Turistički_resursi_i_atrakcije

8/13/2019 Turistički_resursi_i_atrakcije

http://slidepdf.com/reader/full/turistickiresursiiatrakcije 1/38

TURISTIĈKI RESURSI IATRAKCIJE



Pojmovno odreĊenje resursa uekonomiji…

općenito, resursi su:

materijalna i nematerijalna dobra, koja se mogugospodarski valorizirati (iskoristiti)

faktori koji se koriste u proizvodnji roba ili pružanjuusluga i time sudjeluju u stvaranju realnog brutodomaćeg proizvoda

resursi se ubrajaju u temeljne faktore proizvodnje (uzrad, kapital i poduzetništvo kao pridruženi faktor), dok suizvedbeni faktori proizvodnje tehnologija, istraživanje irazvoj te obrazovanje i usavršavanje

ograniĉenost resursa je presudno pitanje zbogneprestane potrebe rastućeg stanovništva (i potreba) zanovom proizvodnjom dobara ili pružanjem usluga



Klasifikacija resursa…

1. prirodni resursi – ukupnost svih prirodno-zemljopisnihuvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i cjelinuekonomskog života jedne zemlje (Kovačević, 2005.)

dobra koja nalazimo u svom okruženju: zemlja (tlo),

rudno blago, vode (tekućice i stajaćice te podzemnevode), flora i fauna i sl.

prirodne resurse možemo podijeliti i na obnovljive (onikoji se regeneriraju) i neobnovljive (oni koji se troše ibespovratno gube)



…

2. društveni resursi (socio-ekonomski) – obuhvaćajustanovništvo, stupanj obrazovanja, znanstvena, kulturnai etnosocijalna baština, kulturno-povijesni objekti i

organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj

industrijalizacije, članstvo u gospodarski snažnim ivažnim ekonomskim organizacijama i dr.



Prostor kao komponenta

turistiĉkog razvoja…

postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu ifunkcionalnu integraciju niza elemenata, iz čegaproizlaze: primarna i sekundarna turistiĉka ponuda (Vukonić, 1987.)

primarnu turističku ponudu čini odreĎeni prostor sa svimsvojim potencijalima i sadržajima

prostor u turizmu ne podrazumijeva samo fiziĉkiokvir prostora, odnosno prostor s njegovimprirodno-geografskim obilježjima (klima, reljef, vode,

vrste tala, biljni i životinjski svijet…), već prostor saĉovjekom (stanovništvom) i svim tragovima njegoveaktivnosti u obliku materijalnih i nematerijalnihvrijednosti te rezultati intelektualnog stvaralaštva



…

prostor i resursi u prostoru koje koristi turizam

posjeduju čitav niz specifiĉnosti po čemu se bitnopojmovno i sadržajno razlikuju od resursa u pojedinačnimgospodarskim granama i djelatnostima

turizam uvijek traži kvalitetan prostor , da svaki resurs

tijekom njegova korištenja potiče različite turističkeaktivnosti

turizam je dinamična pojava koja se uvijek manifestira u

nekom prostoru, koji sadrži odreĎene prirodne idruštvene resurse (atrakcije, privlačnosti) koji svojomsnagom motivirajuće djeluju da ih ljudi posjećuju



…

o kvaliteti resursa odnosno stupnju atraktivnosti ovisihoće li te resurse, u kojoj mjeri i u kojem vremenu ljudiposjećivati i uz koje ekonomske učinke

ukoliko resursi (atrakcije) nemaju atribute koji

privlaĉe, za mogućnost bavljenja različitim sportsko-rekreativnim aktivnostima, ako nemaju visok stupanjkuriozitetnosti i znamenitosti te visoku estetskuvrijednost, onda su to samo resursi, ali ne ujedno ituristiĉki resursi

turizam pretendira i koristi najatraktivnije resurse(prostore) – nužno je planiranje mjera i postupakaekološke i svekolike zaštite turistiĉkog prostora



…

ako se naruše temeljne vrijednosti i karakteristikeresursa (prostora), ne samo da će se smanjivati stupanjatraktivnosti tog prostora, već će nestati i turizma

zbog narušene izvornosti ili čak devastacije prirodnih ilidruštvenih resursa, u nekim se zemljama u turistiĉkojponudi pribjegava stvaranju tzv. umjetnih tvorevina

odnosno supstituta (npr. zabavni parkovi)



