FISKALNO PRAVO Kolokvij iz FISKALNOG PRAVA e biti odran 26.04....uimo do 145 strane! Bit' e 10 pitanja po 2 boda (dakle, isto kao i na Monetarnom pravu to je bilo) :) Asistentica je Svjetlana....rekla je da vjebe nisu obavezne, ali da e ona "imati u vidu one koji su bili redovni" te da bi bilo dobro kada bismo prije vjebi iitali materiju koju emo raditi (za sljedei put do 74. strane) ! Vjebe e od sljedee sedmice biti srijednom u 12:15-13:00, a zadnji termin je, ako sam dobro shvatila od 15:15-16:00...vjebe nee biti odravane srijedom u jutranjim terminima, a etvrtkom nee nikako biti vjebi!Ovo su pitanja koja mi je posla profesor iz fiskalnog... Ispitna pitanja Javne financije, prof.dr. sc. Halid KonjhodiFiskalne financije, pojam i sadraj Fiskalno optereenje i relativni fiskalni pritisak Javni rashodi, pojam, obiljeja i vrste Naela javnih rashoda Pravni temelji javnih rashoda Investicijski i transferni javni rashodi Zakon stalnih porasta javnih rashoda Faktori porasta javnih rashoda Teorije o pokriu javnih rashoda 10. Efekti javnih rashoda 11. Javni prihodi pojam i pravne osnove 12. Vrste javnih prihoda 13. Sustavi raspodjele javnih prihoda 14. Porezi, pojam i obiljeja 15. Vrste poreza 16. Subjektni i objektni porezi 17. Izravni i neizravni porezi 18. Faktori porezne sposobnosti 19. Metode utvrivanja porezne sposobnosti 20. Teorije o ubiranju poreza 21. Dvostruko oporezivanje 22. Porezna naela 23. Ciljevi oporezivanja 24. Efekti oporezivanja25. Teorije o prevaljivanju poreza 26. Porezno pravni sustavi 27. Zakon opadajueg prinosa 28. Carine, pojam i vrste 29. Takse pristojbe 30. Parafiskaliteti 31. Doprinosi 32. Javni zajam 33. Bankrot drave i granice zaduenosti 34. Konverzija javnih zajmova 35. Nefiskalni prihodi 36. Budet, pojam i obiljeja 37. Subjektivno budetsko pravo 38. Pravna priroda budeta 39. Dravni trezor 40. Budetska kontrola 41. Budetska naela 42. Postupak donoenja budeta prorauna 43. Fiskalni sustav zemalja u tranziciji 44. Budetsko proraunsko financiranje 45. Porezi na prihode 46. Porezi na dohodak 47. Porez na dobit 48. Oporezivanje potronje 49. Oporezivanje imovine 50. Razrez poreza 51. Rjeenje o razrezu52. Porezno pravni postupak 53. alba na rjeenje 54. Porezno upravni spor 55. Otpis poreznog duga 56. Zastarjelost poreza 57. Porezna jamstva 58. Porezni delikti i kazne 59. Sustav fondovskog financiranja 60. Sustav javnih poduzea 61. Sustav javno privatnog partnerstva 62. Fiskalna politika 63. Diskrecijska fiskalna politika 64. Formula fleksibilnosti 65. Ugraeni stabilizatorIspitna pitanja: Monetarna ekonomija, prof.dr. sc. Halid Konjhodi 1. Analiza bankarskih izvjetaja 2. Aprecijacija novca 3. Bankarska naela 4. Bankarski agregati 5. Bankarski resursi 6. Bankarski rizici 7. Bankarski sustav Republike Hrvatske 8. Centralna banka 9. Definicija banke 10. Definiranje, znaaj i ciljevi monetarne politike 11. Deflacija12. Depozitni multiplikator 13. Deprecijacija novca 14. Devalvacija i revalvacija 15. Devizni teaj 16. Eskontna politika 17. Financijsko posredovanje i uloga financijskih trita 18. Formiranje deviznih teajeva u doba zlatnog standarda 19. Formiranje deviznog teaja u sustavu slobodnog vaenja (teorije) 20. Greshamov zakon 21. Indeksne klauzule 22. Klauzula klizne skale 23. Kreditni multiplikator 24. Kvalitativni instrumenti monetarne politike 25. Kvantitativna teorija novca 26. Kvantitativni instrumenti monetarne politike 27. Mikro i makro kreditno-depozitna multiplikacija 28. Modeli kreiranja novca 29. Monetarna politika 30. Monetarna ravnotea 31. Monetarne veliine agregati i novana masa 32. Monetarni multiplikator 33. Naelo ekvivalentnosti 34. Naini kreiranja novca u bankokratskom modelu 35. Neokeynesijanska teorija novca 36. Novani sustavi 37. Novi reformulirani Bretton-Woodski sustav 38. Optimalna razina novca 39. Platna bilanca40. Pojam inflacije 41. Pojam nastanak i vrste novca 42. Politika obveznih rezervi 43. Politika otvorenog trita 44. Ponuda novca 45. Poslovna politika banke 46. Posljedice i efekti inflacije 47. Pravni pojam i funkcije novca 48. Prepreke u provoenju monetarne politike 49. Ravnoteni devizni teaj 50. Robne klauzule 51. Stagflacija 52. Sustav klasinog vaenja 53. Sustav slobodnog vaenja 54. Suvremeni svjetski monetarni sustav i njegova transformacija 55. Svjetska banka 56. Teorije o uzrocima inflacije 57. Teorije o zatiti potraivanja (zatita od promjene kupovne moi novca) 58. Tipovi inflacije 59. Tranja novca po klasinoj ekonomskoj znanosti 