TRGOVA¦îKO PRAVO

7/24/2019 TRGOVAKO PRAVO

1/33

Orijentacijska lista moguih pitanja iz predmeta Trgovako pravoI dio

1. to je trgovako pravoTrgovako pravo u suvremenom smislu je takva grana prava koja se odnosi na prava iobveze proistekle iz isporuka robe i pruanje usluga te pravne institute koji unapreuju iomoguavaju odvijanje trgovakih poslovaDefinicija trgovakog prava - Trgovako pravo definiramo kao skup pravila kojima se ureujepoloaj (status gospodarskih subjekata! zatim pravila kojima se ureuju pravni poslovi kojesklapaju ti subjekti! kao i pravila instituta koji omoguuju! unapreuju i olak"avaju odvijanjeposlova#$azlika izmeu trgovakog i gospodarskog prava % potjee iz podjeljenosti na zemlje splanskim gospodarenjem i zemlje slobodnog tri"taTemeljne razlike&Trgovako pravo odraz je poduzetnike incijative! gospodarsko je odraz dravne intervencijeu gospodarstvuTrgovako pravo ureuje meusobne odnose subjekata trgovakog prava!gospodarsko

pravo ureuje odnos subjekata prema draviTrgovako pravo je privatno pravo! a gospodarsko je mje"avina javnog i privatnog u kojemdrava mora jamiti po"teno pona"anje na tri"tu2. Predmet izuavanja trgovakog prava'redmet izuavanja trgovakog prava su dva velika podruja&- pravo dru"tva- pravo ugovora. Pravni izvori !vrela" trgovakog prava'od izvorima trgovakog prava podrazumijevamo razliite oblike u kojima se izraavajupravna pravila# Trgovako pravo sastoji se od dijelova koji ureuju! po sadraju! razliiteodnose! tj T)T*+, i *./.$+,# tatusni dijelovi trgovakog prava ureuju poloaj

pravnih subjekata propisima koji dobrim dijelom imaju prisilno znaenje! dok se ugovorni dioureuje voljom i aktima samih subjekata trgovakog prava# .d klasinih izvora prava zatrgovako pravo moramo uzeti u obzir sudsku praksu i pravnu znanost# .sim propisa!autonomnog prava! sudske prakse i znanosti! pod izvorima na"eg trgovakog pravapodrazumijevamo propise% opi pravni akti koje donose ovla"tena tijela kojima se ureuju dru"tveni odnosi!stvaralac je zakonodavno tijelo % ustav! zakoni i podzakonski akti# autonomno trgovako pravo% pravne norme koje stvaraju subjekti trgovakog pravasamostalno u okvirima koje im dopu"ta zakonodavac& - trgovaki obiaji % podrazumijevanaine postupanja za koje razumne osobe istog svojstva kada se nau u istoj situaciji kaougovorne stranke redovito smatraju da se imaju primijeniti na sklapanje njihovih ugovora0 -

uzance % kodificirani poslovni obiaji a kodifikaciju obavljaju i objavljuju ovla"tena tijela#*zance donose poslovna udruenja! komore! burze 1# sudsku i ar$itra%nu praksu% obuhvaa kompletno sudovanje sudova! to je niz sudskihodluka kojima se norma primjenjuje na isti nain# pravnu znanost% utjee na zakonodavca! na sudsku (arbitranu praksu! na stvaranje iodgoj pravnika i ostalih djelatnika# akte pojedinih gospodarskih tijela% zakonodavac dopu"ta da odreene pravne normedonose ovla"tene gospodarske organizacije (npr#23! njihova udruenja ili druga tijela! a tesu norme obvezne za sve4zvori prava % razliiti oblici u kojima se izraavaju pravna pravila+ajvi"i hijerarhijski izvori su&'ropisi (*stav i zakoni)utonomno pravo (poslovni obiaji i uzanceudska i arbitrana praksa (obvezujue sudske odluke'ravna znanost (mi"ljenja uglednih pravnika i gospodarskih strunjaka)kti pojedinih dravnih tijela (2rvatska gospodarska komora

1


2/33

&. O va%nosti poznavanja trg.prava u suvremenom poslovanju'olazni temelj suvremenog trgovakog prava je poduzetnika sloboda! tj sloboda svakogovjeka pojaviti se na tri"tu i baviti se djelatnostima koje donose dobitak# 'ravni oblici ukojima se pojavljuje i putem kojih se moe voditi posao jesu&- trgovac pojedinac!- orta"tvo!- dru"tvoDruga strana medalje poduzetnike slobode je tri"na sloboda! tri"te je otvoreno za sve#.draz poduzetnike i tri"ne slobode je slobodna utakmica (konkurencija! u kojem svakaosoba nastupa na tri"tu sa svojom inicijativom tako da meu sudionicima nastajegospodarska utakmica! u kojoj se susreu i sukobljavaju interesi pojedinih poduzetnika# vimsudionicima na tri"tu drava mora osigurati jednak pravni poloaj#'retpostavke suvremenog trgovakog prava&- ospodarski ustroj u *stavu $epublike 2rvatske- 'oduzetnika i tri"na sloboda- 'ravo suzbijanja nedopu"tene utakmice

- 'ravo za"tite potro"aaTemelj ukupnog ustroja $2 % odredbe ustava o pravu vlasni"tva i o poduzetnikoj i tri"nojslobodi/ana odredba *stava o jamstvu drave na pravo vlasni"tva# 5avni interes ponekadzahtijeva ograniiti pravo vlasni"tva (gradnja cesta % tada se vlasniku oduzimaju nekretnineuz naknadu tri"ne vrijednosti oduzetog vlasni"tva# 5avni interes se odreuje u upravnompostupkuTemelj suvremenog trgovakog prava koje proizlazi iz samog *stava jest poduzetnikasloboda#'oduzetnika sloboda je sloboda svakog ovjeka da se pojavi na tri"tu i bavi djelatnostimakoje donose dobitak

'ravni oblici u kojima se javlja poduzetnika i tri"na sloboda su&- Trgovac pojedinac- .rta"tvo (parthnership- Trgovako dru"tvo (korporacija'otrebni uvjeti &- Trgovaka dru"tva moraju biti upisana u Trgovaki registar- 6a orta"tvo potreban obveznopravni ugovor- Tri"na se sloboda moe ograniiti radi za"tite interesa i sigurnosti $2! prirode! ljudskogokoli"a i sl#Tri"na sloboda znai da je tri"te otvoreno za sve! kako za profesionalce! tako i za amatere!fizike i pravne osobe! domae i strance#

lobodna utakmica znai sukobljavanje interesa pojedinih poduzetnika$avnopravni poloaj osigurava se &- uzbijanjem nedopu"tene utakmice- 'rotutrustovskim pravom- 'ravom za"tite potro"aa- 'ravo suzbijanja nedopu"tene utakmice+edopu"tena utakmica je nastupanje na tri"tu suprotno dobrim poslovnim obiajima iutvrenoj trgovakoj praksi# * razvijenom tri"nom gospodarstvu suzbija se nelojalnautakmica# uzbijanje nedopu"tene utakmice ini skup normi koje definiraju i ureujunelojalnu utakmicu#'ravo za"tite potro"aa

* graanskom i trgovakom pravu postoje odredbe koje kupca robe ili korisnika usluga "titeod neispunjenja ili od neodgovarajueg ispunjenja obveze prodavatelja# 'otro"a ne smijebiti prevaren# To se postie osiguravanjem pravne i efikasne za"tite#'. Pravni o$lici za vo(enje registriranog poduzeaTo su& trgovac (pravna i fizika osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost! ukljuujui islobodna zanimanja! trgovaka dru"tva (dru"tva osoba-trgovako dru"tvo! komanditno

2


3/33

dru"tvo i gospodarska interesna dru"tva! dru"tva kapitala-dioniko dru"tvo i dru"tva saogranienom odgovorno"u! te trgovac pojedinac (fizika osoba koja samostalno obavljagospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kakotrgovac pojedinac#

3


4/33

'ravni oblici u kojima se pojavljuje i putem kojih se moe voditi posao jesu&- trgovac pojedinac!- dru"tvo6TD ureuje ove oblike trgovakih dru"tava&- javno trgovako dru"tvo (j#t#d- komanditno dru"tvo (k#d#- dioniko dru"tvo (d#d#- dru"tvo s ogranienom odgovorno"u (d#o#o#- gospodarsko interesno udruenje (g#i#uTrgovaka dru)tva klasi*iciraju se u dvije temeljne skupine+1. dru)tva oso$au kojima su lanovi vezani svojom osobno"u i radom! a mora postojatibarem jedan lan koji za obveze dru"tva odgovara cijelom svojom imovinom# To sujavnotrgovako dru)tvoi komanditno dru)tvo# ,ospodarsko interesno udru%enjeje i pravnaosoba i trgovako dru"tvo i na njega se primjenjuju odredbe 6TD o javnom trgovakomdru"tvu#

2. dru)tva kapitala% kod njih je temelj udruivanja kapital a ne osoba# 7lanovi unose udru"tvo kapital! stvari i prava izraena u novcu! a za obaveze dru"tva ne odgovarajuimovinom koju nisu u dru"tvo unijeli#To su dioniko dru)tvoi dru)tvo s ogranienomodgovorno)uDa bi neka osoba imala svojstvo trgovca mora se baviti gospodarskom djelatno"u! dok jetrgovako dru"tvo prema svom obliku trgovac bez obzira obavlja li gospodarsku ili nekudrugu djelatnost#-. Pravni status o$rtnika poljoprivrednika nositelja slo$odnih zanimanja vrstetrgovakih dru)tavaO$rtnik- je fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili vi"e gospodarskihdjelatnosti radi

postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom! prometom ili pruanjem usluga na tri"tu#Ta osobapritom moe koristiti i rad drugih osoba#8izika osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje obrta i koja dobije obrtnicu odnosnopovlasticupostaje obrtnikom kad se upi"e u obrtni registar#Trgovac pojedinac fizika je osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladus propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac# .brtnik kojiispunjava odreene uvjete moe se upisati u sudski registar kao trgovac pojedinac# To moezatraiti obrtnik iji godi"nji prihod prelazi 9!:::#::: kuna za godinu za koju se utvruje tajprihod# .brtnik iji godi"nji prihod prelazi ;< milijuna kuna duan je upisati se u sudski

registar kao trgovac pojedinac# vojstvo trgovca pojedinca stjee se upisom u sudski registarPoljoprivrednik- izriito se iskljuuje individualni poljodjelac kao trgovac u smislu 6TD# 4akose radi o gospodarskoj djelatnosti koja se samostalno i trajno obavlja zbog ostvarivanja dobitii makar se seljak pojavljuje na tri"tu karakter njegove proizvodnje i prometa robom nijetrgovaki i na njega se ne primjenjuje 6TD# +ema zapreke da individualni poljodjelac osnujetrgovako dru"tvo za obavljanje gospodarske djelatnosti#/lo$odna zanimanja- trgovac moe biti ne samo pojedinac koji se bavi gospodarskomdjelatno"u i trgovako dru"tvo nego i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima ureenimposebnim propisima ako je tako odreeno u tim propisima# 3ao slobodna zanimanjasmatraju se odvjetnici! lijenici! umjetnici raznih vrsta#'rema 6akonu! u 2rvatskoj se moe osnovati dru"tvo kapitala ili dru"tvo osoba#

0. je)avanje trgovakih sporova trgovaki sudovi ar$itra%e mirenje6a rje"avanje sporova izmeu trgovakoga dru"tva meusobno te izmeu lanova dru"tva idru"tava koji se tiu poloaja lanova u dru"tvu upravljanja dru"tvom i voenja poslovadru"tva! prava i obveza lanova dru"tva koja proizlaze iz njihovog poloaja u dru"tvunadlean je trgovaki sud na ijem se podruju nalazi sjedi"te dru"tva upisano u sudskomregistru# 4sti sud je nadlean i za rje"avanje sporova izmeu predsjednika i lanova uprave!

4


5/33

odnosno izvr"nih direktora ili nadzornog! odnosno upravnog odbora dru"tva i dru"tava ilinjegovih lanova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u dru"tvu ili za dru"tvo#

Trgovaki sud ima nadlenosti rje"avanja sporova izmeu trgovakih subjekataTrgovaki sudovi u parninom postupku u prvom stupnju sude&;# u sporovima "to proizlaze iz trgovakih ugovora i u sporovima za naknadu "tete kojaproizlazi iz tih ugovora izmeu osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost!9# sporove u povodu osnivanja! rada i prestanka trgovakoga dru"tva kao i o raspolaganjulanstvom i lanskim pravima u trgovakom dru"tvu!=# sporove izmeu lanova trgovakog dru"tva meusobno te izmeu lanova dru"tva idru"tva koji se tiu upravljanja dru"tvom i voenja poslova dru"tva! kao i prava i obvezalanova dru"tva koji proizlaze iz njihova poloaja u dru"tvu! sporove izmeu predsjednika ilanova uprave ili nadzornog odbora dru"tva i dru"tva ili njegovih lanova koji nastanu usvezi s njihovim radom u dru"tvu ili za dru"tvo!># sporove o odgovornosti lana trgovakog dru"tva! lana uprave ili nadzornog odboratrgovakog dru"tva za obveze trgovakog dru"tva!


