Idemo napohod!

Projekt CLAUSTRA+Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum

Izdavač: Zavod Ivana Cankarja za kulturo, šport in turizem VrhnikaPlan i sadržaj: Bernarda Županek, Petra Peunik OkornIlustracije: Gorazd VahenDizajn: LirionTisak: Alfagraf tiskarna d.o.o.Lektoriranje: Urška StražišarPrijevod : Veljko Njegovan

Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (85 %) u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska.

Put uz rimski zid

Informacije i najava vođenjaTURISTIČKI INFORMATIVNI CENTAR VRHNIKATržaška cesta 9 • 1360 VrhnikaT: +386 (0)1 755 10 54 • M: +386 (0)51 661 063 E: tic@zavod-cankar.siRadno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8.00 do 18.00 sati, subota od 8.00 do 14.00 sati

Put uz rimski zid, tematska pješačka stazaNajbolje vrijeme za posjet: tijekom cijele godineZahtjevnost: jednostavna, oprema primjerena

godišnjem dobu i šumskim terenimaPolazište: Cesarski vrh, kod autobusnog stajališta

Zaplana uz Tržašku cestuDužina puta: 2 km, 1 satHodanje putem je na vlastitu odgovornost.

Pedagoški programiIzložbeni prostor Moja LjubljanicaTržaška cesta 32 • 1360 VrhnikaT: +386 (0)41 354 203 • E: info@mojaljubljanica.si

LJUBLJANAIzlaz

VRHNIKA

LOGATECCLAUSTRA

ZAPLANA

VRHNIKA

LOGATEC

4 km

ZAPLANA

ZAPLANA

Spomenik Ivanu Cankaru

Cankareva spomen kuća

Močilnik izvor Ljubljanice

Visit Vrhnikahttp://www.visitvrhnika.sihttps://www.facebook.com/VisitVrhnika/ https://www.instagram.com/visitvrhnika/?hl=en https://twitter.com/visitvrhnika

Cankarjev domVrhnika

Projekt Claustra+http://www.claustra.orghttps://www.facebook.com/ClaustraPlus/ https://www.instagram.com/claustra_plus/?hl=hr https://twitter.com/ClaustraPlus

Kula tvrđave Nauportus

Ajdovski zid i kula

Vidikovac

LEGENDA Put uz rimski zidRimski zidPutokazInformativna tablaCestaŽeljeznicaParkirališteAutobusno stajalište

Bezstropa špilja

Rimska vojska

GostionicaMesec

Kulturni centar Vrhnika

Kunsteljeva vila

Hotel Mantova

Turistički informativni centar Vrhnika

Tijekom pohoda uz rimski zid potraži dva žiga i otisni ih na odgovarajuće mjesto.

Potraži žig koji će ti pokazati sastojke jela koje su Rimljani navodno nazivali »hranom bogova«. Dobro su poznavali razliku između jestivih i otrovnih vrsta ovoga sastojka, a otrovne su katkada i namjerno upo-trijebili. Na taj je način umro Klaudije, četvrti rimski car. Jedna od najcjenjenijih bila je blagva (Amanita caesarea) ili kneginja, koja i danas raste u obližnjoj okolini.

Znaš li o kojem je sastojku riječ?

Potraži žig s likom cara Konstantina I. (vladao je između 306. i 337. godine) Zvali su ga i Veliki.

Uspješni vojskovođa poznat je po tome da je osno-vao Konstantinopolis (kasnije Bizant/Istanbul), kao i da je podržavao kršćanstvo. Claustra je bila u funkciji tijekom njegova vladanja.

Značajan dio opreme vojnika na Zaplani pred-stavljala je kaciga. Posjeti internetsku stranicu

www.claustra.org, prenesi plan za njezinu izradu i napravi svoju kacigu.

Blagva je odlična gljiva. Teško je reći je li bolja kuhana, pečena, pirjana ili pohana. U Sloveniji je rijetka i zaštićena, a u šumama oko Zaplane uspijeva i niz drugih jestivih gljiva koje možeš pripremiti na rimski način*. Ali pazi: Ovdje rastu i otrovne gljive. Ako ne poznaješ gljive, bolje je da branje prepustiš iskusnom gljivaru.

Prema: Emona in rimska kuhinja. Apicijevi recepti za današnjo rabo, Ljudmila Plesničar Gec in Boris Kuhar, Ljubljana, Mestni muzej, 1996

Šumske gljive (fungi farnei)

Gljive skuhamo i poslužimo vruće, pomiješane s ribljim filetima, popaprimo i po potrebi dosolimo. Jelo naročito paše uz povrće i mesne umake.

∙ 50 dag gljiva∙ 5 slanih ribljih fileta∙ 1 žličica papra∙ sol

Pozdrav, putniče!

Pred tobom je pozivnica na pustolovinu: pohod uz rimski zid.

Na Zaplani je sačuvan dio gotovo 2000 godina starih zidina. Mještani ga nazivaju Ajdovskim zidom. Zašto?

Prema narodnoj predaji, Ajdi su divovi koji su nam ostavili ne-

obične i velike građevine. Ajdovski zid na Zaplani

danas je većim dijelom pre-kriven zemljom. Vidljiv je u obliku nekoliko kilometara dugog i 1-2 metara visokog nasipa.

Arheolozi su otkrili da je Ajdovski zid dio kasnorimske utvrđene linijesagrađene u drugoj polovici 3. stoljeća, koja je bila u funkciji do početka 5. stoljeća. Štitila je srce Rimskoga Carstva od neprijatelja sa istoka.

Za ovu obrambenu liniju antikni su pisci koristili izraz claustra Alpium Iuliarum. Claustra znači barijere, a Alpium Iuliarum Julijske Alpe. Dakle, barijere Julijskih Alpa ili jednostavno alpske barijere. Arheolozi su do danas otkrili ukupno više od 30 km ovih barijera, a čak trećina ih se prostire na obroncima iznad Vrhnike.