ZA UPRAVITELJE BAŠTINE

DOKUMENT D.T2.2.1

TRANSNACIONALNI MODEL IZOBRAZBE

2

SADRŽAJ

1. Svrha dokumenta 3

1.1. Ciljana publika 4

1.2. Transnacionalni Trening Model i Forget Heritage pristup 5

1.3. Daljnji dokumenti projekta Forget Heritage 8

2. Dijagnostičke,analitičkeimetodološkeosnove 10

2.1. Osnovnimodeliizobrazbe 10

2.2 Edukacije kreativnih i kulturnih industrija ujavnojkulturnojipovijesnojbaštini 14

3. Model transnacionalne izobrazbe 15

3.1. KljučnepretpostavkeTransnacionalnogobrazovnogmodela 15

3.2. Trening ciljanih skupina 17

3.3. Fazeprovedbeiključneaktivnosti 18

3.4. Metoderadasagrupama 20

3.5. Trening/ radionica - primjeri 23

3.6. IskustvoFORGETHERITAGE-a:transnacionalniizvještaj ozajedničkimpotrebama–glavniishodi 25

3

1. SVRHA DOKUMENTAProfesionalnoaktivniljudikonstantnomorajurazvijativlastitekompetencije:onejednostavne,vezanezatimskirad,planiranjeiorganizaciju,sposobnostprilagodbevanjskimpromjenjivimuvjetima, vještine rješavanja problema, umrežavanje kao i one vezane za područjekompetencija vlastitih aktivnosti.

Mnogi gradovi i regije u Europi, u jednu ruku, moraju se nositi s potrebom redefiniranjarazvitkavlastitihsustavaočuvanjakulturnih ipovijesnihbaština i,udruguruku, s izazovomstvaranja sustava napretka koji se temelje na unutarnjim potencijalima i resursima lokalne baštine,društvenekreativnostiipoduzetništva.

TransnacionalniTreningModel(TTM),razvijenusklopuiskustvaprojektaForgetHeritage,jelokalno ponovljivo i prilagodljivo „platno“ za dizajniranje i implementiranje trening aktivnosti sa ciljemdaseojačasposobnostjavnogiprivatnogsektorausklopumenadžmentanapuštenihinedovoljnoiskorištenihpovijesnihikulturnihlokaliteta.

Ključuspjehajezasigurnorazvojsposobnostisvihlokalnihsudionikauključenihutopodručje.TTMjedokumentonihgradovaisredinakoježelerazvitiprogrametreningaiedukacijakojespajaju:

• Potencijalkulturnebaštine

• Potrebeprivatnogsektorazaprostorom

• Održivirazvoj

• Društvenainovacija

• Unapređenjepoduzetništvaunutarkreativnihindustrija

Iz tih razloga, TTM je naslovljen svim ljudima koji su odgovorni za pokretanje programaunapređenja u vezi s treninzima i jačanjem sposobnosti u menadžmentu nedovoljnoiskorištenihilinapuštenihpovijesnihlokaliteta.

Što je Transnacionalni Trening Model?

TTMjesredstvokreiranoirazvijenoiziskustvaForgetHeritage-a(kojegimajukaozajedničkog9europskihstvarnosti)ukontekstukaoštoje:

• Unapređenjemenadžerskihvještinaisposobnostijavnogiprivatnogsektorazaodrživuupotrebukulturnebaštine;

• Kreiranjenovihvještinakojebiomogućiledjelatnicimakulturnihikreativnihindustrijarevitaliziranjenapuštenihpovijesnihzgradaiefikasnijeupravljanjeistima;

• Podržavanje konkurentnosti i zaposlenja, osobito na regionalnim i lokalnim nivoima,i pomaganje u strateškom planiranju profesionalnog razvoja u skladu s vlastitimpotrebama i organizacijskim ciljevima.

4

Glavni ciljevi Transnacionalnog Trening Modela

Glavni ciljevi dokumenta su:

1. Populariziratinajboljemogućetreningsolucije,paralelnosapredstavnicimajavneuprave,djelatnicimabaštinskihlokalitetaipredstavnicimakulturnogsektoraikreativnihindustrijau sklopu menadžmenta napuštenih ili nedovoljno iskorištenih kulturnih i povijesnihbaštinskihimovina;

2. promicatirješenjazaobukuusmjerenanakorištenjenapuštenihilinedovoljnokorištenihpovijesnihlokalitetauprocesimarazvojakulturnogsektoraikreativnihindustrija;

3. dati specifične naznake i preporuke za provedbu treninga u upravljanju povijesnimlokalitetima.

Kome je Transnacionalni Trening Model namijenjen

Model transnacionalnog osposobljavanja opisuje kako razviti i provoditi treninge za svaku stvarnost koja je zainteresirana za provođenje lokalnih aktivnosti obuke o ovom pitanju,aupućuje seosoblju javneuprave zaduženomzapovijesneobjekte, upraviteljima imovinekulturneipovijesnebaštineipredstavnicimakreativnihindustrijaikulturnogsektora.

Što se može naučiti iz ovog dokumenta?

• Kako poboljšati vještine kako bi se omogućilo bolje upravljanje i održiva valorizacijapovijesnih lokaliteta?

• KakopovećatimogućnostizaprofesionalnirazvojCCIdjelatnikaipovećatimotivacijuizadovoljstvo u svakodnevnom radu?

1.1. CILJANA PUBLIKA DOKUMENTA

Uloga javne uprave u valorizaciji kulturne i povijesne baštine osobito je važna radi ulogevlasnika imovine i promotora revitalizacijskih procesa. Posebno, TTM je adresiran na dvijeglavne skupine funkcija unutar lokalnih vlasti.

1. Donositelji odluka, stručnjaci i menadžeri koji su u ime regija i gradova odgovorni zarevitalizacijulokalitetakulturnebaštine,zaštituspomenikaistrateškoplaniranjeupodručjukulturnogsektorairazvojaikreativnihindustrija.Uovomslučaju,izuzetnojevažnoizraditiprograme iprojekteusmjerenenaumrežavanje i razvojpraktičnihkompetencijameđuljudimapovezanimsovimpodručjem,upravokroztreninge.

Općenito, gradovi i regije koji razvijaju / implementiraju strateške planove vezane uzrevitalizacijulokalitetabaštine,stavljajuusvezuupravljanjekulturnombaštinomsaciljempoboljšanjakvalifikacija,razvojakompetencijaiupravljanjaznanjem.

Stogaovaj dokumentmožebiti koristan u specifičnomzadatku kombiniranjapodručjazaštitebaštinespodručjimakojaseodnosenarazvojkreativnihindustrijausmisluizgradnjeprograma izobrazbe.

2. Osoblje lokalnih vlasti koje su odgovorne za razvoj i provedbu treninga, koje se bavesporazumima s edukatorima i trenerima, provođenjem aktivnosti obuke, ocjenjivanjemprocesaizobrazbeipotvrđivanjemučinakatreningaskorisnicimaaktivnostiobuke.

5

1.2. TRANSNACIONALNI TRENING MODEL I FORGET HERITAGE PRISTUP

Zajedno s ostalim dokumentima razvijenim u projektu Forget Heritage, TTM predstavljarazličitetipologijedjelovanja,aktivnostiialata,uključujućiiobukuidrugeoblikepoboljšanjasposobnosti koji mogu biti poduzeti od strane uključenih dionika na putu revitalizacijepovijesnih imovina.