6/33

Cirenje je pregovaranje koje se provodi uz pomo tree strane#Cirenje se uvelike razlikuje od metoda rje"avanja sukoba kao "to su parnica ili arbitraa!budui da kod mirenja za stranke ne odluuje trea strana! ve same odluuju kako e rije"itisvoje nesuglasice# 4zmiritelj za razliku od suca ili arbitra ne odluuje! ve pomaesukobljenim strankama da same odlue#6. Osnivanje trgovakog dru)tvaOsnivai- Trgovako dru"tvo moe osnovati svaka domaa ili strana pravna ili fizikaosoba#Pravna oso$nost trgovakih dru)tava- va trgovaka dru"tva pravne su osobe# 'ravnuosobnost dru"tvo stjee upisom u sudski registar#Odgovornost za o$veze dru)tva- Trgovako dru"tvo odgovara za svoje obveze cijelomsvojom imovinom#Tvrtka- Tvrtka je ime pod kojim trgovako dru"tvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnomprometu#Tvrtka dru"tva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga dru"tva upisane u sudski registarkod istog

registarskog suda#Predmet poslovanja- 'redmet poslovanja trgovakog dru"tva moe biti obavljanje svakedopu"tene djelatnosti# 'redmet poslovanja dru"tva utvruje se izjavom o osnivanju dru"tva ilidru"tvenimugovorom odnosno statutom dru"tva i upisuje se u sudski registar naznakom djelatnosti kojega cine prema +acionalnoj klasifikaciji djelatnosti#/jedi)te- jedi"te dru"tva je mjesto u kojemu je uprava dru"tva i odakle se upravljaposlovima dru"tva te je odreeno izjavom o osnivanju dru"tva ili dru"tvenim ugovoromodnosno statutom dru"tva# Dru"tvo moe imati samo jedno sjedi"te! koje se upisuje u sudskiregistar#7astupanje- .vlasti za zastupanje dru"tva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini

oblik toga dru"tva odreene 6akonom o trgovakim dru"tvima#8ain osnivanja dru)tva9ru)tvo s ogranienom odgovorno)uosniva se na temelju dru"tvenog ugovora kojimoraju potpisati svi osnivai! a sklapa se u obliku javnobiljenike isprave# )ko dru"tvoosniva samo jedna osoba! dru"tvo se osniva na temelju izjave o osnivanju koju u oblikujavnobiljenikog akta daje osniva dru"tva# +ijedan osniva ne moe kod osnivanja dru"tvapreuzeti vi"e temeljnih uloga# ukcesivno osnivanje dru"tva nije dopu"teno# Dru"tveniugovor! odnosno izjava o osnivanju dru"tva mora sadravati&;# ime! prezime! odnosno tvrtku! prebivali"te! odnosno sjedi"te osnivaa! a ako je osnivafizikaosoba i njen jedinstveni matini broj graana!

9# tvrtku i sjedi"te dru"tva!=# predmet poslovanja dru"tva!># ukupni iznos temeljnoga kapitala! te iznos svakog pojedinanog temeljnog uloga osnivaa!asastoji li se ulog od stvari ili prava! mora ih se detaljno opisali i naznaiti njihovu vrijednost!


7/33

- osnivai prihvate statut- preuzmu dio dionica- upute javni poziv za upis preostalog dijela dionica! pa se one upisuju na osnovi tog poziva:avno trgovako dru)tvo # osniva se tako da se sklopi dru"tveni ugovor koji ne mora bitisastavljen u obliku javnobiljenike isprave# +akon toga se podnosi prijava za upis dru"tva usudski registar! koja mora biti ovjerena kod javnog biljenika#;omanditno dru)tvo- se osniva ugovorom o osnivanju (dru"tveni ugovor koji ne mora bitisastavljen u obliku javnobiljenike isprave# * njemu se moraju odrediti osobe koje u dru"tvuimaju poloaj komplementara odnosno komanditora#,ospodarsko interesno udru%enje- se osniva sklapanjem ugovora o osnivanju udruenjakoji mora biti sklopljen u obliku javnobiljenike isprave# *govor sadri sljedee podatke&- tvrtku! sjedi"te i predmet poslovanja udruenja- naznaku lanova udruenja- vrijeme trajanja udruenja ako se ne osniva na neodreeno vrijeme*druenje se upisuje u sudski registar i time stjee pravnu osobnost#. Trgovac i trgovac pojedinacTrgovacje! pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnostradi ostvarivanja dobiti proizvodnjom! prometom robe ili pruanjem usluga na tri"tu#Trgovac je fizika ili pravna osoba koja&- obavlja gospodarski djelatnost samostalno! u svoje ime i za svoj raun

- mora trajno obavljati gospodarsku djelatnost- mora obavljati gospodarsku djelatnost! proizvodnja! promet robe ili pruanje usluga natri"tu- obavljanje gospodarske djelatnosti zbog ostvarivanja dobitiTrgovac moe biti ne samo pojedinac koji se bavi gospodarskom djelatno"u i trgovakodru"tvo nego i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima (odvjetnici! lijenici! umjetnici

7


8/33

4ndividualni poljodjelac se iskljuuje kao trgovac u smislu 6TD-a jer karakter njegoveproizvodnje i prometa robom nije trgovaki i na njega se ne primjenjuje 6TD! ali nemazapreka za individualni poljodjelac osnuje trgovako dru"tvo za obavljanje gospodarskedjelatnosti (ratarstvo! voarstvo! stoarstvo! poljoprivredne usluge! ribarstvo! proizvodnjaprehrambenih proizvoda.sim trgovakih dru"tava % pravnih osoba trgovac moe biti i pojedinac % fizika osoba#.sim trgovakih dru"tava %pravnih osoba! subjekt trgovakog prava % dakle trgovac! moebiti i pojedinac % fizika osoba#Trgovac pojedinac je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost uskladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac# 8izikaosoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu moe traiti da se upi"e u sudski registarkao trgovac pojedinac ako njen godi"nji prihod prelazi svotu od 9 milijuna kuna! a duna jezatraiti taj upis ako joj godi"nji prihod prelazi svotu od ;< milijuna kuna# vojstvo trgovcapojedinca stjee se upisom u sudski registar#Trgovac pojedinac mora samostalno obavljati djelatnost da bi imao svojstvo trgovca# Trgovacpojedinac svoju gospodarsku djelatnost mora obavljati u skladu s propisima o obrtu

'rema 6akonu o obrtu obrtnik je fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja koju oddopu"tenih obrtnikih gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti koja se ostvarujeproizvodnjom! prometom ili pruanjem usluga na tri"tu#Trgovac pojedinac samostalno vodi posao! imovina trgovca pojedinca uloena u posao upravnom smislu nije odvojena od njegove ostale imovine#.soba koja ispunjava uvjete navedene u 6akonu o obrtu mora ispuniti dodatni uvjet kako bimogla stei svojstvo trgovca pojedinca! a to je dostizanje odreenog godi"njegprihoda#.soba koja posluje prema propisima o obrtu moe traiti upis u sudski registar kaotrgovac pojedinac ako njezin godi"nji prihod prelazi 9 milijuna kunaTrgovac pojedinac stjee svojstvo trgovca upisom u sudski registar#11. 7astupanje dru)tava !zastupnici po punomoi zastupnici po zakonu punomonici

po zaposlenju prokuristi trgovaki punomonici zastupnici temeljem odlukenadle%nog organa"* trgovakom pravu razlikujemo pojam trgovakog zastupanja kao pravnog posla u kojemovla"tena osoba koja se profesionalno bavi zastupanjem u sklopu svoje gospodarskedjelatnosti u ime i za raun druge osobe obavlja pravne poslove utvrene ugovorom % odpojma zastupanje "to ga obavljaju odreeni organi! odnosno zaposleni u trgovakom dru"tvukojim se manifestira njegova poslovna sposobnost# .sim pravne sposobnosti trgovakadru"tva imaju i poslovnu sposobnost koja se moe ostvariti samo preko fizikih osoba#'ravne radnje ovla"tenih fizikih osoba smatraju se radnjama samog dru"tva# 6astupanjedru"tva moe se oitovati u obavljanju radnje u pravnom prometu! tj# sklapanjem ugovora!poduzimanjem radnji u ime i za raun dru"tva u poslovnim odnosima s treima! zastupanje u

postupku pred sudom odnosno drugim tijelima#Ovlast za zastupanje temelji se na+# zakonu% zakonsko zastupanje postoji kada zastupnik ovlast za zastupanje crpineposredno iz zakona pa nije potreban neki akt vlasti li organa trgovakog dru"tva# To sulanovi uprave dru"tva kapitala i lanovi javnog trgovakog dru"tva i komplementarikomanditnog dru"tva# 3od javnog trgovakog dru"tva zakonski zastupnici su svi lanovidru"tva! ali se pojedini od njih dru"tvenim ugovorom mogu iskljuiti od zastupanja# 3oddionikog dru"tva i dru"tva s ogranienom odgovorno"u uprava je organ koji zastupadru"tvo## aktu ovla)tenog organa% ako je mogunost dono"enja takvog akta predviena zakonom#* steajnom postupku od dana otvaranja steajnog postupka! steajnog dunika zastupa

steajni upravitelj! a toga dana prestaju vrijediti ovlasti dotada"njeg zastupnika iopunomoenika## punomoi% je takav oblik zastupanja u kojim davatelj ovlasti daje opunomoeniku ovlastza zastupanje pravnim poslom# * trgovakom pravu pravna osoba moe izraziti volju samo spomou svog zastupnika! pa punomo daje njezin zastupnik# 6astupnik moe ovlastitiopunomoenika samo u okviru svojih ovlasti# 'ravne radnje koje poduzima opunomoenik

8


9/33

jednako obvezuju dru"tvo kao i svaki drugi oblik zastupanja# .punomoenici su openitoosobe koje mogu zastupati trgovako dru"tvo temeljem punomoi koja je dana u pisanomobliku nema usmene punomoi# .punomoenik moe biti& ugovorni! opunomoenik premazaposlenju i trgovaki opunomoenik# 'unomo drugoj osobi moe dati samo zakonskizastupnik trgovakog dru"tva## prokuri% je posebna trgovaka punomo sa zakonski utvrenim sadrajem i opsegomovlasti# 'rokura je trgovaka punomo svoje vrste# 3od prokure su ovlasti i ogranienjaprokurista utvrena samim zakonom# 'rokura se moe uspostaviti samo u trgovakomprometu! a ne u drugim pravnim odnosima# 'rokuru moe dati samo osoba koja ima svojstvosamo trgovca tj# trgovako dru"tvo i trgovac pojedinac# 3ad prokuru daje trgovac pojedinacmoe ju dati samo osobno# +ain davanja prokure moraju se predvidjeti izjavom o osnivanjudru"tva! dru"tvenim ugovorom! odnosno statutom dru"tva# * na"em se pravu mora uvijekdati u pisanom obliku# 'rokurist je osoba kojoj je podijeljena naj"ira trgovaka punomokojeg je opseg ovlasti utvren zakonom# 'rokurist nije zakonski zastupnik dru"tva# 'rokuristmoe biti svaka punoljetna i potpuno poslovno sposobna fizika osoba# To moe biti netkoizvan dru"tva ali i svaki djelatnik u dru"tvu# 'rokura moe biti pojedinana i skupna#

