Turk, Jezičko posuđivanje i purizam u hrv[1]. jeziku

5/14/2018 Turk, Jeziko posuivanje i purizam u hrv[1]. jeziku

1/13

Marija TurkMaja Opasic

Jezicno posudivanje i purizam u hrvatskome jeziku

1. H r v a t s k i j e z l k u kontaktu s d ru g im j e z l c i m aCjelokupna je hrvatska kultuma i znanstvena tradicija prozeta i oplemenjenavisestoljetnim jezicnim kontaktima s drugim kultumim i civilizacijskim krugovima.Jezicni se kontakti i utjecaji mogu ocitovati na svim jezicnirn razinama, a najvise naIeksickoj razini. Jezicno posudivanje moze biti evidentno i latentno (Carstensen 1979:90 - 94). U leksicke se inovacije nastale evidentnim posudivanjem ubrajaju razlicitevrste posudenica, a latentno posudivanje rezultira prevedenicama. Izuzimajucinajstarije, jos iz razdoblja praslavenskoga jezika (Matasovic 2000: 29~37),posudenicama se razlicita stupnja prilagodbe moze vise ili manje lako identificiratipodrijetlo. Prevedenice se teze identificiraju jer su u jeziku primaocu tvorene odnjegovih tvorbenih jedinica preslikavajuci potpuno ili djelornicno stranojezicni model.Dosadasnji se opisi jezicnoga posudivanja u hrvatskome jezikoslovlju uglavnomodnose na posudenice, rjede na prevedenice, a radovi su koji sintetiziraju oba oblikaposudivanja necjeloviti i rijetki.Jezik maloga europskoga naroda koji je sukladno svojim snagama zivio u duhovnimkretanjima koja su ga okruzivala i zivo se ukljucivao u europske kultume icivilizacijske tokove, morae se u mnogome oblikovati prema zadanim uzorima, ali jepri tom u standardoloskoj svijesti bila jasno izrazena sklonost da se stranojezicniuzori ne prihvacaju pasivno, nego da se prema njima aktiviraju vlastite izrazajnemogucnosti,Klasicni jezici, osobito latinski, imali su vrlo vaznu ulogu za cjelokupnu hrvatskukultumu i znanstvenu tradiciju i s tim u vezi i za hrvatski jezik: I kancelar (lat.cancellarius), kodeks (lat. codex), lektor (lat. lector), pataca (lat. palatium),perspektiva (lat. perspectivas, kanon (grc. kanoni, karakter (grc. kharakteri,paradigma (grc. paradigiimdi, paradoks (grc. parddoxosi, psihoza (grc. psykhiisisv,kateheza (grc, katekhesis). Latinski je imao i znacajnu ulogu posrednika izmedu

I Latinski je bio jezik knjizevnosti, vrlo dugo jezik drzavne administracije, skolstva i znanosti, te jezikkatolickoga bogosluzja.


2/13

hrvatskoga i grckoga jezika: karizma (lat. charisma +- grc, harismai, katolik(lat. catholicus +- grc. katholikosi, litanija (lat. litania +- grc, litaneiai, tema (lat.thema +- grc. themai, melodija (lat. melodia +- grc. meloidiay. paranoja (lat.paranoia +- grc. paranoia), scena (lat. scaena +- grc. skene), teatar (lat. theatrum +-grc. theatroni. Iz tog su jezika ili preko njega preuzete mnoge posudenice uterminoIogiji, a neke su od njih kalkirane, npr. kamera opskura Iat. cameraobscura) - tamna komara, legitiman (lat. legitimus) - zakonit, ortoepija (grc,orthoepeia) - pravogovor, ortograjija (grc. orthographia) - pravopis, per kapita (Iat.per capita) - po glavi, radikalan (lat. radicalis) - korjenit, singular (lat singularis) -jednina, unilateralan (srlat. unilateraIis) - jednostran i sl.Utjecaj je klasicnih jezika na hrvatski bio intenzivan i dugotrajan, prakticki odpocetaka hrvatske pismenosti. Iako se hrvarski jezik od samih pocetaka pismenostirazvijao u svojevrsnoj simbiozi s klasicnim jezicima, njihov je utjecaj na hrvatskimnogo manje proucavan od utjecaja zivih europskih jezika.'Dodiri izrnedu hrvatskoga italijanskoga jezika, odnosno njihovih dijalekata, postojeod pocetaka hrvatske povijesti na istocnoj obali Jadrana, a dodiri su izmedu njihovihstandardnih jezika intenzivirani od XIX. stoljeca. Vee ina posudenica u hrvatskomepotjece iz mletackoga, talijanskog dijalekta koji se govorio i jos se govori u Veneciji ipodrucjima kojima je Venecija upravljala. Te su rijeci danas najvecim dijelomregionalizmi koji se u simbiozi s hrvatskim pretezito rabe u juznoj Hrvatskoj, npr.ponestra (tal. jinestra), lancun (tal. lenzuolo), cakula (tal.ciacola), bala (tal. balla) ,boria (tal. borsa), butlga (tal. bottega), kusin (tal. cuscino), kuilna (mlet. cusina, tal.cucina), setimana (tal. settimana), bicerin (tal. bicchierino), kalceta (tal. calzetta),botun (tal. bottone) (Muljacic 1973: 21-39). Talijanski je utjecaj u hrvatskomestandardnom jeziku vidljiv u posudenicama: salata (tal. insalata), boca (tal. bozza),cavan (tal. chiavo), balkon (tal. balcone), flota (tal. jlotta) , roba (tal. robba),parmezan (tal. parmigiano), valuta (tal. valuta), makaroni (tal. maccharone),posudenicama sa statusom europeizama: violin a (tal. violina), duet (tal. duetto),tempera (tal. tempera), balerina (tal. ballerina), tempo (tal. tempo), cembalo (tal.cembalo), solfeggio (tal. solfeggio), pizza (tal. pizza); poluprevedenicama: autocesta

