Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
TRŢIŠNA POZICIJA MALIH TRGOVACA U UVJETIMA
RECESIJE
Prof. dr. sc. Nikola Knego
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Saţetak
Mali trgovci su u izrazito teškoj tržišnoj situaciji koju okolnosti, kakve su danas. na hrvatskom
tržištu čine još težom i njihov tržišni opstanak čine upitnim. Neki od suvremenih trendova u
trgovini ne idu u prilog malim trgovcima jer za posljedicu imaju pogoršanje njihove tržišne
pozicije. Ciljevi koji se radom žele postići su: prepoznavanje suvremenih trendova u trgovini
koji otežavaju tržišnu poziciju malih trgovaca, utvrđivanje njihovih ključnih slabosti te
stvaranje pretpostavki za njihovo duže tržišno preživljavanje. Da bi se stvorile pretpostavke
za njihovo duže tržišno preživljavanje nužno je prepoznati potrebu njihovog međusobnog
poslovnog povezivanja. Okrupnjavanje je u funkciji postizanja prednosti koje proizlaze iz
ekonomije obima koja je imperativ tržišnog opstanka ne samo malih nego i srednje te velikih
trgovaca koji preko poslovnih saveza stvaraju povoljnije uvjete nabavljanja trgovačke robe.
Rad će utvrditi perspektivu malih trgovaca. Svrha rada je ukazati na probleme s kojima se
susreću mali trgovci te predložiti način njihovog rješavanja.
Kljuĉne rijeĉi: mali trgovci, tržišna pozicija, recesija, suvremeni trendovi u trgovini
1. UVOD
Prema kriteriju veličine mjerene prosječnim brojem zaposlenih hrvatska distributivna
trgovina je u kategoriji malih gospodarskih subjekata ili još uţe u kategoriji mikro subjekata
koji u prosjeku zapošljavaju do deset zaposlenika. Značajan segment hrvatske trgovinske
strukture su obrtnici koji u ukupnosti predstavljaju segment malih trgovaca.
Suvremeni trendovi u trgovini koji ugroţavaju trţišnu poziciju malih trgovaca su:
a) koncentracija koja za posljedicu ima porast trţišnog značaja sve manjeg broja
vodećih trgovinskih poduzeća ili trgovinskih grupa,
b) internacionalizacija kojom na hrvatsko trţište dolaze veliki inozemni trgovci koji
utječu na koncentraciju i doprinose razvoju suvremene prodajne tehnologije,
c) smanjivanje broja prodavaonica uz istovremeno povećanje mase prodajne površine
što za posljedicu ima uvođenje na trţište sve većih prodajnih formata koji omogućavaju
primjenu najsuvremenijih prodajnih tehnologija,
d) smanjivanje zaliha uz istovremeni porast lepeze usluga koju veliki trgovinski
sustavi pruţaju kupcima i
e) pad prometa po četvornom metru prodajne površine uz istovremeni porast marţi.
Pored spomenutog, izraziti problemi malih trgovaca su:
a) značajno niţa produktivnost rada mjerena ostvarenim prometom po zaposleniku u
odnosu na srednje velike i velike trgovce. To je posebno naglašeno u segmentu
trgovaca obrtnika,
b) niţi koeficijenti obrtaja trgovačke robe koji poskupljuju financiranje zaliha i
povećavaju troškove poslovanja,
c) nepovoljniji uvjeti nabavljanja uslijed nemogućnosti korištenja prednosti
ekonomije obima,
d) viša razina cijena kao ključ niţe trţišne konkurentnosti malih trgovaca,
e) niska bruto marţa koja problematizira sve elemente koji se pokrivaju iz marţe, a
posebno mogućnost ulaganja u tehnološku modernizaciju prodajnih objekata malih
trgovaca.
Navedeno trţišnu poziciju malih trgovaca čini upitnom, a u uvjetima recesije koju
karakterizira pad: gospodarskih aktivnosti, kupovne moći i smanjenja potrošnje još više
problematizira njihovu trţišnu poziciju i trţišni opstanak većine malih trgovaca čini krajnje
upitnim.
Sve spomenuto je motiv bavljenja naslovnom problematikom. Prisutna je potreba da se svaki
od otegotnih činitelja po trţišnu poziciju malih trgovaca detaljnije obradi te da se sugeriraju
rješenja koja bi usporila njihov trţišni nestanak.
STRUKTURA HRVATSKE DISTRIBUTIVNE TRGOVINE PREMA VELIĈINI
POSLOVNIH SUBJEKATA
Poslovni subjekti u hrvatskoj distributivnoj trgovini
Razlikuju se dvije skupine poslovnih subjekata u hrvatskoj distributivnoj trgovini. To su: a)
poslovni subjekti tipa pravnih osoba i b) trgovci obrtnici. Poslovnih subjekata tipa pravnih
osoba je bilo ukupno registriranih 92 199, a od čega je njih 36 417 ili 39,5% bilo aktivno u
2008. godini. Od ukupnog broja aktivnih pravnih osoba, u hrvatskoj distributivnoj trgovini,
njih 91,9% su bila trgovačka društva, 7,6% su poduzeća i zadruge i 0,5% su ustanove, tijela,
udruge, fondovi i organizacije (SLJRH-2009). Vidjeti grafikon 1.
Značajna su odstupanja u broju aktivnih pravnih osoba u segmentu hrvatske distributivne
trgovine iskazanih u SLJRH-2009, za 2008. godinu i broja poduzetnika iz područja trgovine
koji su u 2008. godini kao obveznici poreza na dohodak podnijeli financijska izvješća Fini.
Takvih je bilo 27 208 ili 74,7% od ukupno aktivnih pravnih osoba.
U tablici 1 su sadrţani osnovni financijski pokazatelji rezultata poduzetnika iz područja
trgovine obveznika poreza na dohodak koji su duţni predati financijske izvještaje Fini. Moţe
se zapaziti da se kontinuirano u razdoblju 2005-2008. godina smanjivao broj poduzetnika u
trgovini koji su predavali financijska izvješća te se po toj osnovi smanjio njihov udio u
ukupnom broju poduzetnika obveznika poreza na dohodak sa početnih 37,3% u 2005. godini
na 30,3% u 2008. godini. Neki drugi pokazatelji udjela poduzetnika u trgovini u odnosu na
ukupnu vrijednost pokazatelja u RH su ostali tijekom promatranog razdoblja relativno stabilni
uz zanemarive oscilacije. Spomenut ćemo pokazatelje kakvi su udio u: broju zaposlenih,
ukupnom prihodu, ukupnim rashodima i dobiti prije oporezivanja. Značajno je smanjen udio
poduzetnika u trgovini u pokazateljima kakvi su pokazatelji gubitka prije oporezivanja i
gubitka nakon oporezivanja. Porez na dobit i dobit nakon oporezivanja su tijekom
promatranog perioda ostvarili rast u odnosu na početnu godinu da bi u dvije zadnje godine
imali relativnu stabilnost.
Grafikon 1: Poslovni subjekti u hrvatskoj distributivnoj trgovini u 2008. godini
Izvor: SLJRH-2009, str. 71, 387 i 394.
Tablica 1: Osnovni financijski pokazatelji rezultata poduzetnika iz područja trgovine
-financijski pokazatelji u milijunima kuna Opis Godina
2005. 2006. 2007. 2008.
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Broj poduzetnika 26683 37,3 27375 34,9 27408 32,8 27208 30,3
Broj zaposlenih 180919 22,2 193766 22,4 202862 22,6 208654 22,6
Ukupni prihod 188647 36,0 215574 36,3 233598 35,6 256472 35,8
Ukupni rashodi 183742 36,6 208942 36,9 225316 36,1 249514 36,1
Dobit prije
oporezivanja
6905 21,2 8504 22,8 9817 22,4 9426 22,4
Gubitak prije
oporezivanja
2000 18,4 1872 17,8 1535 13,0 2468 13,0
Porez na dobit 1224 25,1 1539 24,7 1764 24,6 1824 24,6
Dobit nakon
oporezivanja
5699 20,6 6980 22,4 8062 22,0 7608 22,0
Gubitak nakon
oporezivanja
2017 18,6 1887 17,8 1544 13,0 2474 13,0
Izvor: str. 3 (2005), str.2-3(2006), str. 3(2007), str.3 (2008)
Poslovni subjekti u
hrvatskoj distributivnoj
trgovini u 2008. godini
Poslovni subjekti tipa
pravnih osoba
Obrtnici
20770
Ukupno registriranih
pravnih osoba 92 199
Ukupno aktivne pravne
osobe 36 417 (39,5%)
Trgovačka društva
33478 (91,9%)
Ustanove, tijela, udruge,
fndovi i organizacije 179 (0,5%)
Poduzeća i zadruge
2760 (7,6%)
Odjeljci unutar područja distributivne trgovine (G) (G50; G51 i G52)
Poduzetnici u trgovini RH prema njihovoj veliĉini
Obrti su jedan od pojavnih oblika hrvatske distributivne trgovine koji, u većoj ili manjoj
mjeri, doprinose ukupnom porastu značaja hrvatske distributivne trgovine iskazano
navedenim parametrima. Spadaju u kategoriju malog gospodarstva. Općenito, njihova
poslovna pozicija je izrazito nepovoljna. Procesi okrupnjavanja i koncentracije u segmentu
distributivne trgovine koji za posljedicu imaju porast značaja ograničenog, malog broja,
najvećih (vodećih) poduzeća poziciju obrta u segmentu distributivne trgovine čine još teţom.