'ojedinanu dru"tvo daje jednom prokuristu ili veem broju prokurista koji su ovla"tenisamostalno svaki za sebe# kupna prokura se daje dvjema osobama ili za vi"e njih zajedno!a pravni poslovi i radnje su punovaljani ako postoji suglasna izjava volje svih prokuristazajedno# 'rokurist je ovla"ten& - sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime iza raun trgovakog dru"tva#- zastupati trgovako dru"tvo u svim sudskim i izvan sudskim postupcima#- trgovaku punomo% je od prokure razliita punomo kojom se opunomoenika ovla"ujeda vodi poduzee ili za poduzimanje pravnih radnji koje su u prometu uobiajene! kao i zapoduzimanje pojedinih poslova# Trgovaki opunomoenik je ona osoba koju trgovac ovlastida vodi cijelo njegovo poduzee ili dio poduzea# Trgovaku punomo moe dati i trgovakodru"tvo i trgovac pojedinac! ali i osobe koje ne mogu dati prokuru kao "to je npr# steajni

upravitelj# Trgovaki opunomoenik moe biti& djelatnik trgovakog dru"tva! dunosnik utrgovakom dru"tvu! svaka osoba fizika ili pravna koju trgovac za to ovlasti# Trgovakapunomo mora biti u pisanom obliku# lede ovlasti koje iz nje proizlaze dvije su vrstetrgovake punomoi& opa i posebna punomo# .pa punomo je takva temeljem kojetrgovaki opunomoenik ovla"ten sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje kojesu uobiajene u prometu pri voenju poduzea# 'osebna punomo daje se za poslove kojine ulaze u uobiajeno poslovanje pri voenju poduzea## punomo trgovakom putniku% trgovaki putnik je osoba koja u ime i za raun trgovcasklapa ugovore o prodaji robe i poduzima druge radnje u okviru ovlasti izvan poslovnihprostorija trgovca# 'unomo trgovakom putniku daje trgovac# 'unomo se moe datidjelatniku trgovca ili drugoj osobi koja nije zaposlena kod trgovca# Cora biti u pisanom obliku#

# punomo prema zaposlenju% to je punomo osobe koja je opunomoenik za to "toobavlja odreene poslove prema treima zbog svog poloaja djelatnika u trgovakomdru"tvu# .punomoenik temeljem zaposlenja uvijek je osoba zaposlena u trgovakomdru"tvu#

9


10/33

12. /udski registarudski registar je javna knjiga koju vodi trgovaki sud u koju se upisuju subjekti odreenizakonom! odreene injenice o njihovu osnivanju! promjenama i prestanku te drugi podaci osubjektima upisa vani za pravni promet# * registar se upisuju osim trgovakih dru"tava itrgovca pojedinca i drugi subjekti upisa % ustanove! zajednice ustanova! kao i one osobe zakoje je upis propisan zakonom# $egistre vode trgovaki sudovi# *pisi se obavljaju na temeljuprijave stranke redovito ili prema slubenoj dunosti samo iznimno kada je to predvienozakonom#1. Imovina trgovakog dru)tva4movinu trgovakog dru"tva ine pokretnine! nekretnine! potraivanja! patenti i druga prava#4movina su pokretana i nepokretna dobra iili prava vlasni"tva pravne ili fizike osobe! koja semogu izraziti u novcu0 sredstva koja se koriste u poslovanju poduzea# Gitna je karakteristikaimovine postojanje odreenog stupnja izvjesnosti da e se njezinom uporabom ostvaritibudua ekonomska korist# 4movina moe biti materijalna (zgrada! zemlji"te ili nematerijalna(goodHill! tj# dobro ime poduzea! licencija! patent#

'rema vijeku trajanja imovina se dijeli na kratkoronu (vijek trajanja do godine dana idugoronu (vijek trajanja dui od jedne godine# obzirom na likvidnost imovina moe bitilikvidna ili lako promjenjiva u likvidnu (novac! bankovni depozit! rauni dospjeli na naplatu!zalihe gotovih proizvoda! te nelikvidna! tj# fiksna (zgrade! zemlji"te! dugorone investicije isl##'rema pojavnom obliku imovina se moe razvrstati u sljedee osnovne skupine& gotovina!materijalne stvari! potraivanja i ostala prava! te plaeni tro"kovi razdoblja i nedospjelanaplata prihoda (aktivna vremenska razgranienja# 4movina se moe trajno koristiti uproizvodnji dobara iili usluga koje e poduzee plasirati na tri"tu! razmijeniti za druge oblikeimovine ili se moe iskoristiti za podmirenje obveza prema bilo kome! po bilo kojoj osnovi#4movina je ukupna vrijednost resursa! odnosno izvora potencijalne imovine! kojima

poduzetnikraspolae i njima se koristi kako bi ostvario gospodarskuaktivnost#1&. Pojam poduzee'od poduzeem u sustavu trgovakih dru"tava smatra se odreena gospodarska djelatnostkoju obavlja trgovako dru"tvo ili trgovac pojedinac! kao nositelji takve djelatnosti uorganizacijskom smislu# Tako jedno trgovako dru"tvo moe imati tri poduzea! nijedno odnjih nije upisano u sudski registar! ve pravna osoba kojoj pripadaju# Trgovako dru"tvo itrgovac pojedinac nositelji su prava i obveza! porezni obveznici! a poduzee je imovinska iradna cjelina! trajniji gospodarski pothvat# 'oduzeem se smatra ukupnost imovine! podime se raunaju pokretnine i nekretnine! potraivanja! patenti i druga prava koja nekompripadaju# 'rema 6TD-u poduzee nije samo pravna osoba! poduzee je sredstvo zadjelovanje trgovakog dru"tva i trgovca pojedinca i ono njima pripada# 'oduzee je

organizirana gospodarska i pravna cjelina kojom njegovo nositelj djeluje na tri"tu uostvarenju svojih gospodarskih ciljeva#1'. Prestanak postojanja trgovakih dru)tava steaj i likvidacija$azlozi za prestanak dru"tva su& istek vremena za koje je osnovana odluka lanova dru"tva!pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis dru"tva u sudski registar bionezakonit! steaj dru"tva! smrt! odnosno prestanak nekoga od lanova dru"tva ako "to drugone proizlazi iz dru"tvenog ugovora! ostvarivanje steaja nad nekim od lanova dru"tva! otkaznekoga od lanova dru"tva ili njegovoga vjerovnika! pravomona odluka suda#/teajje sudski postupak! skupnog namirenja vjerovnika! unovenjem imovine steajnogdunika i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima#Tijekom steaja mogue je provesti isteajni plan radi odravanja djelatnosti steajnog dunika#

teajni postupak u skladu sa teajnim zakonom provode trgovaki sudovi# teajnipostupak se provodi nad trgovakim dru"tvima ili imovinom obrtnika i trgovca pojedinca#teajni postupak je poseban izvanparniki sudski postupak koji se provodi s ciljemistodobnog i ujednaenog namirenja svih steajnih vjerovnika iste skupine# Iilj ovogpostupka ostvaruje se unovenjem dunikove imovine i podjelom prikupljenih sredstavavjerovnicima# teajni postupak moe se provesti nad&

10
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Resurs&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Poduzetnikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarstvohttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Resurs&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Poduzetnikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarstvo


11/33

- pravnom osobom- imovinom dunika pojedinca (trgovca pojedinca ili obrtnika#$azlozi otvaranja steajnog postupka&;# nesposobnost za plaanje % dunik je nesposoban za plaanje&- ako ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane obveze!- ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja posloveplatnog prometa u razdoblju duljem od ?: dana a koje je trebalo! na temelju valjanih osnovaza naplatu i bez daljnjeg dunikovog pristanka! naplatiti s bilo kojeg od njegovih rauna9# prezaduenost % dunik je prezaduen ako njegova imovina ne pokriva postojee obvezeteajni postupak mogu pokrenuti&- vjerovnik % ako uini vjerojatnim postojanje svoje trabine i kojeg od steajnih razloga- dunik % obvezan je podnijeti prijedlog u roku od 9; dan od nastupanja nesposobnosti zaplaanjeteajni sudac % je sudac kojem se dodjeljuje predmet u rad prema rasporedu poslova unadlenom suduteajni upravitelj je osoba koju imenuje steajni sudac u rje"enju o otvaranju steajnog

postupka ili osoba koju sukladno svojim pravima na skup"tini odrede steajni vjerovnicikup"tina vjerovnika su vjerovnici steajnog dunika s pravom glasa.dbor vjerovnika su predstavnici vjerovnika/jerovnici u steajnom postupku su pravne i fizike osobe koje imaju potraivanje premasteajnom duniku ( vrste vjerovnika & steajni! razluni i izluni vjerovnici ?ikvidacija% kao pravni izraz za konano razrje"enje unutarnjih odnosa izmeu lanovauspostavlja se samo kod trgovakih dru"tava# 3od trgovca pojedinca nema unutarnjegrazrje"enja odnosa! nego samo ureenja izmeu njega i treih# 4 kod tajnog dru"tva neprovodi se likvidacija nego poduzetnik i tajni lan sastavljaju obraun#+akon nastanka razloga za prestanak dru"tva provodi se likvidacija ako lanovi ne dogovoredrugaiji nain obrauna i podjele ili se nad dru"tvom ne otvori steaj#

)ko dru"tvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekoga od lanova ili zbog toga "toje nad nekim od lanova dru"tva otvoren steaj! likvidacija se ne mora provesti samo ako ses time suglasi vjerovnik ili steajni upravitelj#Jikvidaciju provode svi lanovi dru"tva kao likvidatori! ako odlukom lanova ili dru"tvenimugovorom nije odreeno da je provedu pojedini lanovi dru"tva ili druge osobe# /i"enasljednika jednoga lana dru"tva moraju imenovati zajednikog zastupnika#Jikvidatori moraju zavr"iti tekue poslove! naplatiti trabine dru"tva! unoviti preostaluimovinu i podmiriti vjerovnike# $adi dovr"enja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati inove poslove# * granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju dru"tvo#Jikvidatori moraju sastaviti financijska izvje"a na poetku i po zavr"etku likvidacije#+akon "to se podmire dugovi dru"tva! likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti

lanovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu dru"tva "to se utvruje na temeljukonanih financijskih izvje"a#'o okonanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja dru"tva iztrgovakog registra# Dru"tvo prestaje brisanjem iz trgovakog registra#1-. Odgovornost za o$veze trgovakih dru)tava i o$rtnika3od odgovornosti trgovakih dru"tava razlikujemo odgovornost dru"tva od odgovornostilanova# * na"em je sustavu svako trgovako dru"tvo pravna osoba s imovinom odijeljenomod imovine lanova# 6a obveze dru"tvo prema treima odgovara cijelom svojom imovinom#4sto je tako i trgovac pojedinac za svoje obveze prema treima izjednaen s trgovakimdru"tvom te odgovara osobno i cijelom svojom imovinom#6a razliku od trgovca pojedinca! za obveze koje nastaju u obavljanju obrta! obrtnik odgovara

cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta# +o za svrhe naplateporeza obrtnik dravi odgovara i svojom drugom imovinom#10. :avno trgovako dru)tvo !osnivanje pravni odnosi izme(u lanova organipodjela do$iti"

11


12/33

:T9je TD u koje se udruuju dvije ili vi"e fizikih ili pravnih osoba zbog trajnog obavljanjadjelatnosti pod zajednikom tvrtkom! a svaki lan dru"tva odgovara vjerovnicima dru"tvaosobno i neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom#Osnivanje% temeljni akt pri osnivanju 5TD je dru"tveni ugovor! u pisanom obliku# +adru"tvenom ugovoru temelje se odnosi izmeu lanova pa 5TD nema statut# Dru"tvo jetrgovac prema svom obliku ali ne mora obavljati gospodarsku djelatnost# 5TD je pravnaosoba! to svojstvo stjee upisom u sudski registar a gubi ga brisanjem iz sudskog registra#.no odgovara za obveze cijelom svojom imovinom# 7lan dru"tva moe biti svaka fizika ilipravna osoba# 5TD je dru"tvo osoba pa su za osnivanje dru"tva potrebne barem dvije osobe#.snivateljska sredstva sastoje se od uloga lanova osnivatelja i mogu biti u novcu! stvarima!pravima! radu! drugim uslugama i dobrima# Dru"tvo ima imovinu koja nastaje uplatom uloga iposlovanjem dru"tva i ona se ne upisuje u sudski registar# 6a dru"tvo nisu predvieni organikao "to su predvieni kod dru"tava kapitala jer su temeljna pitanja postojanja i poslovanjadru"tva ureena dru"tvenim ugovorom a o aktivnostima lanovi se dogovaraju tijekomposlovanja# Pravni odnosi izme(u lanovaodreuju unutarnji odnosi u dru"tvu kao "to supitanja imovine! unutarnje organizacije poslovanja! meusobna prava i obveze i sl# +e postoji

odreeni organ dru"tva za dono"enje odluke# Dono"enje odluka je jedno od bitnih prava iobveza lanova dru"tva# 3rajem svake poslovne godine sastavlja se godi"nji raun dobiti igubitka i na njegovu se temelju utvruje godi"nja dobit ili gubitak dru"tva! a svakom lanuizraunava se njegov udio u dobiti ili gubitku razmjerno njegovu udjelu u dru"tvu#16. ;omanditno dru)tvo;9je TD u koje su udruuju dvije osobe ili vi"e njih radi trajnog obavljanja djelatnosti podzajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze dru"tva osobno i solidarnoneogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar! a najmanje jedna odgovara zaobveze dru"tva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u dru"tvu (komanditor#Dru"tvo se osniva dru"tvenim ugovorom koji je temeljni akt dru"tva# Dru"tvo se moraosnovati kao trajno dru"tvo# Dru"tvo je trgovako i uvijek ima svojstvo trgovca! ono je to

prema svom obliku# Dru"tvo je uvijek pravna osoba! stoga moe tuiti! biti tueno i bitistranka u raznim postupcima# * obavljanju djelatnosti dru"tvo mora biti samostalno! moraraditi pod zajednikom tvrtkom# +ajmanje jedan lan ne odgovara za obveze dru"tva ako je ucjelini uplatio ulog na koji se obvezao dru"tvenim ugovorom % komanditor! a najmanje jedanlan odgovara za obveze dru"tva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom# 6adru"tvo nije propisan najmanji ulog (kapital jer postoje lanovi (komplementari ijaodgovornost pokriva sigurnost treih za podmirenje obveza dru"tva# .snivaka sredstavasastoje se od uloga lanova i mogu se sastojati u novcu! stvarima!pravima! radu i drugimuslugama i dobrima# 7lan dru"tva! i komplementar i komanditor! moe biti svaka fizika ipravna osoba# 3omanditno dru"tvo je dru"tvo osoba tj# moraju postojati barem dva lana i todvije vrste lanova&

