Transparentnost i otvorenost javne uprave

Participacija građana u odlučivanju

Odnosi uprave s građanimadoc. dr. sc. Jasmina Džinić

transparentnost i otvorenost

pružanje uvida u organizaciju i rad uprave (T) obavještavanje uprave o potrebama, mišljenjima i

stavovima građana o radu uprave (O)

instrumenti jačanja položaja građana prema upravi

temeljna načela dobrog upravljanja(good governance)

demokratsko-političke vrijednosti

tehnička potpora utemeljena na razvoju IKT

Javnost uprave

Bijela knjiga o dobrom upravljanju, 2001.(White paper on governance)

◦ otvorenost: Europske institucije (i države članice) trebaju pridavati više pažnje transparentnosti i komunikaciji prilikom donošenja odluka; upotreba jezika koji je pristupačan i razumljiv za opću javnost

◦ sudjelovanje: građani trebaju biti više uključeni u pripremu i provedbu javnih politika

◦ odgovornost: uloge u procesu donošenja odluka trebaju biti jasnije. Svi uključeni akteri trebaju preuzeti odgovornost za ono što rade

◦ učinkovitost: odluke se trebaju donositi na prikladnoj razini i pravodobno, te ostvarivati što je potrebno na temelju jasnih ciljeva i evaluacije budućih učinaka

◦ usklađenost: političke mjere i akcije moraju biti usklađene i lako razumljive

dio politike kondicionalnosti - transparentnost i participacija kao dio preventivnih mehanizama u sklopu antikorupcijske politike koja je bila jedno od ključnih mjerila unutar poglavlja 23. o Pravosuđu i temeljnim slobodama

dostupnost javnih informacija i pružanje javnih informacija na zahtjev javnosti

informacija kao rezultat rada tijela javne vlasti, output

proaktivno objavljivanje informacija◦ putem medija, interneta◦ javnost sjednica◦ publikacija dokumenata i materijala (propisi, izvješća o radu,

informativni materijali)◦ javne kampanje◦ odnosi s javnošću (glasnogovorničke službe, strateške

komunikacije)◦ društvene mreže

pravo za pristup informacijama

Transparentnost

korisnici prava (građani, pravne osobe, stranci);

opseg tijela koja su obveznici zakona (izvršna vlast, parlament, sudstvo, lokalna samouprava, tijela s javnim ovlastima i dr.)

sadržaj prava (informacija, dokument i sl.) postupanje sa zahtjevom; objavljivanje; žalbeni mehanizam, uključujući i status

neovisnog žalbenog tijela

Zakoni o pravu na pristup informacijama (ZPPI)

Maksimalna dostupnost informacija (bez obzira na interes, oblik informacije, tijelo od kojeg se informacija traži)

Obveza objavljivanja informacija (zakon) Promicanje otvorene vlasti (edukacija javnih službenika i

javnosti, godišnja izvješća o napretku, kažnjavanje opstrukcije)

Ograničen krug iznimaka (test javnog interesa i štete) Odgovarajući postupci koji olakšavaju pristup

informacijama Pravilo o troškovima Otvorenost sjednica Pružanje informacija ima prednost (izmjena zakona

suprotnih načelu transparentnosti) Zaštita zviždača

Ključni standardi zakonodavstva o pravu na pristup informacijama

drugi zaštićeni interesi (privatnost, nacionalna sigurnost, gospodarski interesi, intelektualno vlasništvo…)

(ne)razumijevanje informacije od strane javnosti, pojednostavljivanje, iskrivljavanje informacije, nepotpuno informiranje, curenje informacija, digitalna podjela

pretjerana regulacija i formalizacija decentralizacija,privatizacija i outsourcing i

poslovna tajna

Ograničenja transparentnosti

otvorenost prema primanju povratne informacije od građana o svom radu i namjeravanim odlukama

omogućavanje građanima da aktivno sudjeluju u procesima donošenja odluka i oblikovanju politika

informacija pružena od javnosti – input za rad javne uprave odazivnost i participacija transparentnost je pretpostavka otvorenosti

sustavni kontakti građana i uprave (predstavke i pritužbe, mišljenja)

kontakti sa stručnjacima i stručnim organizacijama (akademska zajednica, udruge, komore…)

traženje mišljenja o određenom pitanju javna savjetovanja i rasprave o namjeravanim odlukama i

propisima javne rasprave o društvenim problemima ankete i druge vrste istraživanja javnog mnijenja

Otvorenost

temelj za kontrolu i odgovornost uprave i tijela javne vlasti općenito

donošenje odluke tijekom političkog izbornog procesa – demokratski legitimitet

osiguravanje zakonitog rada, sprječavanje korupcije i drugih nepravilnosti u radu

smanjenje arbitrarnosti u postupanju vladavina prava informiranje građana i ostvarivanje individualnih prava ubrzavanje poslovnih procesa (gospodarska i društvena

korist) temelj donošenja kvalitetnih odluka i propisa te njihovu

prihvatljivost pravna sigurnost efikasnost u trošenju javnih prihoda preduvjet učinkovitosti u rješavanju javnih problema

