u ovom brojucasopis.hrsume.hr/pdf/068.pdf · cija lovoovla{tenika za sve ve}im bro-jem divlja~i u lovi{tu, nastaju velike Ve} samim odabirom teme Europaforuma, Lovstvo kao zadatak

Broj 68/69 • kolovoz/rujan 2002. HRVATSKE [UME 1

u ovom brojukolovoz/rujan

2. EUROPAFORUM FORSTVERWALTUNG 2002, DRVENIK, HRVATSKA,18._22. RUJNA 2002.O lovstvu kao va‘noj djelatnosti dr‘avnog{umarstva

3. 6. KONFERENCIJA DIREKTORA SREDNJOEUROPSKIH [UMA, SLOVA^KA,3._7. RUJNA 2002.U Slova~koj o op}ekorisnim funkcijama{ume, tr‘i{tu drva te financiranju{umarstva

4. KAKO SANIRATI DIJELOVE POVR[INAZAHVA]ENIH SU[ENJEMI najmanje povr{ine lu‘njakazahva}ene su{enjem trebaobnavljati!

13. UZGAJANJE [UMA

Zna~ajni radovi koje moramo racionalizirati15. RAD U [UMI TE@AK JE FIZI^KI POSAO

Kako sprije~iti posljedice toplinskihoptere}enja {umskih radnika

17. TIPOLO[KA ISTRA@IVANJA

Znanost i praksa – tipolo{ka istra‘ivanjasu nu‘na

22. NA [UMSKIM STANI[TIMA

Gljive koje se kre}u24. TURIZAM KAO DJELATNOST HRVATSKIH [UMA

Hrvatske {ume u budu}nosti bitrebale ostvariti dobit (i) odturizma

28. OSNOVNI STRU^NI POJMOVI

Bolesti {umskog drve}a30. GLJIVE NA[IH [UMA

Vrganji32. AUSTRIJSKE [UME

Zna~ajna uloga Komore u gospodarenjuprivatnim {umama

38. FRANJEVA^KI SAMOSTAN NA KO[LJUNU

ûvari kulturne i sakralne ba{tine40. 20 DANA U PERUU I BOLIVIJI

U Limi ki{a nije padala 32 godine, vo‘njakroz grad pravo je isku{enje, a spomenikSimonu Bolivaru na svakom je trgu!

44. SVJETSKO PRVENSTVO SJEKAÂ

Tri slavonska mu{ketira u [kotskoj45. IZ @IVOTINJSKOG SVIJETA

Nova saznanja o vuku

Restrukturiranje(i ostalo)Za neke {umare ovoga ljetane}e biti pravoga odmorajer doga|aji koji sljedetoliko su va‘ni i zgusnuti daje nu‘no, ovisno o podjeliuloga, sudjelovati u njima.Tako umjesto ve}uobi~ajene sintagme o“vru}oj politi~koj jeseni” (ani ona ne}e izostati na“vi{oj” razini!) mo‘emogovoriti o dugom toplomljetu. Evo {umarskih ljetnihtema!

Restrukturiranje – Nakon male stan-ke u kojoj su se stru~njaci iz irske tvrtkeCoillte svojski trudili udovoljiti svim‘eljama, a to je, znamo, nemogu}e,definiran je prijedlog studije o restruktu-riranju (Kona~ni izvje{taj, Strate{ki akcij-ski plan za restrukturiranje H[ i Planrazvoja ljudskih resursa, {umari ih moguvidjeti na Intranetu). No Odbor za re-strukturiranje Ministarstva poljoprivredei {umarstva dva puta ga je slao “nadoradu” (!) jer “puno toga od dogovo-renog nije uvr{teno”. Zamimljivo, utakvoj su ocjeni i poslodavac i sindikatibili jedinstveni, a u primjedbama gotovoisti!

Zakon o {umama – Ne bi nas za-~udilo da zbog aktualne politi~ke pro-mjene u Hrvatskoj do|e do (manjeg)zastoja u pisanju novoga teksta Zakona.

Nacionalna {umarska politika i stra-tegija – O tako su va‘nom dokumentuza budu}nost {umarstva provedenemnoge rasprave po regijama, a povje-renstvo Ministarstva poljoprivrede i {u-marstva treba zavr{no oblikovati doku-ment i uputiti ga u proceduru Vladi iSaboru RH. (Mo‘e ga se ina~e na}i i naweb stranici Ministarstva.)

Europaforum Forstverwaltung 2002– U drugoj polovici rujna Hrvatske su{ume doma}in velikoga skupa europ-skih {umara na kome }e biti rije~i oulozi dr‘avnoga {umarstva u poticanju irazvoju lovstva. Pripreme za organiza-ciju u punom su zamahu i potrajat }e~itavo ljeto.

6. konferencija direktora dr‘avnih{uma srednjoeuropskih zemalja – Hr-vatsko {umarstvo sudjelovat }e na ovojKonferenciji u Slova~koj (pro{le godinesu, podsje}amo, doma}in u Drvenikubile Hrvatske {ume), po~etkom rujna.

Uz ove, nazovimo ih uvjetno stru~no-politi~ke obveze, tu su i one svakodne-vne, od kojih se ‘ivi, a koje se morajuizvr{iti.

Broj 68/69 • kolovoz/rujan 2002. HRVATSKE [UME2


europaforum

Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:MiroslavMrkobrad

HHHHH rvatske {ume ove }e godinebiti doma}in jo{ jednogzna~ajnog {umarskog skupa.Od 18. do 22. rujna u Drve-

niku, u hotelu Quercus odr‘at }e seEuropaforum Forstverwaltung 2002.Rije~ je o stru~nom skupu {umaraeuropskih zemalja koji svake godine uformi konferencije raspravljaju o po-nekom va‘nom pitanju. Tema ovogo-di{njeg Europaforuma je “Lovstvo kaozadatak dr‘avnog {umarstva” (Jagd alsAufgabe der Staatsforstverwaltung).Lani su se europski {umari na Europa-forumu 2001. u Poljskoj, podsje}amo,pozabavili “Ekonomskim u~incima go-spodarenja u dr‘avnim {umama”.

Organizatori Europaforuma su IU-FRO, kojem je sjedi{te radne grupe uGötingenu u Njema~koj, Europski {u-marski institut (EFI), Joensuu (Europäi-sches Forstinstitut Joensuu) i Hrvatske{ume.

Konferencija }e raditi ~etiri dana.Za 18. rujna predvi|en je dolazakgostiju. Sljede}a dva dana, 19. i 20.rujna bit }e ispunjena izlaganjima iraspravama sudionika, dok je subota,21. rujna, predvi|ena za stru~ni izlet ulovi{te Agrokora.

O~ekuje se da }e na ovogodi{njemEuropaforumu sudjelovati oko 40{umarskih stru~njaka iz 10-ak europ-skih zemalja.

Do po~etka kolovoza sudjelovanjena Europaforumu 2002. u Drvenikupotvrdili su {umari iz osam europskihzemalja te doma}ina. To su Njema~ka(s najve}im brojem sudionika), Au-strija, ê{ka, Ma|arska, Latvija, Polj-ska, Jugoslavija, Bosna i Hercegovina(uz sudjelovanje {umara iz Srpskih{uma i [uma Herceg-Bosne) te Hrvat-ska.

Hrvatski {umari s ~etiriteme

Hrvatsko {umarstvo predstavit }e sena tome stru~nome skupu sa ~etiriteme. O “[umskim ekosustavima uokolnostima odvojenog gospodarenja{umom i lovi{tem” referat su pripremi-li dipl. ing. Tomislav Star~evi} i mr.Josip Dundovi}. Dr. Dominik Ragu`,

EUROPAFORUM FORSTVERWALTUNG 2002, DRVENIK, HRVATSKA, 18_22. RUJNA 2002.

Europa u Hrvatskoj– lovstvo kao dio dràvnog{umarstva Od 18. do 22.rujna u Drveniku }e se

odr‘ati Europaforum Forstverwaltung2002, skup {umarskih stru~njaka iz

svojim saznanjima govoriti mr. PavleVratari} i dipl. ing. Ivan Tarnaj. “Go-spodarenje medvjedom kao zadatakdràvnog {umarstva Republike Hrvat-ske” izlaganje je koje je pripremiodipl. ing. Dario Majnari}.

U nekoliko re~enica donosimo os-novne naznake iz sa‘etaka ovih temao kojima }e op{irnije biti rije~i naskupu u Drveniku.

[umski ekosustav uokolnostimaodvojenoggospodarenja {umom ilovi{tem

Autori podsje}aju na promjene naovim prostorima u posljednjih desetgodina i stvaranje nove lovne zakon-ske regulative koja je omogu}ilanapu{tanje regalnog i povratak na do-minalni sustav, vezuju}i pravo lova svlasni{tvom na zemlju. Upozoravajuna neke propuste u Zakonu o lovu iposebno njegovoj provedbi, koji do-vode do “reme}enja prirodnog odno-

{tete u {umi. Nerazumno je, smatraju,razdvajati gospodarenje {umom ilovi{tem.

Tradicija obrazovanja{umarskih kadrova zapotrebe lovstva

Da je obrazovanje stru~nih kadrovaza lovstvo nu‘no, shvatilo se jo{ prije150 godina kada je 1860. godine nakri‘eva~kom Visokom u~ili{tu po~eloobrazovanje za potrebe {umarstvakoje je sadr‘avalo i lovstvo, podsje-}aju autori. Od samog po~etka kadro-vi za lovstvo obrazuju se uz program{umarstva, tako da je do danas na[umarskom fakultetu u Zagrebu studijzavr{ilo vi{e od 2000 diplomiranihin‘enjera koji su u dva semestra slu{alii predmet lovstva. Osim toga na [u-marskom su fakultetu iz lovstva ste-~ena i ~etiri doktorata, a 13 magistararadi u Hrvatskim {umama. Razvoj lov-stva i lovnog turizma posebno tra‘esve ve}i broj specijaliziranih stru~nja-ka, jer bez njih nema napretka.