2 Iva Pranjkovic (200 I, 156-163) dao je u jednom opsegom nevelikom clanku zaokruzen prikazosnovnih nacela preuzimanja rijeci iz klasicnih jezika. Uzme Ii se u obzir izuzetno skroman brojpriloga 0 utjecaju klasicnih jezika na hrvatski (Turk 2006: 424), s pravom se mozerno sloziti sPranjkovicevom na kraju clanka iznesenom primjedbom 0 potrebi za monografijom 0 kontaktimaizrnedu hrvatskoga i klasicnih jezika.


3/13

autostrada), bjanko mjenica cambiale in bianco), neto teiina peso netto),ziro racun giro conto) i prevedenicama: morski plodovi frutti di mare), visokamoda alta moda).Talijanski je imao i posrednicku ulogu izmedu latinskoga i hrvatskoga: Iat. possessio> tal. possessione > hrv. posjed itd.

Na znanstvenu je obradu visestoljetnih hrvatsko-talijanskih kontakata trebalodugo cekati, U okviru hrvatsko-talijanskih dodira obraden je sirok rasponpojedinacnih aspekata hrvatsko-talijanskih dodira i objavljeno vise clanaka 3 i dvaveca monografska djela."

Njemacki jezik imao je na hrvatski dugotrajan i velik utjecaj. Hrvatski je biou intenzivnom kontaktu s njemackim, odnosno s austrijskom varijantom, tijekomstoljeca susjedstva i politicke zajednice. Vecina je germanizama posudena u 18., 19. i20. stoljecu s pojmovima kultume nadgradnje i predmetima industrijske civilizacije.Veliki dio tih germanizama danas ima status regionalizama iIi profesionalizama, npr.bremsa (njem. Bremses. fergazer (njem. Vergaser), rostfraj (njem. Rostfrei), sieper(njem. Schlepper), steker (njem. Stecker) itd. Interes za proucavanje utjecajanjemackog jezika na hrvatski kontinuirano traje od sredine 20. stoljeca, a ocituje se uvelikom broju radova koji germanizme obraduju s razlicitih stajalista.' Hrvatsko-njemacki se dodiri ocituju najvecim dijelom u prevedenicama" : svjetonazor (njem.

3 0 tome vise vidi Turk (2006: 425).4 Jukka Hykkanen (1973) objavio je prvo vece djelo 0 utjecaju talijanskoga na hrvatski. Obradio jetalijanske posudenice koje su se pojavile u hrvatskoj renesansnoj knjizevnosti od kraja 15. do pocetka17. stoljeca. Vrlo je isnstruktivan dio knjige koji govori 0 udjelu talijanskih dijalekata u prosecuposudivanja u hrvatski jezik. Lelija Socanac (2004) dala je najpotpuniji prikaz i obradu talijsnsko-hrvatskih jezicnih dodira. Knjiga je opremljena rjecnikom talijanizama u hrvatskome standardnomjeziku i rjecnikom talijanizama u dubrovackoj dramskoj knjizevnosti.5 Od radova koji su se bavili utjecajem njemackog jezika na hrvatski valja spomenuti dvijemonografije. Hildegard Striedter Temps (1958) uz opsezan je glasovni prikaz dala pregled hrvatsko-njemackih konatkata i vrijeme posudivanja. Zbiljezila je oko 200 rijeci s preciznim etirnoloskimpodacima. Nije odredila standardnojezicni status uvrstenih germanizama, a nedoslijedna je i unaznakama podrijetla rijeci u kojima je njemacki imao posrednicku ulogu. Iskljucila je njernacke rijeciu cijern je transferu posredovao madarski jezik. Monografiju Eduarda Schneweisa (1960) karakteriziraveca akribija i strucna strognost. Zabiljezio je oko 3000 germanizama. Autor pojam germanizamshvaca u najsirem znacenju, pa je u gradu uvrstio i nenjemacke rijeci, ako je njemacki bio jezikposrednik u njihovu prenosenju, Sam autor na tu skupinu izrijekom upozorava. Te su monografije naneki nacin otvorile put intenzivnijem proucavanju utjecaja na hrvatski, a interes do danas ne jenjava. 0tim radovima vidi vise u: Turk (2006: 426-429).6 Matthias Rammelmeyer (1975) prikazao je u svojoj monografiji tipove prevedenica i uvjete kojemoraju zadovoljavati pojedine rijeci da bi se moglo govoriti 0 prevedenicama. osobitu pozomostposvetio razradi tvorbenih tipova i uputio na nove tvorbene tipove nastale u procesu kalkiranja snjernackoga na hrvatski. Knjiga je u tom smislu vrlo poticajna za izucavanje i na razini tvorbe rijeci(Babic 1980,91-96; Turk 2001b, 267-280; 2002: 47-66).