- komplementari (osobno odgovorni lanovi koji odgovaraju za obveze dru"tva neogranienosvom svojom imovinom! dakle i onom izvan dru"tva#- komanditori ne odgovaraju za obveze dru"tva! ali ako nisu uplatili svoj ulog u cjelini! doiznosa ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio odgovaraju vjerovnicima dru"tvaizravno i solidarno s ostalim lanovima# $edovito komanditno dru"tvo i prema van i premaunutra vode komplementari# 4movina komanditnog dru"tva je imovina dru"tva# 'rema treimakomanditno dru"tvo kao pravna osoba odgovara svom svojom imovinom neogranieno! alanovi odgovaraju prema svom statusu u dru"tvu# 3omanditno dru"tvo nema obvezatnihorgana dru"tva! a ni lanovi dru"tva ovla"teni na voenju poslova i zastupanje nisu posebanorgan dru"tva# 9ru)tvo se osnivadru"tvenim ugovorom i vrijedi sve ono "to je o njemureeno kod 5TD# 5edino se dodatno moraju odrediti lan ili lanovi koji imaju status

komplementara odnosno komanditora# +a taj se nain precizira da se radi o komanditnomdru"tvu# 3D upisuje se u sudski registar tj# prijava za upis je obvezna# 6a odnose izmeulanova vrijedi ono "to lanovi ugovore# )ko su "to propustili urediti primjenjuju se odredbe opravnim odnosima lanova u 3D# @pravljanjeposlovima pripada komplementarima ako nijedru"tvenim ugovorom drukije utvreno# 3omanditori nemaju pravo na upravljanje dru"tvom

12


13/33

ali nemaju ni obveze glede toga# 3omplementari i komanditori sudjeluju u dobiti i gubitku 3Dpa se odredbe o udjelu u dobiti i u gubitku lanova 5TD primjenjuju i na komanditore#1


14/33

9.9.je trgovako dru"tvo u kojem lanovi (dioniari sudjeluju s ulozima u temeljnomekapitalu podijeljenom na dionice! s time da dioniari ne odgovaraju za obveze dru"tva! adru"tvo moe imati i samo jednog lana# D#D# je pravna osoba tj# samostalno preuzimaobveze i stjee prava# 'ravno! dru"tvo je odijeljeno od pojedinih dioniara# Dru"tvo imatemeljni kapital koji se mora izraziti u nominalnoj vrijednosti# +ajmanji iznos temeljnogkapitala prema na"em pravu je 9::#:::!:: kn# .snivateljski kapital podijeljen je na dijelove %dionice! a svaki dioniar sudjeluje u temeljnom kapitalu s jednom ili vi"e dionica# D#D# smatrase trgovcem i kad predmet poslovanja dru"tva nije poslovna djelatnost# D#D# ima propisaneobvezatne organe& glavnu skup"tinu! upravu i nadzorni odbor# * D#D# odluke se donoseveinom glasova# .snivateljima D#D# smatraju se samo oni dioniari koji pri osnivanjudru"tva usvoje statut! na nain kako to propisuje 6TD izjavom danom kod javnog biljenika#Temeljni kapital je u statutu oznaena najmanja poetna svota kapitala dru"tva kojavjerovnicima slui kao temelj za kreditiranje dru"tva i jamstvo za njihova potraivanja i ijenamicanje i ouvanje osigurava zakon# Temeljni kapital ne smijemo mije"ati sa stvarnomimovinom dru"tva koja se s dobitkom dru"tva poveava ali kod gubitaka moe se i smanjiti#Temeljni kapital nije identian s imovinom dru"tva# D#D# posluje pa odgovarajue tomu stjee

i gubi imovinu tj# ona se mijenja! a temeljni kapital! njegova nominala ostaje ista# * trenutkuosnivanja dru"tva temeljni kapital i imovina dru"tva su isti ali to ne mora biti# Temeljni kapitalpokazatelj je stanja u dru"tvu! daje informacije o tome s kojim iznosom je dru"tvo osnovano is kojim iznosom odgovara za obveze# 'ostojanje temeljnog kapitala nije vjerovnicima uvijekjamstvo da e moi od dru"tva naplatiti svoje potraivanje! nego je samo pokazatelj da udru"tvu bar u asu osnivanja postoji imovina! vrijednost koja odgovara visini temeljnogkapitala# 8aze osnivanja D#D# su&- predosnivanje! razdoblje prije usvajanja statuta u kojem se osnivatelji dogovaraju oosnivanju D#D#- usvajanje statuta- preuzimanje dionica

- uplate dionica- imenovanje organa dru"tva- izvje"e o osnivanju- revizija osnivanja- prijava za upis i ispitivanje prijave- upis i objava upisa osnivanja D#D# u sudski registar#+aelo jednakog poloaja dioniara zabrana je organima dru"tva zadirati u prava dioniara!"to znai da pod istim uvjetima oni imaju isti poloaj u dru"tvu a obvezuju organe dru"tva damoraju voditi o njemu rauna# +aelo jednakosti manifestira se na dva naina& - jednakitretman za jednaki doprinos! "to znai prava i obveze pojedinog dioniara ovise o udjelu utemeljnom kapitalu! pa o tome ovici i sudjelovanje u dobiti! pravo glasa u skup"tini prema

nominalnim iznosima dionica! pravo prvenstva pri upisu novih dionica0 - za tzv# pomonaprava vrijedi naelo apsolutne jednakosti svih dioniara! bez obzira na broj dionica! kao "tosu pravo sudjelovanja na skup"tini! pravo na obavje"tavanje! pravo na pobijanje i poni"tenjeodluka skup"tine ili mjera uprave ako se njima diskriminira manjina# $aun dobiti i gubitkausvaja skup"tina# $asporeivanje dobiti u ostale priuve moe se obaviti tek nakon odbitkaiznosa potrebnih za pokrie gubitaka iz prija"njih godina i za priuve propisane zakonom istatutom# tatutom se moe predvidjeti da u sluajevima kada skup"tina (dioniari odluujeo uporabi dobiti! ona moe donijeti odluku da se cijela dobit upotrijebi u druge svrhe! a ne zapodjelu dioniarima# +ajvanije imovinsko pravo dioniara je pravo na dividendu! dakle pravona udio u istome godi"njem dobitku odreenom za diobu# +akon "to se utvrdi tekua dobit!popune priuve! moe se podijeliti dividenda# 3ako e se podijeliti dividende utvruje se

statutom! a ako to statutom nije ureeno dividende e se dijeliti u razmjeru s nominalnimiznosima dionica#3ao pravna osoba D#D# djeluje preko svojih organai to& uprave nadzornog od$ora iglavne skup)tine# *prava je izvr"ni organ dru"tva! nadzorni odbor je organ koji nadzire raddru"tva! a skup"tina je vrhovni! temeljni organ u kojem se stvara volja dru"tva i koje odluuje#Dru"tvo ne moe postojati bez uprave i ne moe se pojavljivati pod drugim nazivom# *prava

14


15/33

se moe sastojati od jedne ili vi"e osoba koje se nazivaju direktorima#)ko se uprava sastojiod vi"e lanova jednog od njih nadzorni odbor imenuje za predsjednika#22. 9ru)tvo s ogranienom odgovorno)u9OOje trgovako dru"tvo u kojem jedna ili vi"e pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloges kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu! s time da lanovi neodgovaraju za obveze dru"tva# Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki#* D.. u veoj je mjerinego u D#D# nagla"ena osobna povezanost lanova dru"tva meusobno i u odnosu premadru"tvu! ali uza sva osobna obiljeja ovo je dru"tvo kapitalno i najblie je D#D# Dru"tvo jekapitalna pravna osoba odijeljena od pojedinih lanova! samostalno preuzima obveze i stjeeprava (kao i D#D## Dru"tvo se moe osnovati za trgovaku ili bilo koju drugu djelatnost! aliono je trgovako prema zakonu# Dru"tvo stjee pravnu osobnost upisom u sudski registar#7lanovi ne odgovaraju izravno vjerovnicima dru"tva! oni su samo duni uplatiti u dru"tvosvoje temeljne uloge# Dru"tvo odgovara treima neogranieno do iznosa unesenogtemeljnog kapitala! odnosno cjelokupnom imovinom dru"tva# Dru"tvo mora imati temeljnikapital utvren dru"tvenim ugovorom odnosno ugovorom o osnivanju dru"tva# Temeljnikapital dru"tva podijeljen je na temeljne uloge koji ne moraju biti jednaki! ve mogu biti

razliiti! ali od njih svaki lan moe imati samo jedan# /isina temeljnog uloga odreuje sedru"tvenim ugovorom a neka zakonodavstva utvruju samo najmanji iznos# D.. moe seosnivati samo simultano tj# samo jednokratnim aktom osnivanja i izmeu osoba kojemeusobno ele udruiti svoj kapital# To znai da su D.. iskljuena od javnog prikupljanjakapitala putem javnog poziva za upis temeljnih uloga# D.. osniva se na temelju dru"tvenogugovora u obliku javnobiljenike isprave# 3ada dru"tvo osnivaju dvije ili vi"e osoba one toine sklapanjem dru"tvenog ugovora te nastaje preddru"tvo# 3ada dru"tvo osniva samojedna osoba! fizika ili pravna! umjesto dru"tvenog ugovora osnivatelj daje izjavu kod javnogbiljenika o osnivanju D..# *tvrivanju minimalnog iznosa temeljnog kapitala cilj je za"titavjerovnika jer kod D.. lanovi dru"tva ne odgovaraju za obveze dru"tva prema treima#+ajnia svota temeljnog kapitala je 9:#:::!:: kn# 6broj svih temeljnih uloga mora odgovarati

iznosu temeljnog kapitala# 3od D.. unutarnji odnosi ureuju se dru"tvenim ugovorom# *6TD su pravni odnosi izmeu dru"tva i lanova ureeni s dva pododjeljka& ;# Temeljni ulozi!9# 'oslovni udjeli#ETemeljni ulogF odgovara rijei dionica u prvom spomenutom znaenju tj# to je sve ono "tolan dru"tva mora pridonijeti u temeljni kapital#E'oslovni udjelF odgovara rijei dionica u drugom znaenju tj# skup prava i obveza kojipripadaju lanu dru"tva prema veliini preuzetog temeljnog uloga# 4 kod D.. temeljna jeobveza lanova unos temeljnog uloga u temeljni kapital dru"tva# Gudui da treima odgovaradru"tvo a ne i lanovi dru"tva to je bitno stvoriti temeljni kapital i odrati njegovu vrijednostkako bi se smanjila mogunost da vjerovnici ne mogu naplatiti svoja potraivanja#Temeljniulozi mogu ali ne moraju biti jednaki! ali ni jedan osnivatelj ne moe kod osnivanja dru"tva

preuzeti vi"e temeljnih uloga# Temelj za podjelu dobiti ako nema drukije odredbe udru"tvenom ugovoru omjer je stvarno unesenih odnosno uplaenih temeljnih uloga lanova#'oslovni udjel je skup svih prava i obveza koja pripadaju lanu D..# 'oslovni udjel je objektpravnog odnosa izmeu dru"tva i njegovih lanova# .n je i subjektivno pravo koje se protivvolje lana moe izmijeniti samo zakonom i dru"tvenim ugovorom# 'oslovni udjel dovodi se usvezu s temeljnim ulogom tako da se odreuje prema veliini temeljnog uloga akodru"tvenim ugovorom nije drukije odreeno# D.. je kao i D#D# pravna osoba i djelujeputem svojih organa# .bvezatni organitog dru"tva su uprava i skup)tina# +adzorni organmora postojati samo u zakonu odreenim sluajevima! inae ne# +o! dru"tvenim ugovorommoe se odrediti njegovo postojanje# +a odnose izmeu organa dru"tva! njihovu hijerarhiju iovlasti odgovarajue se primjenjuju naela spomenuta kod D#D# *prava je organ koji vodi

poslove dru"tva i zastupa dru"tvo# astoji se od jednog ili vi"e direktora# 7lanovi dru"tva(skup"tina svojom odlukom imenuju upravu dru"tva#2. Tajno dru)tvoT9je obvezno pravni ugovor u kojem tajni lan sudjeluje imovinskim ulogom u poduzeudrugoga (javnog lana! poduzetnika! vlasnika poduzea! komplementara na kojega prelaziulog tajnog lana! koji na temelju tog uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku

15


16/33

poduzetnika! a prema treima poduzetnik je iskljuivi nositelj svih prava i obveza# TD nijetrgovako dru"tvo jer prema treima ne nastupa uope kao dru"tvo ni trgovako ni kojedrugo# TD je isto unutarnje dru"tvo# 'ri njegovu osnivanju ne nastaje zajednika imovinadru"tva! ulog tajnog lana prelazi u imovinu poduzetnika# 3ao unutarnje dru"tvo TD se neupisuje u sudski registar# TD kao takvo ne vodi trgovaki posao niti ima pravnu ni poslovnusposobnost! prema van se ne pojavljuje# 6a ugovor o tajnom dru"tvu nije propisan oblik# *pravnom prometu prema treima iskljuivo je ovla"ten poduzetnik! on je zakonski zastupnikTD i to svojstvo ne moe prenijeti na tajnog lana ali mu moe dati prokuru ili trgovakupunomo# 'odjela dobiti i sno"enje gubitka prepu"teno je poduzetniku i tajnom lanuslobodno urediti ugovorom#2&. Povezana dru)tva !kapitalna povezanost o$jedinjenost jedinstvenim vo(enjemposlova povezanost poduzetnikim ugovorima"'ovezana dru"tva su pravno uvijek samostalna dru"tva a koja su u meusobnim odnosima uodnosu odreene gospodarske ovisnosti odnosno ako i nije jedno ovisno o drugome spojenesu zajednikim voenjem# 'ovezana dru"tva su pravno samostalna dru"tva koja umeusobnom odnosu mogu stajati kao&

1. 9ru)tvo koje u drugome dru)tvu ima veinski udio ili veinsko pravo u odluivanju% taj oblik povezivanja postoji kad jedno dru"tvo ima veinu udjela ili veinsko pravoodluivanja u drugome pravno samostalnome dru"tvu# /einsko dru"tvo je ono koje imaveinu udjela u temeljnom kapitalu drugog dru"tva ili njegovi glasovi ine veinu u odnosuprema svim ostalim glasovima u skup"tini drugog dru"tva# 5edno dru"tvo istodobno ne moraimati i veinski udio i veinsko pravo odluivanja u drugome dru"tvu# 3ad udjele u nekomdru"tvu dri dru"tvo ki! onda zapravo u tom dru"tvu dre udjele i dru"tvo ki i dru"tvo majka2. Ovisno i vladajue dru)tvo% ovisno dru"tvo pravno je samostalno dru"tvo na koje nekodrugo dru"tvo ima izravno ili neizravno prevladavajui utjecaj# 6a utvrivanja je li nekodru"tvo ovisno o drugome nije bitno kakav utjecaj ima na njega vladajue dru"tvo! jer utjecajmoe biti izravan iili neizravan! dok naini utjecaja na ovisno dru"tvo mogu biti razliiti# 6a

ovisnost nije uvijek potrebno da jedno dru"tvo ima veinski udio u drugom dru"tvu#. ;oncern i dru)tva koncerna% koncern postoji ako se vladajue i jedno ili vi"e ovisnihdru"tava objedine jedinstvenim voenjem od strane vladajueg dru"tva# 'ojedina dru"tva sudru"tva koncerna# 3oncern postoji i onda ako se radi o dva ili vi"e pravno samostalnihdru"tava! koja nisu meusobno ovisna! ali su spojena zajednikim voenjem# 3oncern jenaje"i i najvaniji oblik povezivanja# Gitno obiljeje ovog tipa povezivanja je zajednikovoenje dru"tva u koncernu# 3oncern je gospodarska jedinstveno voena skupina dru"tava!on je polikorporativno dru"tvo! a koncernsko pravo je pravo povezivanja dru"tava#&. 9ru)tva s uzajamnim udjelima% jesu takva dru"tva kapitala (d#d# i d#o#o# koja imajusjedi"te u $2! a povezana su tako da svako dru"tvo ima vi"e od L udjela u drugom dru"tvu#+astane li situacija da jednomu od dru"tava s uzajamnim udjelima pripada veinski udio u

drugome dru"tvu ili ako jedno dru"tvo moe imati izravno ili neizravno vladajui utjecaj nadrugo dru"tvo! jedno dru"tvo treba smatrati vladajuim! a drugo ovisnim dru"tvom#'. 9ru)tva povezana poduzetnikim ugovorima% ako se dru"tva povezuju ugovorimanastupa ugovorno povezivanje# 6TD poznaje dvije temeljne skupine ugovora o povezivanju&1. ugovor o vo(enju poslova i ugovor o prijenosu do$iti%- ugovor o voenju poslova % takav je ugovor kojim dru"tvo kapitala (ne dru"tvo osobapodvrgava voenje poslova dru"tva drugom dru"tvu (bilo kojem ti"u dru"tva! pa i dru"tvuosoba- ugovor o prijenosu dobiti % takav je ugovor kojim se dru"tvo kapitala obvezuje da edrugom dru"tvu prenijeti cijelu svoju dobit# 'osebni oblik ugovora o cijelom prijenosu dobiti jei ugovor kojim se dru"tvo kapitala obvezuje da e svoje poduzee voditi za raun drugog

dru"tva#9# ostale poduzetnike ugovore % poduzetniki ugovori su i oni kojima se&- ugovor o zajednici dobiti - dru"tva kapitala obvezuju da e svoju dobit ili dobit pojedinihsvojih pogona u potpunosti ili djelomino udruiti s dobiti drugih dru"tava ili pojedinih pogonatih dru"tava radi podjele zajednike dobiti

16


17/33

- ugovor o djelominom prijenosu dobiti % dru"tva kapitala obvezuju se da e dio svoje dobitiili dobit pojedinih svojih pogona u potpunosti ili djelomino prenijeti nekomu drugom- ugovor o zakupu pogona! ugovor o prepu"tanju pogona % dru"tva kapitala obvezuju da esvoj pogon dati u zakup drugomu ili mu ga na drugi nain prepustiti-. Prikljuena dru)tva"to proizlazi iz njihove pravne prirode jer su ona povezana dru"tva ukoje glavno dru"tvo drui sve ili najmanje B


18/33

-dru"tvo ne moe promijeniti oblik prije nego "to proteknu dvije godine od njegova upisa usudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika dru"tva7a)tita manjinskih lanova dru)tvaDru"tva kapitala % kod preoblikovanja d#d# u doo dioniar ima pravo ne postati lanom doo!pod odreenim uvjetima# amo onaj dioniar koji je u pisanom obliku glasovao protiv odlukeo preoblikovanju d#d# u doo ili je takav njegov glas na glavnoj skup"tini bio upisan u zapisnikima pravo zahtijevati da mu umjesto lanstva dru"tvo mora otkupiti njegov udio plaanjemprimjerene novane naknade#Dru"tva osoba % za"tita interesa lanova dru"tva koji ne ele postati lanovi preoblikovanihdru"tava kapitala sastoji se u tome "to je za valjanu odluku o preoblikovanju potrebnasuglasnost svih lanova dru"tva# 3ada se radi o 3D potrebna je suglasnost svih komanditora#26. ,ospodarsko interesno udru%enje,I@je trgovako dru"tvo sa svojstvom pravne osobe koje osnivaju dvije ili vi"e fizikih ipravnih osoba radi olak"anja i promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti njegovihlanova da bi pobolj"ale ili poveale njihov uinak ali tako da ono za sebe ne stjee dobit#*druenje je pravna osoba prema posebnom propisu i prema opem propisu jer mu zakon

daje svojstvo trgovakog dru"tva# *druenje je trgovako dru"tvo koje ima potpunu poslovnui pravnu sposobnost a stjee ih upisom u sudski registar# 6a obveze udruenja prematreima odgovara udruenje! a lanovi supsidijarno# 'ri osnivanju udruenje mora imatiosnivateljski akt! a kako se radi o dru"tvu osoba! 6TD propisuje da je za osnivanje potrebanugovor o osnivanju i upis osnivanja u sudski registar# *govor se mora sklopiti u oblikujavnobiljenike isprave s obvezatnim sadrajem te sa sadrajem prijave i priloga za upis usudski registar# 'ravni odnosi izmeu lanova manifestiraju se u njihovim obvezama ipravima kako meusobno tako i prema dru"tvu# $azlozi osnivanja udruivanja nisu stjecanjedobiti! ako se ona ostvari pripada lanovima jer je udruenje moe stvoriti ali je ne moestei# 6TD izriito navodi dva organa& lanove koji djeluju zajedno (skup"tina i uprava#

II dio1. Pravna vrela ugovornog prava trgovaki o$iaji uzance redoslijed primjenepojedinih pravnih vrela znaenje sudske prakse'od izvorima trgovakog prava podrazumijevamo razliite oblike u kojima se izraavajupravna pravila# Trgovako pravo sastoji se od dijelova koji ureuju! po sadraju! razliiteodnose! tj T)T*+, i *./.$+,# tatusni dijelovi trgovakog prava ureuju poloajpravnih subjekata propisima koji dobrim dijelom imaju prisilno znaenje! dok se ugovorni dioureuje voljom i aktima samih subjekata trgovakog prava# .d klasinih izvora prava zatrgovako pravo moramo uzeti u obzir sudsku praksu i pravnu znanost# .sim propisa!autonomnog prava! sudske prakse i znanosti! pod izvorima na"eg trgovakog prava

podrazumijevamo propise% opi pravni akti koje donose ovla"tena tijela kojima se ureuju dru"tveni odnosi!stvaralac je zakonodavno tijelo % ustav! zakoni i podzakonski akti# autonomno trgovako pravo% pravne norme koje stvaraju subjekti trgovakog pravasamostalno u okvirima koje im dopu"ta zakonodavac& - trgovaki obiaji % podrazumijevanaine postupanja za koje razumne osobe istog svojstva kada se nau u istoj situaciji kaougovorne stranke redovito smatraju da se imaju primijeniti na sklapanje njihovih ugovora0 -uzance % kodificirani poslovni obiaji a kodifikaciju obavljaju i objavljuju ovla"tena tijela#*zance donose poslovna udruenja! komore! burze 1# sudsku i ar$itra%nu praksu% obuhvaa kompletno sudovanje sudova! to je niz sudskihodluka kojima se norma primjenjuje na isti nain

# pravnu znanost% utjee na zakonodavca! na sudsku (arbitranu praksu! na stvaranje iodgoj pravnika i ostalih djelatnika# akte pojedinih gospodarskih tijela% zakonodavac dopu"ta da odreene pravne normedonose ovla"tene gospodarske organizacije (npr#23! njihova udruenja ili druga tijela! a tesu norme obvezne za sve

18


19/33

# redoslijed primjene izvora trgovakog prava% kod primjene pravnih normi nuno jepridravati se hijerarhije primjene izvora trgovakog prava unutar pravnih normi kojega jejedna norma vi"a od druge! pa nia norma ne smije biti proturjena vi"oj# $edoslijedprimjene& ;# ugovor ako je u skladu s prisilnim propisima! 9# posebne uzance! =# posebnidobri poslovni obiaji! ># ope uzance!