Obrtnici u segmentu distributivne trgovine su onaj njezin dio koji čine mali nezavisni trgovci
koji u pravilu raspolaţu sa jednom poslovnom jedinicom tipa prodavaonice ili servisa. Takva
poslovna jedinica nedostatnom veličinom prodajne površine onemogućava uvođenje temeljne
prodajne tehnologije na kojoj se zasnivaju svi suvremeni prodajni formati u rasponu od
supermarketa do elektroničke prodaje. Ta temeljna prodajna tehnologija je samoizbor i
samoposluţivanje koja doprinosi racionalizaciji troškova poslovanja, prvenstveno sniţenju
troškova rada, i porastu učinkovitosti kroz mogućnost porasta propusne moći prodavaonica
odnosno sposobnosti opsluţivanja većeg broja kupaca u istoj jedinici vremena. Pokušaji
implementacije spomenute prodajne tehnologije u nedovoljno velike prodavaonice za
posljedicu su imali značajno reduciran prodajni asortiman. Tehnološka osnova prodaje
značajno određuje ekonomsku poziciju trgovaca. Da je to tako moţe se potkrijepiti
spoznajama koje potvrđuju da formati prodaje kakvi su supermarketi, hipermarketi i tvrdi
diskonti povećavaju trţišni udio i ostvaruju veći obim prodaje na trţištima europskih zemalja.
Usitnjenost prodajnih kapaciteta i njihova tehnološka zaostalost u značajnoj mjeri određuju
ekonomsku snagu malih nezavisnih trgovaca kako ukupno tako i njihovog segmenta kakav su
trgovci obrtnici. Istraţivanja provedena na temu vrijednosnih udjela različitih formata
prodavaonica u ostvarenom prometu na hrvatskom trţištu pokazuju da udio malih trgovaca
ima kontinuirani trend smanjenja. Njihov udio se smanjio sa 53% u 2001. godini na 35% u
2007. godini. Trgovci-obrtnici u pravilu posluju u malim prodavaonicama i nemaju
diversificiranu prodajnu strukturu kada je riječ o formatima prodavaonica.
Tablica 1: Značaj trgovaca obrtnika u distributivnoj trgovini Republike Hrvatske u 2008.
godini
Republika Hrvatska Ukupno Prodavaoni
ce/servisi
Zaposleni Promet s PDV
u 000 kuna
Trgovci obrtnici 20770 21658 46384 15068271
Pravne osobe 36417 27322 222988 287297294
Ukupno: 57187 48980 269372 302365565
Udio trgovaca obrtnika
u ukupnom broju u %-
ku
36,3
44,2
17,2
5,0
Po jednom obrtu - 1,04 2,23 725,5
Po jednom poduzeću - 0,75 6,12 7889,1
Ukupno (obrtnici +
poduzeća):
- 0,86 4,71 5287,3
Izvor: SLJRH-2009, str. 71, 387. i 394. Napomena: Vlastiti obračun.
Tablica 2: Poduzetnici u trgovini prema veličini u RH
Godina
Mali Srednje veliki Veliki Ukupno
Broj Udio u
%-ku
Broj Udio u
%-ku
Broj Udio u
%-ku
Ukupno Udio u
%-ku
2005. 25200 94,4 1111 4,2 372 1,4 26683 100,0
2006. 26852 98,1 419 1,5 104 0,4 27375 100,0
2007. 26820 97,9 471 1,7 117 0,4 27408 100,0
2008. 26727 98,2 371 1,4 110 0,4 27208 100,0
Izvor: Analiza poslovanja poduzetnika trgovine Republike Hrvatske u 2008. godini-Prema
obrađenim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja zaprimljenih u registar godišnjih
financijskih izvještaja, Fina, Zagreb, srpanj 2009, str.8. i naša obrada.
Zapaţanja: a) mali poduzetnic u trgovini su u periodu 2005-2008. godine povečali udio u
strukturi ukupnog broja za 3,8%, Istovremeno su srednje veliki smanjili udio za 2,8%, a
veliki poduzetnici za 1%. U promatranom četverogodišnjem periodu struktura
poduzetnika prema njihovoj veličini značajn je izmjenjena. Dakle, prisutan je trend
porasta malih poduzetnika uz istovremeno smanjivanje udjela srednje velikih i velikih
poduzetnika u ukupnom broju.
Kakav je doprinos pojedinih kategorija poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini
pojedinim financijskim pokazateljima?
Tablica: Doprinos poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini nekim pokazateljima
poslovanja u 2008. godini u %-ku
Pokazatelji Poduzetnici prema veličini Ukupno
Mali Srednje veliki Veliki
Broj zaposlenih 55,6 14,9 29,5 100,0
Ukupni prihodi 40,3 18,3 41,4 100,0
Ukupni rashodi 40,0 18,1 41,9 100,0
Dobit razdoblja 54,5 21,2 24,3 100,0
Gubitak razdoblja 67,0 8,6 24,4 100,0
Neto dobit (dobit minus
gubitak razdoblja)
48,5 27,3 24,2 100,0
Izvor. 2008, str.9.
Koeficijenti obrtaja zaliha
Nuţno je povečavati koeficijent obrtaj zaliha u trgovini jer se na taj način moţe utjecati
na kvalitetu poslovanja. Povečavanjem koeficijenta obrtaja moguće je financirati isti obim
prometa s manje angaţiranih sredstava ili s istim angaţiranim sredstvima finacirati veći
obim prometa. Porastom koeficijenta obrtaja se smanjuje trajanje jednog obrtajnog
ciklusa.
Koeficijenti obrtaja zaliha su u hrvatskoj distributivnoj trgovini za razdoblje 2005-2008.
godina imali kontinuirano smanjivanje. S početnih 8,25 u 2005. godini na 7,34 u 2008.
godini, a što je na godišnjoj razini imobiliziralo zalihe u trajanju od 40,4 dana u odnosu na
vrijednost koeficijenta obrtaja prve promatrane godine. Posljedice smanjenja koeficjenta
obrtaja bi se mogle obrazloţiti na način da je za stotinu kuna prometa pri koeficijentu
obrtaja zaliha od 8,25 (2005. godina) bilo potrebno raspolagati s prosječnim zalihama od
12,12 kuna. Potrebna vrijednost prosječnih zaliha je porasla na 13,62 kune za stotinu kuna
prometa uz koeficijent obrtaja od 7,34 (2008. godina). Prosječna vrijednost potrebnih
zaliha za isti obim prometa je porasla za 12,4%.
Posljedice smanjenja koeficijenta obrtaja bi se mogle provjeriti na primjeru ostvarenog
prometa u hrvatskoj distributivnoj trgovini u 2008. godini.
Godina
Ostvareni
promet u
tis.kuna s PDV
Vrijednost prosječnih zaliha
u tis. kuna
Razlika u vrijednosti prosječnih
zaliha
Ko=8,25 Ko=7,34 U tis. kuna U %-ku
2008. 302 365 565 36 650 372 41 194 219 4 543 847 12,4
Slijedeća tablica sadrţi podatke o koeficijentima obrtaja kako za ukupnu distributivnu
trgovinu tako i za pojedine njene segmente te za poslovne subjekte tipa pravnih osoba i
obrtnika.
Tablica: Koeficijenti obrtaja zaliha u hrvatskoj distributivnoj trgovini 2005-2008. godina
Koeficijenti obrtaja u trgovini
Distributivna trgovina 2005. 2006. 2007. 2008.
Ukupno (pravne osobe + obrtnici) 8,25 8,30 7,59 7,34
Trgovina na veliko 9,56 9,70 8,68 8,29
Posredovanje u trgovini na veliko 55,15 43,40 26,48 17,46
Trgovina na malo 6,95 6,82 6,31 6,18
Djelatnost popravaka 6,98 9,47 10,86 10,86
Ostale djelatnosti 20,25 26,02 36,07 27,44
Pravne osobe 8,75 8,84 7,93 7,66
Trgovina na veliko 9,67 9,86 8,74 8,35
Trgovina na malo 7,54 7,40 6,72 6,58
Obrtnici 4,26 4,16 4,25 4,06
Trgovina na veliko 3,36 2,83 4,58 3,86
Trgovina na malo 4,18 4,11 4,02 3,85
Napomena: Vlastiti izračun prema podacima sadrţanim u SLJRH-2008, str.409 i 408. i
SLJRH-2009, str. 386. i 387.