60. Trite kapitala 61. Trite novca 62. Uloga poslovnih banaka u monetarnom sustavu 63. Valute i devize, pojam i vrste 64. Valutne klauzule 65. Vaenje zlatnih deviza 66. Vaenje zlatnih poluga 67. Zlatne klauzule68. Zlatno-Dolarsko vaenje 69. Zlatno-Sterlinko vaenjePITANJA ZA FISKALNO I KOLOKVIJ Razlika izmedju poreza i doprinosa ? Stvarni uzroci porasta javnih rashoda po Jazeu G. ? Pojasniti povratne i nepovratne prihode ? Nabrojati nacela koja se uzimaju u obzir prilikom odmjeravanja taksi ( pristojbi ) ? Razlika izmedju javnog zajma u uzem smislu i sire smislu rijeci ?Objasniti fiksne i reparticione poreze ? grupa A:poreski pritisak,karakteristike taxi,antidampinske carine objasniti,direktna i indirektna emisija,razlika izmedju taxi i doprinosa,reparticioni i kvotni porezi,originarni i derivativni j.prihodi,kumuliranje poreza objasni,stvatni razlozi porasta prihoda prema G.Jezeu,nacelo maximalne drustvene koristi prihoda?Relativni poreski pritisak ?Nadoporezivanje ? Ljudi moji, imam DOBRE vijesti: Asistentica iz FISKALNO je danas izdiktirala ta ne treba uiti iz fiskalnog za zavrsni: od 177-198 ne treba( s tim da fiskalni sistem u BiH treba) od 213-220 ne treba od 225-229 ne treba od 248-254 ne trba.... Eto sretno vam pri uenju i zamolila bih ako neko zna lekcije za prvi dio(prvi kolokviji) koje nismo trebali uciti neka napie pa da sve kompletiramo, da izbacimo sve nepotrebne lekcije.EVO MALO PITANJA SA BH PRAVNIKA ZA FISKALNO PRAVO ITAV ISPIT : -Vrijednosne carine? -Vrste taksi? -Naela budzeta? -Rebalans budzeta? -Osnovica za utvrdjivanje PDV-a? -Obveznici PDV-a u BiH? -Ko je oslobodjen placanja PDV-a? -Predmet oporezivanja akciza? -Sta je finansijski plan? -Vrste poreza na prihode? 1.Navesti licne rashode 2.Navesti vanredne javne prihode 3.Fakticki porezi 4.Posredni porezi 5.Utaja6.Karakteristike ekonomskih carina 7.Prinudni javni zajam 8.Finansijski plan 9.Razlozi uvoenja akciza 10.Paualna poreska osnovica 1.Osobni dohodak 2.Nacelo pravilnog vremenskog rasporedjivanja 3.Poreska sposobnost poreskog obveznika 4.Zakonita poreska avazija 5.Ekleticka faza prevaljivanja 6.Taksena oslobodjenja 7.Sta sadrzi rjesenje o razrezu PDV-a 8.Teorija osiguranja 9.Osnovni i dopunski porezi 10.Vrijednosne carine 11.Derivativnost poreza 12.Carinski obveznik 13.Poreska osnovica PDV-a 14.Finansijski plan 15.Taksena oslobodjenja 16.Pojam i vrste javnih rashoda 17.Wagnerov zakon 18.Sinteticki porezi 19.Amortizacioni javni zajam 20.Ekonomske funkcije budzeta 21.Nacelo javnosti budzeta 22.Poreski obveznici u sustavu PDV-a 23.U neposredne poreze ubrajamo 24.Administrativno-tehnicko nacelo poreza 25.Akcize 26.Drzavna bilanca 27.Karakteristike poreza su 28.Nacelo javnih rashoda 29.Budzetska nacela 30.Proporcijalna poreska stopa 31.Regresivna uloga pdv-a 32.Kumuliranje poreza 33.Zakonodavna kontrola budzeta 34Nulta stopa PDV-a 1. Doprinosi (def) 2. Licni i materijalni javni rashodi 3. Nabroji vanredne javne prihode 4. Fakticki porez 5. Neposredni porezi (nabrojati) 6. Pausalna poreska osnovica utvrdjuje se na osnovu...? 7. Sta podrazumijeva sveobuhvatnost poreza i to je nacelo_________? 8. Utaja 9. Ekonomske carine mogu biti sljedeceg karaktera...? 10. Prikriveni prinudni zajam 11. Antiprivredno ciklicno nacelo 12. Plansko-kontrolna funkcija budzeta 13. Nacelo budzetske realnosti 14. Obveznik poreza na dobit 15. Rok za podnosenje poreske prijave 16. Predmet oporezivanja PDV-a17. 18. 19. 20.Kreditna metoda poreske osnovice PDV-a Razlog uvodjenja akciza Tko ne placa poreze na imovinu Prihodi fizickih osoba koja nisu predmet oporezivanjaPitanja iz fiskalnog drugi dio: 1.Pojam budzeta i karakteristike,2.Pravna priroda (objasniti shvatanja),3.Funkcije budzeta,4.Instrumenti razliciti od budzeta (znati objasniti svaki),5.Budzetska nacela(znati objasniti),6.Sastavljanje budzetafaze,7.Izvrsenje budzeta-faze,8.Kontrola budzeta,9.Finansiranje javnih potreba u Bih-3 modaliteta,10.Porezi na prihode-objektni i sinteticki,11.Sinteticki porezi na prihode-britanski,franc-romanski i germanski,12.Federalni i kantonalni porez na dohodak,13.Osnovica poreza na dohodak,14.Akontacija poreza-pojam,15.Oporezivanje dohotka u RS,16.Porez na dobit-Federalni porez na dobit;Obveznik poreza na dobit;osnovica oporezivanja;porezna oslobadjanja;,17.Oporezivanje potrosnje-5 poreskih oblika,18.Neizravno oporezivanje u Bih,19.Opsti porez na promet-svefazni,visefazni i jednofazni,20.Porez na dodanu vrijednostpojam i 3 oblika,21.Porez na dodanu vrijednost