Turistiĉki resursi…

turistiĉki resursi su ona prirodna ili društvena dobrakoja se mogu turistiĉki valorizirati (iskoristiti),odnosno one pojave, procesi, objekti i sl. koje turisti

(i izletnici) posjećuju

predstavljaju dio cjeline odreĊenog geografskogpodruĉja, a bogatstvo turističkim resursimakomparativna su prednost u gospodarskom razvoju

cjelokupna turistiĉka ponuda temelji se na

karakteristikama i svojstvima resursa (prostora) ako neki prostor ne raspolaže nekim prirodnim ili

društvenim resursom visokog stupnja privlaĉnosti,nemoguće ga je bilo ĉime nadomjestiti



…

turistička (i ekonomska) vrijednost resursa ne može seocijeniti samo po osnovi njegovih svojstavaatraktivnosti, estetike, kuriozitetnosti i znamenitosti.

elementi vrednovanja turistiĉkih resursa su:

stupanj atraktivnosti povoljnost geografskog položaja

udaljenost i prometna povezanost s emitivnim turističkimtržištima (tržištima potražnje)

veličina izvora potražnje položaj resursa o odnosu na glavne turističke tokove položaj prema konkurentskim i komplementarnim

turističkim prostorima



…

atraktivnost resursa jest sposobnost specifiĉnogelementa ili kombinacije elemenata turistiĉke ponudeu privlaĉenju većeg broja posjetitelja na odreĊenopodruĉje s ciljem ekonomske valorizacije

turističke resurse, s obzirom na sposobnost u privlačenjuprivremenih posjetitelja, nazivaju se turistiĉkimatrakcijama ili privlaĉnostima

turističke atrakcije su sve prirodne ili društvene pojave,

objekti, procesi i rijetkosti, koje privlače privremeneposjetitelje i koje se mogu turistički i ekonomskivalorizirati te na taj način postati jedan od značajnihfaktora primarne turistiĉke ponude



…

za razliku od primarne turističke ponude koja predstavljaglavni motiv dolaska turista, egzistencijalne potrebe

turista u destinaciji zadovoljava sekundarna turistiĉkaponuda (ugostiteljski objekti poput hotela i privatnog

smještaja, zatim trgovine, sportsko-rekreacijski sadržaji,zdravstvo…), koja je sekundarna po nastanku, ali nemora biti sekundarna po kvantiteti i kvaliteti

primarna i sekundarna turistička ponuda moraju biti

usklaĊene po svojim kvalitativnim svojstvima u ciljuoptimalne valorizacije resursa i postizanja odgovarajućihekonomskih učinaka



…

cjelokupna ponuda u turizmu mora biti temeljenana karakteristikama i svojstvima prirodnih idruštvenih resursa, odnosno na turističkojvrijednosti prostora (resursa u prostoru), čime se

stvara skladan odnos izmeĎu tržišta turističkepotražnje i sekundarne turističke ponude samo kvantitativno i kvalitativno usklaĊena

primarna i sekundarna turistiĉka ponuda daje

mogućnost turističke i ekonomske valorizacije nekogprostora, odnosno daje optimalne ekonomske ineekonomske učinke



Klasifikacija turistiĉkih resursa…

prema genetskom podrijetlu resursi se dijele u dvije

velike skupine:

prirodni (biotropni) – klimatski, geomorfološki,hidrogeografski, biogeografski i pejsažni

društveni (antropogeni, atropiĉni) – kulturno-

povijesni, etnosocijalni, umjetnički, manifestacijski iambijentalni



…

prema zadovoljavanju čovjekovih (turističkih) potreba,prirodni resursi u pravilu imaju rekreativna svojstva,odnosno utječu na fiziološke funkcije čovjeka(osvježenje, oporavak, odmor…), dok antropogeni

resursi u pravilu djeluju na psihičke funkcije čovjeka,odnosno zadovoljavaju njegove kulturne potrebe (iako ineki prirodni resursi imaju slična djelovanja)

pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetudjelovanja mogu samostalno djelovati na privlačenje

turista, dok se većina ostalih pojavljuju u kombinaciji s drugim resursima, koji im povećavaju intenzitetatraktivnosti; te resurse nazivamo komplementarnimresursima



Prirodni turistiĉki resursi

1. Klimatski

ekvatorijalna klima, tropska klima, umjereno

tople klime, umjereno svježe klime, planinski tip klima, hladna klima, polarna klima

2. Geomorfološki

planine, planinski lanci, vulkani, klisure,

kanjoni, pećine, špilje, polja u kršu, krški oblici (vrtače, škrape..)