Zapaţanja za period 2005-2008. godina
a) Obrtnici kao segment hrvatske distributivne trgovine imaju znatno niţi koeficijent
obrtaja. To je vidljivo iz podataka sadrţanih u prethodnoj tablici. Pravne osobe su u
segmentu distributivne trgovine su imale veći koeficijent obrtaja zaliha u odnosu na
obrtnike u distributivnoj trgovini od 2,13 puta (u 2006. godini) do 1,87 puta (u 2007.
godini);
b) Razlika u koeficijentima obrtaja je još naglašenija u segmentu distributivne trgovine
kakav je trgovina na veliko (G51). Pravne osobe u segmentu distributivne trgovine su
imale koeficijente obrtaja veće u odnosu na obrtnike u rasponu od 1,91 puta (u 2007.
godini) do 3,48 puta ( u 2006. godini);
c) U segmentu distributivne trgovine kakav je trgovina na malo (G52) ti su rasponi bili
najmanji i kretali su se u rasponu od 1,67 puta (u 2007. godini) do 1,80 puta ( u 2005. i
2006. godini).
Obrtnička trgovina ima značajno niţu razinu produktivnosti rada po jednom zaposleniku.
Tako je promet po zaposleniku u prodavaonicama/servisima pravnih osoba bio 5,6 puta veći
nego u prodavaonicama/servisima obrtničke trgovine. Slično je i sa skromnim iznosom
prosječne bruto marţe po zaposleniku. Nizak promet po zaposleniku te niska bruto marţa po
zaposleniku predstavljaju ključne ograničavajuće činitelje slabe ekonomske pozicije
prosječnog obrtnika trgovca čime su ograničene ili do kraja sputane mogućnosti unapređenja
njihovog poslovanja kroz ulaganja u prodajni prostor, njegovu modernizaciju i uvođenje
suvremenijih prodajnih tehnologija.
Sve gore navedeno, u značajnoj mjeri, ocrtava poziciju obrtničke trgovine u hrvatskoj
prodajnoj strukturi u kojoj je oko 44,4% svih naselja (njih 3000) bez prodavaonice bilo
kakvog tipa odnosno mogućnosti snabdijevanja stanovništva u mjestu njihovog prebivališta.
Riječ je o malim naseljima, preteţito staračkog stanovništva, ograničenih potreba u odnosu na
ponudu trgovačke robe , a što je uvjetovano niskom razinom njihove kupovne moći. Inače
standard zemlje kakva je Švicarska upućuje na potrebu da se stanovništvo moţe snabdijevati
asortimanom trgovačke robe koji sluţi za podmirenje dnevnih i tjednih potreba u
prodavaonicama koje su locirane u radijusu do pet minuta laganog hoda.
Trgovci obrtnici su s 48,2% udjela u ukupnom broju prodavaonica/servisa značajno
doprinijeli dimenzijama širine i gustoće hrvatske maloprodajne strukture. Time su utjecali na
porast kvalitete ţivljenja onih kojima je njihova usluga postala dostupna posebno na
lokacijama za koje veliki trgovci ne pokazuju interes. Bilo bi za pretpostaviti da bi detaljnije
spoznaje do kojih bi se moglo doći snimanjem stanja potvrdile da je značaj trgovaca obrtnika
s aspekta njihova udjela u ukupnoj prodajnoj površini drastično manji od njihova udjela u
broju prodavaonica/servisa. To je ono što konstatiramo kada govorimo o kvaliteti dvaju
ključnih pokazatelja razvijenosti maloprodajne strukture nekog uţeg ili šireg lokaliteta. Prvi
pokazatelj koji se temelji na prodavaonicama kao poslovnim jedinicama i koji dovodi u vezu
stanovništvo s brojem prodavaonica jeste od koristi, ali u značajnoj mjeri zamagljuje sliku
stvarnog stanja. Prodavaonica kao poslovna jedinica je pretpostavka da se kupac moţe
snabdjeti s onim što je asortiman njezine ponude, ali nije svejedno o kakvim tipovima
prodavaonica je riječ. Tako se tipovi prodavaonica kakvi su kiosk i hipermarket tretiraju kao
dvije prodavaonice. Drugi pokazatelj razvijenosti prodajne strukture iskazan veličinom
prodajne površine po stanovniku uvaţava tipove prodavaonica i njihove veličine. Pokazatelj
kakav je prodajna površina po stanovniku je jasniji u odnosu na pokazatelj stanovnika po
prodavaonici. Oba spomenuta pokazatelja razvijenosti prodajne strukture se koriste u
komercijalnom urbanizmu.
Prof. dr. sc. Nikola KNEGO
NEKE NAZNAKE ZNAĈAJA TRGOVACA OBRTNIKA U
DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI REPUBLIKE HRVATSKE
1. UVOD
Distributivna trgovina Republike Hrvatske je značajan segment hrvatskog gospodarstva.
Spomenuto se moţe potvrditi doprinosom distributivne trgovine u stvaranju BDP (druga
pozicija po značaju odmah iza prerađivačke industrije), udjelom u broju zaposlenih (druga
pozicija po značaju odmah iza prerađivačke industrije), udjelom u broju registriranih
poduzeća (prva pozicija) i udjelom u broju aktivnih poduzeća (prva pozicija). Obrti su jedan
od pojavnih oblika hrvatske distributivne trgovine koji, u većoj ili manjoj mjeri, doprinose
ukupnom porastu značaja hrvatske distributivne trgovine iskazano navedenim parametrima.
Spadaju u kategoriju malog gospodarstva. Općenito, njihova poslovna pozicija je izrazito
nepovoljna. Procesi okrupnjavanja i koncentracije u segmentu distributivne trgovine koji za
posljedicu imaju porast značaja ograničenog, malog broja, najvećih (vodećih) poduzeća
poziciju obrta u segmentu distributivne trgovine čine još teţom. Obrtnici u segmentu
distributivne trgovine su onaj njezin dio koji čine mali nezavisni trgovci koji u pravilu
raspolaţu sa jednom poslovnom jedinicom tipa prodavaonice ili servisa. Takva poslovna
jedinica nedostatnom veličinom prodajne površine onemogućava uvođenje temeljne prodajne
tehnologije na kojoj se zasnivaju svi suvremeni prodajni formati u rasponu od supermarketa
do elektroničke prodaje. Ta temeljna prodajna tehnologija je samoizbor i samoposluţivanje
koja doprinosi racionalizaciji troškova poslovanja, prvenstveno sniţenju troškova rada, i
porastu učinkovitosti kroz mogućnost porasta propusne moći prodavaonica odnosno
sposobnosti opsluţivanja većeg broja kupaca u istoj jedinici vremena. Pokušaji
implementacije spomenute prodajne tehnologije u nedovoljno velike prodavaonice za
posljedicu su imali značajno reduciran prodajni asortiman. Tehnološka osnova prodaje
značajno određuje ekonomsku poziciju trgovaca. Da je to tako moţe se potkrijepiti
spoznajama koje potvrđuju da formati prodaje kakvi su supermarketi, hipermarketi i tvrdi
diskonti povećavaju trţišni udio i ostvaruju veći obim prodaje na trţištima europskih zemalja.
Usitnjenost prodajnih kapaciteta i njihova tehnološka zaostalost u značajnoj mjeri određuju
ekonomsku snagu malih nezavisnih trgovaca kako ukupno tako i njihovog segmenta kakav su
trgovci obrtnici. Istraţivanja provedena na temu vrijednosnih udjela različitih formata
prodavaonica u ostvarenom prometu na hrvatskom trţištu pokazuju da udio malih trgovaca
ima kontinuirani trend smanjenja. Njihov udio se smanjio sa 53% u 2001. godini na 35% u
2007. godini. Trgovci-obrtnici u pravilu posluju u malim prodavaonicama i nemaju
diversificiranu prodajnu strukturu kada je riječ o formatima prodavaonica.
2. TRGOVCI OBRTNICI U HRVATSKOJ DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI
Obrti u hrvatskoj distributivnoj trgovini predstavljaju njezin značajni dio. Spomenuto
moţemo potvrditi udjelom trgovinskih obrta u pokazateljima kakvi su: udio trgovinskih obrta
u ukupnom broju poslovnih subjekata (55,7%), udjelom trgovinskih obrta u ukupnom broju
poslovnih jedinica kakve su prodavaonice/servisi (48,2%), udjelom u broju zaposlenih u
distributivnoj trgovini od nešto više od 1/5 svih zaposlenih (20,9%). Značajan je nesrazimjer
između dostignutih udjela u spomenutom u odnosu na udio trgovaca obrtnika u ostvarenom
prometu. Tako je udio trgovaca obrtnika u ukupno ostvarenom prometu hrvatske distributivne
trgovine bio svega 5,8% krajem 2006. godine. Vidjeti tablicu jedan i grafikone 1, 2 i 3.