4/13

Weltanschaung), poslodavac (njem. Arbeitsgeber), leiaj (njem. Lager), stednjak(njem. Sparherdi, (njem. Knotenpunkt) itd.

Njemacki je jezik imao vaznu ulogu u posredovanju iz drugih jezika,podjednako u transferu posudenica i prevedenica: talijanskoga (Ljubicic 2000101:137-176), engleskoga (Muhvic-Dimanovski 1996: 457-464), francuskoga (Franolic1976) i drugih jezika (Turk - Pavletic 1999: 359-375). Rijeci koje su u njernackome isame prevedenice posluzile su kao model za kalkiranje u hrvatskome jeziku:tal. cavol flore > njem. Blumenkohl > cvjetaca, franc. ordre du jour > njem.Tagesordnung> hrv. d nevni red , eng I. air-conditioning> njem. Klimaanlage > hrv.klima-uredajPoznato je da su Hrvati i Madari bili u visestoljetnom izravnom dodiru i to od kraja 9.st., kad Madari naseljavaju Panonsku nizinu, a od 1102. godine punih su osamstoljeca zivjeli u istoj drzavnoj zajednici. Unatoc tome iz madarskoga jezika je uhrvatski standardni jezik posudeno manje rijeci, nego sto bi se s obzirom nakvantitetu i kvalitetu kontakta moglo ocekivati, Radovi u kojima su obradenimadarsko-hrvatski jezicni dodiri objavljeni su tek posljednjih desetljeca 20. stoljeca.'Pravih je hungarizama u suvremenome hrvatskom standardmom jeziku malo, bilo dasu pravi hungarizmi npr. Cipka (mad. csipke), lopov (mad. lopa) , lopta (mad.labda), sa s (mad. sas), kocija (mad. kocsi) ili posudenice u kojima je madarski biojezik posrednik: muiar (mad. mozsar +- njem. Morsery . sogor (mad. sogor +- njem.Schwager) (Durrigel 1988: 99), vise se pojavljuju u hrvatskim dijalektima koji suostvarivali bliski kontakt s madarskim, npr. salas (mad. szallas], beteg (mad.beteg), pajdas (mad. pajtasy.

U drugoj polovici 19. st. madarski su uzori putem prevedenica - uz latinske,njemacke i ceske - imali vaznu ulogu u svjesnom oblikovanju knjizevnoga,razgovomoga i strucnoga jezika na leksickim podrucjima vezanim uz drzavnuadministraciju i to skolskog, upravnog, pravnog, vojnog, zeljeznickog i postanskognazivlja: povjerenik < megbizott, ietjeznica < vastu, pristojba < illetek (Nyomarkay1989). Mnoge su madarske prevedenice posluzile kao obrazac za stvaranje hrvatskihprevedenica: lat. adlatus > mad. segedtiszt > hrv. pobocnik (Nyomarkay, 1989:155), njem. Landwehr> mad. honved >hrv. domobran (Nyomarkay (1989: 152)

7Knjiga Laszla Hadrovicsa Ungarische Elemente im Serbokroatischen (1985) prvo je sustavno djelo 0problematici madarskih posudenica u hrvatskome. Ona je zapravo etirnoloski rjecnik s vise od 800rijeci, ali se pojedini podaci ne mogu i ne smiju neupitno prihvatiti (Oiirrigel 1988: 97-99).


5/13

Turcizmi su u hrvatski jezik preuzeti iz turskoga jezika iIi preko turskoga izarapskoga i perzijskoga jezika. 0 pravoj se pojavi turcizama u juznoslavenske jezikemoze govoriti u doba Osmanskih Turaka iako ih je bilo i ranije. Najvise ih je sirilaturska vojska i administracija (Skok 1937/38: 166-190), ali i uceni pojedinci koji su seskolovali u Carigradu, te narodne pjesme (Skaljic 1965: 12). Po svome statusuturcizmi se mogu razvrstati u dvije skupine. Prvu cine udomacene rijeci sastnadardnojezicnim statusom, npr. bakar (tur. bakir), secer (tur. sekeri, boja (tur.boya), bubreg (tur. bobreki, alat (tur. aI-at), jastuk (tur. yastik) itd., druguturcizmi koji pripadaju regionalizmima, npr. cuprija (tur. koprii), komsija (tur.komsui, kavga (tur. kauga) itd.