3. Hidrogeografski oceani, mora, jezera, rijeke, podzemne

vode, termalne vode, gejziri

4. Biogeografski flora i fauna

5. Pejsažni planinski pejzaži, nizinski ili pejzaži relativno

niskog reljefa, primorski pejzaži



Društveni turistiĉki resursi

1. Kulturno-povijesni

saĉuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova

tehnološka dostignuća, spomenici, urbanistiĉke

cjeline, umjetniĉka ostvarenja

2. Etnosocijalni

materijalna i duhovna kultura jednog naroda:

narodne igre, pjesme, obiĉaji, narodne nošnje,rukotvorine, kulinarske vještine, mentalitet

3. Umjetniĉki

muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, knjižnice spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja;

dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazališnoj umjetnosti

4. Manifestacijskiustanove koje organiziraju obrazovne i obrazovno-

rekreacijske aktivnosti ili manifestacije

5. Ambijentalni

manje ili veće prostorne cjeline koje je stvorioĉovjek svojim radom i umijećem – zraĉne luke,morske luke, hidroelektrane, trgovi i drugi urbani

prostori, trgovi naselja..



Prirodni turistiĉki resursi



Klimatski turistiĉki resursi…

klima – prosjeĉno vrijeme u tijeku jedne godine

povoljna klima jedan je od najvažnijih ĉimbenikaturistiĉke privlaĉnosti nekog mjesta, regije ili većeprostorne jedinice

po intenzitetu djelovanja klima je komplementaranturistiĉki resurs, ali može i samostalno djelovati naprivlačenje turista, obzirom na njena rekreativna svojstva

na fiziološke osobine čovjeka, osjećaj ugode iopuštenosti posebno značenje i utjecaj imaju insolacija i

temperature zraka, relativna vlažnost i oborine tevjetrovi, pri čemu sezonske varijacije imaju odlučujućeznačenje u odreĎivanju privlačnosti pojedinih klima iodabiru turističke destinacije



…

Sunce – osnovni izvor svjetlosti i toplinske energije

insolacija – količina sunčeve energije koji dolazi doZemlje (ovisi o geografskoj širini)

prevelika insolacija nije stimulativna u privlačenju turista,

naročito ako je relativna vlažnost Temperature zraka – ovise prije svega o rasporedukopna i mora na Zemlji; kopno se brže zagrijava, ali ibrže hladi u odnosu na vodenu masu; more je važanregulator topline zraka, pa su ljeti primorja svježija odugrijanog kopna, a zime blage jer se kopno brže hladi odvodenih površina

na temperature zraka uvelike utječu i biljni pokrivač tesmjer pružanja planinskih lanaca



…

Morske struje – morske struje koje teku iz ekvatorijalnihširina (npr. Golfska) zagrijavaju zrak, a hladne (npr.Labradorska) ga hlade

Vjetar – cirkulacija zraka koja je posljedica narušavanja

ravnoteže zraka što je izazivaju barometarski maksimumi barometarski minimum

razlikujemo stalne (npr. pasati, zapadni i sjeveroistočnipolarni vjetrovi), periodične (npr. ljetni i zimski monsuniu području južne i jugoistočne Azije, etezijski vjetrovi u

istočnom Mediteranu) i lokalne vjetrove (npr. mistral uFrancuska, sjeverac u panonskom dijelu Hrvatske, bura i jugo na hrvatskom primorju, fen u Alpama)



…

Oborine – oborine su na zemlji vrlo različito rasporeĎene najveće količine kiša primaju područja oko tropskih

krajeva, posebno obronci reljefnih uzvišenja; najmanjeoborina imaju područja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su tamo anticiklonalna strujanja

količina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblakevarira čak i unutar istog klimatskog područja zbog utjecajareljefa, morskih strujanja, biljnog pokrova i dr., parazlikujemo tri tipa vremena – prosjeĉno stanje

atmosferskih prilika na nekom prostoru: tip stalno vedrog vremena

tip stalno vlažnog vremena tip promjenjivog vremena



…

klima je prosjeĉno vrijeme u tijeku jedne godine

tipovi klima:

ekvatorijalna klima

tropska klima

umjereno topla klima

umjerena (svježa) klima

planinska klima

hladna klima

polarna klima

pustinjska klima



Geomorfološki turistiĉki resursi…

su sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih ipodzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultatdjelovanja endogenih pokreta i egzogenogmodeliranja

u turizmu, reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvišenja)i geomorfološke pojave u zemlji imaju značajnu ulogu uoblikovanju turističke ponude, ali i u izgradnji brojnihreceptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture.

reljefna udubljenja – doline, klisure, kanjoni, kotline,polja u kršu, krateri, cirkovi, špilje i dr.

reljefna uzvišenja – planine i planinski lanci, vulkani,morenski bedemi, humovi, dine i sl.