Tablica 1: Značaj trgovaca obrtnika u distributivnoj trgovini Republike Hrvatske u 2006.
godini (stanje 31.12.2006.)
Republika Hrvatska Ukupno Prodavaoni
ce/servisi
Zaposleni Promet s PDV
u 000 kuna
Trgovci obrtnici 19 091 20 727 45 349 14 104 861
Poduzeća 15 173 22 284 171 333 230 843 287
Ukupno: 34 264 43 011 216 682 244 948 148
Udio trgovaca obrtnika
u ukupnom broju u %-
ku
55,7
48,2
20,9
5,8
Po jednom obrtu - 1,09 2,40 739
Po jednom poduzeću - 1,47 11,30 15 214
Ukupno (obrti +
poduzeća):
- 1,26 6,32 7 149
Izvor: SLJRH-2007, str.409. i 691. Napomena: Vlastiti obračun.
Tablica 1: Značaj trgovaca obrtnika u distributivnoj trgovini Republike Hrvatske u 2008.
godini
Republika Hrvatska Ukupno Prodavaoni
ce/servisi
Zaposleni Promet s PDV
u 000 kuna
Trgovci obrtnici 20770 21658 46384 15068271
Pravne osobe 36417 27322 222988 287297294
Ukupno: 57187 48980 269372 302365565
Udio trgovaca obrtnika
u ukupnom broju u %-
ku
36,3
44,2
17,2
5,0
Po jednom obrtu - 1,04 2,23 725,5
Po jednom poduzeću - 1,47 11,30 15 214
Ukupno (obrti +
poduzeća):
- 1,26 6,32 7 149
Izvor: SLJRH-2009, str. 71, 387. i 394. Napomena: Vlastiti obračun.
Graf 1: Udio obrta u hrvatskoj
distributivnoj trgovini u 2006. godini
44,3%
55,7%
Obrti Trgovačka društva
Graf 2: Udio obrta u
prodavaonicama/servisima hrvatske
distributivne trgovine u 2006. godini
Trgovačka
društva
51,8%
Obrti
48,2%
Graf 3: Doprinos obrta zapošljavanju u
hrvatskoj distributivnoj trgovini u 2006.
godini
Obrti
20,9%
Trgovačka
društva
79,1%
Obrtnička trgovina ima značajno niţu razinu produktivnosti rada po jednom zaposleniku.
Tako je promet po zaposleniku u prodavaonicama/servisima pravnih osoba bio 5,6 puta veći
nego u prodavaonicama/servisima obrtničke trgovine. Slično je i sa skromnim iznosom
prosječne bruto marţe po zaposleniku. Nizak promet po zaposleniku te niska bruto marţa po
zaposleniku predstavljaju ključne ograničavajuće činitelje slabe ekonomske pozicije
prosječnog obrtnika trgovca čime su ograničene ili do kraja sputane mogućnosti unapređenja
njihovog poslovanja kroz ulaganja u prodajni prostor, njegovu modernizaciju i uvođenje
suvremenijih prodajnih tehnologija.
Sve gore navedeno, u značajnoj mjeri, ocrtava poziciju obrtničke trgovine u hrvatskoj
prodajnoj strukturi u kojoj je oko 44,4% svih naselja (njih 3000) bez prodavaonice bilo
kakvog tipa odnosno mogućnosti snabdijevanja stanovništva u mjestu njihovog prebivališta.
Riječ je o malim naseljima, preteţito staračkog stanovništva, ograničenih potreba u odnosu na
ponudu trgovačke robe , a što je uvjetovano niskom razinom njihove kupovne moći. Inače
standard zemlje kakva je Švicarska upućuje na potrebu da se stanovništvo moţe snabdijevati
asortimanom trgovačke robe koji sluţi za podmirenje dnevnih i tjednih potreba u
prodavaonicama koje su locirane u radijusu do pet minuta laganog hoda.
Trgovci obrtnici su s 48,2% udjela u ukupnom broju prodavaonica/servisa značajno
doprinijeli dimenzijama širine i gustoće hrvatske maloprodajne strukture. Time su utjecali na
porast kvalitete ţivljenja onih kojima je njihova usluga postala dostupna posebno na
lokacijama za koje veliki trgovci ne pokazuju interes. Bilo bi za pretpostaviti da bi detaljnije
spoznaje do kojih bi se moglo doći snimanjem stanja potvrdile da je značaj trgovaca obrtnika
s aspekta njihova udjela u ukupnoj prodajnoj površini drastično manji od njihova udjela u
broju prodavaonica/servisa. To je ono što konstatiramo kada govorimo o kvaliteti dvaju
ključnih pokazatelja razvijenosti maloprodajne strukture nekog uţeg ili šireg lokaliteta. Prvi
pokazatelj koji se temelji na prodavaonicama kao poslovnim jedinicama i koji dovodi u vezu
stanovništvo s brojem prodavaonica jeste od koristi, ali u značajnoj mjeri zamagljuje sliku
stvarnog stanja. Prodavaonica kao poslovna jedinica je pretpostavka da se kupac moţe
snabdjeti s onim što je asortiman njezine ponude, ali nije svejedno o kakvim tipovima
prodavaonica je riječ. Tako se tipovi prodavaonica kakvi su kiosk i hipermarket tretiraju kao
dvije prodavaonice. Drugi pokazatelj razvijenosti prodajne strukture iskazan veličinom
prodajne površine po stanovniku uvaţava tipove prodavaonica i njihove veličine. Pokazatelj
kakav je prodajna površina po stanovniku je jasniji u odnosu na pokazatelj stanovnika po
prodavaonici. Oba spomenuta pokazatelja razvijenosti prodajne strukture se koriste u
komercijalnom urbanizmu.
3. PRETEŢNA DJELATNOST OBRTA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI
Informacije o prodavaonicama/servisima u obrtništvu ne daju odgovor na pitanje o preteţnoj
djelatnosti obrta u distributivnoj trgovini prema ţupanijskom teritorijalnom ustroju. Detaljnije
istraţivanje na tu temu bi moglo biti, pored ostalih činitelja koje bi trebalo istraţiti, u funkciji
traţenja odgovora na pitanje što sve utječe, pa i u kojoj mjeri preteţna djelatnost obrta u
distributivnoj trgovini utječe na visinu ostvarenog prometa po jednom obrtu. Odstupanja u
visini ostvarenog prometa su značajna, a što je vidljivo iz sadrţaja navedenog pod točkom 4
ovog rada.
Tablica 2: Obrti u distributivnoj trgovini prema preteţnoj djelatnosti (stanje.31.12.2006.)
Preteţna djelatnost
obrta u distributivnoj
trgovini
Poslovni subjekti Prodavaonice/servisi Zaposleni
Broj % Broj % Broj %
Ukupno 19 091 100,0 20 727 100,0 45 349 100,0
G-50 2 837 14,9 2 909 14,0 6 404 14,1
G-51 894 4,7 957 4,6 2 336 5,2
G-52 15 360 80,4 16 861 81,4 36 609 80,7
Napomena:
G-50 Trgovina motornim vozilima i motociklima, odrţavanje i popravak motornih vozila i
motocikla, trgovina na malo motornim gorivima i mazivima;
G-51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini na veliko, osim trgovine motornim
Vozilima;
G-52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, popravak
predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo.
Izvor: SLJRH-2007, str.409. Napomena: Vlastita obrada.
4. OSTVARENI PROMET PO JEDNOM TRGOVCU OBRTNIKU
Trgovci obrtnici su prosječno po obrtu ostvarili promet s PDV-om od 738,8 tisuća kuna u
2006. godini. Značajne su oscilacije ostvarenog prosječnog prometa prema njihovoj
ţupanijskoj lociranosti. Rasponi ostvarenog prometa po obrtu su bili 1: 3,18. Najniţi prosječni
promet po obrtu je ostvaren u Međimurskoj ţupaniji, a najveći prosjek ostvarenog prometa po
jednom obrtu je bio u Istarskoj ţupaniji. Drugim riječima kazano po svakoj kuni ostvarenog
prometa u trgovačkim obrtima lociranim u Međimurskoj ţupaniji ostvareno je 3,18 kuna
prometa po trgovačkom obrtu lociranom u Istarskoj ţupaniji. Obrti locirani u ostalim
ţupanijama su interpolirani između navedenih krajnosti. Navest ćemo prvih pet ţupanija
prema padajućem slijedu ostvarenog prometa po jednom obrtu. To su: Istarska, Zadarska,
Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska ţupanija. Detaljnije
vidjeti podatke o prometu po obrtu i indeksna odstupanja ostvarenog prometa po obrtu u
odnosu na ostvareni prosjek Republike Hrvatske prema ţupanijskom ustroju sadrţane u
tablici 3. Bilo bi nuţno detaljnijim istraţivanjem utvrditi što je utjecalo na značajna indeksna
odstupanja ostvarenog prometa od prosjeka ostvarenog u RH. U kojoj su mjeri na to utjecali
veća ili manja prisutnost kapaciteta velikih trgovačkih lanaca (domaći i inozemni), porast
uvjetnog domicilnog stanovništva (turizam), razlike u kupovnoj moći stanovništva ili nešto
drugo?