u Bih-predmet oporezivanja,22.Porez na promet nekretnina,23.Akcize-pojam,argumenti uvodjenja,22.Akcize u BiH-predmet oporezivanja,akcizni proizvodi,obveznik akcize,kako se obracunava akciza,23.Carinski obveznik;kako se obracunava carinska stopa;vrste carina,24.BiH porez na imovinu,25.Porez na nasljedstvo i darove-predmet poreza;subjektivni i objektivni razlozi,26.BiH takse,27.Takse u uzem i sirem smislu,28.Mjesni samodoprinos-pojam ;na koja se primanja samodoprinosi ne placaju,29.Jamstvo kod porezasupsidijarno,solidarno i fakultativno,30.Zastarjelost poreza-BITNO!,31.Javne potrebe drustvene nadgradnje,32.Federalni fond za zaposljavanje,33.Fondovi za stambeno komunalna gospodarenja,34.Fondovi za privatizaciju!Sa srecom... Tamina Suljic NE TREba historijski dio pokrice javnih rashoda efekti javnih rashoda pojam, pravne osnove i raspoedjla javnih prihoda raspodejla javnih prihoda neposredni i posredni porezi poreska terminologija sluzbena i komparativna metoda teorije o opravdanosti ubiranja poreza ciljevi oporezivanja efekti oporezivanja signalni efekti oporezivanja prevaljivanje poreza-teorije difuzija poreza poreski sistem pojam, karakteristike i povijesni razvoj zajma (samo definiciju i karakteristike) financijska teorija o javnim zajmovima granice zadueznja i bankrot drzave (samo trebavrste bankrota i moratorija) ostali javni prihodi TREBA: sve definicije od sljedecih lekcija:poreska stopa pojam javnih rashoda carine takse javni zajam poreska osnovica pojam dohotka SVE TREBA IZ LEKCIJA: carine takse(procitati samo vrste taksi) vrste poreza prevaljivanje poreza (samo one 3 vrste-unaprijed, bocno, unatrag) doprinosi i parafiskaliteti vrste javnih zajmova vrste bankrota konverzija javnih zajomva vrste javnih prihoda karakteristike poreza opseg i porast javnih rashoda znacaj dohotka za fiskalne financije inicijarna, metoda vlastite prijave i metoda po prijavi trece osobe proporcionalna, degresivna i progresivna poreska stopa (samo osnovno) za poreska nacela vazno da znas u koju skupinu koje ide fiskalno 1.Definicija javnih rashoda 2.Prema Adolfu Wagneru zasto su javni rashodi stalno u porastu 3.Sistem zajednickih prihoda 4.Porezi su DERIVATIVAN prihod.Objasniti tu njihovu karakteristiku 5.Porezi po vrijednosti i specificni porezi 6.Poreski platioc 7.Proporcionalna poreska stopa 8.Objasniti zahtjev za izdasnoscu poreza iz finansijsko-politickog nacela poreza 9.Definicija doprinosa 10.Definicija javnog zajma 11.Shvacanje budzeta kao upravno-podzakonskog akta 12.Nabrojati staticka budzetska nacela 13.Koji je organ nadlezan za podnosenje budzetske inicijative(dopuni) 14.Prema metodi racunske godine prihodi naplaceni poslije 31.12.2011. proknjizit ce se kao prihodi 2011 ili 2012(zaokruzi) 15.Svefazni porez na promet 16.Kakva je porezna stopa prihvacena u nasem PDV sistemu(zaokruzi) 17.Definicija akciza 18.Nabrojati dva nacina oporezivanja nasljedstva 19 i 20 iz fondovskog finansiranja javnih potreba i sistem javnih preduzeca neznam tacno sta B 1. Dvije osnovne karakteristike javnih rashoda 2.Prema Brehtu zasto su javni rashodi stalno u porastu 3. Deginisi fundirane i ne fundirane poreze 4.Definisi parafisklalitet? 5. Javni zajam? 6.Poreski destinator? 7.Degresivna poreska stopa?8.Elastinost poreza? 9. Nedestiniranost poreza 1o.Sistem zajednicke separacije? 11.Shvatanje budzeta kao dijelom zakon, dijelom upravni akt? 12.Nabrojati dinamicka budzetska nacela? 13.Definisi autonomne budzete? 14.Ko je nadlezan za raspravu o budzetu______? 15.Prema metodi budzetske godine prihodi naplaceni poslije 31.12.2011. proknjizit ce se kao prihodi 2011 ili 2012(zaokruzi) 1 6.Definisi akcize 1 7.Visefazni porez na promet 1 8.Kakva je porezna stopa prihvacena u nasem PDV sistemu(zaokruzi)? 19.Nabrojati dva nacina oporezivanja nasljedstva? 20.Apsulutni i relativni rok zastare poreza? zadatak obligacije Zakupodavac je slopio sa zakupcem ugovor o zakupu za industrijsku masinu, sa klauzulom o zabrani davanja u podzakup bez njegovg prethodnog pristanka. Zakupac je ipak nakon 15 dana izdao masinu u podzakup, podzakupcu kojeg zakupodavac smatra neozbiljnim, tj smatra da ce mu priciniti stetu. ima li pravo zakupodavac raskinuti ugovor izmedju zakupca i podzakupca rjesenje zadatka .Polozila sam ja slucaj ! Da li ce zakupodabvac uspjeti sa zahtjevom ovisi od toga da li je podzakupac savjestan ili nesavjestan, odnosno da li je znao za postojanje klauzule o zabrani izdavanja zakupljene stvari u podzakup bez saglasnosti