Kulturne i kreativne djelatnosti trenutno karakteriziraju značajna dinamika razvoja iinterdisciplinarnihaktivnosti.Često,kaoprimjer,kombinirajuumjetnost,kulturuitehnologijusobavljanjemposlovnihoperacija.CCI-oviomogućujurazvojindividualnekreativnosti,vještinaitalenata,anjihovjeciljstvoritiintelektualnovlasništvo.Tesuindustrijedobavljačiinicijalnogkreativnog kapitala: oni se smatraju vrlo pozitivnima u kontekstu potreba nove „ekonomije znanja“ismatrajusevrlovažnimukontekstujačanjadrugihgospodarskihsektoraiodržavanjalokalnih funkcija. Stoga razvoj kulturnih i kreativnih industrija ima važnu poziciju u razvojulokalnih politika.

Štoviše,kulturniikreativnisektoruključujeoblikeaktivnostikaoštosuoglašavanje,filmivideo,arhitektura, glazba, tržište umjetnosti i antikviteta, performativne umjetnosti, računalne ivideoigre,nakladništvo,obrte,softver,dizajn,radioitelevizijaimodnidizajn.

Osimtoga,trebaobratitipažnjunasuživotkreativnogsektorautradicionalnijepercipiranomkulturnom sektoru, uključujući aktivnosti javnih i privatnih kulturnih institucija, aktivnostivezane za zaštitu baštine i tradicije, funkcioniranje društvenih institucija i organizacijauključenihu kulturnuanimaciju i kulturu, funkcioniranjeumjetnika i umjetničkihdjela.Ova“neprofitna”aktivnost,snažnopodržanajavnimsredstvimaidrugimnejavnimpotporama,vrločestostvarazajedničkiekosustavukreativnomsektoru(objesusferemeđusobnopovezanepružanjemznanja,zaposlenikaiideja).

Istodobno, gradovi i regije se bore s fenomenom ekonomskih i društvenih promjena štodovodidogubitkafunkcijaidegradacijemnogihfunkcionalnihpodručja:

Strategije urbane revitalizacije trebaju uzeti u obzir brojne čimbenike pogoršanegospodarskesituacijenekihurbanihpodručja;odkojihsunajvažnijefunkcionalnostarenjezgrada,zastarjelainfrastrukturaiproblemispristupom.Mnogetvrtkenapuštajugradoveupotrazizanižimoperativnimtroškovimaivišeprostora,amnogiihzaposleniciprate,nadajućisepostizanjuboljekvaliteteživota(socijalnihuslugailiprijevoznihsredstava)ilismanjenjutroškovaživota(nižeiznajmljivanjaipristupačnijestvarnecijenenekretnina).Kakobiseudovoljiloočekivanjimapoduzećakojaseželepreselitiurevitaliziranapodručja,odgovarajućiprogrami trebajuuzeti uobzir inovativnenačinekorištenja raspoloživogprostoraipoboljšanjagradskihusluga,činećidagradskaobilježjasamihsredištagradovapredstavljaju prednost.

6

U ovako opisanom izazovu revitalizacije, povijesna nalazišta koja su izgubila svoje izvornefunkcije i čija jeprilagodbanovimciljevimatemelj zauspješneprocese revitalizacije, imajuposebno mjesto:

Velikavećina spomenikamoraseprilagoditinjihovimnovimfunkcijama.Udruštvenoji ekonomskoj dimenziji, to je osnovni preduvjet za održavanje spomenika. Ovaj jepreduvjetjošvažnijijerjebrojiraznovrsnostobjekatapriznatihkaopovijesnihlokalitetaznatnoporastaouposljednjimdesetljećima.Kaorezultattoga,velikavećinapovijesnihlokalitetamoraimatikorisnefunkcije,onimorajufunkcioniratisličnodrugimgrađevinskimobjektima.[...]Prilagodbespomenikasuteškeizrazlogaštojesvakislučajdrugačiji.Svakijespomenikrazličitzbogpovijesnihvrijednosti,svakijespomenikrazličitkaograđevinskiobjekt, svaki je spomenik različit zbog svojih tehničkih uvjeta, a svaki spomenik imadrugačijiprogramprilagodbe.[...]Kaorezultat,svakaprilagodbajeindividualniprocesčijisuopseginačinimplementacijedogovorenioddionika.

U odnosu na gore navedeno, općenito, Forget Heritage predlaže model upravljanja kojikombinira potencijal “starih zgrada” i nove kreativnosti i poduzetništva utemeljenog nanasljeđu / kulturnim resursima. Tablicaunastavkuprikazuje četiri najvažnijaobilježjaovogmodela.

TABLICA 1. | PRISTUP FORGET HERITAGE-A

Promicanje javne privatne suradnje u upravljanju povijesnim objektima s transnacionalnimizajedničkimpristupom

Razmotritirevitalizacijukaodruštveniproces povezan sa sudjelovanjem društvenihigrađanskihorganizacijaiinstitucija

Revitaliziranjenedovoljnokorištenihilinapuštenihpovijesnihgrađevinasnaglaskomnabaštinu,društveneodnosi,povijesni identitet.

Poticanjekorištenjalokalnihkulturnihibaštinskihresursaupoduzimanjurazvojnihaktivnosti.Oživljavanjeprostora,stvaranje mjesta s energijom kulture i olakšavanjerazvojaCCI-aurevitaliziranimpovijesnim zgradama

Glavneznačajkepristupamogusetakođernavestikaopretpostavkeprikladnezarješavanje:

• strategijerevitalizacijezabaštineujavnomvlasništvu;

• participativnograzvoja-uključujućipristupe„odozdopremagore“iuključivanjeakcijacivilnogdruštvaiaktivnosti;

• fokusanasuradničkerazvojnepristupekojiuključujujavnuupravu,malepoduzetnikeikreativnezajednice;

• poboljšanje djelovanja samoorganiziranih skupina, umjetnika ili udruga od stranelokalnihvlasti;

• stvaranje modela upravljanja za valorizaciju napuštenih zgrada (javno-privatno-socijalnopartnerstvo);

• kulturniibaštinskiresursizaurbanurevitalizaciju.

7

Uovomkontekstusvrhaovogdokumentajepredložitimodelosposobljavanjakojisemožeprovesti u kontekstu projekata revitalizacije povijesne baštine i inicijativa usmjerenih najačanjekompetencija,sposobnostdjelovanjaisposobnostsuradnjerazličitihdionika:osobljejavne uprave zaduženo za povijesne lokalitete, menadžeri baštinskih lokaliteta i djelatniciCCI-akojidjelujunatompodručju.

TABLICA 2. | JAČANJE KLJUČNIH AKTIVNIH DIONIKA

Kompetencije/sposobnostdjelovanja/sposobnostisurađivanja:donositelji odluka i osoblje javne uprave zaduženi za kulturnu baštinu

Kompetencije/sposobnostdjelovanja/sposobnostisurađivanja:poduzetnici i zaposlenici CCI-a / pojedinci povezani s kulturnim sektorom: umjetnici,animatori,menadžeriukulturi,socijalniaktivistiiurbaniaktivisti,vođelokalnihzajednicaiokruženja

Kompetencije / sposobnost djelovanja / sposobnost za suradnju: menadžeri povijesnih lokaliteta

JednaodprvihiključnihpretpostavkiTransnacionalnogTreningModelajedaseistodobnomora usmjeriti na tri različite skupine korisnika, temeljene na suradnji i uzajamnomrazumijevanjurazličitihmetodadjelovanjajavno-privatnesuradnje.

Istodobnotrebaimatinaumudatonijesamogledištepravnihiadministrativnihrješenja,većinačelaodnosa(partnerstvo,sudjelovanje,kombiniranjebottom-upinicijativa i “top-down”mehanizama potpore).