Tablica 3: Ostvareni prosječni promet po obrtu i indeksna odstupanja ostvarenog prometa po
obrtu u odnosu na ostvareni prosjek RH
Ţupanija
Promet
po obrtu
s PDV u
000 kuna
Indeksna odstupanja
ostvarenog prometa
po obrtu u odnosu na
ostvareni prosjek RH
Zagrebačka ţupanija 667,9 90,4
Krapinsko-zagorska ţupanija 589,6 79,8
Sisačko-moslavačka ţupanija 773,6 104,7
Karlovačka ţupanija 764,4 103,5
Varaţdinska ţupanija 796,7 107,8
Koprivničko-kriţevačka
ţupanija
610,9 82,7
Bjelovarsko-bilogorska ţupanija 787,5 106,6
Primorsko-goranska ţupanija 697,1 94,3
Ličko-senjska ţupanija 644,1 87,2
Virovitičko-podravska ţupanija 832,1 112,6
Poţeško-slavonska ţupanija 403,1 54,6
Brodsko-posavska ţupanija 847,2 114,7
Zadarska ţupanija 908,2 122,9
Osječko-baranjska ţupanija 811,3 109,8
Šibensko-kninska ţupanija 678,8 91,9
Vukovarsko-srijemska ţupanija 882,4 119,4
Splitsko-dalmatinska ţupanija 751,5 101,7
Istarska ţupanija 1142,4 154,6
Dubrovačko-neretvanska
ţupanija
812,8 110,0
Međimurska ţupanija 359,1 48,6
Grad Zagreb 547,0 76,8
Republika Hrvatska 738,8 100,0
Napomena: Vlastita obrada podataka sadrţanih u SLJRH-2007, str.409 i 691.
Na grafikonu 4 su prikazana indeksna odstupanja ostvarenog prometa po obrtu u odnosu na
ostvareni prosjek RH. Ţupanije su označene rimskim brojevima idući redoslijedom kako su
navedene u tablici 2.
Graf 4: Indeksna odstupanja ostvarenog prometa po
jednom obrtu prema ţupanijama u odnosu na prosjek
ostvarenog prometa po obrtu u RH u 2006. godini
020406080
100120140160180
I III V VII IX X
IXIII X
VXVII
XIX
XXI
ţupanije
ind
eksi
5. NAZNAKE MOGUĆEG PRORAĈUNA PROSJEĈNE EKONOMSKE SNAGE
OBRTA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI
Preteţita djelatnost obrta u distributivnoj trgovini Republike Hrvatske je djelatnost trgovine
na malo (52.1-6) unutar G-52. Dajemo neke naznake mogućeg proračuna prosječne
ekonomske snage obrta u distributivnoj trgovini RH.
Polazne pretpostavke:
a) prosječan promet po jednom obrtu na razini RH kakav je sadrţan u tablici 3;
b) umanjenje ostvarenog prometa za iznos PDV (22%) daje promet bez PDV. Hrvatska
ima nultu stopu PDV-a za neke prehrambene proizvode (primjer: kruh, mlijeko) i niţu
stopu PDV-a na neke tiskovine. Bilo bi nuţno detaljnije istraţiti strukturu prometa s
aspekta udjela prodajnih asortimana prema diferenciranim stopama PDV-a kako bi se
dobila preciznija osnova ostvarenog prometa bez PDV-a;
c) za iznos nabavne vrijednosti trgovačke robe koristimo spoznaje o udjelima nabavne
vrijednosti trgovačke robe u strukturi prodajne cijene u hrvatskoj distributivnoj trgovini
kao cjelini, stanje 2000. i 2004. godine. Kako trgovci obrtnici nisu u mogućnosti
koristiti prednosti koncentriranog nabavljanja s obzirom na mali raspoloţivi prodajni
kapacitet i po tom osnovu prednosti ekonomije obima bilo bi realno pretpostaviti da
nabavu realiziraju manje efikasno u usporedbi s velikim trgovcima. Na razini našeg
proračuna kretat ćemo se u rasponu 77-81,3% udjela nabavne vrijednosti trgovačke robe
u strukturi prometa;
d) utvrđujemo iznos bruto marţe na godišnjoj razini;
e) prethodni iznos podijeljen s 12 daje prosječni mjesečni iznos bruto marţe;
f) prethodni iznos dijelimo s prosječnim brojem zaposlenih po jednom obrtu u hrvatskoj
distributivnoj trgovini kako bi dobili prosječnu mjesečnu bruto marţu po zaposleniku;
g) vidjeti elemente proračuna u tablici 4.
Tablica 4: Proračun prosječne ekonomske snage obrta iskazane ostvarenim prometom u
distributivnoj trgovini RH u 2006. godini prema podacima SLJRH-2007, a
odnose se na stanje 31.12.2006. godine
Elementi U kunama
Promet s PDV 739 000
- PDV (22%) 162 580
=Promet bez PDV 576 420
-Nabavna cijena trgovačke robe (81,3%) 468 629 (77%= 443 843)
=Bruto marţa 107 791 (132 577)
Bruto marţa (neka zapaţanja)
a) ukupno na godišnjoj razini: 107 791 kuna (132577)
b) prosječna mjesečna bruto marţa: 8983 kuna (11 048)
c) prosječna mjesečna bruto marţa po zaposleniku (2,4 zaposlenika): 3743 kune (4603)
3743 kune (4 603)
d) bruto marţa sluţi za pokriće troškova poslovanja (materijalni troškovi, amortizacija,
troškovi rada, ostali troškovi) i za ostvarenje dobiti koja bi mogla biti u funkciji
unapređenja poslovanja.
Otvorena pitanja:
a) koji iznos troškova rada moţe podnijeti utvrđena mjesečna bruto marţa po zaposleniku
i
b) uzimajući u obzir odgovor pod a) i dodajući ostale elemente koji se pokrivaju iz bruto
marţe o kakvoj mogućoj razini dobiti bi bila riječ u našem primjeru?
6. NAZNAKE MOGUĆEG PRORAĈUNA PROSJEĈNE EKONOMSKE SNAGE
PRAVNIH OSOBA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI
Polazne pretpostavke iste kao u točci 5 ovog rada, ali aplicirane na podatke koji se odnose na
pravne osobe (poduzeća) u distributivnoj trgovini RH u 2006. godini.
Tablica 5: Proračun prosječne ekonomske snage pravnih osoba iskazane ostvarenim
prometom u distributivnoj trgovini RH u 2006. godini prema podacima SLJRH-2007, a
odnose se na stanje 31.12.2006. godine
Elementi U kunama
Promet s PDV 15 214 000
- PDV (22%) 3 347 080
=Promet bez PDV 11 866 920
-Nabavna cijena trgovačke robe (81,3%) 9 647 806 (77%=9 137 528)
=Bruto marţa 2 219 114 (2 729 392)
Bruto marţa (neka zapaţanja)
d) ukupno na godišnjoj razini: 2 219 114 kuna (2 729 392)
e) prosječna mjesečna bruto marţa: 184 926 kuna (227 449)
f) prosječna mjesečna bruto marţa po zaposleniku (11,3 zaposlenika): 16 365 kune (20
128)
16 365 (20 128)
Proraĉun prometa po prodavaonici/servisu obrta u 2006. godini u kunama
Godišnje Mjeseĉno
Promet s PDV po prodavaonici: 680 507 56 709
PDV po prodavaonici/servisu: 149 712 12 476
Promet po prodavaonici bez PDV 530 795 44 233
Proraĉun prometa po zaposlenom u prodavaonici/servisu u 2006. godini u kunama
Promet s PDV po zaposleniku: 311 029 25 919
PDV po zaposleniku: 68 426 5 702
Promet po zaposleniku bez PDV 242 603 20 217
Napomena: Neka zapaţanja o prometu po zaposleniku u prodavaonicama/servisima
u obrtima u usporedbi s prometom u prodavaonicama pravnih osoba (poduzeća)
Promet po zaposleniku u pravnim osobama: 1 347 337 kuna (godišnje) ili 112 278 kuna
mjesečno.
Napomena: Izraziti je problem produktivnosti rada u obrtima u hrvatskoj
distributivnoj trgovini. Promet po zaposleniku u prodavaonicama/servisima pravnih
osoba je 5,6 puta bio veći nego u kapacitetima prodavaonica/servisa obrta.