10-ak europskih zemalja koji }e raspravljati o»Lovstvu kao zadatku dr‘avnog {umarstva«.O~ekuje se sudjelovanje otprilike 40 {umarskihstru~njaka

T. Star~evi} i dr. Marijan Grube{i}zajedni~ki su obradili temu “Tradicijaobrazovanja {umarskih kadrova zapotrebe lovstva”. O znanstvenimaspektima “Lovstva u dràvnim {uma-ma kao nositelja transfera rasplodnogmaterijala jelena obi~nog i divlje svi-nje” pred europskim }e {umarima o

sa stani{ta i divlja~i”, kao i na brzinu,u vrijeme trajanja Domovinskog rata,ustanovljenje lovi{ta, problemati~noutvr|ivanje mati~nih fondova divlja~i,provedene natje~aje za dobivanjekoncesije. Utvr|uje se da zbog ambi-cija lovoovla{tenika za sve ve}im bro-jem divlja~i u lovi{tu, nastaju velike

Ve} samim odabirom teme Europaforuma, Lovstvo kao zadatak dr‘avnog{umarstva, ‘eli se naglasiti va‘nost ove djelatnosti za {umarstvo. A to }e bitiposebno korisno {umarima Hrvatske koje ~eka proces restrukturiranja poduze}agdje se u okviru novih poslova o~ekuje da se lovstvo podigne na vi{u razinu. Timvi{e {to su Hrvatske {ume najve}i lovozakupnik, a cilj im je pove}ati prihod odlovstva i podi}i ga na 5 % ukupnog prihoda. Na{ cilj je tako|er posvetiti se uzgojudivlja~i gdje Hrvatske {ume imaju {to pokazati, posebno u uzgoju jelenske divlja~ii medvjeda o ~emu }e na{i stru~njaci govoriti na Konferenciji.

Pove}ati prihod od lovstva@eljkoLedinski


srednjoeuropske {ume

Lovstvo u dr‘avnim{umama kao nositeljtransfera rasplodnogmaterijala jelenaobi~nog i divlje svinje

Preuzimaju}i gospodarenje dr‘av-nim lovi{tima, Hrvatske {ume obveza-le su se biti nositeljem razvoja i obno-ve lovstva ~iji je mati~ni fond u Domo-vinskom ratu zna~ajno naru{en. Ulovi{tu Podravlje – Podunavlje to seposebno odnosi na uzgoj visokovrijed-nog baranjskog jelena s mogu}no{}utransfera rasplodnog materijala u dru-ga lovi{ta, te za uzgajali{te divlja~iMa~kovac visokotrofejnih grla divljesvinje s mogu}no{}u daljnjeg prijeno-sa rasplodnog materijala. Autori P.Vatari} i I. Tarnaj procjenjuju da jebilo nu‘no ustanoviti poseban projekto kontroliranom uzgoju i za{titi jelenaobi~nog u okviru lovi{ta. Tako|er, se-lekcijom i kontroliranim parenjem de-finirana je linija visoke trofejne vrijed-nosti vepra u uzgajali{tu Ma~kovac,uz vitalno potomstvo kod plotkinja.Zaklju~uju da dr‘ava kao vlasnik unekim svojim lovi{tima mora podr‘ati{umarstvo u gospodarenju ovako ge-netski vrijednom divlja~i.

Gospodarenjemedvjedom kaozadatak dr‘avnog{umarstva RepublikeHrvatske

Gospodarenje medvjedom je spe-cifi~no zbog velikih zahtjeva me-dvjeda za prostorom kao i osjetljivostna prisustvo ~ovjeka i promjenu stanjaokoli{a, konstatira D. Majnari}. Na‘a-lost, niti jedno lovi{te u Hrvatskoj ve-li~inom ni oblikom ne zadovoljava svepotrebe medvjeda za kretanjem, tra-‘enjem hrane, skrivanjem, razmna‘a-njem. Mo‘da se samo o kompleksuVelike Kapele, gdje su ustanovljena tridr‘avna lovi{ta, mo‘e govoriti da za-dovoljava sve spomenute potrebe za‘ivot medvjeda. Ostala su premala.Majnari} predla‘e da se medvjedomgospodari na nekoliko velikih podru~-ja koja trebaju biti razgrani~ena umjet-nim preprekama (npr. autoputom) iliprirodnim cjelinama. Pametnom na-cionalnom lovnom strategijom trebamedvjedu dati zna~ajnije mjesto u lov-stvu Hrvatske.

Do po~etka kolovoza sudjelovanje naEuropaforumu 2002. u Drvenikupotvrdili su {umari iz osam europskihzemalja te doma}ina. To su Njema~ka(s najve}im brojem sudionika),Austrija, ̂ e{ka, Ma|arska, Latvija,Poljska, Jugoslavija, Bosna iHercegovina (uz sudjelovanje {umaraiz Srpskih {uma i [uma Herceg-Bosne) te Hrvatska.

DDDDD r‘avne {ume Slova~ke (LesySlovenskey Republiky) ove sugodine doma}in 6. konferen-cije generalnih direktora sre-

dnjoeuropskih dr‘avnih {uma, koja }ese od 3. do 7. rujna odr‘ati u lova~-kom dvorcu Palarikovo kod BanskeBystrice. Na njoj }e sudjelovati i me-nad‘ment Hrvatskih {uma koje su,podsje}amo, Konferenciju organiziralepro{le godine, od 18. do 21. rujna uhotelu Quercus u Drveniku.

Na ovogodi{njoj Konferenciji uSlova~koj Hrvatske }e {ume predsta-vljati direktor, dipl. ing. @eljko Ledinskii savjetnik direktora mr. Josip Dundo-vi} koji }e u radu Konferencije su-djelovati s referatima o Zna~enju op-}ekorisnih funkcija {uma te o Stanjuna tr‘i{tu drva.

Ina~e, 6. konferencija direktora sre-dnjoeuropskih dr‘avnih {uma bavit }ese sa tri aktualna problema, zajed-ni~ka {umarstvima ovih zemalja. Tosu: Op}ekorisne funkcije {uma –zna~enje, potpora i vrednovanje; Ak-tualno stanje na tr‘i{tu drva i Financi-ranje {umarstva

Polazi{te za prvu temu je, ka‘u or-ganizatori, saznanje da je proizvodnjadrva oduvijek bila dominantna funk-cija {ume. Iz toga proizlazi potreba dase socijalni polo‘aj {ume promijeni ukorist njezinih op}ekorisnih funkcija.Kod izrade funkcionalnoga modelavrednovanja tih funkcija na ~elu mo-raju stajati {umari. Ostaje pitanje kakotome mo‘e pridonijeti i dru{tvo ucjelini.

6. KONFERENCIJA DIREKTORA SREDNJOEUROPSKIH[UMA, SLOVA^KA, 3_7.RUJNA 2002.

Hrvatske {ume sudjelovat }e u radu 6.konferencije direktora srednjoeuropskih{uma s temama o op}ekorisnim funkcijama{ume i aktualnim pitanjma tr‘i{ta drva

U Slova~koj oop}ekorisnimfunkcijama {ume,tr‘i{tu drva tefinanciranju {umarstva

Na podru~ju tr‘i{ta drva te‘i{te }eprije svega biti na aktualnim podacimai razvojnoj strategiji trgovine drvom,kao i izgradnji politike cijena.

Tre}a to~ka obra|uje reguliranjeprocesa financijskog i investicijskograzvoja, oblike i uvjete financijskepomo}i od strane dr‘ave (javni resur-si) te mogu}nosti kori{tenja finan-cijskih sredstava iz programa zapomo} u priklju~ivanju Europskoj uni-ji.

Teze kao skra}eni oblici referata ostajali{tima pojedinih zemalja sudioni-ca po predlo‘enim temama, bit }e uobliku zbornika stavljene na raspola-ganje sudionicima prije po~etka kon-ferencije.

Slu‘beni jezik na kome }e Konfe-rencija raditi je njema~ki, a o~ekuje sesudjelovanje predstavnika 10-ak sre-dnjoeuropskih dr‘ava. U programurada Konferencije prvi je dan pred-vi|en za okupljanje sudionika te kra-tko predstavljanje {uma Slova~ke Re-publike i {umarije Palarikovo. Srijeda i~etvrtak, 4. i 5. rujna, udarni su danikada }e biti obra|ene teme Konferen-cije te usvojena zajedni~ka izjava svihsudionika. Bit }e organiziran i posjetgateru u kome se gospodari lovnomdivlja~i. Posljednjeg dana, sudioniciKonferencije posjetit }e Bansku Bystri-cu (grad stavljen na listu UNESCO-aradi bogate rudni~ke i {umarske tradi-cije) i [umarski istra‘iva~ki institut, ar-boretum Kysihybel te lova~ki muzej udvorcu Antol.