Jačanjedionikajezamišljenouviduaktivnostiobukevezanezatrimeđusobnoovisnapodručja:stjecanje kompetencija, širenje sposobnosti djelovanja, uključujući osnaživanje i inicijativu,povećanjemogućnostisuradnjekrozumrežavanje,teambuildingitd.

TABLICA 3. | JAČANJE KLJUČNIH PODRUČJA ZNANJA I KOMPETENCIJA

Kompetencije: poduzetnička aktivnost (strateško planiranje, upravljanje i poslovnimodeli);komunikacijskeaktivnosti(promocijaimarketing);društveniodnosiposlovanja,revitalizacijaidruštvenousmjereneumjetnosti;baštinukaoresursikapital;projektiranjeusluga i proizvoda

Mogućnost djelovanja: osnaživanje;inicijative,društveneikulturneaktivacije;refleksivnost;poduzetništvo

Mogućnost suradnje: umrežavanje, team building, društvene inovacije, javna uprava(upravljanje,upravljanjemrežomilokalnopartnerstvo)

Istodobno osnaživanje ova tri područja može dovesti do učinka uspješnih pothvata.

8

1.3. DALJNJI DOKUMENTI PROJEKTA FORGET HERITAGE

UnastavkusekratkoopisujesadržajdrugihdokumenatarazvijenihusklopuprojektaForgetHeritage,kakobisedobiocjelovitpregledprojekta.Svikompletnidokumentidostupnisuna8različitihjezika(engleski,talijanski,slovenski,njemački,poljski,mađarski,hrvatskiičeški)naadresiwww.forgetheritage.eu-Publikacije.

Analiza prenosivih elemenata u dobroj praksi upravljanja kulturnom baštinom.

Tijekom razvoja aktivnosti obuke, pozornost treba obratiti na dobre prakse kao izvorelemenatakojisemoguprenositi.Dijeljenjeiskustva,radnikontaktisdrugimstručnjacimakojiupućujunaizvoreuspjehailirazlogeneuspjehatrebajubitivažandiotreninga.ProjektForgetHeritagetemelji senanačelusuradnje iskusnijihstručnjaka ipojedinacakojiplanirajunoveaktivnosti,akojisuzainteresiranizapokretanjevlastitihposlovanja,kaoinaprincipusuradnjeizmeđuprivatnogijavnogsektorauodnosunaciljstvaranjasinergijeizmeđutedvijemetode/ modela upravljanja.

Priručnik za upravljanje

Pozornosttrebaposvetiti ipitanjimakojaseodnosenasljedećapodručjaznanja ili izazovevezane uz Priručnik za upravljanje, usmjerena na aktere javnih i privatnih suradnja, javneupraveiCCIupraviteljepovijesnebaštine:

• dizajnerskorazmišljanje(metodaoblikovanjaproizvodaiusluga);

• businessmodelcanvas(metodaanalizeposlovnogmodela);

• socijalneinovacije(traženjeiprovedbasocijalnihinovacija);

• uključivanjedionika(suradnjasdionicima,uključivanjedionikaurazvojmjesta,pothvati,stvaranječvorištazasuradnju);

• projektiranje iskustva posjetitelja: javni prostor, kulturna događanja, društveneaktivnosti (metodaanalize i oblikovanja rješenja zaprimatelje i sudionike,društvenakomunikacija,urbanističkoplaniranjeiarhitektura);

• novetehnologijeiinovacije(dizajniimplementacijarješenjaupodručjunovihtehnologijaiusluga);

• valorizacija baštine i tumačenja baštine (projektiranje aktivnosti ukorijenjenih u /iskorištavanjabaštinskihresursa,tradicijeipovijesti);

• predviđanje (dijagnoza potencijalnih promjena u budućnosti, scenarija potencijalnihsmjernica za promjenu).

Priručnik o politikama

Zahtijevati i promicati nove namjene za napuštene zgrade baštine koje su izgubile svojidentitet od presudne je važnosti. U tom smislu, važnost ulaganja u ponovnu upotrebukulturnihlokalitetaikulturnihikreativnihsektora,kaoitrenutnizakonskiokvir,morabitijasanzakreatorepolitike–ciljanekorisnikePriručnika.

ZgradezabaštinubilesuibitćerevitaliziranediljemEuropeupodručjarazmjene,trgovineiusluga,kaoštosumuzeji, kulturna imjestazaokupljanja, vrtići i klubovimladih.Ovdje sukreativne i kulturne industrije jedni od najznačajnijih faktora u smislu ponovne uporabebudućidastvarajuekonomskirasti inovacije.Jošuvijekiskazujuvelikupotražnjuzaradnimprostorom.Procesirevitalizacije,aktivnostivezaneuzoblikovanjenovihfunkcijanapuštenihurbanih prostora, trenutno su ključni čimbenici urbane kulturne, socijalne i druge politikevezaneuzdruštvenurevitalizaciju.

9

Smjernice za uključivanje građana

Redefiniranjeznačenjakulture iulogakulturnih institucija igrajuznačajnuuloguuprocesuvalorizacijekulturnebaštinekrozCCI-e.Dabiseosiguraoučinkovititrajniodrživirast,kulturneinstitucijemorajugaplaniratiumnogoširemsmisluiuključujuuspostavupraksiusmjerenihna postizanje specifičnih ekoloških, društvenih, kulturnih i ekonomskih ciljeva. Samo takokulturne institucijemogu igratiaktivnuuloguupostizanju2030Agendezaodrživi razvoj idodatnodoprinijeti,usvomspecifičnomkontekstu,definiranjumodelarazvojazaočuvanjekulturnebaštineišire.Toznačipotpunonovezadatke,izazoveikompetencijekojezaposleniciu kulturnom sektoru trebaju razmotriti.

10

2. DIJAGNOSTIČKE, ANALITIČKE I METODOLOŠKE OSNOVEOvopoglavljepredstavljaglavnekorakeiosnovezaizgradnjuprocesapoboljšanjaupravljačkihvještina i kapaciteta javnog i privatnog sektora za održivo korištenje kulturne baštine,kao i metodičkih pristupa u osnovi razvoja treningmodela u promicanju javno-privatnogpartnerstvaipovezanostipovijesnebaštine,inovacijaiCCI-a.

Razlozizarazvojpravilnogpoboljšanjaprogramamenadžerskihvještinaikapacitetasučetiriglavna izvora znanja o lokalnom scenariju:

1. lokalnoizvješćekojeuključujedijagnozupotrebazaobukomciljevarazličitihsudionika;

2. korisnidokumenti,poputonihizprojektaForgetHeritage:analizaprenosivihelemenataudobrojpraksiupravljanjakulturnombaštinom,PriručnikaUprave,Priručnikaopolitikama,Smjernicamazauključivanjegrađanaupovijesneznamenitosti;

3. metodološkimaterijalivezaniuzstvaranjeadekvatnihiučinkovitihalatazaobukuzaljudekojitražedodatnaznanjaivještine;

4. identifikacijuiopiskontekstaukojemćeseprimijenitimodelosposobljavanja.

2.1. OSNOVNI MODELI IZOBRAZBE

Tijekomradanaučinkovitom i adekvatnommodelu treningakoji seodnosinaoblikovanjeaktivnostiosposobljavanjazaširenjeznanja,razvijanjevještina,traženjenovihoblikaaktivnosti,fokusiranjenatimskirad i izgradnjudruštvenihodnosa,važnojeodabratipravuobrazovnuperspektivu.