zakupodavca. Ali u svakom slucaju, zakupodavac moze raskinuti ugovor sa zakupcem zbog nepostivanja ugovora :D Zakupodavac u slucaju nedozvoljenog davanja zakupljene stvari u podzakup moze jednostrano raskinuti glavni ugovor o zakupu.On ne moze direktno raskinuti ugovor o podzakupu jer nije ugovorna strana tog ugovornog odnosa,ali raskidanjem ugovora u zakupu ima za posljedicu i prestanak podzakupnog odnosa ex lege...i pripada mu pravo i na naknadu stete od zakupca!:)FISKALNO PITANJA PARCIJALA Razlika izmedju poreza i doprinosa ? Stvarni uzroci porasta javnih rashoda po Jazeu G. ? Pojasniti povratne i nepovratne prihode ? Nabrojati nacela koja se uzimaju u obzir prilikom odmjeravanja taksi ( pristojbi ) ? Razlika izmedju javnog zajma u uzem smislu i sire smislu rijeci ? poreski pritisak,karakteristike taxi,antidampinske carine objasniti,direktna i indirektna emisija,razlika izmedju taxi i doprinosa,reparticioni i kvotni porezi,originarni i derivativni j.prihodi,kumuliranje poreza objasni,stvatni razlozi porasta prihoda prema G.Jezeu,nacelo maximalne drustvene koristi prihoda?OBLIGACIJE1.1.vrijeme i mjesto predaje stvari kod ug.o prodaji,2.razlikeizmedju ugovora o komisionu i ugovora o posredovanju 3. ugov.o doziv.izdr. u korist treceg,4. otkaz ug.o nalogu,5.obaveze ostavodavca...evo to sam ja nesto dobila,al mislim da su to pitanja sto su radili integralno!1.Raskid ugovora o prodaji zbog nedostatka na stvari 2.Mjesoviti ugovor 3.Odgovornost izvodaca za nedostatke na stvari 4.Vise nalogoprimaca kod ugovora o nalogupenelogijakoje se disciplinske mjere mogu izreci, kad dolazi do prestanka izvrsenjakazne zatvora, na sto se odnose evropska zatvroska pravila, faze izvrsenja kazne zatvora i pogodnosti zatvorenika.monetarnoPITANJA IZ MONETARNOG1. Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga 2. Sistem metalistikog vaenja 3. ta se smatra konvertibilnim valutama( uslov) 4. Posljedice deflacije 5. Zato se Friedman zalagao za konstantnu kamatnu stopu 6. Teorija kompenzacije u okviru teorije inflatornog jaza 7. Kako blaga inflacija utie na privrednu aktivnost 8. Koja su dva obiljeja ugovora o refinansiranju 9. Ulog na tednju 10. ta je aprecijacija 11. Zlatna novana klauzula 12. Kaluzula plaanja prema vrijednosti strane valute 13. Kompleksno shvaanje deviznog teaja 14. Transakcijska ili poslovna brzina opticaja novca 15. Politika zlata i deviza 16. Teorija ravnotee u savremenoj graanskoj znanosti 17. Kada je stvarna novana masa vea od optimalne novana mase...do ega doalzi? 18. pekulativna potraivanja novca 19.Transakcijski motiv dranja novca 20. Bitne karakteristike operacija na tritu kapitala 21. Razlike izmeu inflacije i deflacije 22. Nedostaci kvantitativne teorije novca 23. Sekundarni i tercijarni inflatorni impuls 24.Inflacija nadnica 25. Revalvacija 26. Valoristika koncepcija 27. Klauzula o kombinacija valuta 28.Ciljevi monetarne politike. 29. Novac u funkciji mjere vrijednost 30. Klasino zlatno vaenje 31.Zlatno dolarski sistem 32. SPV 33.Opticaj novca 34. Bankarsko kreiranje novca 35. Devizni teaj u utvjetima zlatnog standarda 36. Ugovor o kreditu 37. Izdavanje obveznica i deviza 38. Nabrojati neutralne bankarske poslove 39. Likvidnost gospodarstva 40. Monetarni potencijal 41. Marksov zakon potranje 42. Nastanak mjenice43.Alternativni novani sistemi 44. Novani potencijal jedne drave 45. Sredstvo osigruanja kredita 46.Pojave koje karakteriu deflaciju 47.Politika zlata i deviza ....to je to to imam sa kolokvija i integralnog...:) Obligacije pitanja 1.Pobijanje poklona od strane trecih lica 2. vracanje novcanog zajma 3. bitni elementi ugovora o ostavi 4. komision delkredera 4. negativni ugovorni interes 5. odgovornost poslodavca za radnika 6. odgovornost saucesnika 7. odreivanje visine naknade stete prema objektivnom kriteriju 8. fizicki bolovi 9. ko i kako odg. za stanje nuzde 10. odg. vise lica za istu stetu kada stetu prouzrokuje odreeno lice 11. odg. lica kod objektivne odgovornosti 12. novcana naknada u obliku rente-pojam, svrha 13. vrijeme i mjesto predaje stvari kod ug. o prodaji 14. ugovor o dozivotnom izdravanju u korist treeg 15. otkaz ugovora o nalogu 16. obaveze ostodavca. Ja sam dobila ova pitanja, ne znam s kojeg je roka. GOVORI: 1. skriveni nedostatak kod ugovora o prodaji 2. karakteristike ugovora o rotakluku 3. ugovor o dozivotnom izdrzavanju - raskid zbog nepodnosljivosti zajednickog zivota 4. delkledere 5. vrijeme i mjesto predaje stvari kod ugovora o prodaji 6. otkaz