SSSSSu{enje {umskih sastojina, biloda se radi o ve}im povr{inamaili tek odsjecima ili dijelovimaodsjeka, poprimilo je takve

razmjere da se vi{e ne mo‘e govoritio udarima ili razdobljima su{enja kojase povremeno javljaju uslijed ekstrem-nih vremenskih uvjeta ili drugih vanj-skih pojava, ve} su{enja postaju sva-kodnevna. Stoga se i {umarska strukamora prilagoditi promjenama i djelo-vati sukladno novim okolnostima. Po-najprije promijeniti neke odredbe uva‘e}im aktima o ure|ivanju i uz-gajanju {uma kako bi se moglo pristu-piti izdvajanju i sanaciji i manjih povr-{ina zahva}enih su{enjem. Nedavniveliki skup ure|iva~a Hrvatskih {umaali i stru~njaka iz drugih {umarskih in-stitucija (Fakulteta, Ministarstva poljo-privrede i {umarstva, [umarskog insti-tuta) i usvojeni zaklju~ci pokazuju dase problemu pristupilo krajnje odgo-vorno. Stoga se i terenski kolokvij

I najmanje povr{inelu`njaka zahva}enesu{enjem treba obnavljati![umari u pro{losti nisupoklanjali vi{e pa‘njesaniranju manjihpovr{ina zahva}enihsu{enjem, no danas,kada je su{enjeu~estalo i kadamoderne tehnologije iprimjena GPS sustavaomogu}uje lakoizdvajanje oboljelihdijelova odsjeka, brzaintervencija i obnovatakvih i najmanjihpovr{ina i o~uvanjestani{ta lu‘njakaname}e se kao nu‘nost

proizvodne slu‘be polovicom srpnja uTuropljskom lugu u [umariji V. Gorica(U zagreba~koj Upravi {uma) o “Sana-ciji dijelova odsjeka o{te}enih su{e-njem” mo‘e zapravo smatrati nasta-vkom zapo~etih promjena u pristupuovom problemu.

[umarija morareagirati prva

[umarija je ta koja prva mora pre-poznati problem, dakle su{enje i upit-nost mogu}nosti obnove stani{ta. Tajbolesni dio mora se izdvojiti, ma kakomali bio (no ne manji od jednog hek-tara) i sanirati. Sve je zapravo jedno-stavno, pa ipak, dosad se nije radilotako. Dug je spisak razloga; mo‘da jejedan od osnovnih razloga {to su{enjedosad nije bilo svakodnevno, {to sejavljalo u ciklusima i zahva}alo ve}epovr{ine. No problem su{enja, poseb-no lu‘njaka, nije od ju~er, upozorio je

Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:MiroslavMrkobrad

KAKO SANIRATI DIJELOVE POVR[INA ZAHVA]ENIH SU[ENJEM

obnova {uma


voditelj ovog kolokvija dipl. in‘. Kru-noslav Jel~i}.

– Mnogi stari zapisi svjedo~e nam osu{enju starih i mladih {uma. Tako sespominju katastrofalna su{enja u Sla-voniji i Posavini 1910.–1925. godine.Uzrok su tomu razne promjene kao{to je kr~enje {uma i ure|ivanje ze-mlji{ta, izgradnja nasipa i kanala, izo-stanak poplava, su{ne godine iporeme}aji u klimi. No kao najve}i seneprijatelj spominju golobrsti gubara idrugih {tetnika, te propadanje drugoglista napadnutog pepelnicom. Drugazna~ajnija su{enja lu‘njaka nastaju pripropadanju brijesta i neposredno na-kon njega (u razdoblju 1940.–1950.godine). Te se oscilacije su{enja nasta-vljaju. Krajem sedamdesetih i po~et-kom osamdesetih godina opet sehrast lu‘njak masovnije su{i i od tadasve do dana{njih dana vi{e ne mo-‘emo govoriti o razdobljima ja~eg islabijeg su{enja, ve} o godinama i{umskim predjelima gdje se ta pojavazna~ajnije javlja, podsjetio je na po-vijesne prilike in‘. Jel~i}.

U starim dokumentima i radovimakoji su nastali njihovim prou~avanjimane vidi se da su {umari nekim poseb-nim i velikim aktivnostima radili nasanaciji nastalih {teta. Pu{talo se dapriroda zalije~i nastale rane. Tako do-lazi do znatnijeg u~e{}a poljskog jase-na, johe i drugih pionirskih vrsta uukupnoj zalihi. Su{enja iz pedesetihzavr{avala su ~istim sje~ama, kr~e-njima i planta‘iranjem euroameri~kihtopola. Topole su se unosile i u o{te-}ene mla|e sastojine.

Dana{nje spoznaje i ekolo{ki pri-stup ovome problemu usmjeravajurazmi{ljanja {umara na sprje~avanjenastajanja uzroka su{enja i o~uvanjustani{ta kao jedinoga sigurnog jamcada }e se ponovno na tom lokalitetu

najbr‘e vratiti biv{a, i ‘eljena, bioce-noza hrasta lu‘njaka. Dakako za uspo-stavu biolo{ke ravnote‘e potrebni suveliki izdaci uz svu nesigurnost uuspjeh.

Poku{aj sa sanacijama na malimpovr{inama nastalim su{enjem 1–2 mvisine stabala unosom lu‘njakovih sa-dnica i pionirskih vrsta u praksi nijesa‘ivio u mjeri da se mo‘e re}i da jeproblem rije{en. Ovakvim se na~inomsanacije ‘eljelo sa~uvati stani{te, i dana toj povr{ini raste ono ~emu je tu imjesto. Ovakav mozaik malih po-vr{ina koji nastaje {irenjem i otva-ranjem novih progala i njihovo ne-prekidno zatvaranje novim sadnjama,te{ko je bilo organizacijski iznijeti ipratiti, te na svakoj od tih povr{inanapraviti nu‘ne radove (ko{nja koro-va, njega podmlatka...). Upitno je bilokako na tim povr{inama obaviti redo-vne sje~e i sje~e novih su{aca i kakoih izvoziti. Problemi bi se sigurno javilii u samoj dinamici rasta tih mladihsastojina u neposrednoj blizini staresastojine, jer je poznato koliko stara{uma otjera mladu {umu od sebe. Tesu sanacije bile vrlo skupe i u praviluse sadilo na ve} naru{enim stani{nimuvjetima.

Vrijedna iskustva treba sa~uvati tepoku{ati napraviti iskorak i prepoznatipropadanje stare sastojine i pustiti jeda se poku{a sama oporaviti ili tajproces zaustaviti. No to se smije samodok ne do|e do propadanja stani{ta.To zna~i da stani{te mora ostati tolikoo~uvano da mo‘e primiti ‘ir (od priro-de ili unesen) i da se mo‘e u timuvjetima normalno razviti i odr‘atiponik. Kada se prosudi da }e daljnje~ekanje dovesti do gubitka stani{ta,treba pristupiti obnovi, uz prethodnedozvole svih radnji i propisa. Veli~inatakve povr{ine koja se uklju~uju u

Bez ograde u {umi koja ponik {titiod divlja~i, nema obnove. Ta stara{umarska istina odavno je poznata.Ipak novost je prenosna ograda –‘i~ana ograda koja se mo‘e lako de-montirati i preseliti na novu povr{inu.Sudionici proizvodnog kolegija u Turo-poljskom su lugu imali priliku vidjetitakvu ogradu i njeno (brzo) skidanje ipremje{tanje. Lako i efektno, moglo bise zaklju~iti. I iznimno korisno, jercijena ograde od deblje ‘ice isplati seza nekoliko godina. Njena se visina,kupnjom ‘ice razli~ite veli~ine, mo‘epode{avati prema potrebi. Svake godi-ne kada ‘ir rodi, podi‘u se za{titneograde oko povr{ina koje su u obnovi,

Za{titna prijenosna ograda jebudu}nost! kako bi ga sa~uvali od divlja~i, a po-

glavito od divljih svinja. To su velikiizdaci koje bi svakako trebalo raciona-lizirati jeftinijim a svrsishodnijim rje{e-njima.

Prema prora~unu 1000 m ‘i~aneograde debljine 8 mm uz ostaletro{kove (drveni kolci, upotreba trak-tora, radna snaga) ko{ta oko 45.500kuna. Ako se ne kupuje nova, ona je

Turopoljski lug u kome sudijelovi odsjeka zahva}enisu{enjem

Za{titnu ogradu lako je demontirati...

Turopoljski lug u kome sudijelovi odsjeka zahva}enisu{enjem

Za{titnu ogradu lako je demontirati... traktorom prevesti na novu povr{inu...traktorom prevesti na novu povr{inu...


Prema prora~unu 1000 m ‘i~aneograde debljine 8 mm uz ostaletro{kove (drveni kolci, upotrebatraktora, radna snaga) ko{ta oko45.500 kuna. Ako se ne kupuje nova,ona je svake godine jeftinija. Njenopremje{tanje (skidanje, va|enjekolaca, bu{enje novih rupa tepostavljanje ‘ice) jednostavno je i brzo

svake godine jeftinija. Njeno premje-{tanje (skidanje, va|enje kolaca, bu-{enje novih rupa te postavljanje ‘ice)jednostavno je i brzo. Potrebno je zanovi pravac ograde o~istiti trasu odraslinja, motornom pilom izbu{iti rupudoboku pola metra, usaditi drvenekolce i ‘icom u~vrstiti ogradu.

obnovu, mora zadovoljiti sve drugeuvjete koji slijede u racionalnom go-spodarenju {umom.

Za{to se Turopoljskilug su{i

Gospodarska jedinica Turopoljskilug dobar je primjer, prikazan {umari-ma iz svih uprava, izdvajanja povr{inana kojima su naru{eni stani{ni uvjeti teputem GPS sustava odmah obavljenoobilje‘avanje bolesnih dijelova. Nadrugoj plohi prikazana je uspje{nostobnove u prostoru ogra|enom preno-snom ogradom, da se pomladak za-{titi od divlja~i, te mogu}nost pre-mje{tanja ograde na nove povr{ine.

Turopoljski lug jedna je od naju-gro‘enijih gospodarskih jedinica, kadase govori o su{enju hrasta lu‘njaka.Velik dio uzroka su{enja je njen nasta-nak i gospodarenje u mla|im godina-ma kada se formiraju kro{nje i struktu-ra sastojine. Dr‘ana je u gustom sklo-pu jednoslojnih kro{anja hrastalu‘njaka s malim udjelom drugih vrsta,bez podstojne eta‘e, namijenjena zaispa{u i ‘irenje okolnim selima. Danasse sastojine starije od 80 godina inten-zivno su{e, no tu su{enje ve} trajenekoliko desetaka godina. Su{enje sejavlja fragmentarno u malim grupamas malim plje{inama koje se {ire ispajaju pa su sada neki odjeli povr{inebez stabala.