Prije svega treba obratiti pozornost na opći model obuke koji se odnosi na tipologijupotencijalnihaktivnostipoboljšanjasposobnosti.

Metode se mogu odabrati ovisno o mnogim varijablama koje se odnose na osposobljavanje. Treninzi mogu biti dizajnirani za grupe ili za pojedince. Treninzi se mogu provoditi za cijelu organizacijuilizagrupuključnihradnikaidionika.Moguseusredotočitinakompetencijeljudi,ali inarazvojsuradnje,promjenumetodaupravljanja ilistvaranjenovihrješenja.Treninzisemoguprovoditiutrenutkukrizeiliunovojsituacijiizazova.Sljedećatablicapomažeshvatitikakosemogukoristitirazličitemetode.Odjednostavnogsavjetovanja(savjetistručnjakanatemu),krozobukustručnosti(obrazovnetreningeigrupneradionice),krozolakšavanje(timskiprocesrazvojavlastitihrješenja)krozpodučavanje(metoduindividualneskrbinaosnovnomtrener-student odnos) na treniranje i mentorstvo (zahtijeva puno iskustva na temelju psihološkog, motivacijskog pristupa, promjene koje nadahnjuju). Posljednje tri metodepostupka (od „terapije“nagore) višenisu relevantnaza razvojposlovnihaktivnosti, već seodnosenaosobnousavršavanjemnogovišepovezanosaprivatnimiliduhovnimživotom.

11

TABLICA 4. | OPĆI MODEL TRENINGA

Generativnost

Treniranje

Mentorstvo

Meditacija

Samo - procjena

Terapija

Smjer Podučavanje

Olakšavanje

Trening (radionice)

Savjetovanje

Mjerljivi rezultati Razvoj

Na temelju ovoga mogu se navesti mnoge mogućnosti provođenja aktivnosti obukeprilagođene lokalnom kontekstu, potrebama, vremenu, pretpostavljenim učincima,raspoloživomproračunu,itd.

Općaperspektivamožesetemeljitinamodelureflektirajućegučenjazbogčinjenicedaseusredotočujenapraktičnoiskustvo(učenjeuakciji)izatoštojefokusuglavnomnarefleksijushvaćenukaomogućnostširegosnaživanja:

Reflektivnorazmišljanjeuobrazovanjumorabitikritično,sustavnoikreativno.Temeljisenarazmišljanjuonekomdogađajusuključivanjemizvoraiprocesualnostiovogdogađaja.Kritička analiza događajamože čak dovesti do promjene u perspektivi razmišljanja iosnaživanja.

Razmišljanjejeelementobrazovanjakojiomogućujeintegracijuizmeđunovostečenogipostojećegznanjakaoiizmeđuiskustvaiprakse.Refleksijajetakođervažnazaučenjepotpunonovogsadržaja.

Najviša razina refleksije određena je mogućnošću uvođenja promjena ne samo uprethodnomznanju ispitanikaveć iunjihovomrazumijevanju.Kaorezultattoga,novaiskustva i ideje integrirani su i postaju dio ljudskog znanja.

Uprevođenjeovogmodelatransnacionalnogobrazovanjavrijednojeobratitipažnjuna:

• uloguinterpretacijebaštine,

• važnostumrežavanjaiizgradnjedruštvenihodnosa,

• važnostuključivanjaijavnihupravailokalnihdionikauaktivnostirevitalizacije,povezujućibudućnostkreativnihindustrijasazadatkomodrživograzvojaidruštveneinovacije.

Kakobiseolakšalorazumijevanjeideje,prikazanesutrifazereflektirajućegučenja,kakoslijedi.

12

TABLICA 5. | MODEL REFLEKTIRAJUĆEG UČENJA T. BORTONA8

Što?

Prvafazareflektivnogučenjaprecizanjeopisanaliziranogiskustva.Mogućejeodgovoritinapitanjakojapočinjus“što?”,naprimjer:

• Štosedogodilo?

• Štosamučinio?

• Štosampokušaopostići?

• Štojebilodobroilošeuovomiskustvu?

Odgovorinaovapitanjaomogućujuopis razinesvijestiopredmetutijekomanaliziraneaktivnosti.

Pa što?

Odgovornadrugopitanjeobuhvatitćeanalizuiprocjenuonogaštosedogodilo(drugafaza). Entitet donosi suštinske zaključke o događaju i razmišlja o tome što je iza ovogiskustva.

Tajjeprocesstrukturiranpitanjimakaoštosu:

• Štojenajvažnijeodonogaštosedogodilo?

• Štomogunaučitiizsvogiskustva?

Što sad?

Na posljednjoj trećoj fazimogu se razmotriti alternativni načini postupanja i što daljeučiniti.Trebapostavitisljedećapitanja:

• štomoguučinitisada?

• Štotrebamučinitisada?

• Štomoguučinitikasnije?

• Kojesuposljedicetihdogađaja?

Općaidejaprikazanagoremožebitipoučnazadizajnplaniranjaobuke.

Zatim,sudionikuprocesuobukezaupravljanjepovijesnimlokalitetimatrebaobibitiustanjukombinirati:

• teoriju(očemuseradi)

• (ko) operaciju(štomoramozajednopripremiti)

• planiranje i razmišljanje(štomoramoučinitisadakaotim)

13

TABLE 6. | PROCES TEČAJA OBUKE.

Teorija-stjecanjeznanja,informacija,analizadobreprakseiupoznavanjesiskustvomdrugih.

Suradnja -obavljanjezajedničkihrasprava,rješenjaprototipova,vježberadionicaisuradnja u uvjetima radionice.

Planiranje -scenarijiakcijeiplanovikojiproizlazeizizvedenihklasa,prilikazarazmišljanjeomogućimrješenjimaioperativnimstrategijama.

Ukratko, ovdje predloženi model uglavnom se odnosi na eksperimentalno i refleksivno-akcijskoučenje.

TABLICA 7. | USPOREDBA KOLBOVIH I SCHONOVIH MODELA

Kolbovistiloviučenjaiiskustveniciklusučenja

Schonovorazmišljanjeuakciji

Specifično iskustvo (raditi na/imati iskustvo)

Reflektirajuća promatranja (preispitivanje/promišljanjeoiskustvu

Konceptualizacija sažetka (zaključak/učenjeiziskustva)

Aktivno eksperimentiranje (planiranje/isprobavanjeonogaštostenaučili)

Refleksija u akciji (doksedogađajdogađa):

kako profesionalac provodi akciju i kako taakcijageneriraučinakuodređenojsituaciji. Ovaj efekt je povratna informacija zaprofesionalcadaponovnopotvrdi,modificirailipreoblikujesvojpristupinastavlja s izmjenama.

Razmišljanje o akciji (poslijedogađaja):

tosemožeučinitinakonzavršetkaakcije. To je aktivnost rekonstrukcije iskustvanatemeljuonogaštojeusjećanju.Konkretno,tojenapordasevratimouiskustvo,istražujemosjećanje,preuzimamoonoštosepamtizaizražavanjeiorganiziranjeonihfragmentiranih elemenata s ciljem razumijevanjaonogaštosedogodiloiučenjalekcijaiziskustva.

14

2.2 EDUKACIJE KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA U JAVNOJ KULTURNOJ I POVIJESNOJ BAŠTINI

Transnacionalni model edukacije uzima u obzir ne samo obrazovne procese nego i opseg aktivnostizakojesupotrebneedukacije,tj.upravljanjeimovinomkulturneipovijesnebaštine.