Ustavne promjene 2010. – ustavno pravo (čl. 38. st.4.)“Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.”

zakonski okvir postoji od 2003. Zakon o pravu na pristup informacijama NN

25/13, 85/15

potreba ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima

Pravo na pristup informacijama u Hrvatskoj

tek od 2013. zakonskim promjenama uspostavljen adekvatan institucionalni mehanizam za provođenje ZPPI-a◦ Povjerenik za informiranje (HS na 5 godina na

temelju javnoj poziva)◦ kontrola tijela javne vlasti kroz žalbeni postupak i

inspekcijski nadzor, ◦ razvijanje dobre prakse kroz donošenje konkretnih

odluka i mišljenja te putem međunarodne suradnje,◦ razvijanje kulture transparentnosti kroz edukaciju i

promociju◦ evaluacija kroz praćenje i analizu provedbe

Partnerstvo za otvorenu vlast (2011.) stvaranje internacionalne mreže za pomoć i

razmjenu iskustva država u stvaranju otvorene i odgovorne vlasti koja odgovara na potrebe građana

okuplja 62 države; Hrvatska je članica od 2012.

Obrazac broj 2

ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA Podnositelj zahtjeva (ime i prezime / naziv, adresa / sjedište, telefon i/ili e-pošta) Naziv tijela javne vlasti / sjedište i adresa Informacija koja se traži Način pristupa informaciji (označiti)

neposredan pristup informaciji, pristup informaciji pisanim putem uvid u dokumente i izrada preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju, dostavljanje preslika dokumenata koji sadrži traženu informaciju, na drugi prikladan način (elektronskim putem ili drugo)

__________________________________________________________________

_____________________________________________ (vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva)

_________________________________ (mjesto i datum) Napomena: Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od podnositelja zahtjeva u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije. Pravo na žalbu Ukoliko tijelo javne vlasti ne riješi zahtjev u roku od 15 dana, odnosno u zakonskim slučajevima produženja roka za rješavanja zahtjeva za dodatnih 15 dana, o kojem produženju je pravovremeno obavijestilo podnositelja, podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu Povjerenku za informiranje. Podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu Povjereniku za informiranje ukoliko je nezadovoljan donesenim rješenjem tijela javne vlasti. Obrazac broj 2 – Obrazac zahtjeva za pristup informaciji

do 2013. – neadekvatan institucionalni okvir, o žalbi protiv uskrate informacije rješavao čelnik tijela, nepostojanje testa razmjernosti i javnog interesa

nedovoljna razina proaktivne objave informacija nedovoljno razvijena kultura transparentnosti nedovoljna razina educiranosti službenika za

informiranje nepoznavanje odredbi ZPPI od strane tijela javne

vlasti nedovoljni kapaciteti Ureda Povjerenika za

informiranje

Problemi

Javna savjetovanja Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom

javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata 2009.

• Zakon o procjeni učinaka propisa (NN 90/11)

• posebni zakoni

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15)◦ Obveze tijela javne vlasti (1) objaviti na internet stranici godišnji plan normativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa, zajedno s planom provedbe (2) objaviti nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi savjetovanje, zajedno s razlozima donošenja i ciljevima savjetovanja(3) objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi RH

opći akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima se uređuju pitanja iz njihovog djelokruga (uređenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna djelatnost i druge javne službe, zaštita okoliša, i drugo)

Državna tijela od travnja 2015. provode savjetovanja putem središnjeg portala za provođenje e-savjetovanja (savjetovanja.gov.hr)

Na državnoj razini - kontinuirani porast u provođenju javnih savjetovanja, usprkos brojnim manjkavostima

Problem (ne)provođenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i regionalnoj razini

Javnost rada predstavničkog tijela

Javnost rada i odluka izvršne vlasti

Pravo na pristup informacijama

Suradnja sa zajednicom

Mjesna samouprava

Istraživanje LOTUS – udruga GONG

neposredna (participativna) demokracija

skupština svih građana lokalne jedinice lokalni referendum građanska inicijativa zborovi građana submunicipalna samouprava organizacije civilnog društva imenovanje građana u odbore i druga lokalna tijela opoziv izabranih dužnosnika sudjelovanje građanskih listi i kandidata građana u

lokalnim izborima

Participacija građana u lokalnoj samoupravi

Europska povelja o lokalnoj samoupravi (VE, 1985.)◦ “…postojanje izabranih tijela niti na koji način ne smije biti

ograničavajuće prema oblicima neposredne demokracije…” (čl. 3.)