20/33

3ad je ugovorom predvieno plaanje po"tom! pretpostavlja se da je uplatom dunog iznosapo"ti dunik namirio svoju obvezu! a ako plaanje putem po"te nije izriito ugovoreno! dug jenamiren kada vjerovnik primi novanu doznaku# 3ada je propisom ili ugovorom predvienoplaanje ekovnom uplatnicom na odreeni raun! smatra se da je isplata izvr"ena utrenutku dunikove uplate dunog iznosa ekovnom uplatnicom u korist oznaenog rauna#+ovane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedi"te! odnosnoprebivali"te ili boravi"te# 'ri virmanskom plaanju novane obveze ispunjavaju se u mjestusjedi"ta banke (organizacije gdje se vode vjerovnikova novana sredstva#

20


21/33

-. /redstva za osiguranje plaanja mjenica ek akreditiv zadu%nica *iducija$ankarsko jamstvo5jenicaje vrijednosni papiri po naredbi na temelju zakona0 vrsta obligacijskog vrijednosnogpapira ija je gospodarska funkcija u dunikovu davanju osiguranja plaanja vjerovniku uzdunikovo preuzimanje apstraktne novane obveze prema vjerovniku! ije ispunjenjedospijeva prema naznaci na samoj mjenici#Gitni sastojci mjenice odreeni su 6akonom o mjenici! i papir kojem nedostaje makar jedanod tih sastojaka u trenutku izdavanja ne moe se uzeti kao mjenica# vaka mjenica morasadravati oznaku da je mjenica napisanu u samom slogu isprave! bezuvjetni uput iliobeanje da se plati ili da e se platiti odreena svota novca! ime onoga kome se ili po ijojse naredbi mora platiti (remitent! oznaku dana i mjesta izdanja mjenice! potpis onoga tkoizdaje mjenicu# obzirom na broj osoba postoje dvije vrste mjenica& trasirana mjenica i vlastita mjenica# obzirom na nain odreivanja dospijea mjenine obveze postoje mjenica a dato! mjenica naodreeno vrijeme od izdanja! mjenica na odreeno vrijeme od vienja i mjenica po vienju#

Aekje vrsta obligacijskog vrijednosnog papira kojim izdatnik (trasant nalae trasatu plaanjesvote naznaene u eku iz svoga (trasantovog pokria kod trasata pri emu u hrvatskompravu trasat moe biti samo banka# 7ek je prvenstveno plateno sredstvo jer njime trasatdisponira svojim novcem koji ima kod drugoga (banke# $azlike u funkciji mjenice i ekavidljive su i iz naina na koji se odreuje dospijee trabine iz mjenice! odnosno na koji jeodreeno dospijee trabine iz eka# 4zdatnik mjenice moe odrediti dan kada mjenicadospijeva ili razdoblje ijim istekom mjenica dospijeva! dok ek dospijeva po vienju! aisprava u kojoj bi dospijee bilo drukije oznaeno ne vrijedi kao ek#3kreditivje pojam koji se naje"e rabi da bi se njime oznaio odnos izmeu dunikaplaanja kao osobe koja banci daje nalog za otvaranje akreditiva! banke koja otvara akreditivi dunikova vjerovnika kao korisnika akreditiva! koji otvaranjem akreditiva stjee potraivanje

akreditivne svote od banke koja je otvorila akreditiv#. akreditivu se esto govori kao o trostranom odnosu iako se mogu razluiti i odvojenopromatrati dva pravna odnosa& izmeu nalogodavca i banke i izmeu banke i korisnika# .no"to ovaj odnos individualizira prema drugim pravnim odnosima jest obveza banke premakorisniku koja sadri vi"e posebnih tono odreenih obiljeja# .tvaranjem akreditiva bankase obvezuje korisniku isplatiti odreenu novanu svotu ili akceptirati ili negocirati mjenicu akokorisnik do isteka roka naznaenog u akreditivu ispuni uvjete koji su u njemu naznaeni# obzirom na sadraj i obiljeja banine obveze prema korisniku akreditiva postoji vi"epodjela i vrsta akreditiva& obini i dokumentarni akreditiv! opozivni i neopozivni akreditiv!isplatni! akceptni i negocijacijski akreditiv! revolving akreditiv! packing akreditiv! red clauseakreditiv! akreditiv s odgoenim plaanjem# 'osebno treba spomenuti stand bM akreditiv! koji

je blii bankarskoj garanciji nego akreditivu#- 739@B8IC3isprava na temelju koje dunik na kojoj je javno otvoren njegov potpis dajesvoju suglasnost da se radi naplate potraivanja odreenog vjerovnika zaplijene odreeni ilisvi rauni koje dunik ima kod pravnih osoba- bjanko zadunica je isprava temeljem koje trgovac - dunik na kojoj je javno ovjeren njegovpotpis daje svoju suglasnost da se radi naplate vjerovnikova potraivanja zaplijene odreeniili svi rauni dunika kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa pri emu esvota biti naknadno upisana u ispraviazlike od o$ine zadu%nice;# * bjanko zadunici ne moraju biti naznaeni osoba vjerovnika! kao ni svota dune trabine9# Gjanko zadunicu moe izdati samo trgovac

=# Gjanko zadunica moe se izdati samo s naznakom najvi"e svote! odnosno jednog odpropisanih apoena># Gjanko zadunicu ne sastavlja sam dunik ("to ini kod obine zadunice! nego se moeizdati samo na propisanom obrascu

21


22/33

)ko dunik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu po dospijeu! vjerovnik koji posjedujezadunicu! ovla"ten je istu dostaviti na naplatu pravnoj osobi koja obavlja poslove pravnogprometa (uputiti zahtjev za naplatu zadunice#Diducijaje ugovor pri kojem jedna stranka (fiducijant prenosi neko pravo na drugu osobu(fiducijar i pri tome ugovara da poslije postizanja odreenog cilja fiducijar ponovno preneseto isto pravo natrag na fiducijanta# 6apravo se tu radi o dva ugovora& o ugovoru o prijenosuprava i o ugovoru o ogranienju gospodarskog uinka prijenosa! tj# ugovora o vraanjuprava# 'raktina primjena ovog instituta je ustupanje (cesija radi osiguranja#

22


23/33

E38;3/;O :35/TFOGankarsko jamstvo je svaka obveza na plaanje odreenoga novanog iznosa! bez obzirana to kako je nazvana! na pisani zahtjev korisnika i uz podno"enje banci dokumenata! ako sunavedeni u jamstvu#Gankarsko jamstvo je samostalna obveza banke neovisna o osnovnom poslu#5amstvo mora biti izdano u pisanom obliku#Ganka namiruje obvezu iz jamstva u novcu i u sluaju da se jamstvom osigurava nenovanaobveza#)ko bankarsko jamstvo sadri uglavu Nbez prigovoraO! Nna prvi pozivO ili sadri rijei kojeimaju isto znaenje! banka ne moe isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kaodunik moe isticati prema korisniku po osiguranoj obvezi#+alogodavac je duan platiti banci svaki iznos koji je banka platila po osnovi jamstva izdanogs navedenom uglavom#3orisnik jamstva duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovi jamstva na koji inae ne biimao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca#

0. CesijaIesija je ustup! ustupanje trabine! prijenos otuive trabine s dosada"njeg vjerovnika(cedent na novog vjerovnika ( cesionar! a dunik (cessus i trabina ostaju isti# Coguipravni temelj cesije jesu ugovor! zakon i sudska odluka# vaka cesija je akcesorni pravniposao kojem prethodi neki glavni posao! tako da razlozi cediranja mogu biti vrlo razliiti! npr#plaanje duga! kupnja! darovanje! ustupanje na ime zaloga itd#3od cesije postoje tri temeljna odnosa i tri subjekta! iako je cesija dvostrani pravni posao! i to&

;# odnos cedent % dunik! u kome stari i novi vjerovnik sklapaju ugovor o cesiji i za prijenostrabine nije potreban pristanak dunika! nego je cedent samo duan obavijestiti dunika oobavljenom ustupanju# .va obavijest (notifikacija osim praktinih ima i pravne uinke! i

dunik do obavijesti moe valjano platiti samo starom vjerovniku! a nakon primljeneobavijesti samo novom vjerovniku# * sluaju vi"estrukog ustupanja (sukcesivna cesija! akoje cedent ustupio istu trabinu raznim osobama! vrijedi naelo prioriteta obavljenenotifikacije! tj# od vi"e cesionara dunik mora ispuniti svoju obvezu ne onome kome je cesijaprije uinjena! nego trabina pripada onom cesionaru o kome je cedent prvo obavijestiodunika09# odnos cesionar % dunik! u kome cesionar ima prema duniku ista prava i po obujmu i posadraju kao i cedent do ustupanja! a uz glavnu trabinu na njega prelaze i sva sporednaprava# Dunik moe protiv cesionara istai ne samo prigovore koje ima prema njemu kaotakvom! nego i sve prigovore koje je mogao istai protiv cedenta do saznanja o ustupanju0=# odnos cedent % cesionar ovisi o tome je li cesija naplatna ili nenaplatna! o emu ovisi

odgovara li cedent samo za veritet (istinitost! postojanje trabine! tj# odgovara da ustupljenatrabina stvarno postoji! odnosno odgovara li i za bonitet (naplativost trabine# 3od naplatnecesije cedent odgovara za veritet uvijek! a za bonitet kad je tu ugovoreno! a kod nenaplatnecesije ne odgovara ni za veritet ni za bonitet! a cesija navedena u to# ;# % =# je redovitacesija (cessio regulare ije se ope odredbe odnose i na posebne oblike cesije& cesijaumjesto ispunjenja! cesija zbog naplaivanja i cesija zbog osiguranja0># cesija je institut civil laHa! a u engleskom pravu ona se naziva assignment#6. ;ompenzacija i kompenzacijski poslovi !ugovori o zamjeni"3ompenzacija ili prijeboj je prestanak obveze obraunavanja protutrabine s trabinom#Dunikova e obveza prestati prijebojem samo ako je dunikova protutrabina po visinijednaka vjerovnikovoj trabini# )ko su meusobne trabine nejednake! prijebojem prestaje

ona koja je manja! dok razliku vjerovnik ima pravo zahtijevati! a dunik podmiriti# Do prijebojamoe doi na osnovi ugovora! na osnovi zakona ili po samom zakonu# * skladu s timosnovama! razlikuju se sporazumni prijeboj! jednostrani prijeboj i prijeboj po samom zakonu#porazumni ili dobrovoljni prijeboj zasniva se na sporazumu ugovornih strana da svojemeusobne trabine prebiju! odnosno kompenziraju# 5o" se naziva i ugovornim prijebojem iliugovornom kompenzacijom#

23


24/33

5ednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane nakon "to su ispunjene zakonompredviene pretpostavke# Te su pretpostavke uzajamnost! dospjelost! istovrsnost i utuivosttrabine# 'rijeboj po samom zakonu nastupa izravno po samom zakonu! a volja stranaka jeirelevantna# +a"e ga pravo ne poznaje#Trabine koje potjeu iz odreenih u na"em zakonodavstvu taksativno navedenihobveznopravnih odnosa ne mogu prestati prijebojem# To su&;# trabine koje se ne mogu zaplijeniti odnosno prisilno izvr"iti! kao npr# socijalne pomoi!stipendije! naknade zbog tjelesnog o"teenja i dr#09# trabine nastale namjernim uzrokovanjem "tete0=# trabine stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku dane na uvanje ili posudbu ili ih jedunik bespravno oduzeo! odnosno zadrao0># trabine naknade "tete! nanesene o"teenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti i trabinena osnovi zakonske obveze uzdravanja#6ajedniko je obiljeje kompenzacijskih poslova to da se radi o ugovorenoj praksi vezivanjauvoza robe za izvoz robe koja se ne plaa u novcu# $ije je o razvijenoj praksi razmjene!trgovine bez naknada u novcu#

*govorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mustvar u vlasni"tvo#.bjekt zamjene mogu biti i prenosiva prava#4z ugovora o zamjeni nastaju za svakog ugovaratelja prava i obveze koja iz ugovora okupoprodaji nastaju za prodavatelja#