Rusizmi u hrvatskome jeziku pripadaju sferi kultumoga posudivanja: najvecaje skupina dosla preko ruske knjizevnosti u 19. stoljecu, druga je skupina, zapravosovjetizama, nakon Drugog svjetskog rata usla u mnoge europske jezike, pa tako i uhrvatski (Menac 2004: 274-275). U prvoj polovici 20. stoljeca rusizmi su u hrvatskijezik posudeni posredstvom srpskoga jezika (Prpic 1938: 126-128). Nakon 1945.godine posudivanje je iz ruskoga jezika ideoloski motivirano kada je u hrvatski jezikposuden niz tzv. sovjetizama (boljsevik, kadrovik, kolhoz, kulak itd.). Sovjetizmi suposudivani kao ideologemi. Nakon prekida politickih odnosa sa Sovjetskim Savezom1948. godine prekinuto je ideoloski motivirano posudivanje iz ruskoga jezika, a inoviji rusizmi (npr. perestrojka) imaju status egzonima (Samardzija 1998: 137). Iakoje rusistika u Hrvatskoj dala iznimno velike rezultate na podrucju kontrastivnelingvistike, kontaktna je lingvistika tijekom 20. stoljeca ostala gotovo po strani. 0rusizmima je u hrvatskome jeziku bilo rijeci u okviru utjecaja sociopolitickih mijenana leksik (Samardzija 1997: 177-192). Sustavno proucavanje rusizama zapocelo jekrajem 20. stoljeca i nastavljeno je u ovome stoljecu u okviru znanstvenoga projektaHrvatski u dodiru s europskim jezicima.

Prvi tragovi utjecaja ceskog jezika na hrvatski sezu jos iz 16. stoljeca, a 0vecern se utjecaju moze govoriti od 19. stoljeca i to u tri naleta. Prvi je nevelitki naletbohemizama bio u ilirsko doba, a od njih su se do danas odrzali: casopis (ces,casopisy, dosljedan (ces. duslednys, njeian (ces. n e z n y ) , pokus (ces. pokus), i dr., anapusteni su npr. lucha, kiselik. Najveci je prodor bohemizama u hrvatski jezik nastaosa Suiekovim rjecnicima. U Njemacko-hrvatskom rjecniku (1860) uvrsteni su novi


6/13

bohemizmi, npr. dotlcan (ces. dotycny), dostatan (ces. dostatecnyt, opetovati (ces.opet), naklada (ces. nakladi, obrazac (ces. vzorec), tlak (ces, tlak) , vaian (ces.zavainy), iivati (ces. iivel), pojam (ces. pojem), a neki su nestali u 20. stoljecu, npr.bilina,iatak. Najveci je prodor bohemizama omogucio Sulekov Rjecnikznanstvenog nazivlja, koji je imao uzor u istovrsnom rjecniku PavIa losefa SafaifkaNemecko-cesky slovnik vedeckeho nazvoslovi pro gymnasia a realne skoly. Uhrvatski sujezik tako usvojeni leksemi: dojam (ces. dojem), dobrobit (ces, dobro) itd.,ali je jos mnogo vise nestalo onih koji su u 19. stoljecu bili u uporabi: bitoslovlje,dira, hvost itd. Ceski je imao znatnu ulogu posrednickog jezika izmedu hrvatskoga injernackoga jezika i to osobito u prevedenicama: njem. Lobgesang > ces. chvalozpev> hrv. hvalospjev (Rammeimeyer, 1975: 187)U hrvatskom je jeziku integrirano mnostvo posudenica iz francuskoga jezika.Vecinom su to rijeci sa statusom europeizama, npr. sarm (fr. charme), emocija (fr.emotion), loia (fr. loge), maketa (fr. maquette), marion eta (fr. marionnettei,memoari (fr. memoires) , medalja (fr. medailley. pejzai (fr. paysage), garaia (fr.garage), sampion (fr. champion), mars (fr. marche), masakr (fr. massacre) u cijern jeposredovanju vaznu ulogu odigrao njernacki jezik npr., parket (njem. Parkett - fr.parquet), parlament (njem. Parlament - fr. parlement), menuet (njem. Menuette -f r o menuet), komoda (njem. Kommode - fr. commode), manira (njem. Manier - fr.manierei, kontrola (njem. Kontrolle - fr. controlei, limuzlna (njem. Limousine - fr.limousine), (Franolic (1976) iIi su prevedenice: polusvijet demi-monde), driavniudar coup d'etat), mrtva priroda nature morte) , dnevni boravak salle desejour), kljuc u ruke clef en main) crnifilm franc. film noir),fatalna zena franc. femme fatalle) itd.

U drugoj je polovici 20. st. hrvatski, kao i vecina europskih jezika, preplavljenposudenicarna iz engleskoga jezika. Anglizmi su zadnjih desetljeca najbrojnijaskupina posudenica. One se odnose na sva podrucja ljudskog djelovanja: sportbejzbol (Eng. baseball), mec (Eng. match), ragbi (Eng. rugby), tenis (Eng. tennis),trener (Eng. trainer), gIazba diez (Eng. jazz), rok (Eng. rock), plejbek (Eng.playback), hit (Eng. hit); drustvene i politicke pojave mobing (Eng. mobbing) buling(Eng. bullying), aparthejd (Eng apartheid), Amnesty International sva podrucjaznanosti, tehnike i tehnologije menadiment (Eng. managenent), hardver (Eng.hardware), displej (Eng. display), klaster (Eng. cluster), tender (Eng. tender) .Upravo