Općenito,oveaktivnostikombinirajutriključnaishoda:

1. postojanje specifičnih mjesta u specifičnom okruženju zahtijevajući proceserevitalizacije(društveneiinfrastrukture)

2. spremnost na valorizaciju kulturne baštine koja stvara potencijal za promjenu krozrazvoj/implementaciju novih inicijativa

3. usredotočitisenarazvojnielement,integrirajućipotrebekrajnjihkorisnika(umjetnici,obrtnici,osnivačiilokalnezajednice)sizazovimamenadžerakulturnebaštine

Takav pristup znači da za sudionike postoje tri glavna izazova, a edukacija bi trebala datisavjete o tome kako se nositi s njima:

1. tumačenjebaštine(kaosredstavazapodručje,njezinupovijest,tradiciju,međusobneodnose,mogućnostitumačenjaiponovneupotrebe;

2. sposobnost stvaranja inicijative, prijelaza iz ideja, spremnosti, projekata i postojećihodnosanaciljanu,profesionalnoorganiziranuiplaniranutvrtku;

3. Sinergija izmeđupotreba i izazovaupraviteljabaštine,kakoprilagoditibaštinunovimzahtjevima, kako zadržati “profitabilnost”, kako ispuniti sve zahtjeve za povijesnombaštinom, kako dodijeliti nove funkcije i kako ga trajno povezati s okruženjem ikorisnicima baštine, te tako pronaći mjesto s razvojnim potencijalom, publikom ienergijomkojaprivlačisuradnike,partnereipubliku.

15

3. MODEL TRANSNACIONALNE IZOBRAZBE

3.1. KLJUČNE PRETPOSTAVKE TRANSNACIONALNOG OBRAZOVNOG MODELA

Prikorištenjuiprovedbiovogmodelaizobrazbevažnojeistaknutidasetemeljina4ključnepretpostavke,kaoštojeprikazanounastavku.

TABLICA 8. | KLJUČNE PRETPOSTAVKE TRANSNACIONALNOG TRENING MODELA IZOBRAZBE.

1. Model reflektirajućeg učenja kao teorijska osnova.

Teorijskaosnovaovogmodelapovezanajesproblemomučenjaupraksi i mogućnostima učenja na temelju vlastitog iskustva.

Planosposobljavanjatrebaobibitidizajniranuodnosunaspecifičnejavneprivatneprojektepovezanesavalorizacijombaštinenamijenjenihupravljačkimtimovimatebaštine.

Aktivno učenje

Vezanozaodređenizadatak,uzmogućnosteksperimentiranjaikorištenjaprototipova vezanih uz zadatak.

Samoprocjena kroz refleksiju

Osiguravanjeprostorazakritičkuanalizuimijenjanjeperspektivemišljenja-osnaživanjesudionika.

Kombinirajući teoriju, suradnju, planiranje i razmišljanje.

• Učenjeteorije(osnovazapraksu).

• Aktivnoučenje(Izobrazbastavljenaukontekstrealnogprojekta).

• Korištenjeiskustvadrugihljudiidijeljenjeznanjaunutartima.

• Planiranjesljedećeaktivnostitemeljemrefleksijeiiskustvastečenimtijekominakon aktivnosti.

2. Horizontalna pravila za provedbu aktivnosti izobrazbe.

Glavniciljvalorizacijebaštinejavneiprivatnesuradnjetrebauvijekbitiuzetuobzirjasan.

Realni problemi vezani uz revitalizaciju baštine(baština,specifičnourbanopodručjekaoizazovudruštvenom,kulturnom i ekonomskom kontekstu).

Laboratorij društvenih i tehnoloških promjena(ključniaspektinovacijauočicivilnih,tehnoloških,društvenihikulturnihpromjena).

Osnaživanje (motiviranje da postanete nezavisni i slobodni projekti i ideje).

Ideje u praksi (prakticirajućisposobnostprevođenjanovihidejaurješenja-proizvode,uslugeinove/revitaliziraneprostore aktivnosti).

16

TABLICA 8. | KLJUČNE PRETPOSTAVKE TRANSNACIONALNOG TRENING MODELA IZOBRAZBE.

3. Sudionici treninga.

Potrebnojeorganiziratiaktivnostiizobrazbenanačindaseusmjerisuradnjaključnihskupinadionikauciljuiskorištavanjarazlika,ipotencijal promjene kroz suradnju ljudi različitihsektora.

Izrada edukacijskih aktivnosti usmjerenih na simultano sudjelovanje svih triju ciljnih skupina: donosiociodlukaijavnidužnosnici,privatniilijavniupravitelji(izravnikoordinatori) i predstavnici kulturnog sektora i kreativnih industrija.

4. Predloženi ciljevi treninga usmjereni na razvoj vještina za upravljanje kulturnom baštinom.

Ukazanasuključnihpodručjanakojimabiizobrazbamoglapredstavljativažnostvalorizacijepovijesneikulturnebaštinenapodručjujavnoprivatnogpartnerstva,štoopetnaglašavavažnostlokalnihpotrebazaobukomodređujućiseanalizomisudjelovanjem.Modeltransnacionalnogosposobljavanjapomažeprepoznatipodručjavezana uz upravljanje za koja je nadalje potrebna izobrazba.

Tumačenje i valorizacija baštine (korištenjeresursabaštine:ponovnokorištenje).

Networkingiizgradnjadruštvenihodnosa(važnostgrupnogprocesaivažnostsuradnje).

Uključivanje sudionika i dionika aktivnostima revitalizacije (izgradnja mostovaizmeđuodređenogobjektainjegovogprogramaidruštvenogokruženja).

Održivi razvojidruštveneinovacije(potraga za novim oblicima ekonomske aktivnostiidruštvenogživota-ciljeviAgende2030).

Design Thinking metoda (metoda oblikovanja proizvoda i usluga).

Business Model Canvas metoda (metoda analize poslovnog modela).

Metoda razvoja publike / projektiranje iskustvaposjetitelja/metodadruštveneanimacije(metodaizgradnjedruštvenihodnosa,izgradnjapublike).

Metoda predviđanja(metodastrateškeanalize).

Placemaking metoda (metoda oblikovanja javnog prostora).

Zaključno,aktivnostiuizobrazbitrebalebiseimplementiratiprematriključnepretpostavke:

• trebajuuključitikomponentukojukarakterizirasuradnja,radioniceusmjerenenarješavanjepraktičnihproblemaidentificiranihupojedinimgradovimauzsudjelovanjevanjskihtrenerailjudikojisemogusmatratilokalnokaostručnjacisvelikimpraktičnimiskustvom;

• onibitrebalisadržavatikomponentukojukarakteriziradinamičan način prijenosa znanja uoblikustudijaslučaja,praktičnihradionica, inspirativnihprezentacija ipanelraspravaumalimzadacima;

• oni bi trebali sadržavati komponentu vezanu uzoblikovanje urbane kulturne politike na području revitalizacije baštine koja je otvorena svim zainteresiranim stranama u javno-privatnompartnerstvu s kulturnim sektorom i kreativnim industrijamakakobi sepromovirale informacije oprojektuFORGETHEIRTAGE i privući ljude zainteresirane zatemukoji se žele “informirat” umogućnostima korištenja napuštenebaštine temjestau razvoju vlastitih aktivnosti (društvene organizacije, institucije kulture i predstavnicikreativnih industrija).

17

3.2. TRENING CILJANIH SKUPINA

Glavni korisnici uključeni u upravljanje povijesnim lokacijama, ključni u kontekstu razvojakompetencija,sutri skupine korisnikakojisesuočavajusrazličitim(alimeđusobnopovezanim)izazovima.