25/33

.dredba ugovora kojom se odreivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovaratelju smatrase kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje cijenu kao u sluaju kad cijena nijeodreena#1>. Frijeme i mjesto isporuke kod ugovora o kupoprodaji'rodavatelj je duan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom#'rodavatelj je ispunio obvezu predaje kupcu! u pravilu! kad mu stvar urui ili preda ispravukojom se stvar moe preuzeti#3ad je ugovoreno da e se predaja stvari izvr"iti u tijeku stanovitog razdoblja! a nijeodreeno koja e strana imati pravo odrediti nadnevak predaje u granicama toga razdoblja!to pravo pripada prodavatelju! osim kad iz okolnosti sluaja proizlazi da je odreivanjenadnevka predaje ostavljeno kupcu#3ad nadnevak predaje stvari kupcu nije odreen! prodavatelj je duan izvr"iti predaju urazumnom roku nakon sklapanja ugovora! s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti#3ad mjesto predaje nije odreeno ugovorom! stvar se predaje u mjestu u kojem jeprodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivali"te ili! u nedostatku ovoga!svoje boravi"te! a ako je prodavatelj sklopio ugovor u obavljanju svoje redovite gospodarske

djelatnosti! onda u mjestu njegova sjedi"ta#)li ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi!odnosno gdje treba biti izraena! predaja se obavlja u tom mjestu#11. I8COT=5/ !me(unarodni trgovaki termini"4ncoterms! slubena pravila Ceunarodne trgovinske 3omore! za tumaenje trgovinskihtermina u svjetskoj su upotrebi vi"e od ?: godina# .sim "to su ti termini postali prijekopotrebni za nesmetano voenje meunarodne trgovine! njihovu autentinost priznaju i svisvjetski sudovi i drugi upravni organi te njihovo ukljuivanje u ugovore o prodaji znatnosmanjuje mogunost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija$azlike u trgovakoj praksi! tumaenjima i obiajima u razliitim zemljama u meunarodnojtrgovini dovele su do potrebe da se definiraju meunarodna pravila tumaenja termina koji se

naje"e upotrebljavaju u meunarodnoj trgovini# Ceunarodna trgovinska komora je u'arizu ;B=?# godine izdala prvu verziju meunarodnih pravila za tumaenje trgovinskihtermina! pod nazivom 4ncoterms# .ni predstavljaju skup meunarodnih pravila za tumaenjetermina koji se naje"e koriste u meunarodnoj trgovini i to prije svega kod ugovora oprodaji# +jima se daje jedinstveno tumaenje ovih termina i izbjegava mogunost razliitogtumaenja ovih termina u razliitim zemljama! koja dovodi do nesporazuma! sporova iparnica! "to sve predstavlja gubitak vremena i novca#4ncoterms pravila i termini se bave odnosom izmeu kupca i prodavatelja na osnovukupoprodajnog ugovora# 'o"to ne definiraju sve modalitete vanjskotrgovinskog posla! vesamo osnovne! upotrebljavaju se u kombinaciji sa drugim bitnim elementima kupoprodajnogugovora! sa jedne strane! i u kombinaciji sa drugim ugovorima koji su neophodni za

realizaciju odreenog vanjskotrgovinskog posla! kao "to su& ugovori o prijevozu! osiguranju ilifinanciranju! sa druge strane#4ma vi"e vrsta incotermsa i oni su razvrstani u > grupe&;# grupa , - (,PQ koja govori da se na skladi"tu prodavatelja vr"i isporuka tj# rizik sprodavatelja na kupca prelazi s utovarom robe na prijevozno sredstvo9# grupa 8 - (8I) govori o franko prijevozniku predajui stvari prijevozniku kojeg je odabraokupac dolazi do isporuke od kada roba prelazi na rizik kupca i sve tro"kove snosi kupac#ljedee (8) govori o franko uz bok broda - prodavatelj je duan dopremiti robu u lukuukrcaja na dohvat luke ili brodske dizalice! a sve ostalo je briga! tro"ak i rizik kupca#'osljednja klauzula (8.G je ona koja govori o franko na brod gdje se kae da se isporukaima obaviti na brodu pa se pretpostavlja da ona zami"ljena crta iznad brodske ograde dolazi

do isporuke i prelazi na rizik kupca#=# grupa I - (I8$ obuhvaa klauzulu koja govori o cijeni i vozarini u koju su vee obvezeprodavatelja jer on nabavlja transportno sredstvo (brod i plaa vozarinu a isporuka se vr"i uluci iskracaja a putovat e na rizik kupca uz naznaku luke opredjeljenja#6atim imamo klauzulu (I48 koja ukljuuje cijenu! osiguranje i vozarinu gdje je jo" vi"eobveza na strani prodavatelja jer je duan osigurati robu#

25


26/33

.ve klauzule idu u prilog onim prodavateljima koji su rezidenti pa mogu angairati vlastitepomorske kompanije pri prijevozu robe#Tu je jo" klauzula (I'T koja govori da je prijevoz plaen do odreene luke (toke#4 na kraju imamo posebno (I4' klauzulu koja govori da je prijevoz i osiguranje plaeno! doodreenog mjesta#># grupa D - primjenjuje se u kontinentalnom prijevozu i obuhvaa klauzule D)8! D,! D,R!DD*! DD' koje odreuju granicu izvozne ili uvozne zemlje#12 Odgovornost za materijalne nedostatke kod ugovora o kupoprodajiCaterijalni nedostaci (fizike mane znae svako odstupanje prodane stvari od svojstava kojaona mora imati po ugovoru odnosno poslovnom obiaju i propisu# $azlikujemo nedostatke ukakvoi od nedostataka u koliini#8edostaci u kakvoi% prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je onaimala u trenutku prelaska rizika na kupca bez obzira na to jesu li mu oni bili poznati#+edostaci (mane mogu biti vidljivi! skriveni (nevidljivi i neznatni#/idljivi nedostaci % su oni koji su uoljivi obinim pregledom! uobiajenim u prometu za tustvar#

kriveni nedostaci (nevidljivi % jesu oni koji se nisu mogli otkriti uobiajenim pregledomprilikom preuzimanja stvari ili na preskok! nego se takav nedostatak moe utvrditi samonakon dueg strunog ispitivanja#4 vidljivi i skriveni materijalni nedostaci ne uzimaju se u obzir ako su neznatni#'rodavatelj odgovara za nedostatke stvari bez obzira na to je li za njih znao#8edostaci u koliini% odredbe koje se odnose na kakvou primjenjuju se i na koliinu! sdvije osobitosti&- ako se preda manja koliina od ugovorene! kupac moe raskinuti ugovor samo glede dijelastvari ili koliina koje nedostaju! a ne ugovor u cjelini!- kada ugovorena koliina ili predana stvar ini cjelinu! ili ako kupac ima opravdani interes daprimi ugovorenu stvar ili koliinu u cjelini! kupac moe raskinuti ugovor u cjelini# 'ri ugovoru o

trgovakoj prodaji! ako prodavatelj stvari odreenih po rodu preda kupcu veu koliinu odugovorene! a kupac u razumnom roku ne izjavi da vi"ak odbija! smatra se da je primio takvi"ak i duan ga je platiti po cijeni za ugovorenu koliinu robe#.dgovornost za materijalne nedostatke postoji u sedam sluajeva po 6..;# ako stvar nema potrebna svojstva za redovitu uporabu ili za promet (npr# motor automobilase ne moe upaliti9# ako stvar nema svojstva za posebnu uporabu za koju je stjecatelj pribavlja! a koja je bila ilimorala biti poznata otuivatelju (npr# umjesto da je p"enica sjemenska ona je merkantilna=# ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili pre"utno ugovorene odnosnopropisane># ako predana stvar nije jednaka uzorku ili modelu na temelju kojih je ugovor sklopljen! osim

ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavijesti# kad je ugovorom iskljuena (osim ako je nedostatak bio poznat otuivatelju! a on nijeobavijestio stjecatelja i kada je otuivatelj nametnuo tu odredbu koristei se monopolskimpoloajem


27/33

?# kad su nedostaci neznatni (moe se ugovoriti odgovornost i za neznatne nedostatke@# ako se skriveni nedostaci pokau nakon dvije godine od predaje stvari! a kod trgovakogugovora "est mjeseci (kod rabljenih je stvari dopu"teno ugovoriti rok od jedne godine! a kodtrgovakih ugovora i kraci rok1. Potro)aki ugovori'otro"aki ugovor je onaj koji fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske iliprofesionalne djelatnosti s fizikom ili pravnom osobom! koja kao prodavatelj djeluje u okvirusvoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti (npr# kupnja u trgovini od strane fizike osobeza svoje potrebe3od potro"akih ugovora potro"a kao kupac nije obvezan pregledati stvar niti je dati napregled! ali je obvezan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku oddva mjeseca od dana kad je otkrio nedostatak#1&. :amstvo za ispravnost prodane stvari !garancija"5amstvo (garancija ne oznauje odgovornost za nedostatke u kakvoi odnosno koliinistvari! nego se njime garantira da e prodana stvar ispravno funkcionirati rabi li se po uputi#+uno je potrebno da se uz proizvod priloe i upute kako se on rabi! kao i garancijski list

kojim se daje jamstvo za ispravno funkcioniranje proizvoda u garancijskom roku u kojem ese ukloniti nedostaci i kvarovi nastali pri normalnoj uporabi proizvoda# 3ad prodavateljtehnike robe preda kupcu garancijski list! kupac moe! ako stvar ne funkcionira! izravnozahtijevati i od prodavatelja i od proizvoaa&- da stvar poprave u razumnom roku! a ako to ne uine!- da umjesto predane dadu drugu stvar koja ispravno funkcionira#'rodavatelj i proizvoa duni su o svom tro"ku prenijeti stvar do mjesta gdje je trebapopraviti ili zamijeniti i popravljenu ili zamijenjenu vratiti kupcu#

27


28/33

1'. Dinanciranje poslovnog poduhvata kredit zajam orta)tvo lizing;=9IT # *govorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganjeodreeni iznos novanih sredstava! na odreeno ili neodreeno vrijeme! za neku namjenu ilibez utvrene namjene! a korisnik se obvezuje banci plaati ugovorene kamate i iskori"teniiznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je ugovoreno#*govor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku#*govorom o kreditu utvruju se iznos te uvjeti davanja! kori"tenja i vraanja kredita#*govor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je kredit kori"tenprotivno ugovorenoj namjeni#3orisnik kredita moe raskinuti ugovor prije nego "to je poeo koristiti kredit#3orisnik kredita moe vratiti kredit i prije roka odreenog za vraanje! ali je duan o tomeunaprijed obavijestiti banku#73:35 # *govorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu odreeni iznosnovca ili odreenu koliinu drugih zamjenljivih stvari! a zajmoprimac se obvezuje vratiti muposlije stanovitog vremena isti iznos novca! odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe#

+a primljenim stvarima zajmoprimac stjee pravo vlasni"tva#6ajmoprimac se moe obvezati da uz glavnicu duguje i kamate#* trgovakim ugovorima zajmoprimac duguje kamate iako nisu ugovorene#6ajmodavac je duan predati stvari u ugovoreno vrijeme! a ako rok za predaju nije odreen!onda kad to zajmoprimac zatrai#)ko ugovaratelji nisu odredili rok za vraanje zajma! niti se on moe odrediti iz okolnostizajma! zajmoprimac je duan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne moe bitikrai od dva mjeseca raunajui od zajmodaveva zahtjeva#)ko u zajam nije dan novac! a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u novcu!zajmoprimac je ipak ovla"ten da po svom izboru vrati pozajmljene stvari ili iznos novca kojiodgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom odreeni za vraanje#

)ko nije drukije ugovoreno! zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog zavraanje! ali je duan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu "tetu#Orta)tvoje dru"tvo za zajedniko teenje! ugovorom zasnovan obveznopravni odnos kojimse ugovorne stranke obvezuju udruiti svoj trud (rad iili svoju imovinu u cijelosti ili djelomiceradi postizanja nekog zajednikog cilja! bez stvaranja novog subjekta#.rtaci mogu biti fizike i pravne osobe koje se moraju dogovoriti o zajednikom cilju orta"tva#4zostane li takav dogovor! ne postoji orta"tvo# vrha orta"tva mora biti dopu"tena# Corapostojati sporazum makar i o labavoj zajednikoj organizaciji preko koje svaki ortak imaodreeni utjecaj i pravo sudjelovanja pri odluivanju! ali ime se ne stvara pravna osoba#.rta"tvo ne moe biti stranka u parnikom postupku! ne moe biti upisano u zemlji"neknjige! a i u steajnom postupku subjekti su ortaci! a ne orta"tvo#

.penito& pojam obuhvaa profesionalne novane bankovne kredite! pozajmljivanje imovineu bilo kojem obliku! dunike vrijednosne papire % obveznice! note! blagajnike zapise!komercijalne zapise###! nenovane kredite u obliku akcepata! avala i sl# kreditna pisma!stand-bM sporazume! Sotvorene rauneS! meusobne poslovne aranmane poduzea sprodajom robe! usluga i izvoenja radova uz odgoenu naplatu! potro"ake kredite! izvozrobe s naplatom preko ?: (B: dana i sl#*obiajene vrste& robni i novani (prema predmetu kreditiranja! bankovni i komercijalni(prema subjektima! kratkoroni i dugoroni (prema roku! odnosno ekonomskoj funkciji!proizvoaki i potro"aki (prema svrsi! krediti za obrtna sredstva i investicijski (premanamjeni! otvoreni i pokriveni (prema osiguranju! tuzemni i inozemni (prema domicilu i sl#.sim standardnih kreditnih oblika! primjenjuje se i mno"tvo sloenih kreditnih konstrukcija!