7/13

su engleske posudenice potakle da se u hrvatskome jezikoslovlju na znanstvenojrazini artikulira kontaktna Iingvistika."Osim na razini posudenica engle ski se utjecaj ocituje i na razini prevedenica, npr.:banka podataka data bank), kriticna masa critical mass), krstareca raketa engl. cruise missile), mikrovalna pecnica microwave oven), nogomet football),operativni sustav operating system), staklenicki efekt greenhouse effect),dilersko triiste engl. dealer market), odljev mozgova (Eng. brain drain), hladni rat( < cald war), neboder skyscraper), sutljiva vecina (Eng. silent majority), visokatehnologija (Eng. high technology), zraini jastuk (Eng. air bag), ljudska prava (Eng.human rights), odriivi razvo] (Eng. sustainable development), sukob interesa (Eng.conflict of interest), kvaliteta zivota (Eng. quality of life).

Istrazivanja se jezicnih kontakata zbog slozenosti problematike uglavnomusredotocuju na jednosmjemi utjecaj jednoga, tzv. prestiznoga jezika na drugi jezik.Dakako da su jezicni utjecaji mnogo slozeniji, visestruko povezani medusobnouvjetovani. Sve to ukljucuje odnose jedne kulture prema drugoj medusobnaprozimanja, Proces se jezicnog posudivanja u ogranicenoj mjeri odvijao iu obratnomsmjeru - od hrvatskoga prema drugom jeziku. Primjer su zato hrvatske posudenice urnletackome dijalektu (Ljubicic 1993: 143-153) i na razini adstrata utjecaj hrvatskogana romanske idiome na podrucju Istre.

2. Leksicko posudivanje na razmedi jezicnih potreba ipurizmaProces leksickog posudivanja u nacelu prate dvije supotstavljene tendencije: potrebada se imenuje no vi pojam i otpor prema posudenoj stranoj rijeci, Ova potonjatendencija poznata je kao jezicni purizam". Danes (1988: 1701) smjesta purizam ukontekst dijalekticke suprotnosti izrnedu izolacionizma (nacionalizma)univerzalizma (internacionalizma). Purizam se cesto smatra little more than an

8 Rudolf Filipovic je nakon vise od 25 godina bavljenja razlicitim aspektima anglizama u hrvatskome isintetizirajuci rezultate svojih istrazivanja objavljenih u nizu elanaka na hrvatskome i engleskomejeziku objavio 1986. godine knjigu Teorija jezika u kontaktu, s podnaslovom Uvod u lingvistikujezicnih dodira. Polazeci od teorijskih postavki iznesenih u toj knjizi, autor je 1990. godine objavioknjigu Anglicizmi u hrvatskom iii srpskom jeziku: podrijetlo - razvoj - znacenje. Cineci zaokruzenucjelinu te su knjige postale nezaobilaznim prirucnicima u hrvatskoj lingvistici u svim istrazivanjimakoja se bave jezicnirn kontaktima, bez obzira na to 0 kojimje jezicima rijec.9 U jezicni purizam spadaju i zahtvati oslobadanja jezika od vlastitih elementa koji potjecu iz dijalekatai sociolekata. Na te se obi ike purizma u ovome kontekstu necemo osvrtati.


8/13

epiphenomenon of nationalism (Thomas 1991: 43), odnosno izrazom nacionalnoguvjerenja (Gesinntheit) (Bartsch 1985: 252-253). Purizam usmjeren protiv vanjskihutjecaja utemeljen je na pretpostavci da je nacionalna kultura jedinstvena inezamj enj Iva, odnosno da nacionalni jezik moze sluziti kao simbolsamoidentifikacije s nacionalnom kulturom (Thomas 1991: 43). Puristicka jedjelatnost osobito zamjetna u procesu standardizacije jezika, stoga se purizamuglavnom smatra univerzalnom znacajkom standardnih jezika (Brozovic 1970,Thomas 1991). Nairne, purifikacija je usmjerena na to da se standard kao simbolnacionalnog identiteta (Bartsch 1985) ocuva od stranih utjecaja. U tom se znacenjupurizmu obicno pripisuje iskljucivost i netolerantnost, pa se 0 njemu uvrijezilogovoriti kao 0 negativnoj pojavi. Medutim, pojavu svakog purizma ne trabaprosudivati a priori, nego po njezinim vlastitim znacajkama uzimajuci u obzirdrusteveno-kulturni kontekst i sociolingvisticku situaciju u kojoj se pojavljuje(Thomas 1991: 187). Puristicka se aktivnost objasnjava i potrebom da se jezik kao diokulture jednoga naroda zastiti od vanjske prijetnje i dezintegracije. Takvu potrebuThomas (1991: 48) naziva neracionalnorn motivacijorn. Danes (1988b: 1701)upozorava da je trazenje racionalne, funkcionalno utemeljene ravnoteze izmedudornace osnove jednog jezika i stranog utjecaja pripada najtezim zadacama jezicnekuIture i to mozda u svim suvremenim standardnim jezicima. Purizam je prijesvega vid kodifikacije, kultiviranja i planiranja standardnih jezika (Thomas 1991: 12).Purizam je dio jezicne kulture koja se razlikuje s obzirom na set of behaviorius,assumptions, cultural forms, prejudices, folk belief systems, attitudes, stereotiypes,ways of thinking about language, and religio-historical circumstances associated witha particular language (Schiffman 1996: 5). Uostalom i proces standardizacije, sto secesto interpretira kao upravljanje jezika (Downes 1998: 32), odvija se uodredenim drustveno-povijesnim uvjetirna bez kojih se standardizacija ne mozeshvatiti. Elementarni purizam kao uvodenje reda i prihvacanje sustavnih ogranicenjapopratnaje pojava svih jezika."lezici se medutim razlikuju po stupnju i intenzitetu puristickih tendencija, a i odnos jeprema purizmu unutar pojedinog jezika razlicit od jednog do drugog razdoblja.

