 6 s. lekcije, i zatim pje­vana sv. Misa. U lO s. bi t će druga pjeva­na sv. Misa . Popodne u 4.30 s. bit će bla­

goslov s Presvetim. BLAGDAN SV. IKOLE proslavit će

tradicionalno građanstvo Sbenikn, a speci­jalno djeca, putnici i mornari. Uoči bing­danu. bit će vatromet na obali i u 5 s. lita· nije. U srijedu nn blagdan bit će u 5 s. jutarnja i Lekcije. U 6.45 s. pjevana .sv. Misa. Zatim u 8 i 9 s. tihe sv. Mise. U 10 s. pjevana sv. Misa. Popodne u 5 s. blago­slov n·ove bratimske zastave, blagoslov s

Presvetim i ljubljenje sv. Moći. BLAGDAN GOSPE OD ZAčEćA.

Budući dn je zapovjedni blagd.nn, sva"-i v jcrntk dužan je pod smrtni grijeh slušati sv. \isu. U svim crkvama bit će red služ­hc Bo~.jc. kao nedjeljom. Glavna proslava bit će u Cl1kvi sv. Fr n n e. Ujutro u 5 s. bit će lekcije. U 6 s. pjevana sv. Misa, kojoj korporativno prisustvuju svi obalni radnici sa vijcćnma u ruci. Zatim svako pola sata bit će tiha sv. Misa. U 10.30 s. pontifikalna sv. Misa prcuzv. biskupa dra J. Milete. Popodne u 4 s. propovijed i blagoslov s Presvetim. -- U k a t e d r n l i bit će sv. Mise u 6. 7, 8 i 9 s. Pjevana

sv. Misa u l l s. BLAGOSLOV ZASTAVE BRATOV­

S'I'lNE SV. NTKOLE. Doprinosima braće bratovštine sv. ikole ovih dn.na nabavlje­na je nova zastava u čast sv. Nikole put­nika. Zn tava će sc nositi u procesijnma i drugim prilikama. kada bratovština korpo­rativno nastupa. Blngos "v zastave obavit će se najsvečanije nn blagdan sv. Nikole. Svečani obred obavit će sc u srijedu 6. t. mj. u 5 s. uveče. Pozivlju se sv11 brnćn i sestre, da svi korporativno prisustvuju o­vom svečanom činu i tako sc oduže svom

zn"'titniku. SAST AK "zORE«. U petak 8. XII.

u 5 s. popodne oddat će se u Kat. Domu sa tanak svih članica »Zore«, poslije fun­kcije u crkvi sv. Frane, pnk se pozivlju,

da sve nefaljeno dođu -- Uprava. SVTM CL ICAMA ",žiVOGA SVI-

JETLA« javljam, dll je naknnn klanjanja

za slijedeći tjedan (3.-9. XII.): d a n a. s Bog poštedi strnš.nogn biča rn· t& i dade mir u danima našim-­

Bon An te Radić.

]~Bm li DD~mkiĐ trelDIBIU1 VLASNlK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADić - SIDEN~K ULICA BL. NIKOLE TAVILićA 197. _ TISK ARA •KACićc (O. BERNARDO 'BUUEVIc!;).

Neb nad gla1 drl podi

Do š

1e sYe du naro tug~ l .ho vita, R~.

U rt ono ned grab~i

šlenja, a ili zadn očima.

v)e~ansk

d~j stra mali Hn

Fm s Rusijom! )i niJI p l prostr dnevno pluća l

Tu toga su ma, koje neka go mo povo no.-

Sjeć

Je kom ruskin e do dan· svojih gc

-l

imperl)all To s

nalnog a glasniJe nlcil l sl ma, na radija 1

lllal! !to bodi, 0