kao i brojni varijeteti dunikih vrijednosnih papira#'rednosti % jednostavnost u osnivanju bez posebnih dozvola+edostaci % problemi kad se ele promijeniti udjeli ortaka! neograniena solidarnaodgovornost svih udruenih ortaka! obveza svakog ortaka da ne moe slobodno raspolagatisvojim udjelom bez suglasnosti ostalih

28


29/33

?easingje poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je objekt leasinga boljekoristiti nego kupiti# Jeasing omoguuje korisniku da neku opremu ili nekretninu dobije nakori"tenje za vrijeme koliko mu je potrebna! umjesto da ju kupi#$azlikuju se dva osnovna tipa leasinga - financijski i operativni# $azlikuju su po stjecanjuvlasni"tva nad predmetom leasinga! uvjetima odobravanja i nainu obrauna tro"kovanajma te poreznom tretmanu#3od operativnog leasinga predmet najma ostaje u vlasni"tvu davatelja najma (leasing tvrtkeza cijelo vrijeme njegovog trajanja ali se po njegovu isteku moe prodati treim osobama#/rijednost predmeta leasinga obraunva se u neto iznosu bez 'D/-a koji se plaa ujednakim mjesenim obrocima za cijelo vrijeme trajanja najma# Tro"kovi operativnog leasingapriznaju se kao tro"kovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaanje poreza na dobit#3njigovodstveno se vrijednost operativnog leasinga ne iskazuje u bilanci zaduenosti imese ne smanjuje vrijednost tvrtke# 'rilikom ugovoranja obvezna je uplata jamevine davateljunajma koja se iskazuje u postotku inicijalne vrijednosti predmeta leasinga# 'o isteku leasingugovora predmetna oprema ili nekretnina moe se zamijeniti drugom - novom i modernijom#

3od financijskog leasingapredmet najma prelazi u potpuno vlasni"tvo korisnika sa zadnjomotplaenom ratom leasinga# 6a cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama korisnikakao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zaduenosti kao obveza# /rijednostpredmeta leasinga obraunava se u bruto iznosu sa 'D/-om koji se plaa ili u jednakimobrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu zavr"etku#Prednosti leasinga+rate leasinga se otplauju iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom predmeta leasinga - premanaelu Splaaj kako zaradi"Sporezne prednosti - tro"kovi (operativnog leasinga u potpunosti se priznaju u tro"koveposlovanja dok se 'D/ plaa u mjesenim obrocima

likvidnost - korisniku kapital ostaje na raspolaganju za druge investicije ili kao obrtni kapitalkreditna sposobnost - leasingom se za razliku od kredita pobolj"avaju financijski indikatorilikvidnosti i zaduenostitro"kovi i rizici naplate se smanjuju jer se isplata dobavljaa predmeta leasinga vr"i odmahpo isteku leasinga mogue je postati vlasnik opreme ili je zamijeniti s novom i modernijom1-. @govor o prijevozu*govorom o prijevozu obvezuje se prijevoznik prevesti na odreeno mjesto neku osobu ilistvar! a putnik! odnosno po"iljatelj se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu#'rijevoznikom! prema ovom 6akonu! smatra se kako osoba koja se bavi prijevozom kaosvojim redovitim poslovanjem! tako i svaka druga osoba koja se ugovorom obvee izvr"itiprijevoz uz naknadu#

'o"iljatelj! odnosno putnik moe odustati od ugovora prije nego "to pone njegovoispunjenje! ali je duan naknaditi "tetu koju bi prijevoznik pretrpio zbog toga#3ad prijevoznik s poinjanjem prijevoza kasni toliko da druga strana vi"e nema interesa zaugovoreni prijevoz! ili kad prijevoznik nee ili ne moe izvr"iti ugovoreni prijevoz! drugastrana moe odustati od ugovora i zahtijevati povrat plaene naknade#)ko je visina naknade za prijevoz odreena tarifom ili kojim drugim objavljenim obvezatnimaktom! ne moe se ugovoriti vea naknada#)ko iznos naknade za prijevoz nije odreen tarifom ili kojim drugim objavljenim obvezatnimaktom! a ni ugovorom! prijevoznik ima pravo na uobiajenu naknadu za tu vrstu prijevoza#*./.$ . '$45,/.6* T/)$4'rijevoznik je duan stvar koju je primio radi prijevoza predati na odreenom mjestu

po"iljatelju ili primatelju! o emu po"iljatelj treba obavijestiti prijevoznika'o"iljatelj je duan obavijestiti prijevoznika o vrsti po"iljke! njezinu sadraju i koliini! ipriopiti mu kamo po"iljka treba biti prevezena! ime i adresu primatelja po"iljke! svoje ime isvoju adresu te sve drugo "to je potrebno da bi prijevoznik mogao ispuniti svoje obveze bezodgaanja i smetnji#*govaratelji su duni o po"iljci predanoj na prijevoz nainiti teretni list#

29


30/33

Teretni list mora sadravati& nadnevak i mjesto nainjenja! ime (tvrtku! naziv i adresupo"iljatelja i prijevoznika! registarski broj vozila! podatke o vrsti! koliini i pakiranju po"iljke!popis isprava koje se prilau uz teretni list! nadnevak i mjesto utovara! ime (tvrtku! naziv iadresu primatelja! odredi"te i mjesto istovara! iznos naknade za prijevoz! odnosno zabilje"kuda je naknada plaena unaprijed! tro"kove prijevoza! odredbu o iznosu kojim je po"iljkaoptereena! potpise obiju strana#'o"iljatelj je duan zapakirati stvari na propisani ili uobiajeni nain da ne bi do"lo donastanka kakve "tete ili ugroavanja sigurnosti ljudi ili dobara#'o"iljatelj je duan isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i tro"kove u vezi s prijevozom#)ko je prijevoznik predao po"iljku primatelju! a nije naplatio iznos kojim je bila optereena!duan je isplatiti taj iznos po"iljatelju! ali ima pravo traiti naknadu od primatelja#'rijevoznik je duan obavijestiti primatelja bez odgaanja da je po"iljka prispjela! staviti mu jena raspolaganje kako je ugovoreno i podnijeti mu teretni list#'reuzimanjem po"iljke i teretnog lista primatelj se obvezuje isplatiti prijevozniku naknadu zaprijevoz! ako nije "to drugo odreeno u ugovoru o prijevozu ili u teretnom listu! te mu isplatitiiznose kojima je po"iljka optereena#

'rijevoznik odgovara za potpun ili djelomian gubitak i o"teenje po"iljke od trenutkapreuzimanja do njezine predaje! osim ako ne dokae da je "teta nastala bez njegove krivnje#*./.$ . '$45,/.6* ..G)'rijevoznik je duan prijevoz osoba izvr"iti sigurno onim prijevoznim sredstvom koje jeodreeno ugovorom o prijevozu i uz uvjete udobnosti i higijene koji se prema vrstiprijevoznog sredstva i udaljenosti puta smatraju nunim#'rijevoznik je duan prevesti putnike do odreenog mjesta na vrijeme#'rijevoznik odgovara za sigurnost putnika od poetka do zavr"etka prijevoza! ukljuujuivrijeme ulaenja i izlaenja iz vozila! kako u sluaju naplatnog! tako i u sluaju besplatnogprijevoza! te je duan naknaditi imovinsku i neimovinsku "tetu koja nastane o"teenjemzdravlja! ozljedom ili smru putnika! osim ako je prouzroena radnjom putnika ili stranim

uzrokom koji se nije mogao predvidjeti! ni izbjei ili otkloniti#10. @govor o ispitivanju ro$e i usluge*govorom o ispitivanju robe jedna ugovorna strana (izvr"itelj ispitivanja obvezuje se strunoi nepristrano obaviti ispitivanje (kontrolu robe i izdati ispravu o tome (certifikat! a drugastrana (naruitelj ispitivanja obvezuje se za izvr"eno ispitivanje platiti naknadu#4spitivanje robe moe se sastojati u utvrivanju identiteta! kakvoe! koliine i drugih svojstavarobe#4zvr"itelj ispitivanja duan je izvr"iti kontrolu u opsegu i na nain koji su odreeni u ugovoru!a ako u ugovoru nije ni"ta odreeno! u opsegu i na nain koji odgovaraju naravi stvari#$obu koju je naruitelj ispitivanja predao izvr"itelju ispitivanja radi obavljanja ugovorenogispitivanja ovaj je duan uvati i osigurati od zamjene#

6a obavljeno ispitivanje i uvanje robe izvr"itelj ispitivanja ima pravo na ugovorenu! odnosnouobiajenu naknadu#4zvr"itelj ispitivanja ima pravo i na naknadu svih nunih i korisnih tro"kova koji su uinjeni zaraun naruitelja ispitivanja#16. @govor o licencijiJicencija je izraz koji se upotrebljava za razliite ekonomske i pravne odnose! ali uvijek u vezis odreenim odobrenjem! dopu"tenjem ili pravom na osnovi kojega se koristi odreenatehnologija! robni ili usluni ig! te umijea i iskustva kojima davalac licencije raspolae#Jicencija je pravo na kori"tenje odreene tehnike! a ugovor o licenciji je ugovor o ustupanju!odnosno kori"tenju takve tehnike! dakle tehnikog znanja! izuma ili za"tienog prava (patentili za"tieni uzorak#

*govorom o licenciji mogu se ukljuiti i pravo kori"tenja robnog znaka! kao i prijenos znanja iiskustva u podruju organizacije! rukovoenja! distribucije i sl# * "irem smislu licencija jedvostrano obvezni ugovor kojim se davalac licencije obvezuje da e stjecatelju licencijeustupiti pravo privrednog kori"tenja nekog iskljuivog prava industrijskog vlasni"tva (patent!industrijski uzorak ili model! robni ili usluni ig ili znanje i iskustvo kojim davalac licencije defacto raspolae# tjecatelj licencije obvezuje da e se predmetom licencije koristiti na

30


31/33

ugovoreni nain i u ugovorenom opsegu te da e davaocu licencije platiti ugovorenunaknadu#*govori o licenciji mogu biti unilateralni (jednostrani! bilateralni (dvostrani ili multilateralni(vi"estrani kada se radi o meusobnoj tehnikoj suradnji! razmjeni licencija! zajednikomistraivako-razvojnom radu itd#'oduzee koje stjee pravo kori"tenja za"tienog izuma! uzorka ili modela! ili akneza"tienog izuma koji jo" nije patentiran! te tajnog znanja i iskustva! putem licencijskogugovora stjee povla"ten poloaj monopolista (ako je rije o iskljuivoj licenciji te tako imaveliku prednost u privrednoj utakmici nad drugim proizvoaima kojima nije dopu"tenokori"tenje predmeta licencijskog ugovora# +a taj nain stjecatelj licencije! u pravilu! dolazi najeftiniji i bri nain do mogunosti proizvodnje novih proizvoda nego da sam razvija noviproizvod na osnovi vlastitih istraivanja#1


32/33

ovome isplatiti naknadu makar ona nije ugovorena# +ije li "to drugo ugovoreno! posrednikstjee pravo na naknadu u asu sklapanja ugovora za koji je posredovao# 'osrednik imapravo i na tro"kove ako je tako ugovoreno iako ugovor izmeu nalogodavca i treeg nijesklopljen#@govor o trgovakom zastupanjuje ugovor kojim se zastupnik obvezuje da e stalnobrinuti da tree osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavcem i da u tom smisluposreduje izmeu njih i nalogodavca! te da nakon dobivene ovlasti sklapa ugovore s treimosobama u ime i za raun nalogodavca! a ovaj se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovorisplati odreenu naknadu proviziju#'ravo na naknadu (proviziju stjee zastupnik kad ugovor bude ispunjen! ali je dopu"teno idrukije ugovoriti#*govor o trgovakom zastupanju sam po sebi ne ovla"uje zastupnika na sklapanje poslovas treim#21. @govor o otpremi ili )pediciji*govorom o otpremi obvezuje se otpremnik radi prijevoza stvari sklopiti! u svoje ime a zaraun nalogodavca! ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvr"enje prijevoza te

obaviti ostale uobiajene poslove i radnje! a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenunaknadu#

32


33/33

22. @govor o osiguranju*govorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ilikorisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani sluaj! a ugovaratelj se osiguranjaobvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja# .sigurani sluaj je dogaaj prouzroenosiguranim rizikom# $izik koji je obuhvaen osiguranjem (osigurani rizik mora biti budui!neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika#*govor o osiguranju je ni"tetan ako je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osiguranisluaj! ili je taj bio u nastupanju! ili je bilo izvjesno da e nastupiti! ili je ve tada bila prestalamogunost da on nastane#* polici moraju biti navedeni& ugovorne strane! osigurana osoba! odnosno osigurana stva

Documents

TRGOVA¦îKO PRAVO