Dodatni protokol uz Povelju o pravu na sudjelovanje u lokalnim poslovima iz 2009.◦ mjere koje države članice trebaju poduzeti da bi omogućile

ostvarivanje neposredne demokracije (npr. osiguranje prava na pristup svim službenim dokumentima lokalne jedinice, upotreba novih tehnologija…)

Europska strategija za inovaciju i dobro upravljanje na lokalnoj razini (2008.)◦ pravilna provedba izbora, predstavljenost i sudjelovanje

kao jedno od načela dobrog upravljanja

najneposredniji oblik participacije građana jer zamjenjuju lokalno predstavničko tijelo

stanovnici lokalne jedinice koji imaju pravo glasa biranje izvršnog tijela

pitanje sudjelovanja građana legitimitet odluka malog broja stanovnika postavljanje visokog kvoruma može onemogućiti

odlučivanje opasnost presudnog utjecaja izvršnog tijela tehnički nedostaci

švicarske općine (2.715 slabo naseljenih komuna) estonski mali otoci

Skupština građana

glavni i najprikladniji oblik neposrednog odlučivanja građana na lokalnoj razini

izjašnjavanje građana o prihvaćanju ili odbijanju pojedinog prijedloga ili odluke o pitanju od lokalnog interesa

obligatorni i fakultativni (po obvezi raspisivanja) obvezujući i savjetodavni (po pravnoj snazi

referendumske odluke) referendum o zakonu ili aktu predstavničkog tijela

(prije ili nakon donošenja) predlagači i autori akta o kojem se odlučuje (lokalna

tijela, građani) ograničenja pitanja o kojima se može odlučivati

Lokalni referendum

Ustavom zajamčeno pravo na referendum (čl. 133./3.)

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave

fakultativni, obvezujući i savjetodavni

Lokalni referendum u RH

o svim pitanjima iz samoupravnog djelokruga lokalnog predstavničkog tijela, kao i o svim drugim pitanjima određenim zakonom ili statutom lokalne jedinice

raspisuje ga predstavničko tijelo ovlašteni predlagatelji:

◦ 1/3 članova predstavničkog tijela◦ izvršni dužnosnik◦ 20% birača u jedinici za koju se traži raspisivanje

referenduma◦ u jedinicama lokalne samouprave, većina vijeća mjesnih

odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva

obveza raspisivanja referenduma građanske inicijative u roku od 30 dana od zaprimanja odluke MU, pod prijetnjom raspuštanja

ovlašteni glasači: građani s prebivalištem na području lokalne jedinice i upisani u popis birača

odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača lokalne jedinice

odluka obvezuje predstavničko tijelo godinu dana od dana održavanja referenduma

savjetodavni lokalni referendum (ZR) raspisuje ga Vlada RH za područje jedne ili više

jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave kad želi utvrditi mišljenje građana o teritorijalnoj strukturi

valjan ako se većinom birača donese odluka za neku opciju bez obzira na ukupni broj birača u jedinici

fakultativni savjetodavni referendum koji može raspisati lokalno predstavničko tijelo u svim pitanjima iz svoga djelokruga

pravo građana da odluče o prestanku mandata izabranih dužnosnika prije njegovog regularnog isteka

obično se veže za imperativni mandat na inicijativu predstavničkog tijela ili građana zahtjev za određenim brojem glasača zahtjev za kvalificiranom većinom (kod opoziva

predstavničkog tijela) dodatni uvjeti (npr. mišljenje organa državne

uprave) iz taksativno određenih razloga ili bilo kada period u kojem se opoziv (ne) može pokrenuti

Opoziv izabranih dužnosnika

referendum ?! opoziv načelnika i njihovih zamjenika – od 2009. s

izmjenama 2013. na inicijativu 20% od ukupnog broja birača u jedinici provjera broja birača kod MU i obveza raspisivanja

referenduma vremensko ograničenje raspisivanja:

◦ ne prije proteka 12 mjeseci od održanih lokalnih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv,

◦ ne u godini u kojoj se održavaju redovni lokalni izbori odluka o opozivu donesena ako je za nju glasovala većina

birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u toj jedinici

od 2013. predstavničko tijelo nema mogućnost iniciranja referenduma za opoziv izvršnog čelnika

Opoziv neposredno izabranih načelnika u RH

mogućnost skupine građana da predloži određeni opći akt, zahtjeva rješavanje pojedinog pitanja ili poduzimanje neke mjere

nadležno lokalno tijelo dužno je o inicijativi raspraviti, eventualno i odlučiti, ali je ne mora prihvatiti

vremensko ograničenje za razmatranje inicijative dvije vrste građanske inicijative:

◦ prijedlog općeg akta ili zahtjev za rješavanjem nekog pitanja

◦ zahtjev za raspisivanjem referenduma (referendum građanske inicijative)

Građanska inicijativa

na prijedlog građana (min. 10% birača) prijedlog donošenja određenog akta ili

rješavanje nekog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela

dužnost provođenja rasprave i donošenja odluke, bez obveze usvajanja akta ili rješavanja pitanja

dužnost odgovora u roku od 3 mjeseca

Građanska inicijativa u RH

Hvala na pažnji!