ugovora o nalogu - otkaz naloga 7. ugovor od dozivotnom izdrzavanju u korist treceg lica 8. obaveze ostavodavca (poslugodavca) 9. slicnosi i razlike ugovora o komisionu i ugovora o posredovanju (trgovackg posredovanja i komisiona) 10. konsignacija 11. odstupanje od naloga 12. ugovor o posredovanju 13. prestanak ortakluka 14. bitni elementi ugovora o posredovanju 15. raskid ugovora zbog nedostaka prodate stvai 15. mjesoviit poklon 16. odgovornost izvodjaca radova 17. vise nalogodavaca kod ugovora o nalogu 18. postupanje po nalogu komitenta prije 11 min. Svia mi se Edin Nasupovic NAKNADA STETE: 1. odgovornost vise lica za stetu od odredjenog lica 2. ko i kako odgovara za stetu prouzrokovanu u stanju nuzde 3. novcana renta kao naknada za prouzrokovanu stetu (pojam, svrha)4. odgovorna lica kod objektivne odgovornosti 5. navesti razloge uvodjenje egz. klauzula 6. imovinska steta (pojam, vrste) 7. novcana naknada za pretrpljeni strah 8. medjusobna potrazivanja imaoca motornih vozila 9. kada se moze izvrsiti novcana naknada umjesto restitucije 10. oslobodjenje od kauzalne odgovonosti 11. negativni ugovorni interes 12. odgovornost poslodavca za radnike(pretpostavke) 13. odgovornost saucesnika 14. odredjivanje visine naknade stete (objektivni i sub. kriterij) 15. novcana naknada za fizicku bol Evropskoo zadnji rok pitanja Sloboda prometa roba, Uredbe, Procedura pridruivanja EU i Evropski parlament , E.Komisija,Drzavna pomoc,Mastrihtski Ugovor i jedno fali :) OBLIGACIJE ROK SEPTEMBAR 1.Vrste obligacija s obzirom na odreenost radnje(individualne i generike);2.Zalono pravo na pokretnim stvarima,lex comisoria,javna prodaja(sve u jednom pitanju);3.Osnov ugovora;4.Definisati punomo i vrste punomoi;5.Pobojni ugovori;1.Razlike izmeu sticanja s obzirom na osnov koji je kasnije otpao i sticanja s obzirom na osnov koji se kasnije nije ostvario;2.Vrijednosni papiri (definicija) i bitni sastojci vrijednosnih papira;3.Zastarjelost i prekluzija (razlike);4.Pristupanje dugu;5.Slinosti izmeu personalne subrogacije i cesije.To je bila moja grupa sad se ne sjeam koja,al to su pitanja uglavnom. A grupa:1.Prirodne obligacije (definicija i vrste) 2.Jemstvo (definicija i vrste) 3.Tumaenje ugovora 4.Promijenjene okolnosti 5.Dolozna paulijanska tuba 6.Poslovodstvo bez naloga (definicija i pretpostavke) 7.Zastoj zastarjelosti 8.Odnos cedenta i cesionara 9.Ustupanje ugovora (definicija i pretpostavke) 10.Kada se ne moe vriti prebijanje USTAVNE INSTITUCIJE II dio - pitanja ustavne institucije : 1. Vlada FBiH moze biti smjenjena: a. b. 2. Objasni sistem plijena pri popunjavanju organa dravne uprave . 3. Razlike izmeu ustavne i pozitivne zakonske regulative u pogledu pozicije Predsjednitva BiH i njegovih lanova pri vrenju funkcije civilnog zapovjedanja oruanim snagama ! 4. Krivina nadlenost suda BiH. 5. Objasni kako se institucionalno osigurava princip politike nezavisnosti i profesionalnosti kod popunjavnja organa pravosua u BiH.6. Da li je sud BiH prema svojim kompetencijama vrhovni sud drave BiH. III dio 1. Institut promulgacije zakona kod osiguravanja naela ustavnosti zakona! 2. Zakonitost u formalnom i materijalnom smislu. 3. Razlike izmeu amerikog sistema kontrole ustavnosti i evropskog kontinentalnog sistema! 4. Zahtjev za ocjenu ustavnosti federalnog zakona Ustavnom sudu FBiH mogu podnijeti: 5. Procedura izbora sudija Ustavnog suda FBiH. 6. Decentralizacija i lokalna samouprava ! I -Dualistika, trialistika i kvadrialistika koncepcija -Prema kojoj koncepciji postoji koja dravna vlast -Kako se grb, himna i zastva donose u Bih -procedura -Nadlenosti FBiH i RSa -Linija komandovanja preko koga ide -Kad je uvedena reforma pravosudnog sistema i koje su ustanove tada uspostavljene u BiH -Vrste sudova po institucionalnoj nadlenosti u FBiH i RSu -Zastupljenost ministara u parlamentu federacije-princip II -Definicija Vlade i ko ini Vladu BiH -Naelo nezavisnosti sudstva -Institucionalni rad sudstva -Ko vri civilno zap.oruanih snaga po Ustavu, a ko prema Zakonu -Na kojim principima funkcionie dravna sluba III -Naelo Ustavnosti zakona u formalnom smislu -Koje godine i kojim ustavom je uveden prvi Ustavni sud -Koliko ima lanova Ustavni sud -Meunarodni dokument o lokalnoj samoupravi i kojim aktom je regulisan pitanja sa roka 1. Vlada FBiH moze biti smjenjena: a. b. 2. Objasni sistem plijena pri popunjavanju organa dravne uprave . 3. Razlike izmeu ustavne i pozitivne zakonske regulative u pogledu pozicije Predsjednitva BiH i njegovih lanova pri vrenju funkcije civilnog zapovjedanja oruanim snagama ! 