Ovdje je te{ko na}i primjere kojeimamo u drugim dijelovima Posavinekada se dio odsjeka su{i, a dio je jo{stabilan. Mnogo je povr{ina manjih od0,5 ha na kojima je stani{te u propa-danju ili je ve} propalo. Izvr{eni radovina o~uvanju stani{ta i sanaciji nisudoveli da ‘eljenih rezultata. Njega

proredama se u pravilu ne radi, jer sesje~ama slu~ajnog prethodnog priho-da obilato prekora~uju propisanekoli~ine etata. Velik je utjecaj nasu{enje vezan za izgradnju oteretnogkanala Sava – Odra.

Jedan od ~imbenika su{enja stabalaje {umska mehanizacija koja ~estimulascima u sastojinu za vrijeme vege-tacije na tlu ostavlja o{te}enja, a ta suo{te}enja kobna za korijenov sustavkoji se u ovim sastojinama nalazi vrloplitko. Svaki kolotrag dubine 30 cmodsjeca dio korijenovog sustava odstabla, a sljede}ih 20 cm nagnje~ujekorijen i nabijanjem mijenja strukturutla. Bezazlen kolotrag nastao od spa-{avanja mase su{aca trajno o{te}ujekorijenov sustav zdravih stabala poredkojih je pro{ao stroj. Kako se oviprohodi ponavljaju svake ili svakedvije godine, ali u pravilu drugim tra-sama, tako nastaju o{te}enja korijeno-vog sustava i na drugim stablima ili naistima samo s druge strane. Takoo{te}ena stabla br‘e propadaju, astani{te se osim {to gubi za{titu iakoo{te}uje. Ova o{te}enja ne vidimo, a{to se ne vidi, toga ni nema. Kad seosu{i jedna grana, govorimo o su{e-nju, a kada odsje~emo dio korijeno-vog sustava zdravom stablu, to ne vi-dimo i ne reagiramo.

[to ka‘u ure|iva~iKolegij ure|iva~a na stru~nom je

sastanku u Jasenovcu, potkraj pro{legodine, “detektirao” problem su{enjalu`njaka, izlu~ivanja i obnove u ~etirizaklju~ka bitna za budu}nost. Oni gla-se:

1. Prilikom redovnih ure|ajnih rado-va na reviziji ili obnovi gospodarskih

iskopati rupe i ponovno montiratiiskopati rupe i ponovno montirati


osnova potrebno je, u suradnji sastru~nim osobljem {umarije, obavitianalizu su{enja hrasta lu‘njaka u pro-teklom polurazdoblju. Dijelove sastoji-na, ve}e od jednog hektara, u kojimaje tijekom proteklog razdoblja bioizra‘en i stalan proces su{enja, trebaizlu~iti u posebne odsjeke.

Prilikom promatranja smjernica bu-du}eg gospodarenja i izbora sastojinaza obnovu i glavni prihod, prioritettrebaju imati povr{ine na kojima jeuslijed su{enja otpo~eo proces degra-dacije stani{ta. Obnovu takvih sastoji-na obaviti pravovremeno, tj. dok jestani{te pogodno za prirodnu obnovusjemenom hrasta lu‘njaka.

2. Tijekom provedbe gospodarskeosnove godi{nje analizirati ostvari-vanje smjernica gospodarenja. Uz po-datke o doznaci i sje~i su{aca prilo‘itii kartu na kojoj }e biti nazna~enidijelovi odsjeka ja~e zahva}eni su-{enjem. Temeljem terenskog uvida ustanje (sklop, razvijenost kro{anja, vi-talnost stabala, stanje podstojneeta‘e, o~uvanost tla) te taksacijskih(povr{ina, drvna zaliha hrasta lu‘njaka,broj stabala hrasta lu‘njaka po hekta-ru, temeljnice, obrasta, udio i prostor-ni raspored jasenovih stabala) i eko-nomskih pokazatelja (sada{nja i o~e-kivana vrijednost sastojine, tro{koviobnove u sada{njim i izmijenjenimuvjetima) donositi odluku o konkret-nim smjernicama za pojedini dioodsjeka. Ukoliko stanje sastojine napovr{ini ve}oj od jednog hektarazahtijeva prijevremenu obnovu, pristu-pa se izdvajanju toga dijela sastojine uposeban odsjek.

Povr{ine manje od jednog hektarane izdvajaju se, zbog operativnihrazloga, u posebne odsjeke. Takvepovr{ine revirnik evidentira na operati-vnim kartama i na njima se, premaprocjeni specijalista za uzgoj {uma,poduzimaju mjere gospodarenja sta-

ni{tem (povr{inska odvodnja, ure|enjedonje eta‘e, podizanje donje eta‘e isl. ).

3. Izradi izvanredne revizije trebapristupiti u skladu s odredbama ~lanka75. Pravilnika o ure|ivanju {uma. Kodizrade izvanrednih revizija gospodar-skih osnova treba revidirati glavni pri-hod na na~in da se za koli~inu glav-nog prihoda u o{te}enim sastojinamakoje idu u prijevremenu obnovu, uma-nji etat glavnog prihoda u stabilnimlu‘njakovim sastojinama ~ija se sje~ivadob mo‘e prolongirati bez {tetnihposljedica po stani{te i sastojinu. Oba-vljeni potrebni radovi sanacije sastoji-ne na povr{inama manjim od jednoghektara uklju~uju se u revidirani pro-pis gospodarske osnove sukladnoodredbama ~lanka 25. Pravilnika oure|ivanju {uma. Podloga za propisi-vanje sanacije je dokumentacija {uma-rije o povr{inama na kojima postojipotreba sanacije, podaci o ve} oba-vljenim radovima, terenski uvid taksa-tora i preporuka stru~nog suradnikaza uzgoj {uma.

4. U cilju postizanja optimalnestrukture i stabilnosti sastojina hrastalu‘njaka pravovremeno i u skladu sutvr|enim tehnologijama provoditipropisane radove njege sastojina(njega, ~i{}enje, prorede). Kroz interdi-sciplinarna istra‘ivanja unapre|ivatipostoje}e spoznaje o razvoju, struktu-ri i produkciji sastojina hrasta lu‘njaka.Takva istra‘ivanja treba usmjeriti nakreiranje {to vjernijih modela razvojasastojina, kao pouzdane podloge zadono{enje odluke u gospodarenju sa-stojinama hrasta lu‘njaka.

Ostala su tek pitanja tko {to trebaraditi: tko i kada treba ukloniti pravneformulacije iz Pravilnika, tko }e razra-diti i operacionalizirati redovne zada-tke od revirnika do menad‘menta irazraditi detaljnije kriterije iz to~ke 2.Pravilnika.

Primjena GPS sistemaDana{njom modernom tehnolo-

gijom i primjenom GPS-a mogu}e je unajkra}em vremenu izdvojiti, oblje‘iti ikartirati povr{inu zahva}enu su{e-njem. U Turopoljskom lugu, pokazaoje dipl. in‘. Bo‘idar Krznari} sudionici-ma skupa na kraju sastanka izlu~enupovr{inu koju su netom prije togaobi{li. [to je dakle zadatak {umara naterenu?

Nakon {to se primijeti da je u dijeluodsjeka do{lo do po~etnih stadija pro-padanja stani{ta izazvanih su{enjem,uva‘avaju}i kriterije, treba na}i grani-cu izme|u zdravog i bolesnog te juobilje‘iti. To izvodi revirnik koji jeprethodno na seminaru obu~en (podobukom se misli na ujedna~avanjekriterija i jedinstven pristup u do-no{enju prosudbi). U izdvojenoj povr-{ini treba izmjeriti promjere stabala.Primjenom GPS-a revirnik snimi crturazgrani~enja i prenese podatke u ra-~unalo u kojem se nalazi digitaliziranakarta. U po~etku }e se i na ovomstupnju opremljenosti unos podataka idaljnja obrada napraviti u taksaciji.Nakon {to se utvrdi povr{ina novogodsjeka na temelju izmjerenih promje-ra, utvr|uju se taksacijski kriteriji. Uko-liko upu}uju da izlu~ena povr{ina isastojina na njoj nisu u mogu}nostizadr‘ati reproduktivnu sposobnoststani{ta, valja donijeti odluku da seodsjek dijeli, a na tom dijelu odsjekakod prvog uroda sjemena ili mo-gu}nosti nabave sjemena po~inje pri-rodna obnova. Prije toga potrebno jepripremiti stani{te (rahlenje i usitnja-vanje tla) i osigurati da pri nicanju irastu ponika na povr{ini nema drugihbiljaka koje ga ugro‘avaju. Ostajusamo stara stabla i odre|eni broj po-drasta koji je potreban za za{titu odsunca.

Mjerama za{tite, trovanjem gloda-vaca i podizanjem ograda, ~uva sesjeme od uni{tavanja. Ako se ne sa-~uva sjeme, nema ni mladog na-ra{taja, a svi izvr{eni radovi su uzalud-ni, urod izgubljen, prirast izgubljen, atro{kovi pri sljede}oj obnovi vi{estruki.Velik broj ponika osigurava manje ra-dova na njezi i velik broj stabalca zaselekciju u ~i{}enjima i proredama.

Dio ogra|ene povr{ine na kojoj je uspio hrastov ponikKako i kada obnavljati – sudionici terenskog kolokvija

[umarija je ta koja prva mora prepoznati problem, dakle su{enje i upitnostmogu}nosti obnove stani{ta. Taj bolesni dio mora se izdvojiti, ma kako mali bio (none manji od jednog hektara) i sanirati.