7. UMJESTO ZAKLJUĈKA
Spomenuto sugerira zaključak da postoji značajan nesklad između fizičkih pokazatelja
značaja obrtničke trgovine i njezinog financijskog doprinosa ukupnom rezultatu hrvatske
distributivne trgovine. Slaba financijska snaga trgovaca obrtnika sputava mogućnosti
modernizacije i tehnološkog inoviranja prodavaonica te izbora primjerenijih formata prodaje.
Moţe se konstatirati da su prisutne oscilacije u broju trgovaca obrtnika i broju njihovih
raspoloţivih poslovnih jedinica tipa prodavaonica/servisa uz istovremeni blagi porast
prosječnog broja zaposlenih po jednoj poslovnoj jedinici tipa prodavaonice/servisa. Obrtnička
trgovina po jedinici ostvarenog prometa zapošljava značajno više nego što je to kod trgovine
koju obavljaju trgovačka poduzeća. Posljedica je to niţe tehnološke opremljenosti
prodavaonica u segmentu obrtničke trgovine, a time i slabijih mogućnosti supstitucije
ljudskog rada suvremenom prodajnom tehnologijom koja je usko povezana sa suvremenijim
formatima prodavaonica.
Fizička snaga segmenta distributivne trgovine kakav je obrtnička trgovina, a koja proizlazi iz
njihovog broja nije prepoznata, prije svega, od strane samih trgovaca obrtnika kojima je ta
činjenica trebala posluţiti kao argument za otpočinjanje procesa njihovog međusobnog
poslovnog povezivanja. Nuţno je u opće prisutnom procesu koncentracije u trgovini koji se
manifestira smanjivanjem broja vodećih trgovaca i njihovim sve većim trţišnim udjelima i u
segmentu obrtničke trgovine stvarati pretpostavke za prakticiranje i korištenje prednosti
ekonomije obima.
Neprepoznavanje potreba za poslovnim povezivanjima prvenstveno proizlazi iz nedovoljne
educiranosti velikog broja nosilaca aktivnosti u segmentu obrtničke trgovine. Ona po tome
nije nikakav izuzetak u odnosu na ukupno malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj. Nameće
se nuţnim potreba kontinuiranog rada na različitim oblicima kontinuirane edukacije kako bi
se mogli anticipirati trţišni trendovi.
Prof. dr. sc. Nikola Knego
RAZINA CIJENA: KLJUĈ TRŢIŠNE NEKONKURENTNOSTI MALIH TRGOVACA
Razina cijena
Istraţivanja potvrđuju da pet ključnih činitelja utječe na donošenje kupčeve odluke gdje kupiti
i što kupiti. To su slijedeći činitelji: cijena, kvaliteta, usluga, lokacija i asortiman. Cijena je
vodeći činitelj od utjecaja na kupčevu odluku gdje i što kupiti u društvima koja su značajno
razvijenija od hrvatskog mjereno pokazateljem kakav je pokazatelj visine bruto domaćeg
proizvoda po stanovniku.
Kakva je situacija što se tiče opće razine dostignutih cijena pokušat ćemo utvrditi našim
snimanjem cijena deset artikala koji se učestalo, dnevno, kupuju u šest prodavaonica velikih
mnogofilijalni trgovaca (Konzum, Ipercoop, Getro, Billa, Lidl, Mercator) i u tri prodavaonice
malih nezavisnih trgovaca od kojih su dvije locirane na prostoru jedne trţnice, a treća negdje
u susjedstvu.
Tablica 1: Cijene nekih odabranih proizvoda
Redni
broj
Proizvod Trgovci
Konzum Ipercoop Getro Billa Lidl Mercator M1 M2 M3
1. Dukat
mlijeko,
3,2% PET
ambalaţa
5,69
5,68
4.75
5,79
5,69
5,67
6,2
5,8
7,0
2. Coca Cola
2l
12,49 12,49 12,49 11,99 12,49 12,49 13,0 13,0 15,5
3. Šećer, 1kg 5,65 5,99 5,76-
5,97 5,59 5,59 5,77 6,5 6,5 7,0
4. Sol, morska
sitna
3,59 3,99 4,00 3,69 3,69 3,67 3,50 4,0 4,0
5. Brašno
oštro, T-400
5,15 5,99 4,99 4,99 4,89 5,97 7,0 6,0 6,3
6. Brašno
glatko, T-
550
4,09 4,99 4,12 3,99 3,89 3,67 6,5 7,0 5,5
7. Vegeta, 250
g.
12,69 12,69 12,69 12,99 12,69 12,69 12,0 12,0 15,5
8. Ulje
Zvijezda,
suncokret,
1l.
12,99
12,99
12,99
12,99
12,99
14,79
14,0
13,5
14,9
9. Riţa, 1kg,
dugo zrno,
najlonsko
pakiranje
5,29
8,99
9,46
5,19
4,99
4,97
5,50
7,0
5,7
10. Franck
kava,
jubilarna
vakumirana,
250 g.
15,99
15,99
15,99
15,99
15,99
15,99
17,0
17,0
19,9
Ukupno: 83,62 89,79 87,24 83,31 82,90 86,09 91,2 91,8 101,3
Indeksna odstupanja
od najpovoljnije
kupnje:
100,9
108,3
105,2
100,5 100,00
100,00
103,8
110,0
110,7
122,2
Redoslijed
povoljnosti kupnje: 3 6 5 2 1 4 7 8 9
Indeksna odstupanja
od najpovoljnije
kupnje:
100,9
108,3
105,2
100,5
100,00
103,8 Prosjek
114,4
Napomena: a) Snimanje izvršio osobno dana 10.04.2008.; b) M1, M2 i M3 su mali trgovci odabrani slučajnim
odabirom; c) bold italic= najniţa cijena i d) bold underline=najviša cijena .
Tablica 2: Indeksna odstupanja cijena navedenih proizvoda u odnosu na najniţu cijenu
Redni
broj
Proizvod Trgovci
Konzum Ipercoop Getro Billa Lidl Mercator M1 M2 M3
1. Dukat
mlijeko,
3,2% PET
ambalaţa
119,8
119,6
100,00
121,9
119,8
119,4
130,5
122,1 147,4
133,3
2. Coca Cola
2l
104,2
104,2
104,2
100,00 104,2 104,2 108,4 108,4 129,3
115,4 3. Šećer, 1kg 101,1 107,2 103,0 100,00
100,00 103,2 116,3 116,3 125,2
119,3 4. Sol, morska
sitna
102,6
114,0
114,3
105,4
105,4
104,9
100,00
114,3
114,3
109,5 5. Brašno
oštro, T-400
105,3 122,5 102,0 102,0 100,00
122,1
143,1 122,7 128,8
131,6 6. Brašno
glatko, T-
550
111,4
136,0
112,3
108,7
106,0
100,00
177,1
190,7
150,0
172,6
7. Vegeta, 250
g.
105,8
105,8
105,8
108,3
105,8
105,8 100,0
100,0
129,7
109,7
8. Ulje
Zvijezda,
suncokret,
1l.
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
113,9
107,8
103,9 114,7
108,8
9. Riţa, 1kg,
dugo zrno,
najlonsko
pakiranje
106,4 180,1
190,3
104,4
100,4
100,0
110,7
140,8
114,7
122,1
10. Franck
kava,
jubilarna
vakumirana,
250 g.
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
106,3
106,3 124,4
112,4
Indeksna odstupanja
od najpovoljnije
kupnje:
103,3
108,3
106,4
100,5
100,00
103,8
110,0
110,7
122,2
Napomena: Naša obrada prikupljenih podataka sadrţanih u tablici 1.
Proizvodi kakvi su šećer, brašno i riţa u pakiranju od kilograma proizvodi su koji se kod
trgovaca kakvi su: Getro, Konzum i Billa mogu kupiti i kao njihove trgovačke marke koje su
jeftinije od istovrsnih proizvoda nekih drugih njihovih dobavljača. Tu smo kvalitetnije
usporedbe radi pokušali snimiti cijenu istog dobavljača. To je bilo moguće jedino kod artikla
kakav je šećer u kilogramskom pakiranju. Kod brašna smo išli na T-400 i T-550 najjeftinije
pakiranje od jednog kilograma. Kod riţe s obzirom na bogatstvo izbora, a onda i drastično
različitih cijena pošli smo od uvjeta da je dugo zrno, najlonsko pakiranje i najniţa cijena.
Ostalih šest proizvoda (svjeţe Dukat mlijeko, 3,2%m.m., PET ambalaţa; Coca-Cola 2l; sol
morska, sitna-Pag; Vegeta-250 g.; ulje Zvijezda, suncokret-1l i Franck kava, jubilarna,
vakumirana-250g.) su proizvodi istovrsnih dobavljača.
Svih šest velikih trgovaca imali su istu prodajnu cijenu spomenute kave, ali je samo na polici
Mercatora ispod te cijene stajalo istaknuto "Trajno niska cijena".