4. Krivina nadlenost suda BiH. 5. Objasni kako se institucionalno osigurava princip politike nezavisnosti i profesionalnosti kod popunjavnja organa pravosua uBiH. 6. Da li je sud BiH prema svojim kompetencijama vrhovni sud drave BiH. III dio 1. Institut promulgacije zakona kod osiguravanja naela ustavnosti zakona! 2. Zakonitost u formalnom i materijalnom smislu. 3. Razlike izmeu amerikog sistema kontrole ustavnosti i evropskog kontinentalnog sistema! 4. Zahtjev za ocjenu ustavnosti federalnog zakona Ustavnom sudu FBiH mogu podnijeti: 5. Procedura izbora sudija Ustavnog suda FBiH. 6. Decentralizacija i lokalna samouprava ! instancioni sudovi u FBIH i u RS-u da se nabroje koji su ?zatim civilno zapovijedanje oruzanim snagama ko vrsi i lanac kako ide Pitanja koja je prof dodao na usmenom iz Socijalnog prava su : 1. Reforma penzionog sistema FBiH i modeli koje predvidja 2. Socijalna iskljucivost 3. Evropska socijalna povelja 4. Organizaciona nacela 5.Nacelo demokraticnosti 6.Izvori autonomnog prava ..... to su pitanja koja se ne nalaze u onim sto nam je dao za usmeni ! USTAVVVV Misljenja arbitrane komisije 2 i 4, bilo je pitanje kad je ustavotvorna skupstina donijela ustav (god) i da se zaokruzi oblik uredjenja... iz dijela o ljudskim pravima i slobodama bilo samo da se nabroje ono ba nepovredivost stana, tele poziva i to ne sjecam se bas tacno.. i bilo je dva nacina na koja vlada pada ne znam u kojem sistemu eto prije 57 min. Svia mi se 2 Fea Delibegovi ok tnx... prije 56 min. Svia mi se Darija Putica da ovo je samo drugi dio, a iz prvog se ne sjecam jer sam to polozila davno.. prije 34 min. Svia mi se Alma Burgic 1.Misljenje komisije 1, 2.evropska konvencija u u odnosu na poziciju UStava Bih 3.Koja god. se veze za obnovu drzavnost, zaokruzit datum i dopunit,to je onaj Ustav vilajeta 4. ZAVNOBIH 1 zasje,god i mjesto 5.Koja prava spadaju u politicka,da se zaokr...sloboda stampe je trebalo...tako nesto....ovo je iz 2 djela,prvog se ne sjecam... USTAV Misljenja arbitrane komisije 2 i 4, bilo je pitanje kad je ustavotvornaskupstina donijela ustav (god) i da se zaokruzi oblik uredjenja... iz dijela o ljudskim pravima i slobodama bilo samo da se nabroje ono ba nepovredivost stana, tele poziva i to ne sjecam se bas tacno.. i bilo je dva nacina na koja vlada pada ne znam u kojem sistemu eto prije 57 min. Svia mi se 2 Fea Delibegovi ok tnx... prije 56 min. Svia mi se Darija Putica da ovo je samo drugi dio, a iz prvog se ne sjecam jer sam to polozila davno.. prije 34 min. Svia mi se Alma Burgic 1.Misljenje komisije 1, 2.evropska konvencija u u odnosu na poziciju UStava Bih 3.Koja god. se veze za obnovu drzavnost, zaokruzit datum i dopunit,to je onaj Ustav vilajeta 4. ZAVNOBIH 1 zasje,god i mjesto 5.Koja prava spadaju u politicka,da se zaokr...sloboda stampe je trebalo...tako nesto....ovo je iz 2 djela,prvog se ne sjecam... OBLIGACIJE Pravna priroda factoringa, odnos komisionara i treceg lica, cuvanje stvari kod ugovora o ostavi, predmet posluge, posljedice evikcije,bilo je iz prvog dijela sluaj nude i samopomo, ugovorne odgovornosti za tetu, ogovornost roditelja za djecu, posljedice tete na merkatiln vrijednosti vozila, odgovornost naruioca i izvrioca radova MONETARNO Alokacija SPV-a Odnos inflacije i potrosnje Nabrojati bankarske poslove Novac u funkciji sredstva prometa Standard vazenja zlatnih poluga M3 definicija Likvidnost gospodarstva Brzina novcane cirkulacije Formiranje deviznih tecajeva u uvijetima papirnate valute Reeskontni kredit Teorije inflacije potraznje (nabrojati) Na kojem se nacelu zasniva valoristicka teorijska koncepcija Robne klauzule Kontrola potrosackih kredita Kompromisna koncepcija...u vezi sa nekim tipom, ne sjecam se dalje. Valoristicka teorijska koncepcija, Cirkularno bankarsko kreditno pismo, Crnoburzijanske valute, Psihosocioloska koncepcija novca i nabrajanje svih mogucih teorija!EU EU predhodnih generacija : A GRUPA: -primarni izvori komunitarnog prava -nacelo proporcionalnosti -evropska komisija -ekonomsko-monetarna unija B GRUPA: -karakteristike komunitarnog prava -nacelo supsidijarnosti -postupak pridruzivanja EU -sloboda kretanja roba/usluga OVO JE BILO NA FEBRUARSKOM ROKU ***** zatim od drugih rokova -sloboda kretanja kapitalanacelo supsidijarnosti -proces pridruzivanja EU -karakter komunitarnog prava prije 23 satiAmra Muratagic GRUPA B-SEPTEMBARSKI ROK sud pravde -nacelo supstitucije -konkurencija -sloboda prometa roba u augustu je davao -komunitarni budzet -ekonosmko-socijalni komitet -pojma komunitarnog prav (predmet, subjekti) -odluke komintarnog prava-karakter i dejstvo -komitet regija 11. SPOSOBNOST SKLAPANJA UGOVORA Sve suverene drave su subjekti menunarodnog prava i to njihovo svojstvo ne zavisi od priznanja drugih drava. S tim u vezi one imaju sposobnost sklapanja svih vrsta ugovora koja niim nije ograniena. Kad je u pitanju ugovorna sposobnost federalnih jedinica, one mogu imati sposobnost sklapanja menunarodnih ugovora ukoliko se na tu sposobnost pristaje u saveznom ustavu, i u granicama koje su tim ustavom propisane. Npr. u Njemakoj i vicarskoj federalne jedinice uivaju ogranienu ugovornu sposobnost, s tim da savezni organi moraju dati neku vrstu prethodne saglasnosti na sklapanje svakog takvog ugovorapojedinano. Vatikan je danas openito priznat kao poseban subjekat menunarodnog prava. Svi konkordati i drugi ugovori koje Vatikan sklapa sa treim dravama su menunarodni ugovori na koje se neposredno primjenjuju propisi Beke konvencije iz 1969. Nevladine organizacije nemaju ugovornu sposobnost, ali je nesumnjivo da veina menuvladinih organizacija objektivno imaju menunarodni subjektivitet ne samo u odnosu na njihove drave lanice, ve i prema treim dravama. Menunarodne organizacije se ravnaju naelom specijalnosti, tj. drave koje su ih osnovale daju im odrenena ovlatenja ije su granice odrenene funkcijom zajednikih interesa. Zbog toga je ugovorna sposobnost ak i same OUN ogranienija od sposobnosti sklapanja ugovora bilo koje njene drave lanice. Ukoliko ustavni akt neke organizacije ne propie drugaije, ugovor koji neka organizacija sklopi u svojstvu posebnog subjekta menunarodnog prava i u granicama svojih funkcija ne stvara neposredna prava i dunosti za njene lanice. Ustanici u nekom oruanom sukobu ne uivaju menunarodnopravni subjektivitet erga omnes. Ogranieni subjektivitet i ogranienu sposobnost sklapanja ugovora ustanici stiu tek aktom priznanja, i to samo u odnosu na dravu koja ih je priznala. Priznanje im moe dati bilo ustanovljena, tj. Legitimna vlast protiv koje se bore u vlastitoj zemlji, ili vlada neke tree drave. 12. POSTUPCI SKLAPANJA UGOVORA U menunarodnoj praksi izrasla su 2 postupka sklapanja ugovora: pojednostavljeni i sloeni postupak, a mogue su i kombinacije ovih dvaju postupaka. Pojednostavljeni postupak se sastoji u razmjeni isprava (pisama, nota) i tada se ugovor sastoji od 2 ili vie menusobno povezanih isprava. Iz razmijenjenih pisama nesumnjivo mora proizilaziti saglasnost volja obiju (ili svih) strana sa ciljem da postignu uinak po menunarodnom pravu, kao i konstatacija te saglasnosti u odredbama u kojima se propisuju prava i dunosti za strane tog ugovora. Sloeni postupak sklapanja ugovora moe se sastojati od vie odvojenih radnji: 1. Pregovori, usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora. Pregovore, usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora obavljaju ovlateni predstavnici drava. To su ef drave, premijer, ministar vanjskih poslova,ef diplomatske misije u zemlji sa kojom se pregovara. Eventualni ostali predstavnici moraju imati odgovarajuu punomo. Bez pravnog uinka je akt koji u postupku sklapanja ugovora izvri neovlatena osoba, osim ako ga drava naknadno potvrdi. Da bi se nacrt nekog ugovora usvojio, po pravilu je potreban pristanak svih drava koje uestvuju na pregovorima. To vai kad se radi o dvostranom ugovoru ili ugovoru ogranienog znaaja. Ako se pregovori vode na menunarodnoj konferenciji uz uee velikog broja drava i kada se ne oekuje da e ugovor odmah po svom stupanju na snagu obavezivati sve uesnice pregovora, Beka konvencija predvina da se tekst ugovora usvaja dvotreinskom veinom prisutnih drava, osim ako drave istom veinom ne odlue da se primjenjuje neko drugo pravilo. Ovjeravanje (autentifikacija) teksta vri se na nain predvinen u samom ugovoru. Ako ugovor ne predvina nain ovjeravanja, ovjeravanje se moe izvriti: potpisivanjem, potpisivanjem ad referendum ili parafom predstavnika drava. Ovjeriti se moe sam tekst ugovora ili zavrni akt konferencije u kojoj je tekst ugovora sadran. Usvajanjem i ovjeravanjem drave jo nisu dale svoj pristanak da budu vezane konkretnim ugovorom. Zbog toga potpisivanje ugovora kao nain ovjeravanja teksta nije isto to i potpisivanje kao nain davanja pristanka da drava njime bude vezana. Potpisivanje ad referendum izriito znai da opunomoeni predstavnik izraava svoju saglasnost sa utvrnenim tekstom, ali smatra da nema dovoljno ovlatenja da obavee svoju vladu, pa ak ako je potom nuna i ratifikacija. Nako to se neki tekst usvoji i ovjeri, prestaje biti nacrtom ugovora. On postaje ugovor koji jo nije stupio na snagu. 