Nakon {to se primijeti da je u dijelu odsjeka do{lo do po~etnih stadija propadanjastani{ta izazvanih su{enjem, uva‘avaju}i kriterije, treba na}i granicu izme|uzdravog i bolesnog te ju obilje‘iti. Ove radnje izvodi revirnik koji je prethodnoobu~en na seminaru.


Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

PO@AR NA KORÛLI

I dalje o~ekujemo pomo}Hrvatskih {umaDDDDDo 8. kolovoza u Hrvatskim je

{umama zabilje‘eno 169 {um-skih po‘ara koji su zahvatili4.811 ha {uma i {umskog

zemlji{ta. U odnosu na lanjsko razdo-blje, a posebno katastrofalnu 2000.godinu, to su brojke koje ohrabruju.

– Obzirom da su po‘ari tijekomljetnih mjeseci gotovo neizbje‘ni, sdosada{njim smo razvojem doga|ajazadovoljni, ka‘e rukovoditelj ekolo{keslu‘be u poduze}u mr. Petar Jurjevi}.Rezultat je to i preventivnih mjera ko-je smo poduzeli i velikih sredstava ko-ja smo ulo‘ili. Tu su i brojne nove pro-tupo‘arne prometnice koje smo po-sljednjih godina izgradili. Dakako, vre-menske prilike i vi{e ki{e u srpnju i{lisu nam na ruku.

Nekoliko ve}ih po‘ara zaokupilo jepa‘nju javnosti, ali i pokazalo sprem-nost vatrogasnih postrojbi da brzo in-terveniraju. Me|u prvima bi je po‘arna Kor~uli, potom i na Hvaru, zatimkrajem srpnja na brdu Pisku kod [ibe-

Od 169 dosada{njih{umskih po‘ara kojimaje opo‘areno preko4.800 ha povr{ina,najve}i je bio onaj naKor~uli. Protupo‘rnapreventiva hrvatskih{uma dosad je dobrodjelovala

nika. Gorjelo je i u Bratu{i nadomakMakarske kada je bio blokiran i pro-met Jadranskom magistralom, te park{uma u predjelu Lapad u Dubrovniku.

Prometnice kao spasPo‘ar koji je buknuo na Kor~uli 3.

srpnja izazvan je ljudskom nepa‘njom.Unato~ brojnim gasiteljima i pomo}ikanadera, harao je vi{e od dva tjedna,uni{tio je vi{e od 1600 hektara {ume,niskog raslinja, maslinike, vinograde iplodna polja, ostat }e zauvijek u sje-}anju stanovni{tva op}ine Blato, VelaLuka i okolnih mjesta otoka Kor~ule.

S na~elnikom op}ine Blato, dipl.ing. Brankom Ba~i}em razgovaralismo jo{ dok vatrena stihija nije bilapotpuno uga{ena.

– Prema prvim procjenama, ukupna{teta iznosi vi{e od 12 milijuna kuna,jer je uni{teno vi{e od 300 ha masli-nika, {to zna~i izme|u 6-6.500 stabalamaslina u punom rodu, vi{e od 1500trsova vinove loze, preko 400 stabalaraznog vo}a – smokava, bajama,roga~a i drugog, a direktni tro{kovi dotog dana bili su preko 500.000 kuna.I ovim putem ‘elim odati priznanjebrojnim gasiteljima, posebno interven-tnim postrojbama MUP-a iz Dubrov-nika, Splita, [ibenika, Zadra i Zagreba,javnim vatrogasnim jedinicama izOsijeka, Koprivnice, Kutine, Dubrovni-ka, zatim svim oto~nim DVD-ima ionima iz kontinentalne Hrvatske, tepripadnicima HV koji su se uklju~ili uga{enje jedne od najve}ih vatrenih sti-hija koje su ikada zahvatile na{ otok.Dnevno je po‘ar gasilo izme|u 150do 200 gasitelja, a znatno olak{anje uga{enju ovog po‘ara imali su gasiteljiu dostupnosti opo‘arenoj povr{ini,zahvaljuju}i novim protupo‘arnimprometnicama koje su posljednjih go-dina na na{em otoku izgradile Hrvat-ske {ume. Stoga bih uputio i Hrvat-skim {umama rije~i zahvalnosti uz

Do 8. kolovoza izbilo je 169 {umskihpo{ara na 4.811 ha. Najvi{e ih je bilona Upravi {uma Split (65) gdje jegorjelo 3.149 ha.

Kor~ula – odavde je krenuoovogodi{nji katastrofalni po‘ar

Na~elnikop}ine

BlatoBranko

Ba~i}

zamolbu da nam i u budu}nosti po-mognu izgradnjom protupo‘arnih pro-metnica i osmatra~nica na terenimakoji su jo{ uvijek pod velikim rizikom,jer su u ljetnoj sezoni pod stalnomopsadom brojnih turista. Tu prije sve-ga mislim na izgradnju ceste na kotu393-Petrov vrh s koje se lako mo‘euspje{no kontrolirati sjeverni dio op-}ine Blato, u du‘ini od oko 1850 me-tara. Isto tako za turisti~ki razvitak na-{e op}ine mnogo bi nam zna~ilo dovr-{enje izgradnje prometnice od uvaleGr{~ica do uvale Karbuni. Do sada jeprobijena cesta u du‘ini od 4,5 km ajo{ nedostaje samo oko1500 metara.

poàri

Po‘ar je kroz dva tjedna uni{tio sve {to mo‘e gorjeti od podno‘ja dovrha grebena u op}ini Blato

Po‘ar na Hvaru

Po‘ar je kroz dva tjedna uni{tio sve {to mo‘e gorjeti od podno‘ja dovrha grebena u op}ini Blato


ceste

Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatko

Lon~ari}

RRRRR anih sedamdesetih godinapro{log stolje}a, smanjivanjemuporabe kirija{a i njihovih ko-nja u kontinentalnom dijelu

{umarstva Hrvatske, otpo~inje izgrad-nja {umskih prometnica, a uvo|enjemnovih tehnologija u izgradnji nastaju iprvi kilometri pravih {umskih cesta di-ljem Slavonije, Podravine i Moslavine,Bilogore i u Gorskom kotaru. Stoga seu onda{njim {umskim gospodarstvimaformiraju projektni odjeli za izraduprojektne dokumentacije i radne jedi-nice – specijalizirane za izgradnju{umskih cesta, koje se opremaju samehanizacijom specijaliziranom za iz-gradnju na{ih {umskih cesta. Jedna odtakvih suvremenih {umskih prometni-ca je i [oka~ka magistrala koja spajana sjeveru Vukovar i na jugu @upanjui prolazi kroz poznati Spa~vanski ba-zen, a djelo je ruku {umarskih djelat-nika od za~etka ideje, projektiranja isame izgradnje.

Projektiranje i izgradnja {umskihprometnica na obalnom djelu i na{imotocima, novijeg je datuma, datira tekod nastanka Hrvatskih {uma 1990.godine.

Ugovorom koji je Ministarstvo po-ljoprivrede i {umarstva potpisalo 31.srpnja 1997. godine sa Svjetskom ban-kom, za Projekt obnove i za{tite obal-nih {uma, odobren je zajam u iznosuod 42 milijuna dolara. Za potrebeMinistarstva unutarnjih poslova na-mijenjeno je 34,5 milijuna, a za Hrvat-ske {ume 7,5 milijuna dolara, prven-stveno namijenjenih za izgradnju pro-tupo‘arnih {umskih prometnica s ele-mentima {umskih cesta.

OKONÂNO PETOGODI[NJE RAZDOBLJE IZGRADNJE[UMSKIH PROMETNICA IZ KREDITA SVJETSKE BANKE

Ceste {to otocimaìvot zna~eU razdoblju odsrpnja 1997. dolipnja 2002. godine,na podru~ju na{egpriobalja izgra|enoje 198 kilometaranovih protupo‘arnihprometnica, od togana na{im otocimavi{e od 75 km

Danas, pet godina nakon potpisi-vanja Ugovora, koji je istekao 30. lip-nja ove godine, kako je ugovorom ipredvi|eno, na na{em priobalju i oto-cima izgra|eno je ukupno 198,3 kilo-metra {umskih prometnica, a radovina odr‘avanju obavljeni su na 431,5km.

Odmah po potpisivanju Ugovora saSvjetskom bankom, pri{lo se izradiprojektne dokumentacije za izgradnju{umskih prometnica, uva‘avaju}i krite-rije postavljene od zajmodavca. To suprije svega, uvjeti prostora, {to zna~ida se sredstvima zajma mogu financi-rati samo one {umske prometnicekoje se nalaze do pet kilometara upriobalju, zatim do nadmorske visineod 400 m, te izgra|ene na {umskimpovr{inama ugro‘enim od po‘ara, nakojima nema dovoljno {umskih cesta iprosjeka, da su u sklopu interesaturisti~kih zajednica pojedinog pod-ru~ja i da ne naru{avaju ekolo{ku rav-note‘u okoli{a. Uva‘avaju}i sve tepostavljene uvjete za izradu projekatacesta, djelatnici na{ih projektnih odje-la u Bjelovaru, Osijeku, Delnicama iPo‘egi,uspjeli su na~initi krajem 1997.godine prve projekte cesta u prio-balju, a nakon provedenog natje~ajaza izvo|a~e, u 1998. godini izgra|enoje prvih 12,2 km protupo‘arnih pro-metnica na podru~ju {umarija Makar-ska, Split i [ibenik. Ve} sljede}e godi-ne 1999. izgra|eno je ~ak 66,8 km, u2000. 58,7 km, 2001. godine znatnomanje, tek 16,4 km, a u ovoj godinido kraja lipnja, do isteka roka ~ak 44kilometra.