TABLICA 9. | GRUPE KORISNIKA I NJIHOVIH IZAZOVA.

Korisnici Opseg zadataka i glavni izazovi

Javna uprava

Onistvarajurješenjaiupravljaju programima posvećenimarevitalizacijinapuštenebaštinekrozsuradnjuskreativnim industrijama i kulturnim sektorom.

Zadatak

Izradaiprimjenaučinkovitihiadekvatnihrješenja(programa).

Stvaranjeučinkovitogiučinkovitogpartnerstvastvrtkama,institucijamaiorganizacijamaistvaranjeučinkovitestrukturespremnezaprovedbunacrtaplanova.

Izazov

Kako stvoriti razvojni potencijal?

Upravitelji kulturnim dobrom

Upravljajubaštinomvalorizajućiistvarajućinove funkcije za napuštenuimovinukulturnebaštine(čestosuiorganizacijekulturnog sektora ili tvrtkeizkreativnogsektora).

Zadatak

Upravljanjebaštinom.

Izazov

Kakouvestipoduzetništvounutarbaštine?

Zadatak

Strategijaspecifičnazapojedinačnubaštinu,poslovniplanimogućnostsuradnjesrelevantnim,dobropripremljenimposlovnimpartnerimailiiznimnoinovativnimstart-upima.

Izazov

Kakoseumrežiti?

Upravitelji iz kulturnog sektora i kreativnih industrija

Mogli bi biti zainteresirani za provođenjesvojeaktivnosti na mjestu baštineipostajupotencijalni/budućimenadžeri.

Zadatak

Iznajmljivanjeprostoraurevitaliziranomobjektu/baštinikakobisepovećalisvojpotencijalnatržištu,mogućnostrazvojaaktivnosti,brandaiprepoznavanjaugradu.

Izazov

Kakooživjetiprostor,privućipublikuiposjetioce?

Zadatak

Budućiupraviteljibaštinom.

Potrebnojenaglasitidajenajvećiizazovzaizraduplanovaizobrazbetoštopostojetri različite skupine korisnika, jer im je potreban različiti pristup, potrebni su različiti „stručni“ jezici i,naravno,različiteizvedbetreninga.Međutim,sdrugestrane,imjepotrebanzajedničkiprostor,zajednički “jezik” imoraju podijeliti zajednički pristup kakobi bili umogućnosti zajedničkiizgraditinešto.Ovojemogućnost-kakokombiniratizajedničkipristupitrispecifičnanačinaizvedbezatrirazličiteskupine.

18

3.3. FAZE PROVEDBE I KLJUČNE AKTIVNOSTI

Dabiseučinkovitopripremila,provodilaiupravljalaaktivnostizobrazbe,trebalobiidentificiratiiuspostavitirazličitepojedinačnefaze.

Njihova ispravna implementacijaomogućitćeučinkovito iučinkovitopostizanjeočekivanihciljeva obuke.

• Očekivanja u početnoj fazi

Uovojfazitrebalobiprikupljatiinavestipočetnepretpostavkevezaneuzlokalnaočekivanja,izazoveiciljeveprojektaobuke,kaoiopisscenarijatrebabitipripremljenuterminimanpr.sudionika,lokacije,mogućihzapreka,izazovaiprocesa.

[Prijedlog:pripremitikratkitekstzatreneresnabrojanimizazovima,vremenskomrasponu,proračunu,popisomsudionika,ključnihciljevavažnihzaorganizacijuizkojedolaze].

• Identifikacija i analiza potreba za trening

Nakondefiniranja pretpostavki nastavit će semetodička analiza potreba za obukomurazličitimskupinamapotencijalnihkorisnika(potencijalnegrupezaobuku)idionika.

Mogu se primijeniti korisni alati kao što su intervjui, fokus grupe, radionice i opažanjastvarnih procesa i aktivnosti.

[Prijedlog: kako bi se analizirala potreba za obukom,može se koristiti metoda koja setemeljinakorištenjualatakaoštosugrupniintervjuiiupitnici.Metodaradionice/grupnogintervjuauciljuprepoznavanjapotrebazaizobrazbomiodabiraključnihpitanjatemeljenihnamišljenjupojedinaca imetodeupitnikakakobiseomogućiorazgovoroproblemimakaoiodabiraspecifičnihrješenjazaizobrazbunatemeljumišljenjacijelegrupe.

Tijekom radnih skupina postavljena su sljedeća pitanja.

• Opišitesvojposao/projektiliizazov/zadatak.

• Kojesunajvažnijeprednostivašeorganizacijeutomprojektu/zadatku?

• Kojisuglavniizazoviskojimasesuočavateusvomradu/projektu?

• Predložiterješenjazaizobrazbuzaizazovekojestespomenuli.

• Povašemmišljenju,kojijenajboljinačindijeljenjaznanja/iskustvasdrugima?

• Imatelivještine/znanje/iskustvokojebisteželjelipodijelitisdrugimdionicima?

• Opišitesvojaiskustva(lošailidobra)streninzimanakojimasudjelujete;premaVašemmišljenju,onoštojenajvažnijezasavršeniprojektobuke?

• Kojesuakcijenajboljezamotiviranjeiosnaživanjeljudikojizapočinjusuradnju?Gdjejeključzasuradnju?]

19

• Definicija ciljeva izobrazbe

Sljedećafazaodnosisenaodabiridefiniranjeočekivanihishodaprovedbeizobrazbe:štobi trebalibiti ishodi, kojepromjenećeuvest, koje supreprekeakoje izazovinakojećeodgovoriti.

[Prijedlog:pripremitipopiszajedničkihciljevaiciljevaspecifičnihzatriciljneskupinekojeopisujuonoštoučeniciupoznaju(znanje),trebajubitiustanjuučiniti(vještine)ikakomoguboljedjelovati(planiranjeisuradnja)vježba.]

• Dizajn treninga

Nakon definiranja ciljeva potrebno je provesti odabir specifičnih rješenja za izobrazbu,metode,izraditiplanosposobljavanjaiusvojitiscenarijezasvemoduleiključneelementenatemeljusadržaja,predložitiprednostiiveličinupublike.

[Prijedlog:koristitejedanpredložakzasvesesijekojećeosiguratitrenerikojiuključujusvevažneinformacije:ciljevezasjednicu,metodeobuke,materijaleiscenarijzasesiju,popissudionika,vrijemetrajanja,rizikeiizazoveitd.]

• Provedba treninga

Zatimćeseprovestiosmišljeniiplaniranitreninzizajednosasvimpotrebnimpromjenamakojeproizlazeizanalizeprocesa(treningjedinamičanproces-ključnojepripremitisezapromjene i dodatne aktivnosti).

• Izvještaj s treninga

Praćenje provedenih treninga je ključno kako bi se dobile brze i relevantne povratneinformacije o rezultatima i rezultatima sudionika. Sljedeći korak je procjena procesaizobrazbe.Tosemožeučinitiputemanketakojesesudionicimadostavljajukaotiskanekopije ili putem pošte, neposredno nakon treninga, intervjua s sudionicima ili grupnerasprave o rezultatima treninga. Metode i alati ovise o lokalnim potrebama (kako pripremiti sljedećimodul,kakopodmiritiprojektnupotporuitd.).

Rezultatićebitiprikupljeniiizraditćeseizvješćekojeopisujeizravneishodeiširuprocjenuprojekta osposobljavanja.