10 Edwards (1985: 27) napominje da intemacionalni purizam pocinje s utemeljenjem firentinskeAccademia della Crusca 1582., te konstatira daje zelja za jezicnom cistocom postojala nekoliko stotinagodina prije negoli se oko 1800. godine pojavio lingvisticki nacionalizam. 0 puristickoj ulozijezicnih akademija usp. i Thomas (1991: 108-112).


9/13

Kultuma povijest potvrduje da se purizam veceg intenziteta ne javlja slucajno, vee jeon uvijek odgovor na nepovoljne izazove uvjetovane kulturnim, civilizacijskim inarocito politickim cimbenicima. Opcenito uzevsi mozemo se sloziti s ceskimteoreticarem Bohuslavom Havranekom koji kaze: "Shvatljivo je (...) da su nacionalnijezici koji nikad nisu bili ugrozeni u pogledu samostalnosti uvijek sklonijimedunarodnim leksickim elementima, nego jezici onih naroda koji su bivali usituacijama da se bore za svoju egzistenciju, za svoj samostalni jezik (Havranek1977: 11). Shavatljivost ove Havranekove tvrdnje pociva na prepoznavanju jezikakao sastavnog dijela nacionalnog identiteta, a time i prepoznavanju purizma kao oneaktivnosti koja stiti jezik od vanjskih utjecaja. Dakle, ona je shvatljiva uspecificnom konteksu oblikovanja pojedine nacije koje je praceno procesomstandardizacije.2. 1. Purizam u europskim jezicimaPurizam je u europskim jezicima bio uperen prema razlicitim dominantnim jezicima iu razlicitim je razdobljima bio razlicitog intenziteta. Nacionalni jezici koji su u nekomrazdoblju bili izlozeni jakom stranom utjecaju zbog specificne su povijesno-politickesituacije razvili puristicku reakciju kojom su nastojali ocuvati jezicnu samobitnost iprepoznatljivost kao oblik nacionalne samobitnosti. Izmedu tzv. malih jezika poputhrvatskoga, slovenskoga i ceskoga jezika, s obzirom na njihovu povijesnukonstelaciju i genetsku bliskost, moze se utvrditi slican odnos spram prestiznih jezikas kojima su bili u povijesnom kontaktu (Turk-Sesar 2003) . S druge strane englishwhich imported thousands of words from French and Latin (mainly after 1066), isnow by far the world's biggest lexical exporter (Gorlach 2002), ali se u njemupurizam nije odrzao upravo zbog nepostojanja prijetnje nacionalnom jeziku, odnosnonepostojanja straha od vanjske dominacije - jezicne, kulturne, politicke i religijske(Thomas (1991: 48). Slavenski jezici koji pripadaju istocnome iIi zapadnomekulturno-civilizacijskom krugu pokazuju razlicit odnos prema purizmu.Istocnoslavenski su jezici, ukljucujuci i juzne koji pripadaju istoj povijesnojezicnoj icivilizacijskoj grupaciji, opcenito u procesu normiranja bili slobodniji od puristickihtendencija i otvoreniji prema posudrnicama.!' Jezici koji pripadaju zapadnomkulturno-civilizacijskom krugu pokazuju razlicit odnos prema kalkiranju. Poljski jeimao najravnomjerniji razvitak i najmanje potrebe za ciljanim kalkiranjern, a ceski jeII To potvrduju na primjer mnogi ruski germanizmi i polukalkovi: njem. Schrift > rus. tuptupm,Platzkarte> rus. nnaukapma, njem. Wacht> rus. eaxma, njem. Leibwache > rus. neiui-eeapous itd.


10/13

za kalkiranje bio potpuno otvoren, kao i slovenski koji je bio u sferi izrazitoganjemackoga i ceskoga utjecaja, te slovacki koji je bio u sferi madarskoga i ceskogautjecaja. Takav se nasljedeni stay u slavens kim jezicima i danas ocituje i to premaengelskim kao najbrojnijim posudenicama,I u neslavenskim se europskim jezicima purizam u proslosti ocitovao u rasponu odstrogog do potpuno tolerantnog stava prema posudenicama. Danas se premaengleskim posudenicama ocituju izrazito puristicke tendencije (francuski, madarski),umjereneno puristicke tendencije, cak i kod jezika koji su u proslosti bili izrazitopuristicki (njemacki, talijanski, svedski) ili relativno indiferentan stay (portugal ski). Ujezicima s izrazitijom puristickorn tendencijom izravno leksicko posudivanje uzrnicepred kalkiranjem.