– Za projekt obnove i za{tite obal-nih {uma, Svjetska banka je 31. srpnja1997. godine odobrila IBRD zajam u iz-nosu od 42 milijuna USD. Od ukupnesvote za potrebe Ministarstvu unutar-njih poslova i Ministarstvu poljoprivredei {umarstva bilo je namijenjeno 34,5 mi-lijuna te 7,5 milijuna za Hrvatske {ume.Ugovorom je bilo predvi|eno da sekroz pet godina do 30. lipnja 2002. go-dine financiraju radovi uglavnom na iz-

Mr. sc. Jela Biland‘ija, voditeljica projekta Svjetske banke

Kako su tro{ena sredstvagradnji {umskih protupo‘arnih promet-nica u na{em priobalju. Na‘alost, kra-jem lipnja ugovor je istekao, ali sva odo-brena sredstva nisu potro{ena od straneHrvatskih {uma. Od ukupne svotepotro{eno je svega 2,898.821,89 USD,{to zna~i da je ostalo neutro{eno vi{eod 4,6 milijuna dolara.

Ministarstvo unutarnjih poslova je zakupovinu opreme, jednog protupo‘ar-nog aviona tipa canader, s nu‘nim re-

Nova protupo‘arna prometnicaVoljak – Gornja Rupotina, du‘ine1,7 km, prolazi kroz starijukulturu alepskog bora, starosti{esdesetak godina i s drvnomzalihom od oko 10.000 kubika


Pozornost otocima– Pro{le godine do{lo je do manjeg

zastoja u izgradnji, jer je bilo manjihproblema s natje~ajima za izvo|a~e,stoga se u prvim mjesecima ove godi-ne nastojalo nadoknaditi propu{teno– rekao nam je dipl. in‘. Slavko [unji},savjetnik za investicije u Hrvatskim{umama.

Unato~ ubrzanoj izgradnji po~et-kom ove godine, do kraja isteka ugo-vorenog roka, Hrvatske {ume nisuiskoristile sva odobrena sredstva odugovorenog kredita.

Na otocima – Kor~uli, Hvaru,Bra~u, Krku, Pagu i Rabu, ukupno jeizgra|eno ~ak vi{e od 75,7 kilometaranovih prometnica, {to bi se trebalozna~ajnije odraziti na obnovu i za{tituobalnih, posebno oto~kih {uma.

Osim toga, {to je ve} uo~ljivo,mnogi mje{tani po~eli su kr~iti i obna-vljati svoje maslinike, vinograde izapu{tena polja u neposrednoj blizininovoizgra|enih {umskih cesta. Vrlokvalitetna izrada novih cesta omo-gu}uje pristup ne samo poljoprivred-noj mehanizaciji, ve} i osobnim auto-mobilima do nekada{njih poljoprivred-nih povr{ina koje su bile razvojemturizma prepu{tene korovu, a to zna~ii stalnoj opasnosti od izbijanja po‘ara.

Dodatna stimulativna financiranjapodizanja novih maslinika i vinograda,od strane Ministarstva poljoprivrede i{umarstva, uz mogu}nost kretanja unekada te{ko dostupnim poljima, zasi-gurno }e pridonijeti revitalizaciji na{ihotoka i priobalja.

zervnim dijelovima, utro{ilo 25,75 mi-lijuna dolara. Za ostalu opremu – dvaairtractora za izvi|anje, 30 vatrogasnihcisterni i 45 kompleta za interventnedesantne jedinice te za nu‘nu opremu,utro{ilo je daljnjih {est milijuna dolara.Ministarstvo poljoprivrede i {umarstvautro{ilo je 691.895 dolara, odnosnooba ministarstva ukupno 31,83 milijunadolara. Tako je od ukupnog iznosa kre-dita od 42 milijuna dolara ostaloneutro{eno 7,272.852 USD.

U dogovoru s misijom Svjetske bankeu 2001. godini u projekt je uklju~enaizrada Studije restrukturiranja za stra-te{ki razvoj Hrvatskih {uma i dogovore-

no je da nepotro{ena sredstva zajma nadan zaklju~enja zajma, a to je bilo 30.lipnja 2002. godine budu prenamije-njena za prvu fazu restrukturiranja Hrva-tskih {uma.

Pregled izgra|enihprometnica po{umarijama

Kor~ula 44.795 metara, [ibenik36.202, Dubrovnik 29.358, Split 20.218,Benkovac 16.992, Biograd 13.913,Hvar 11.41, Zadar 5.903, Bra~ 5.692,Krk 3.552, Pag 3.000, Makarska 2.810,Rab 2.263, Metkovi} 2.193 m.

Na otocima –Kor~uli,Hvaru, Bra~u,Krku, Pagu i Rabu,ukupno je izgra|eno ~akvi{e od 75,7 kilometaranovih prometnica, {to bise trebalo zna~ajnijeodraziti na obnovu iza{titu obalnih, posebnooto~kih {uma.

U g. j. Kozjak – Ka{tela naj~e{}ese pojavljuju po‘ari, zbog‘eljezni~ke pruge Split –Zagreb.Nova prometnica u {umskompredjelu Mala~ka, od 3,3 km,treba omogu}iti bolji pristup

Kor~ula: Ante (rukovatelj stroja) priprema se zasutra{nji dan. Na Kor~uli je ina~e izgra|eno 44kilometra novih protupo‘arnih prometnica

Nova prometnica na Hvaru prolazi kroz dosada nedirnutu prirodu visoke {ume alepskogbora izmje{ane crnikom

[umska cesta Bitve – Mina du‘ine 5,6 km naotoku Hvaru, iznad Jelse dobar je primjerkakve bi kvalitete trebale biti sve na{e {umskeprotupo‘arne prometnice (I najluksuznijaosobna vozila mogu se kretati njome, {to imaosobitu va‘nost u oto~nom turizmu)

Snimak zauspomenu:Izvo|a~i radovana te{kopristupa~nimterenima otokaHvara sdjelatnicima[umarijeJelsa iDirekcije


njega {uma

Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

UUUUU{umarstvu se pod nazivom“njega” podrazumijeva razdo-blje tijekom osnivanja sastoji-ne, od nicanja ponika pa do

~i{}enja, a Pravilnik o ure|ivanju {umarazlikuje u mladoj sastojini uzrasteponika, podmlatka i mladika. Biljke dojedne godine starosti ~ine ponik, a po-dmladak su biljke starosti od jednegodine do dobi kada se oblikuje debloi kro{nja. Mladik ~ine stabalca kojaimaju oblikovano deblo i kro{nju. Upravilu se njega ponika obavlja podzastorom kro{anja, pa je ta vrsta uz-gojnoga rada u sklopu jednostavnebiolo{ke reprodukcije razvrstana unjegu pod zastorom. Poslije toga slije-di njega podmlatka i mladika – istak-nuo je to dipl. ing. Krunoslav Jel~i},stru~ni suradnik za uzgoj {uma iz di-rekcije H[-a u uvodnom dijelu preda-vanja o njegama u jednodobnim {u-mama, odrànog u {umsko-hortikultur-nom rasadniku Hajderovac, poè{kepodru`nice Uprave {uma. U nazo~-nosti upravitelja poè{ke podru`nicedipl. ing. Draèna Duman~i}a teupravitelja {umarija i revirnika, Jel~i} jenapomenuo kako su za njegu potreb-ni mnogi uzgojni radovi koje moramoracionalizirati. Naime, utro{ena sred-stva moraju dati dobre rezultate.Najskuplja je sadnja sadnica, njegekoje tro{kovno u planu {umskouzgoj-nih radova sudjeluju prosje~no s oko38 posto.

Pripremni radoviNjezi sastojina prethodi niz radnji u

staroj sastojini prije obnove, a rije~ je

UZGAJANJE [UMA _ NJEGA U JEDNODOBNIM SASTOJINAMA

Njega – zna~ajni radovi

Tijekom njegovanjasastojina cilj je svihuzgojnih zahvataosiguratipre‘ivljavanje inormalan razvojekonomskih vrstadrve}a,zaustavljanjem iliusporavanjem urastu pomo}nih iuklanjanjemnepo‘eljnih vrsta

o radovima na pripremi stani{ta zaprijem sjemena, unosu sjemena napovr{ine na koje sjeme nije dospjeloprirodnim putem, uspje{no provede-noj za{titi sjemena te pravilnom istru~nom vo|enju sjekova oplodnesje~e. Bitno je da pripremama stani{taosiguramo da ponik u prvoj vegetacijinema konkurencije za normalan i ne-smetan rast, a to podrazumijeva da napovr{ini tla nema starijih biljaka, grm-lja i stabalca, osim stare {ume i podra-sta kojim se regulira potrebna zasjenaponika ({to ovisi o vrsti drveta).Panji}e od posje~enih stabala trebapremazati obojenim herbicidom Cido-korom kako iz njih ne bi u sljede}ojvegetaciji bujno potjerali izbojci i mla-di nara{taj spa{avao od zasjenjivanja.

U praksi se doga|a da neki panji}inisu premazani ili nisu dobili dovoljnudozaciju herbicida pa sljede}e vegeta-cije potjeraju izbojke. Takve izbojkepotrebno je kemijski tretirati u kolo-vozu i rujnu putem lista, nano{enjemCidokora posebnim alatkama “hva-taljkama”. U stru~no uzgajanim sa-stojinama, s dobrom strukturom, po-slovi na pripremi stani{ta su minimalniili ih uop}e ne treba provoditi. No akosastojine nemaju dobru strukturu,obvezno je u godinama uroda sjeme-na na~initi pripremu za prijem sjeme-

na, u pravilu prije opadanja i unosasjemena. Bitno je prepoznati urod sje-mena i eliminirati velike tro{kove te nerazmi{ljati o obnovi sadnicama, jerona ne moè konkurirati prirodnoizraslim biljkama. Valja se stoga kri-ti~ki zapitati {to smo i kako radili kadnismo stvorili uvjete za pojavljivanjemladog nara{taja. Samo dobro obno-vljena povr{ina uvjet je za sje~u staresastojine, a poslije pojavljivanja po-nika, pa i kasnije, mora se usmjeritipozornost na njegovu za{titu i pre-ìvljavanje. Ako sje~i glavnoga priho-da ne prethodi prirodna obnova, dola-zi do degradacije dostignutog razvoja{umske zajednice.