[Prijedlog: usporedite različite točke u evaluaciji: sudionike, trenere i ostale uključene.Razlikujte između izvedbe treninga (izravni komentari na sesije) i dugoročnih učinaka(promjenekojepokrećetrening-teškoopisatiukratkomvremenunakonprojekta).]

• Ex-post pregled - analiza i procjena cjelokupnog procesa izobrazbe (može se uzeti u obzir priprema drugog izvješća).

Manje formalizirane istraživačkeaktivnostiusmjerene sunapregleddugoročnih ishodaprojektaosposobljavanjakakobiseprocijenilisljedećiaspekti.

• Jelidonioočekivaneilibilokakvedrugeneočekivanepromjene?

• Kakomožemounaprijeditirješenjaubudućnosti?

• Štomožebitisljedećikoraktreninga?

[Prijedlog:ovaaktivnostmožebitiproduktivnausituacijiprijepripremesljedećegtreninga,udugoročnimprojektimaizobrazbeitd.]

20

3.4. METODE RADA SA GRUPAMA

Postojevišestrukarješenjaiopcijetreningakojesemoguprimijeniti,kaoštosemogukoristitirazličitemetode,dinamikaistupanjuključenosti.

Štosetičemetodaradatj.Samogtreninga,onesnažnooviseofaziprovedbe:postojeformatikojisunajprikladnijizaprijenosznanja,doksudrugiboljizazključivanjesudionika,anekisuučinkovitiurazvojusuradnjeilipakmotivacijezanekuvrstupromjene.Nastavnosenavoderaznemetode,spripadajućomnajboljomizobrazbom.

• Prijenos znanja

Izravni prijenos znanja je koristan kada ljudi zahtijevaju uvođenje/opću pripremu zaodređeniizazov/problem.

Svrha je upoznavanje sudionika obuke s potencijalnim problemima.

Thepurposeistoacknowledgethetrainingparticipantswithagivenproblemoverview.

Metode treninga

• Predavanja,minipredavanja,govoriiprezentacije

• Učenjeiztiskovinapriručnika,materijalaipublikacija

• Organiziranjelekcijae-učenjasvišestrukimizboromtestovaStudyvisitsatpartnersandleaders

• Demonstracije

• Sudjelovanje sudionika

Treninziusmjereninamoderacijuigrupniraduzkorištenjegeneracijskihelemenatatrebajubitiposvećeniljudimakojimajepotrebnobliskosurađivati,usituacijikadaciljeviuključujuteambuildingiosnaživanjeilikadajeseradiotreningukojiimazaciljpokretanjeprojekta/pothvata(jačanjetima,motiviranjezadjelovanjeisudjelovanjeuprocesu).

Izvedba treninga

• Raspravaupodskupinama,mini-seminariirasprave,brainstorming

• Praktičneradionice(vježbenatemeljuscenarija)

• Prezentacijadobrihpraksi

• Simulacijskeigreobuke

• Analizestudijaslučaja

• Pokretanjeprocesapromjene

• Pokretanje procesa promjene

Poboljšanje vještina procesa REFLEKSIJE u izravnoj provedbi aktivnosti i projektnimprocesima(refleksija/akcija)korisnisuuslučajustručnjakailipojedinacakojisuzajedničkiuključeni u neku aktivnost.Ovaj sepristupmože koristiti i u situacijamakada sudioniciosposobljavanjamorajusamistvoritirješenjaiideje,temeljeninaaktivnostimausmjerenimna pripremu odgovarajuće obrazovne situacije od strane trenera - trenera,mentora ilimoderatora.

21

Izvedba treninga

• Priprematreningazajednossudionicima,uključujućiutvrđivanjeciljevaobuke,pripremustrenerominošenjetreningasamihučenika

• Sesijezarazmjenuznanja,sesijerazmjenedobreprakse

• Moderiraniradnitimovi-rješavanjezadataka(suradnja)

• Interpersonalnousavršavanje

• Pregledaktivnostiprijeizvršenjainaknadnodjelovanje,tj.Analizatimskogradaprijeiposlijezavršetkazadatkailiprojekta

• Edukacijaimentorstvo

Potrebnojeodgovoritinasljedećaključnapitanjakakobiseodabralinajprikladniji,ovisnoosituacijama,svrsiiciljevima,aktivnostitreningailimoderiranja.

• Kojisuuvjetiosposobljavanja?Kakvojeokruženjeikonteksttreninga?

• Tkosučlanovigrupetreninga?

• Kolikoćeljudisudjelovati?

• Jeligrupahomogenailiraznolika,kojesuimpotrebe,kompetencijeiliradnamjesta?

• Koji su resursi dostupni? Koje iskustvo, primjeri dobre prakse ili podršku možemokoristiti?

• Kojesukarakteristikesadržajaobuke?Jesulisoft(općapitanja)ilihardpitanjapovezanasodređenimkompetencijamauodređenompodručju,okruženjuilisituaciji)?

• Tkojevašaciljanapublika?

• Kolikojezikatrebateuzetiuobzir?

• Kolikobrzotrebateobavitiizobrazbu?

SAVJETI

Uizboruodgovarajućemetodetreningauodređenojsituacijitrebanaglasitinekečinjeniceoodraslimučenicima:

• Onisusamo-usmjereniiimajuočekivanja,

• Dolaze na trening sa velikim postojećimpredznanjem, iskustvom, pretpostavkama iuvjerenjima,

• Onisuusmjereninacilj,

• Običnosuuvelikojžurbi(projektniorijentirani),

• Želedaobukabuderelevantna,

• Želedaobukabudeorijentirananazadatke,

• Vrločestoimajulošeiskustvosabivšimtreninzima,

• Želeosjetitipoštovanje.

22

Nadalje važno je uzeti u obzir procjenu svake provedene metode treninga i prikupljanjepovratnihinformacijaodsudionikakakobiserazumjelanjihovarazinazadovoljstvaiučenja.

Procjenaishodaprojektaizobrazbetakođerzahtijevaizraduodgovarajućihalataipostupakakoji odgovaraju karakteristikama obuke. Evaluacija je proces kojim se provjerava je li trening ispuniosvojusvrhu,tj.Ciljevekojesmopretpostaviliupočetku.Stogadobraevaluacijapočinjeispitivanjempotrebaiutvrđivanjemzaštonosiodređenuobuku.

Zatim,razvojiažuriranjesustavaosposobljavanjasuodključnevažnosti:adekvatnaevaluacijaključjezakvalietnosavladavanjetreninga.Nadaljepredlažusepitanjapremakojimsemoguevaluirati treninzi.

TABLICA 10. | RELEVANTNA PITANJA ZA PROCJENU IZOBRAZBE

Reagiranje sudionaka na treningu

• Kakosudionicivrednujuobuku?

• Jeliizvršenjebiloučinkovito?

• Kojejemišljenjesudionikaotrenerima?

• Kakosudioniciprocjenjujukorisnosttreninga?

• Prednostiislabostiosposobljavanjapremamišljenju

Ishodiučenja-znanjaivještine(stečenekompetencije)

• Kojeznanjeivještinesusvladalisudionicitreninga?

• Sudioniciizobrazbeocjenjujupraktičnudimenzijuobukepozitivnousmislunjihovihzadataka,izazovaiplaniranih aktivnosti?

Procjena provedbe stečenihkompetencija(rezultati aktivnosti)

• Sudioniciizobrazbekoristevještinestečenetijekomizobrazbeusvojimpraktičnimaktivnostimavezanimuz provedbu aktivnosti/projekta?

Trenerova evaluacija • Kakobitrebaobitiizmjenjenprogramobuke?