Hidrogeografski turistiĉkiresursi…

usmjerenost i masovnost turistiĉkih kretanjapokazuje kako su, uz klimu, hidrografski elementi

najprivlaĉniji ĉimbenici suvremenog turizma, bez

obzira o kojem specifiĉnom obliku ili vrsti turizma jerijeĉ

vode na zemlji možemo podijeliti na:

vode na kopnu – tekućice (rijeke i potoci), stajačice

(jezera i bare) te podzemne vode (termalni izvori,gejziri) i

svjetska mora

ledenjaci



Biogeografski turistiĉki resursi…

osim za proizvodnju hrane i industrijsku preradu, biljni iživotinjski svijet ima posebno znaĉenje za usmjeravanje turista i turistiĉku valorizaciju nekogprostora

Biljne zajednice i staništa biljaka nalazimo gotovo nasvim područjima zemlje, pa i u vodama, pustinjama, navisokim planinama i u polarnim predjelima

razlikujemo prirodne (ovise isključivo o ekološkimuvjetima područja u kojem uspijevaju) i kulturne biljke

(one pri čijem nastajanju, održavanju, iskorištavanju iširenju najveće značenje ima čovjek, njegovo znanje itrud)



…

biljni svijet (flora) u turizmu ima višestruko značenje, anaročito estetsko, dekorativno, higijensko irekreativno

posebno značenje u turističkim kretanjima imaju

kuriozitetne biljke (raritetno svojstvo atraktivnosti), kaonpr. sekvoje u sjevernoj Americi, ginko u Kini, runolist naVelebitu i sl., te kulturne biljke, npr. polja ruža uBugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj, banana u Brazilu ilinaranči na Siciliji



…

životinjski svijet (fauna) ima višestruko značenje začovjeka, od ishrane i odijevanja do korištenja životinjakao vučne snage

bogatstvo divljači u šumskim prostranstvima i riba uvodama stvara u turizmu mogućnosti za sportsko-

rekreativne i zabavne manifestacije, kao što su lov,ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl.



Pejsažni turistiĉki resursi…

pejzaž u turizmu podrazumijeva različite prirodne iantropogene resurse odreĎenog prostora koji imajupolivalentno djelovanje, pa ih zato svrstavamo ukompleksne turističke motive kretanja

tri su osnovna geografska elementa koji tvore svakipejzaž:

sastav tla i geomorfološki oblici vegetacija

čovjek i njegov utjecaj na pejzaž



…

prirodne pejzaže možemo grupirati u tri velike skupine iviše podskupina: planinski (alpski, pirinejski, karpatski, himalajski...),

nizinski ili pejzaži relativno niskog reljefa (panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoamerički...),

primorski (dalmatinski tip obale, andaluzijski...)

pejzaži stvoreni djelovanjem ĉovjeka poznati su uliteraturi kao "land use“ (npr. polja tulipana uNizozemskoj, vinogradi južne Francuske, polja ograĎenaživicom na obroncima niskog gorja i u ravnicamaEngleske, ali i otvoreni pejzaži sjevernoameričke prerije,ruska tundra ili kineska lesna polja)



…

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE (458):

1. strogi rezervat (2) – Bijele i Samarske stijene, Hajdučki i Rožanskikukovi;

2. nacionalni park (8) – Plitvička jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati,Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit;

3. park prirode (11) – Medvednica, Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje,Učka, Telašćica, Žumberak – Samoborsko gorje, Vransko jezero,

Biokovo, Lastovsko otočje, Velebit; 4. posebni rezervat (83) – šumske vegetacije na Lokrumu, Motovunska

šuma, Limski kanal – more, Japetić, ornitološki rezervati na otocimaPrviću i Cresu, u moru Cres-Lošinj, Vražji prolaz i Zeleni vir;

5. regionalni park (2) – Moslavačka gora, Mura-Drava;

6. spomenik prirode (116) – Modra špilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni

rat, Varaždinsko groblje, Hušnjakovo (Krapina); 7. znaĉajni krajobraz (79) – Rovinjsko priobalno područje, područje

Istarskih toplica, Odransko polje, područje Sutinskih toplica; 8. park-šuma (35) – Maksimir, Čikat (Mali Lošinj), Trakošćan, Marjan; 9. spomenik parkovne arhitekture (122) – Arboretum Trsteno itd.