Nabava: ključni razlog viših cijena kod malih trgovaca
Mali trgovci (naš primjer) imali su drastično višu cijenu ukupno odabranih proizvoda u
usporedbi s drugim navedenim trgovcima. Njihov paket odabranih proizvoda bio je skuplji za
14,4% od mogućnosti kupnje istog paketa proizvoda po najpovoljnijoj cijeni. Na primjerima
pojedinačnih malih trgovaca ta su se odstupanja kretala u rasponu od 10 do 22,2%. Detaljnije
vidjeti podatke u tablici 1.
Detaljnija analiza cjenovnih odstupanja po svakom pojedinačnom artiklu je dana u tablici 2.
Indeksna odstupanja cijena u odnosu na najpovoljniju cijenu su enormna. Tu ima odstupanja u
rasponima od 9,7 do 90,3%.
Naše malo istraţivanje je bilo u funkciji potvrditi ili odbaciti pretpostavku da se mali
nezavisni trgovci (ne)mogu nositi s cijenama istovrsnih artikala koje prodaju veliki trgovci.
Visina prodajnih cijena je ključni razlog zašto se u susjedstvu kupuje samo kada se mora i
kada to nije moguće uraditi drugdje. Visoke cijene istovrsnih artikala u prodajnim
kapacitetima malih trgovaca su prvenstveno posljedica neefikasnosti u realizaciji nabavne
funkcije. Naša je teza da oni trgovci koji dobiju "rat" u nabavi imaju šansu duţeg trţišnog
trajanja. Kolikog? Nije im moguće garantirati vremenski rok trajanja, ali je sigurno da
kontinuiranim poboljšanjima i racionalizacijom nabave njihovo uspješno trajanje moţe se
produţiti.
Napominjemo da je udio nabavne cijene trgovačke robe u strukturi prodajne cijene (bez PDV-
a) u hrvatskoj distributivnoj trgovini iznad 4/5 (81,3%).
Mali trgovci nisu iskoristili mogućnost da se na interesnoj osnovi međusobno značajnije
poslovno poveţu i tako stvore pretpostavke za nabavljanje po povoljnijim uvjetima od
izvornih dobavljača (proizvođača). Ima tu nekih događanja uz konstataciju: a) da su krenula s
vremenski značajnom zadrškom; b) da ne okupljaju broj malih trgovaca koji bi bilo očekivati;
c) nedovoljna educiranost i sposobnost procjene što se dobiva ometa stvaranje njihovih
kvalitetnih asocijacija.
Spomenut ćemo primjer vodećeg svjetskog trgovca (Wal-Mart) koji racionalizira nabavu što
za posljedicu ima kontinuirano smanjenje udjela nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto
prodaji. Udio nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto prodaji smanjen je za 0,97% u
intervalu 2004-2007. godina. Uštede koje su ostvarene u nabavi po toj osnovi iznosile su 3,4
milijarde USA $.
Racionalizacija nabave je jedan od ključnih segmenata njegove robne politike (politika
asortimana i politika cijena). Racionalizacija nabave je njegovo dugoročnije obiljeţje. To
moţemo konstatirati analizirajući podatke za nešto duţi vremenski interval. Tako je udio
nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto prodaji smanjen za 1,41% u šestogodišnjem
intervalu 2002-2007. godina. Spomenuto primijenjeno na vrijednost ostvarene neto prodaje u
2007.godini predstavlja uštedu od 4,9 milijardi USA $.
Kako utječe promjena opće razine cijena nekih trgovaca na kvalitetu njihovog poslovnog
rezultata
Mnogofilijalni trgovci najčešće prakticiraju neki od poznatih prodajnih sustava s kojima
mogu postići trţišne prednosti i usporiti porast troškova robnog prometa, odnosno troškova
trgovine kao njihovog najznačajnijeg dijela. To su sustavi koji postiţu prednosti na osnovu:
redukcije naraslih usluga, depersonalizacije prodaje na osnovu primjene najsuvremenije
prodajne tehnologije i koncentracije nabavljanja odnosno ekonomije obima.
Snimili smo pojedinačne cijene navedenih proizvoda u METRO, Cash & Carry, Zagreb.
Cijene istovrsnog ulja i kave su iste kao u šest navedenih velikih trgovaca, ali je ukupna
razina cijena deset obuhvaćenih proizvoda niţa za 5,5% u odnosu na prvog slijedećeg
trgovca. Detaljnije vidjeti podatke sadrţane u tablici 3.
70
66
36
25
25
20
19
15
0 10 20 30 40 50 60 70
Kroger
Metro
Costco
Albertson
Carrefour
Tesco
Wal-Mart
Aldi
trg
ovin
ska p
od
uzeća
Grafikon: Utjecaj porasta cijena od 1% na
povećanje dobiti nekih trgovaca na malo
Porast dobiti u %-ku
Izvor: Krafft, M. & Mantrala, M.K. (urednici), Retailing in the 21st Century-Current and
Future Trends, Springer, Berlin, 2006, str. 271.
Drugi trgovac po redoslijedu imao je ukupnu razinu cijena navedenih proizvoda za 5,5 % višu
od ukupne razine cijena u Metrou. Snimanjem obuhvaćeni mali trgovci imali su opću razinu
cijena veću za 16% (M1), 16,8% (M2) i 28,9% (M3). Spomenuta razina cijena je moguća
samo pod uvjetom da kupac prihvati komercijalno pakiranje brašna T-400 i T-550 od
ukupno10 kilograma (1kg x 10).
Spomenuti prodajni sustav je izvorno prodaja na veliko koja opsluţuje kupce koji su vlasnici
poduzeća ili obrta na osnovu čega dobivaju kartica koja je uvjet kupnje jer bez nje plaćanje na
blagajni nije moguće. Dobar dio kupnje obavljaju fizičke osobe jer nije problem u
raspolaganju karticom.
Neki kupci su spremni prihvatiti i platiti proizvod po višoj cijeni uz odgodu plaćanja. Kod
Metroa to nije moguće jer je dokinuto plaćanje kreditnim karticama.
Tablica 3: Cijene nekih odabranih proizvoda u METRO, Cash & Carry u Zagrebu
Redni
broj
Proizvod
METRO
Cash &
Carry
1. Dukat mlijeko, 3,2% PET ambalaţa 5,69
2. Coca Cola 2l 11,94
3. Šećer, 1kg 5,48
4. Sol, morska sitna 3,32
5. Brašno oštro, T-400 2,87
6. Brašno glatko, T-550 2,35
7. Vegeta, 250 g. 12,36
8. Ulje Zvijezda, suncokret, 1l. 12,99
9. Riţa, 1kg, dugo zrno, najlonsko pakiranje 5,60
10. Franck kava, jubilarna vakumirana, 250 g. 15,99
Ukupno: 78,59
Napomena: Naše snimanje cijena na dan 10.04.2008. godine
Mali trgovci pojedinačno nisu u mogućnosti koristiti prednosti bilo kojega od spomenutih
sustava. Istraţivanja također potvrđuju da je sve teţe traţiti prostor za buduće sniţenje
troškova u istim oblicima prodaje. Samo ulaganja u suvremenu prodajnu tehnologiju stvaraju
pretpostavke za otvaranje mogućnosti budućih sniţenja (ili rezanja) troškova.
Procesi u suvremenoj maloprodaji koji ugrožavaju tržišnu poziciju malih trgovaca
Procesi u suvremenoj europskoj maloprodaji mogli bi se navesti kako slijedi:
a) Sporiji rast, više segmentacije;
b) Manje nacionalnih, više internacionalnih trgovaca;
c) Manje prodavaonica, više prodajne površine;
d) Manje zaliha, više usluga kupcima;
e) Manje nezavisnih, više mnogo filijalnih trgovaca i
f) Niţi promet po četvornom metru prodajne površine, veće marţe.
Sve je to samo slabijim intenzitetom prisutno i na hrvatskom maloprodajnom trţištu. Procesi
navedeni pod b, c i f značajno ugroţavaju trţišnu poziciju malih nezavisnih trgovaca.
Proces naveden pod c) moţe se grafički predočiti kako je to na slikama 1-3:
Što raditi i kakva je perspektiva malih trgovaca?
Nuţno je poslovno povezivanje malih nezavisnih trgovaca u saveze ili udruţenja nezavisnih
trgovaca uz istovremeno zadrţavanje poslovne samostalnosti i postizanja prednosti u
realizaciji nekih poslovnih funkcija, prvenstveno nabave.