2. 2. Purizam u hrvatskome jezikuPurizam ima u hrvatskome jeziku dugu tradiciju. Skrb 0 jezicnoj cistoci

obiljezila je njegovu povijest u implicitnom ili eksplicitnom obliku. Kao pratilacstandardnoga jezika purizam se javljao u pojedinim razdobljima razlicitimintenzitetom i u razlicitim oblicima. Jacim se intenzitetom javljao uvijek kao odgovorna nepovoljne drustvene uvjete u kojima se hrvtaski jezik nasao. Puristicka tradicijapociva na dvama razlozima:1. Hrvatski je jezik u vecem dijelu svoje proslosti bio sociolingvisticki u nepovoljnupolozaju spram drugih jezika, latinskoga, staroslavenskoga, turskoga, talijanskoga,njemackoga, rnadarskoga, u vecem dijelu 20. st. srpskoga, a od polovice XX. istoljeca i spram engleskoga.2. Hrvatski se jezik u proslosti u svojim puristickim nastojanjima umnogome ugledaotakoder u puristicki usmjerene jezike: njemacki, madarski i ceski, Pritom je slijedecinjihovo iskustvo i sam bio puristican, osobito prema njernackom i madarskomjeziku, kako bi umanjio njihov utjecaj.

Purizam je u povijesti hrvatskoga jezika bio dvojako usmjeren: jedan je oblikbio upucen na zaustavljanje ili, u blazem obliku, na smanjenje izravnog stranogutjecaja, tj. na dotok posudenica, ili na neizravni strani utjecaj, tj. na stvaranjeprevedenica. To je klasicni oblik purizma kakav postoji i u drugim jezicima. Hrvatskipurizam nije nikakva hrvatska posebnost: on je potpuno u suglasju sa slicnimnastojanjima u europskim jezicima, bavi se istim pitanjima (Thomas 1991: 62-83;

10


11/13

Muhvic-Dimanovski 1992: 109-114, Turk 1996: 63-79), ima iste kriterije (Pranjkovic1996: 5-12) i neprekidno traje s razlicitim intenzitetom.

2.2. 1. Posudenice i purizamHrvatski su se puristi najduze i najustrajnije opirali prekomjernoj porabi posudenica.Kriticki je odnos prema posudenicama prisutan vee od pocetaka hrvatske pismenosti iobiljezio je citavu njegovu povijest. Vecina se filologa i knjizevnika priklanjalaumjerenom stavu. Zagovornici strozeg, ali i oni umjerenijeg stava slazu se u tome dase u izboru strane i dornace istoznacne rijeci treba prikloniti dornacoj (Jonke 1953. 2;Klaic 1953/54: 108). Posudenice se mogu tolerirati kad ispunjavaju ulogu u nekomstilu standardnoga jezika (Filipovic 1977178: 139-141). Danas u najaktualnija pitanjaposudenica spadaju anglazmi koji kao giobaina pojava prodiru u vecinu jezika nasvijetu. Od sedamdesetih se godina 20. stoljeca u casopisu Jezik iz broja u brojobjavljuju clanci 0 anglizmima i njihovom statusu u hrvatskom leksiku: computor,show, marketing, leasing, grapefruit, hovercraft, space shuttle, hardware, playoff itime-out, itd., za koje su se nudile uspjesne iIi manje uspjesne zamjene, a u govornojsu praksi samo neke zazivjele.2.2.2. Prevedenice ipurizam

Puristicka djelatnost usmjerena protiv preuzimanja stranih rijeci ima zaposljedicu da se prema stranim modelima stvaraju prevedenice koje vise iIi manjevjerno preslikavaju strani predlozak. Prema tome, jezicni je purizam istodobnonuzan preduvjet za stvaranje prevedenica u najsirem smislu toga termina (Muhvic-Dimanovski 1992: 109). Puristicka djelatnost koja za cilj odabire prevedenice kaoprikladnija jezicna rjesenja od posudenica takoder je podlozna kritickornpreispitivanju. U trazenju boljih rjesenja cesto je za isti pojam stvoreno viseprevedenica. Buduci da je njihova ponuda znatno nadmasila komunikacijske potrebehrvatskoga jezika, veci je dio njih postao pasivnim leksikom. Tako je npr. ieljeznica(njem. Eisenbahn ili mad. vaspalyay potisnula gvozdenicu, gvozdeni put, zeljezni put,a prevedenica kolodvor (njem. Bahnhofili mad. vaspalyaudvarj'< je usprkos snaznomopiranju hrvatskih purista istisnula druge istoznacne prevedenice, npr. k oln ic a,istrkaliste i dvor koloteka. Iako su puristickorn vrijednosnom sustavu bile podvrgnute,a potom ocijenjene kaonepravilne i nepodobne, mnoge su se prevedenice pokazale

12 Usp. Nyomarkay 1989: 194-195.

1 1


12/13

potrebnima i opstale su u hrvatskome standardnom jeziku, npr. kolodvor, brzojav,prosvjed idr.