Društveni turistiĉki resursi



…

društveni turistiĉki resursi su sve pojave, objekte,procese i dogaĊanja, koja kod ĉovjeka stvarajupotrebu za kretanjem da bi zadovoljio svojeturistiĉke potrebe

oni sadržaji za koje su vezani atributi estetskog iznamenitog, a stvorili su ih narodi ili etničke skupine udavnoj ili bliskoj prošlosti

razlikujemo kulturno-povijesne, etnosocijalne,umjetniĉke i manifestacijske te ambijentalne resurse



Kulturno-povijesni turistiĉkiresursi…

sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološkadostignuća, spomenici i pojedini objekti, urbanističkecjeline, umjetnička ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te

drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlačnituristički resursi

pri odabiru destinacije i planiranju svoga turističkogputovanja na većinu turista veliki utjecaj ima bogatstvokulturno-povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i

njihova znamenitost



Etnosocijalni turistiĉki resursi…

grupa etnosocijalnih turistiĉkih resursa vrlo je heterogena, jer zahvaća ĉitav spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda, sve što ĉini život jednoga naroda

narodne igre, pjesme, običaji, narodno graditeljstvo, narodnenošnje, rukotvorine, kulinarstvo, mentalitet ili druge socijalneosobine naroda (gostoljubivost, uslužnost, neposrednost,pristupačnost, temperament) predstavljaju posebnu i kompleksnugrupu atraktivnosti, koja ima turističku vrijednost i može imatiznačajnu ulogu u privlačenju turista

turističkom valorizacijom socio-kulturnih resursa ne samo da sepostižu pozitivni materijalni efekti, nego se njihovomprezentacijom kod turista stvara dobra osnova za mijenjanje,

često pogrešnih negativnih stavova i predrasuda okarakteristikama nekih naroda ili etničkih skupina, ali su i dobraosnova za očuvanje i bolje vrednovanje vlastitog identiteta



Umjetniĉki turistiĉki resursi…

umjetniĉki resursi nisu samo spomenici izpovijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda, već isuvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj,glazbenoj i kazališnoj umjetnosti

ovisno o stupnju atraktivnosti, umjetnički su resursi idostignuća uglavnom dopunska ponuda u turizmu, aizuzetno i u obliku manifestacija mogu djelovati i kao

samostalni motivi turističke ponude



Manifestacijski turistiĉki resursi…

velike kulturne i druge manifestacije značajnopovećavaju stupanj atraktivnosti turističkog mjesta, regijeili zemlje u cjelini i time obogaćuju sadržaj boravka istvaraju mogućnosti veće potrošnje turista

turizam značajno utječe na njihov postanak, razvoj,vrijeme održavanja pa i kvalitetu

manifestacije prema vrsti možemo podijeliti na: kulturne,

umjetniĉke, folklorne, viteške i povijesne igre,

sportske, zabavne, poslovne te kongresne ili struĉnemanifestacije ili skupove



Ambijentalni turistiĉki resursi…

manje ili veće prostorne cjeline koje je stvorio ĉovjeksvojim radom i umijećem, a koje po svom izgledu,tehnici izvedbe ili funkciji predstavljaju za turisteposebnu privlaĉnost – pojedini gospodarski objekti kao

što su hidroelektrane, zračne luke, morske luke i drugiprometni objekti i komunikacije, manje urbane prostorekao što su trgovi i drugi urbani prostori, sportsko-rekreacijski objekti, arhitektonske posebnosti, različititipovi naselja i drugo

svojim estetskim svojstvima i svojstvom znamenitosti oviresursi rijetko mogu samostalno djelovati u privlačenjuturista, često bilježe velik turistički posjet, pa njihovutjecaj na atraktivnost drugih resursa može biti značajan

Documents

Turistički_resursi_i_atrakcije