• Kojisuprimjeridobreprakseištosepokazaloneučinkovitimiliproblematičnim?

• Kojejemišljenjetreneraogrupi?

Natemeljuanalizepotrebamogućejepripremitimodelaktivnostiizobrazbekojizadovoljavajuizazove i ciljeve.

23

3.5. TRENING/ RADIONICA - PRIMJERI

Uciljuimplementacijetreningairadionicaupraviteljimakulturnihdobara,kaoipripadnicimakreativnihikulturnihindustrija,predlažesesljedećitijekizobrazbe.

Nekeodpredloženihtemezaprezentacije,ovisnoopublici.

Tablica10.Uvodneteme

TABLICA 11. | INTRODUCTION SESSIONS TOPICS

Zajedničkabloksesijazatriskupinesudionika.

Urbanajavnapolitikanapodručjurevitalizacijeirazvojakreativnihindustrija(strateškoupravljanje) i problema prevladavanja birokracije tijekom provedbe aktivnosti (upravljanjeinterdisciplinarnimpilotprojektimakojizahtijevajunovarješenjauzširokopartnerstvo).

Kakozapočetiaktivnostiusmjerenenastvaranje(socijalnog)javno-privatno-socijalnogpartnerstva?

Specifičnozaupraviteljepovijesnihstranicaijavneslužbenike.

Upravljanjeiprikupljanjesredstavazaaktivnostikojekombinirajuzaštituspomenika i razvoj kreativnih industrija.

SpecifičnazaoperatoreCCI-a.

Izgradnja poslovnih planova i strategija temeljenihnaresursimabaštineimogućnostidruštveno-tehnološkihinovacija.

FORGETHERITAGEPriručnikzaupravljanjeulokalnimscenarijima(kakopripremitiprojekt,kakoprikupitisredstva).

Nakontoga,treningjemogućeusmjeritinadvanačina:

TABLICA 12. | TRENINZI

Mentorstvo - moderacija

Fokus:podupireaktivnostivezanezaprovedbuodređenogprojektazaodređenu(ne preveliku) skupinu koordinatora i implementatora kojima treba konceptualna i metodološkapodrška.

Treneri:osobespraktičnimiskustvom,pomogućnostivišeiskusnijihvođasličnih,naprednihprojekataizdrugihstvarnosti(širomEurope).

Obuka i radionice: raspored i teme koje nisu strogo programirane temeljene na aktualnim problemima i izazovima.

Umrežavanje i obuka lokalnih dionika

Fokus:poticanjesuradnjeirazvijanjekompetencijauokviruForgetHeritagepriručnikaza upravljanje.

Treneri:osobespoznavanjemvidljivihpitanjaizobrazbe,sposobnezapokretanjeiolakšavanjegrupnihprocesameđupojedincimakojitražepartnerstvo/mogućnostisuradnje.

24

Primjerprogramatreningmožeizgledatikakoslijedi:

TABLICA 13. | PRIMJER TRENING PROGRAMA

1. dan treninga

Voditelji javne uprave i kulturnih dobara

Sesija 1 Konceptualnisastanaktrenera,koordinatoraistručnjaka(kombinirajućiprojektneaktivnosti,pilotprojekte i program osposobljavanja).

Sesija 2 Stvaranje i upravljanje integriranim urbanim programimausmjerenimnadruštvenurevitalizaciju,zaštitubaštine,razvojpoduzetništvaupodručjukultureikreativnih industrija.

2. dan treninga

Lokalneinicijativeiširokitimljudiuključenihujavno-privatnu suradnju za upravljanje povijesnim ikulturnimdobrima,pojedinci koji trebaju itražeznanjeuovojtematici

Sesija 3Uvodnopredavanje/raspravapriznatogstručnjaka.

Sesija 4 Otvoreni prostor (u cilju otvaranja dijaloga): valorizacijakulturnebaštineukontekstumogućnostinjegove uporabe u suvremenim kulturnim krugovima.

Paralelni sastanci 5 i 6 Radionica koja koristi metodu Design Thinking u vezi s razvojem glavnih pitanja izaključakavezanihuzjavno-privatnusuradnjuuupravljanjubaštinom/Metodompostavljanjametakauvezi s pripremanjem aktivnosti.

Sesija 7 Analize dobre prakse u grupi s pozvanim gostujućimstručnjacima(analizalokalnihprojekata,analiza vanjske prakse).

Sesija 8Upravljanjebaštinom(upravljanjebaštinom)-trening za grupu koordinatora odgovornih za provedbu javno-privatne suradnje za upravljanje projektom povijesnihobjekataiključnimdionicima(javnauprava,institucijezazaštituokolišaipartneri).

3. dan treninga

Osobe i organizacije koje želeproširitisvojeznanjeo razvoju kreativnih industrija i aktivnostima unutarresursabaštine

Paralelni sastanci 9 i 10 Inkubacijanovogpothvata,podrškazapočetnikeiosnaživanjeinicijativaiposlovnihmodela / poslovnih planova / izgradnja strategije pokretanjapoduzetničkeaktivnosti.

Paralelni sastanci 11 i 12 Razvojproizvodauzkorištenjeresursabaštine;promocijaimarketingnovogmjesta-kreativni centar / fab-lab / centar umjetnosti / kulture.

25

3.6. ISKUSTVO FORGET HERITAGE-A: TRANSNACIONALNI IZVJEŠTAJ O ZAJEDNIČKIM POTREBAMA – GLAVNI ISHODI

UnutarprojektaFORGETHERIATAGEbilojemogućerazaznatidevetrazličitihsituacijapremakojima se razlikuju potrebe jedinica lokane samouprave i potrebe upravljačkog tijela pilotakcijezadevetprojektnihpartnera.

Ovaj izvještaj navodi glavne značajke koje je važno uvrstiti u trening ili ih uvažiti prilikomsamog dizajna treninga.

Članovifokusgrupa,premakojimajeizvještajizrađen,naglasilisupotrebudatreningbudeprimjenjiv,dasumuokviriiformafluidnitedafokusostanenapronalaskunajboljegrješenjazanapuštenokulturnodobrousklopukreativneikulturneindustrije.Upravoizovograzlogajedanodishodatreningajeumrežavanje,mogućnostspajanjaljudiiinstitucijakojićedoprinijetkrajnjem rezultatu projekta.

Upravo iz tog razloga je treningnamijenjen svimgrupamadionikakakobibili upoznati sarazličitimpercepcijama,potrebamaiorganizacijskimrazličitostima.

Glavne potrebe treninga u sklopu FORGET HERITAGE-a su:

• Poslovnimodeli/poslovniplanovi/poduzetničkeaktivnostizastartup-ove

• Pravniokvirposlovanjaneprofitnihorganizacija

• Prikupljanjedonacije,financiranjekulturnihprograma

• Razvojnovogpoduzetničkogpothvata,potporazapoduzetnikepočetnike

• Komunikacija na društvenimmrežama,marketing u kulturi, PR, alati na društvenimmedijima

• Upravljanjebaštinom

• Pravniokvirzaupravljanjebaštinom

• Umrežavanje, ostvarivanje funkcionalnih partnerstva, projektni model upravljanja(matričnimenadžment),dizajnimodeliumrežavanja

• Projektnimenadžmentujavnojupravi

• Upravljanjeljudskimresursima(zapošljavanjekadra)/team-building

• Menadžmentirazvojkulturnogturizmaibaštine(ruteišetnice,festivaliidrugiproizvodikulturnog turizma)

TRANSNACIONALNI MODEL IZOBRAZBE