2. Pristanak drave da bude vezana ugovorom moe se dati: - ratifikacijom. Ratifikacija ima za svrhu da se ugovor prije njegovog mogueg stupanja na snagu, razmotri u nadlenim tijelima drave prema njenom unutranjem pravu. - potpisivanjem ugovora. Beka konvencija predvina da se pristanak drave da bude vezana ugovorom izraava potpisom predstavnika drave u slijedeim sluajevima: a) ako ugovor predvina da e potpisivanje imati taj uinak; b) ako se na drugi nain ustanovi da su se drave sporazumjele da potpisivanje ima takav uinak ili c) ako namjera drave da potpisivanju da takav uinak proizilazi iz punomoi njenog predstavnika, ili je izraena tokom pregovora. - razmjenom isprava koje ine ugovor - pristupom ugovoru. Pristupanje ugovoru je nain izraavanja pristanka na ugovor u ijem sklapanjuneka drava nije uestvovala, ili je uestvovala ali ga je propustila ovjeriti u predvinenom roku. Mogunost pristupa nije jednaka za sve ugovore. U tom smislu postoje zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni ugovori. Zatvoreni ugovori ne predvinaju pristupanje treih drava, ili ga ak izriito zabranjuju. Tu spadaju svi dvostrani ugovori, te viestrani ugovori ograniene prirode. Pristup je mogu samo ako sve stranke tog ugovora na to pristanu. Poluotvoreni ugovori sklapaju se u okviru regionalnih organizacija ili imaju regionalno obiljeje. Takvi ugovori predvinaju pristup samo dravama regiona (npr.Vijee Evrope, Organizacija afrikog jedinstva i sl). Otvoreni ugovori kao jedan od ciljeva imaju da okupe to vei broj zemalja. To se posebno odnosi na konvencije o ljudskim pravima. 3. Razmjena i polaganje isprava o ratifikaciji. Ako ugovor ne odredi drugaije, drave uesnice dvostranog ugovora razmjenjuju isprave o ratifikaciji ugovora. Viestrani ugovori u tu svrhu predvinaju depozitara. Depozitar je drava domain diplomatske konferencije, generalni sekretar ili direktor menunarodne organizacije pod ijim je okriljem odrana konferencija na kojoj je ugovor usvojen. Kod depozitara svaka drava pohranjuje isprave o svom prihvatanju ugovora. Dunost depozitara je da uva originalni tekst ugovora, te da ovjereni tekst ugovora, kao i ovjerene prepise svih isprava o potpisivanju, ratifikaciji ili pristupu ugovoru dostavi svim strankama ugovora, kao i dravama koje imaju pravo da postanu stranke. 4. Registracija ugovora kod Generalnog sekretara UN i njegovo obavljivanje. Depozitar registruje ugovor kod Generalnog sekretara UN (ukoliko se ne radi o istoj osobi). On takoner obavjetava sve te drave o stupanju na snagu ugovora kad se za to ispune predvineni uvjeti. Prema l.102 Povelje, sve drave lanice UN obavezne su da svoje ugovore (nastale nakon donoenja Povelje) registruju u Sekretarijatu OUN, koji ih potom objavljuje. Neregistrovani ugovori pravno obavezuju ugovorne strane i one se na njih mogu pozvati pred menunarodnim tijelima izvan UN (npr. pred nekim arbitranim tribunalom), ali ne i pred Menunarodnim sudom u Hagu i ostalim organima UN. Povelja nije propisala rok za registraciju ugovora. Stupanje na snagu ugovora. Ugovor stupa na snagu na nain i na dan koji su utvrneni odredbama ugovora ili sporazumno izmenu ugovornih strana. Da bi stupile na snagu, viestrane otvorene konvencije u svojim zavrnim odredbamapredvinaju polaganje kod depozitara odrenenog broja isprava o ratifikaciji i pristupu, a mogu propisati jo i vremenski rok za njihovo stupanje na snagu nakon to se taj uvjet ispuni. Ugovorne strane preuzimaju izvjesne obaveze i prije samog stupanja na snagu ugovora. One nisu dune izvravati ugovor, ali su obavezne da se uzdre od radnji koje bi mogle osujetiti predmet i svrhu ugovora. To pravilo se zasniva na naelu dobre vjere. Ugovor se moe i privremeno primjenjivati dok ne stupi na snagu. To se moe predvidjeti samim ugovorom, ili se ugovorne strane o tome mogu sporazumjeti na drugi nain. Privremena primjena se moe odnositi na cio ugovor ili neke njegove dijelove. Sporazum o privremenoj primjeni obavezuje sve ugovornice. Neka ugovornica moe naknadno odluiti da ne postane strankom ugovora, ako ta mogunost nije iskljuena samim ugovorom ili sporazumom svih strana. Takva ugovornica moe jednostrano prekinuti privremenu primjenu ugovora, a svoju odluku mora notificirati ostalim ugovornim stranama.