Tablica 4: Osnovni pokazatelji veličine i strukture maloprodajne mreţe u Republici
Hrvatskoj u 2004.godini
Pokazatelji Pravne osobe Obrtnici
Broj Udio u %-ku Broj Udio u %-ku
Broj poslovnih subjekata 14 292 43,1 18 855 56,9
Broj prodajnih mjesta 43 229 62,0 26 515 38,0
Broj prodavaonica 24 050 60,3 15 843 39,7
Broj prodajnog osoblja 105 025 72,8 39 225 27,2
Promet po prodavaonici u
mil.kuna s PDV-om
67 293 84,3 12 519 15,7
Prodajni prostor po
prodavaonici u tis.m²
2 902 82,8 601 17,2
Prosječna površina
prodavaonice u m²
120,7 - 37,9 -
Prosječni broj radnika po
prodavaonici
3,5 - 1,9 -
Broj prodavaonica na tisuću stanovnika 9,0
Broj stanovnika po prodavaonici 111,2
Prodajni prostor prodavaonica po stanovniku
u m²
0,79
Izvor: SLJRH-2007, str.426.
Tablica 4: Osnovni pokazatelji veličine i strukture maloprodajne mreţe u Republici
Hrvatskoj u 2008.godini
Pokazatelji Pravne osobe Obrtnici
Broj Udio u %-
ku
Broj Udio u %-ku
Broj poslovnih
subjekata 14 292 43,1 20770 56,9
Broj prodajnih mjesta 43 229 62,0 26 515 38,0
Broj prodavaonica 27322 60,3 21658 39,7
Broj zaposlenih 227441 72,8 46384 27,2
Promet po
prodavaonici u tis.
kuna s PDV-om
10515 84,3 696 15,7
Prodajni prostor po
prodavaonici u tis.m² 2 902 82,8 601 17,2
Prosječna površina
prodavaonice u m² 120,7 - 37,9 -
Prosječni broj radnika
po prodavaonici 3,5 - 1,9 -
Broj prodavaonica na tisuću stanovnika 9,0
Broj stanovnika po prodavaonici 111,2
Prodajni prostor prodavaonica po stanovniku
u m²
0,79
Izvor: SLJRH-2009, str. 367,386, 388,394.
Mislimo na stvaranje saveza ili udruţenja malih trgovaca u koja se dobrovoljno ulazi, ali i
izlazi i gdje biti članom jednog udruţenja nije nikakva zapreka biti istovremeno članom i
drugog ili trećeg udruţenja.
Imajući na umu navedene procese i izrazitu usitnjenost malih trgovaca u Hrvatskoj
perspektiva većine njih je krajnje problematična. To potvrđuju i iskustva europskih razvijenih
zemalja u kojima je u određenim vremenskim intervalima nestalo na desetke tisuća
prodavaonica, ali je istovremeno narasla masa prodajne površine i kvaliteta maloprodajne
usluge. Tako intenzivan proces svojevrsnog čišćenja hrvatske maloprodajne scene tek
predstoji i najjači udar će pretrpjeti sitni trgovci u prometu mješovitog i prehrambenog
asortimana trgovačke robe.
Koeficijenti obrtaja
Tablica: Koeficijenti obrtaja u hrvatskoj distributivnoj trgovini 2005-2007. Godina
Koeficijenti obrtaja u trgovini (Promet u tisućama kuna s PDV-om/zalihe /godišnji promet)
Distributivna trgovina 2005. 2006. 2007.
Ukupno (pravne osobe + obrtnici) 8,25 8,30 7,59
Trgovina na veliko 9,56 9,70 8,68
Posredovanje u trgovini na veliko 55,15 43,40 26,48
Trgovina na malo 6,95 6,82 6,31
Djelatnost popravaka 6,98 9,47 10,86
Ostale djelatnosti 20,25 26,02 36,07
Pravne osobe 8,75 8,84 7,93
Trgovina na veliko 9,67 9,86 8,74
Trgovina na malo 7,54 7,40 6,72
Obrtnici 4,26 4,16 4,25
Trgovina na veliko 3,36 2,83 4,58
Trgovina na malo 4,18 4,11 4,02
Napomena: Vlastiti izračun prema podacima sadrţanim u SLJRH-2008, str.409 i 408.
d) Obrtnici kao segment hrvatske distributivne trgovine imaju znatno niţi koeficijent
obrtaja. To je vidljivo iz podataka sadrţanih u prethodnoj tablici. Pravne osobe su u
segmentu distributivne trgovine imale koeficijent obrtaja zaliha veći u odnosu na
obrtnike u distributivnoj trgovini od 2,13 puta (u 2006. godini) do 1,87 puta (u 2007.
godini);
e) Razlika u koeficijentima obrtaja je još naglašenija u segmentu distributivne trgovine
kakav je trgovina na veliko (G51). Pravne osobe u segmentu distributivne trgovine su
imale koeficijente obrtaja veće u odnosu na obrtnike u rasponu od 1,91 puta (u 2007.
godini) do 3,48 puta ( u 2006. godini);
f) U segmentu distributivne trgovine kakav je trgovina na malo (G52) su ti rasponi bili
najmanji i kretali su se u rasponu od 1,67 puta (u2007. godini) do 1,80 puta ( u druge
dvije analizirane godine).
Tablica 1: Osnovni financijski pokazatelji rezultata poduzetnika iz područja trgovine
-financijski pokazatelji u milijunima kuna Opis Godina
2005. 2006. 2007. 2008.
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Iznos Udio u
%-ku u
RH
Broj poduzetnika 26683 37,3 27375 34,9 27408 32,8 27208 30,3
Broj zaposlenih 180919 22,2 193766 22,4 202862 22,6 208654 22,6
Ukupni prihod 188647 36,0 215574 36,3 233598 35,6 256472 35,8
Ukupni rashodi 183742 36,6 208942 36,9 225316 36,1 249514 36,1
Dobit prije
oporezivanja
6905 21,2 8504 22,8 9817 22,4 9426 22,4
Gubitak prije
oporezivanja
2000 18,4 1872 17,8 1535 13,0 2468 13,0
Porez na dobit 1224 25,1 1539 24,7 1764 24,6 1824 24,6
Dobit nakon
oporezivanja
5699 20,6 6980 22,4 8062 22,0 7608 22,0
Gubitak nakon
oporezivanja
2017 18,6 1887 17,8 1544 13,0 2474 13,0
Izvor: str. 3 (2005), str.2-3(2006), str. 3(2007), str.3 (2008)
Odjeljci unutar područja distributivne trgovine (G) (G50; G51 i G52)
Tablica 2: Poduzetnici u trgovini prema veličini u RH
Godina
Mali Srednje veliki Veliki Ukupno
Broj Udio u
%-ku
Broj Udio u
%-ku
Broj Udio u
%-ku
Ukupno Udio u
%-ku
2005. 25200 94,4 1111 4,2 372 1,4 26683 100,0
2006. 26852 98,1 419 1,5 104 0,4 27375 100,0
2007. 26820 97,9 471 1,7 117 0,4 27408 100,0
2008. 26727 98,2 371 1,4 110 0,4 27208 100,0
Izvor: Analiza poslovanja poduzetnika trgovine Republike Hrvatske u 2008. godini-Prema
obrađenim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja zaprimljenih u registar godišnjih
financijskih izvještaja, Fina, Zagreb, srpanj 2009, str.8. i naša obrada.
Poduzetnici prema veličini Godina
2005. 2006. 2007. 2008
Mali 25200 26852 26820 26727
Srednje veliki 1111 419 471 371
Veliki 372 104 117 110
Ukupno: 26683 27375 27408 27208
2005. 2006. 2007. 2008.
Veličina
poduzetnika
M S V M S V M S V M S V
94,4 4,2 1,4 98,1 1,5 0,4 97,9 1,7 0,4 98,2 1,4 0,4
Zapaţanja: a) mali poduzetnic u trgovini su u periodu 2005-2008. godine povečali udio u
strukturi ukupnog broja za 3,8%, Istovremeno su srednje veliki smanjili udio za 2,8%, a
veliki poduzetnici za 1%. Tako da je promatranom četverogodišnjem periodu struktura
poduzetnika prema njihovoj veličini značajno izmjenjena. Dakle, prisutan je trend porasta
malih poduzetnika uz istovremeno smanjivanje udjela srednje velikih i velikih
poduzetnika u ukupnom broju.
Kakav je doprinos pojedinih kategorija poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini
pojedinim financijskim pokazateljima?
Tablica: Doprinos poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini nekim pokazateljima
poslovanja u 2008. godini u %-ku
Pokazatelji Poduzetnici prema veličini Ukupno
Mali Srednje veliki Veliki
Broj zaposlenih 55,6 14,9 29,5 100,0
Ukupni prihodi 40,3 18,3 41,4 100,0
Ukupni rashodi 40,0 18,1 41,9 100,0
Dobit razdoblja 54,5 21,2 24,3 100,0
Gubitak razdoblja 67,0 8,6 24,4 100,0
Neto dobit (dobit
minus gubitak
razdoblja)
48,5 27,3 24,2 100,0
Izvor. Isti kao u prethodnoj tablici za 2008, str.9.