Puristicke intervencije u korist prevedenica imaju tri ishoda:1. Govoma praksa prihvaca prevedenicu: samoposluiivanje/samoposluga

engl. self service), perilica (uz relativo veliku ucestalost stroj za pranje rublja)potiskuje posudenicu vesmasina/vasmasina;

2. Paralelno se koristi posudenica i prevedenica: kompjutor - racunalo, play ol! -doigravanje (neprihvaceni su prijedlozi: zavrsnica i razigravanje), bypass -premosnica;

3. Hrvatski ekvivalent u praksi nije prihvacen:full contact -(sport.) - puni kontakt, glavnjak / velezgoditnjak - jackpot,izvikivac / pretragac - broker, kopnica - AIDS, limunika - grapefruit,mamutnjak -jumbojet, ofsajd - zalede, .tajm-aut time out) - predah, trinistvo -marketing, zakupnistvo - leasing, ieijezarija - hardware itd.

ZakljucakGlavnina hrvatske standardoloske tradicije slijedi srednji put: podalje od rigidnogpurizma bez obzira kojeg je oblika, put koji postuje samosvojnost i izvomost vlastitogjezika i funkcionalnostilisticku raslojenost, jer one sto je u jednom funkcionalnomstilu oznaceno kao nepozeljno, ne mora tako biti u drugom funkcionalnom stilu i ustandardnome jeziku opcenito, Posudenica i prevedenica ne trebaju jedna drugupotiskivati. Ulazeci svaki u svoj kontekst, omogucuju precizniji nacin izrazavanja,funkcionalno i stilisticko raslojavanje standardnoga jezika. U tim se leksickimparalelizmima ostvaruju razliciti odnosi.1. Clanovi Ieksickoga para mogu imati podudama znacenja: posudenica ulazi u jedan,a hrvatska jednakovrijednica u drugi kontekst, tj. funkcionalnostilisticki seraslojavaju: europeizam atmosfera ostvaruje terminolosku ulogu, prevedenicaozracje izgubila je terminolosku ulogu.).2. Clanovi leksickoga para mogu imati podudarna znacenja, ulaziti u isti kontekst iimati slican stilski status, ali su oba clana potrebna jer su osnova u tvorbi izvedenicarazlicita znacenja (npr. muzika > muzicirati, glazba > uglazbiti).3. Posudenica moze biti stilski neobiljezena, u sluzbenoj komunikaciji rjeda, kaoprofesionalizam obicna, a u razgovomome stilu cesca od hrvatskog ekvivalenta (npr.advokat - odvjetnik, telegram - brzojav itd.).


13/13

4. Ako su hrvatski ekvivalenti potisnuli posudenice, onda je uporaba posudenicastilski obiljezena (npr. veleposlanstvo - ambasad a, povijest - historija, povjerenstvo -komis ija, tajnik - sekretar itd.)5. Posudenica i hrvatski ekvivalent ne podudaraju se u cijelome opsegu znacenja(npr. literatura - knjiievnost, nacionalni - narodni, kompozicija - skladba.). U toj jeskupini leksema intemacionalizam obicno hiperonim.

U znanstvenome su stilu internacionalizmi ne sarno moguci i dopusteni, nego ipotrebni iz vise razloga. Zbog medunarodne povezanosti u znanosti oni postoje usvim jezicima. Cesto za njih ne postoji funkcionalni hrvatski ekvivalent (anoda,docent, ekologija, elektroda, teorija, vena) iIi su semanticki nepodudami s hrvatskimekvivalentom menadzer,

Pristupa Ii se jezicnim cinjenicama funkcionalno, u prvi ce plan doci pozitivnestrane jezicnog purizma i nece biti mjesta negativnim konotacijama koje setradicionalno stavIjaju u prvi plan, pa se jezicni purizam smatra nepozeljnornpojavom. Purizam kao opiranje neosjetljivosti za stilisticko raslojavanje sinonim je zajezicnu kuIturu.

Hrvatski kao tradicionaIno umjereno puristicki jezik nije pasivno prihvacaostranojezicne uzore, nego je razvijao prema njima aktivan odnos. Kad je rijec 0potrebnim posudenicama prilagodavao ih svojim sonoloskim i granatickimzakonitostima ili je prerna stranim uzorima stvarao prevedence. Tako se obogatio naleksickoj i semantickoj razini, ocuvao izraznu samosvojnost i ukljucivao se ueuropsku jezicnu konvergenciju.

LITERATURA

Babic 1990a: Babic, Stjepan: Njemacke posudenice u hrvatskom knjizevnornjeziku, Hrvatska jezikoslovna citanka. Globus, Zagreb, 214-224.Babic 1990b: Babic, Stjepan: Njemacke prevedenice u hrvatskom iIi srpskomjeziku. Hrvatskajezikoslovna citanka. Globus, Zagreb,225-230.Babic 200 4: Babic, Stjepan: Hrvanja hrvatskoga. Skolska knjiga, Zagreb.Bartsch 1985: Bartsch, Renate: Sprachnormen: Theorie und Praxis. Max NiemeyerVerlag, Tubingen.

Documents

Turk, Jezičko posuđivanje i purizam u hrv[1]. jeziku