Pozornost premaprimarnom isekundarnom rastu

Za vrijeme njegovanja sastojine ciljje svih uzgojnih zahvata osiguratipre‘ivljavanje i normalan razvoj eko-nomskih vrsta drve}a, zaustavljanjemili usporavanjem rasta pomo}nih vrstai uklanjanjem nepo‘eljnih. Me|utim, uto se vrijeme u pravilu ne obavlja se-lekcija ekonomsko va‘nih biljaka,osim odstranjivanja o{te}enih stabalcaiz panjeva i predrasta. U ~i{}enju gu{-tika, za razliku od njege, obavlja se

Upravitelji {umarija i revirnici po‘e{ke Uprave {uma na prakti~nom zadatku

koje (ipak) moramo racionalizirati!


intenzivna selekcija ekonomskih vrstai odabir stabla budu}nosti.

Tijekom daljnjega izlaganja, dipl.ing. K. Jel~i} govorio je o biolo{kimsvojstvima pojedinih vrsta drveta izeljastih vrsta (korovi), njihovoj dina-mici rasta, konkretnom stani{tu te oprepoznavanju promjena nastalih kodzamjene stare sastojine mladom. Na-glasio je pozornost na primarni rast ilirast u visinu drvenastih vrsta, budu}ida je cilj svih zahvata na njezi osigura-vanje optimalnoga primarnog rastaglavnih vrsta drveta. Pritom se nesmije zaboraviti na sekundarni rast ilirast u debljinu, jer svaka biljka moraimati svoju stabilnost. Prete‘itom bro-ju kontinentalnih vrsta primarni rastpo~inje potkraj travnja i po~etkomsvibnja, a zavr{ava potkraj lipnja i po-~etkom srpnja. Sekundarni rast po-~inje ne{to ranije, a produ‘ava se dozavr{etka vegetacije. S obzirom navrijeme izvo|enja njege, potrebno jerazlikovati dva osnovna pristupa. Pr-vim pristupom osiguravamo na{imekonomskim vrstama nesmetan pri-marni rast u istoj vegetaciji, a radoveizvodimo u svibnju i prvoj polovici li-pnja. Drugim osiguravamo nesmetanprimarni rast u sljede}oj vegetaciji, aradove obavljamo u srpnju i do polo-vice kolovoza. U prvom slu~aju rije~je o poniku ili podmlatku male visine,koji ugro‘ava korov iz rodova Carex,

Polygonum, Rubus, Pteridium i dr. îmzaprijeti zasjenjivanje, potrebno jeodstraniti korove i na taj na~in omo-gu}iti primarni rast biljaka i njihovoizrastanje iznad razine korova. Pre-te‘no je to ponik i podmladak heliofi-lnih vrsta, poput hrasta lu‘njaka ikitnjaka te poljskoga jasena. Skiofilnevrste, bukva, smreka ili druge posa-|ene vrste, tako|er mogu biti ugro-‘ene pa s njima postupamo na istina~in.

Ko{nja korova nanekoliko na~ina

Spomenuti rad obi~no nazivamo‘etva ili ko{nja korova, a izvodi sesrpom tako da se uhvati rukovet travei odsije~e ispod visine listova biljke ikontrolirano odlo‘i uz samu biljku. Nataj na~in posti‘e se stabilnost biljke,tlo se {titi od isu{ivanja i sprje~avaponovno tjeranje korova. @etva koro-va iznad ponika izvodi se i traktorom,s priklju~kom “tarupom” te ga‘enjemnogama paprati i bujadi. @etva semahom obavlja pod zastorom staresastojine. U drugom slu~aju, kadanjegujemo podmladak i mladik, cilj jesamo osigurati normalan zavr{etakvegetacije i pripremiti biljke za vegeta-ciju sljede}e godine. Nakon {to i ne-po‘eljne vrste zavr{e primarni rast,tada ih prevr{avamo i sprje~avamonjihovu pripremu za sljede}u vegeta-

ciju. Taj posao obavljamo od 1. srpnjado 15. kolovoza.

Njegu obavljati namjestima gdje jepotrebno

Sudionici predavanja bili su upozna-ti s nekim organizacijskim pretposta-vkama: izradom budu}ih izvoznih pu-teva ({ljukarice) nakon dovr{nogasijeka i uspostavom {umskoga reda, adetaljno su upoznati sa ‘etvom koro-va, njegom podmlatka do visinekoljena i do visine jednoga metra, snjegom mladika (iznad 1,5 m), upora-bom odgovaraju}ih alata (srp, ma~etai dr.) te s planiranjem njege u go-di{njem planu. Nagla{eno je da do 1.rujna revirnici trebaju pregledati stanjesastojina i uzrasta na svim odsjecimaprvoga dobnog razreda i na temeljuzajedni~kih kriterija odlu~iti na kojimje povr{inama sljede}e godine njeganu‘na. Pritom se u plan ne}e uvr-{tavati cijele povr{ine odsjeka, ve}samo povr{ine na kojima treba obavitinjegu, kako bi se izbjeglo prerano iliprekasno obavljanje radova. Naime,tijekom dvije do tri godine njegom }ebiti obuhva}ena cjelokupna povr{inaodsjeka te zadovoljeni propisi ure-|ajnog elaborata. Poznavaju}i bio-

U {umarstvu se pod nazivom njegapodrazumijeva razdoblje za osnivanja sastojine,od nicanja ponika pa do ~i{}enja, a za to vrijeme upravilu se ne obavlja selekcija ekonomsko va‘nihbiljaka, osim odstranjivanja o{te}enih stabalca izpanjeva i predrasta.

Savjeti dipl. ing. Krunoslava Jel~i}a uo~i ‘etve korova u Kulskom lugu {uma-rije Kutjevo


lo{ka svojstva pojedinih vrsta drveta tenjihovu dinamiku rasta, revirnik mo‘euspje{no donijeti sud o potrebi za nje-gom u sljede}oj godini. Isto tako, poz-navaju}i sada{nje stanje, revirnik }eprosuditi gdje }e se i na kojoj visini nazavr{etku naredne vegetacije nalazitiekonomske, a gdje nepo‘eljne vrste.Na osnovi toga bit }e izdvojene povr-{ine na kojima je potrebno obavljatinjegu.

Na pokaznim plohama {umarijeKutjevo ({umski predjeli Kulski lug iObinac, odjeli 105 b, 105 d i 135 a),u dvjema lu‘njakovim i jednoj buko-voj sjemenja~i, po‘e{ki {umari imali suprigodu primijeniti svoje znanje tije-kom izvo|enja pojedinih radova nanjezi sastojina. I za {umare novogra-di{ke Uprave organiziran je instrukta‘-ni skup o njezi sastojina. Na ~etiri sta-jali{ta gospodarske jedinice Klju~evi,{umarije Nova Gradi{ka, odr‘ana jeza trideset i pet in‘enjera iz devet {u-marija i Radne zajednice, uz prethod-no predavanje, demonstracija radanjege podmlatka i mladika hrasta lu‘-njaka. Na pokaznim plohama (odjeli28 b, 41 b, 36 a, 36 b i 33a, starostiod 2 do 9 godina) novogradi{ki {uma-ri prakti~no su se oku{ali u izvo|enjupojedinih radova koriste}i pritom naj-prikladnije alate.

TTTTTermoregulacijom, slo‘enom re-gulacijom fiziolo{kih procesauravnote‘ava se koli~ina stva-ranja i odavanja topline u orga-

nizmu, odnosno osigurava se stalnosttjelesne temperature. Ti su procesiuvjetovani djelatno{}u centralnog ‘iv-~anog sustava koji regulira prometmaterije, krvotok, lu~enje znoja i radskeletnih mi{i}a. ôvjek se zagrijavatoplinskom energijom koja nastajeuslijed razgradnje energetski bogatihmolekula ugljikovih hidrata i masti.

Budu}i da ~ovjek radi i ‘ivi urazli~itim klimatskim uvjetima, tijelomora stvarati ravnote‘u izme|u pro-izvedene temperature u tijelu i prim-ljene temperature. Da li }e topla sredi-na stvoriti toplinsko optere}enje ili neovisi o brzini kojom se razvija meta-boli~ka toplina od vrste odje}e koju~ovjek nosi i mikroklime (temperature,vla‘nosti i kretanja zraka). Koli~inametaboli~ke topline je uvjetovana pr-venstveno tipom aktivnosti, te‘inomrada. Dok se, primjerice, pri mirnomsjedenju stvara toplina od 101 kcal/h,kod dizanja, guranja i vu~enja serazvija toplina od 380–500 kcal/h, akod napornog rada od 500–600 kcal/h. Da bi se odr‘avala tjelesna tempe-ratura, toplinska ravnote‘a, nu‘no jeda se uspostavi ravnote‘a razmjenetopline.

RAD U [UMI KAO TE@AK FIZI^KI POSAO

Kako sprije~itiposljedice toplinskihoptere}enja{umskih radnika

mi{ljenja

Tri na~ina gubljenjatopline

Tri su glavna na~ina na koje tijelogubi (odaje) toplinu:

Provo|enjem (konvekcijom) topli-ne na okolni zrak ili predmete ~ija jetemperatura ni‘a od temperatureko‘e. Na stupanj provo|enja utje~etemperatura predmeta (zraka) i brzinakretanja zraka. Odje}a, osobito nekevrste tkanina, mogu bitno smanjiti stu-panj odavanja topline provo|enjem.

Zra~enjem (radijacijom) se prenositoplina u obliku elektromagnetskihvalova, toplinskim zrakama. U normal-nim uvjetima na{e tijelo ve}inu toplinegubi ovim putem, ~ak do 60%.

Isparavanje je najpoznatiji oblikodavanja topline, ve}inom znojenjem,a manjim dijelom disanjem. Ako jeokolina isto topla ili ~ak toplija odorganizma, onda je isparavanje jedinimehanizam hla|enja tijela, ali uz uvjetda zrak nije 100% zasi}en vlagom, jeru tom slu~aju nema isparavanja. Vodakoja samo kaplje s ko‘e nema velikizna~aj na hla|enje tijela.

Posebnosti {umarstvaOsobitost rada u {umarstvu je fizi~-

ki rad na otvorenom, zna~i u ljetnimmjesecima i izlo‘enost visokim tempe-raturama, a ~esto i visokoj vla‘nosti

ôvjek je homeotermni organizam, {tozna~i da je njegov ‘ivot mogu} samo priodre|enoj tjelesnoj temperaturi. Potrebnabrzina biokemijskih reakcija se mo‘eosigurati samo kod tjelesne temperature od37° do 38°C. Ukoliko do|e do poreme}aja,naru{avanja te homeostaze, kadtemperatura tijela padne ispod 25°C ili sepove}a iznad 43°C u pravilu dolazi do smrti

Foto:Arhiva

Pi{e:BrankoRanogajec


zraka (sparini). Kad se radi o njegama,koje se u pravilu obavljaju u ljetnimmjesecima, radnici su izlo‘eni i direk-tno sun~evom zra~enju.

Sve te okolnosti utje~u na toplinskooptere}enje {umskih radnika, a pre-te‘an mehanizam termoregulacije jeisparavanje, odnosno znojenje rad-nika. Pri intenzivnoj mi{i}noj djelatno-sti izlu~ivanje znoja je naj~e{}e od 5do 6 litara dnevno. U jednom istra-‘ivanju na podru~ju isto~ne Slavonijesredinom mjeseca srpnja utvrdili smoda petorica {umskih radnika prosje~nodnevno izlu~i 3000 grama znoja. Uko-liko se mi{i}na aktivnost odvija u tem-peraturno nepovoljnim uvjetimamogu}e je da toplinski stres izazovetoplinski udar. On nastaje zbog toga{to mehanizmi za termoregulaciju nemogu odr‘avati normalnu temperatu-ru. Simptomi toplinskog udara su:poreme}eno znojenje (vru}a, suhako‘a), visoka temperatura, niski krvnipritisak, ubrzani rad srca i respiracije,o{amu}enost, glavobolja. Lije~enje semora hitno poduzeti, a sastoji se odhla|enja tijela, posebno hladnom vo-dom.

Postoje jo{ dvije uobi~ajene tego-be: toplinska iscrpljenost i toplinskigr~evi. Toplinska iscrpljenost se javljazbog nemogu}nosti tijela da se prila-

godi dilataciji krvnih ‘ila uko‘i. Znojenje je jo{ uvijekprisutno, ali se naglo poja-vljuje malaksalost i o{a-mu}enost. Ko‘a je obi~nohladna, srce radi ubrzano,krvni pritisak mo‘e biti ve-oma nizak, a temperaturatijela je ~esto normalna.

Toplinski gr~evi predsta-vljaju bolni mi{i}ni spazamzbog smanjenja soli. Krvnipritisak, brzina rada srca,temperatura i mentalnostanje mogu biti normalni.Terapija se sastoji u da-vanju soli.

Unato~ visokim toplin-skim optere}enjima nemo‘e se re}i da {umskiradnici zna~ajnije ispolja-vaju toplinske poreme}aje.To je stoga {to ljudskeosobine kao {to su fizi~kakondicija, razina aklimati-zacije, razina hidracije, sta-rost, spol i te‘ina utje~u naprilago|avanje organizmatoplinskom stresu i, {to jeosobito zna~ajno, {umskiradnici imaju slobodan ri-tam rada. Nisu vezani uzrad na traci, stoga, po po-trebi, mogu prekinuti rad,smanjiti radni ritam i na tajse na~in prilagoditi klima-tskim uvjetima. Fizi~kizdrave osobe mogu podni-jeti ve}e radne promjene.Kod dobro adaptirane oso-

Posao u {umi je te‘ak fizi~ki posao gdje segubi puno energije i podlo‘an je toplinskimpromjenama

be bit }e manje ubrzan rad srca iefikasniji mehanizam znojenja. Osobekoje dulje vrijeme rade u toplim uvjeti-ma se aklimatiziraju i lak{e ih podno-se.

[to treba ~initiStarost sama po sebi nije faktor koji

smanjuje prag osjetljivosti na toplinskaoptere}enja. Aktivne starije osobe udobroj kondiciji ~esto posjeduju spo-sobnosti koje su jednake ili ~ak ve}enego kod mla|ih osoba. Debele oso-be zbog svoje te‘ine stvaraju velikukoli~inu topline, ali ne posjeduju do-voljno veliku povr{inu (ko‘e) s koje bimogli odazvati toplinu. Taj debalansdovodi do pove}anog toplinskog stre-sa. U {umarstvu su toplinski pore-me}aji ~e{}i kod povremenih, sezon-skih radnika. Stoga {to im je fizi~kakondicija slabija, nego profesionalnihradnika, {to nisu dovoljno aklimatizira-ni i posebice zato {to oni naj~e{}eobavljaju poslove u ljetnim mjeseci-ma, poslove njege i ~i{}enja koji sevrlo ~esto obavljaju pod neposrednimutjecajem sunca, ve}im toplinskimoptere}enjima.

S obzirom na pove}ana toplinskaoptere}enja {umarskih radnika u ljet-nim mjesecima, vjerujemo da }e biti

od koristi nekoliko savjeta kojima senjihov nepovoljni utjecaj mo‘e ubla-‘iti.

Kako je glavni mehanizam termore-gulacije znojenje radnika, nu‘no jeunositi dovoljno teku}ine kako bi seizbjegla dehidracija tijela. Po‘eljno jeda radnici piju vodu prije, za vrijeme iposlije rada i to u manjim obrocima.Aklimatizirani radnik izgubi jednom li-trom znojenja oko 0,4 grama soli(NaCl). Ta se sol mo‘e i treba na-domjestiti slanom hranom. Budu}i davitamin C smanjuje toplinski strespreporu~uje se dodati ga u teku}inekoje se piju.

Posebno treba upozoriti na pijenjealkoholnih pi}a. Alkohol pove}avaizlu~ivanje mokra}e i time se jo{ vi{eote‘ava ve} ionako te{ko odr‘avanjetemperature tijela. Rad u vru}oj klimije osobito ote‘an za alkoholi~ne,jetrene, ko‘ne i kardiovaskularne bole-snike.

Radnoj odje}i valja posvetiti osobi-tu pozornost. Koristiti svijetle, propu-sne tkanine, jer ako je odje}a od sin-tetskih materijala znoj ne mo‘e hlapitii time hladiti ko‘u. Pri radnim aktivno-stima koje se odvijaju na suncu obvez-no imati pokrivalo za glavu.

U jednom istra‘ivanjuna podru~ju isto~neSlavonije sredinommjeseca srpnjautvr|eno je da supetorica {umskihradnika prosje~nodnevno izlu~ili 3000grama znoja. Ukolikose mi{i}na aktivnostodvija u temperaturnonepovoljnim uvjetimamogu}e je da toplinskistres izazove toplinskiudar.

Po‘eljno je da radnicipiju vodu prije, zavrijeme i poslije rada ito u manjim obrocima.Aklimatizirani radnikizgubi jednom litromznojenja oko 0,4 gramasoli (NaCl). Ta se solmo‘e i trebanadomjestiti slanomhranom.


tipologija {uma

Znanost i praksa -tipolo{ka istra‘ivanja su nu‘na

PPPPP rva tipolo{ka istra‘ivanja {um-skih zajednica na poè{kompodru~ju, ujedno prva u Panon-skoj Hrvatskoj i druga u na{oj

domovini, zapo~ela su na poticaj [u-marskog instituta Jastrebarsko 1970.godine, na ~elu s dr. sc. Dra‘enomCestarom, legendom hrvatske {umar-ske tipologije. Rezultat uspje{ne sura-dnje s po‘e{kim {umarskim stru~nja-cima su karte {umskih zajednica iekolo{ko-gospodarskih tipova te preg-ledna digitalna karta U[ Po‘ega umjerilu 1:50.000, re~eno je to na pre-davanju dr. sc. Jurja Medvedovi}a,pod nazivom “Istra‘ivanja tipova {u-ma na podru~ju U[ Po‘ega”, koje jeorganizirao po‘e{ki ogranak Hrvatsko-ga {umarskog dru{tva.

Najpovoljnija klima u{umama kitnjaka igraba

– Klima je vrlo va‘na ekolo{ka kom-ponenta tipologije, djeluju}i na {um-sku zajednicu stimulativno i destimula-tivno. Pretpostavka je da su najpovolj-

Rezultat uspje{nesuradnje po‘e{kih{umarskihstru~njaka i[umarskog institutaJastrebarsko suizra|ene karte{umskih zajednica iekolo{ko--gospodarskihtipova te preglednadigitalna karta U[Po‘ega

nije klimatske prilike na prostoru ve}eraznolikosti biljnih vrsta (pojam “po-voljnosti klime”), konkretno u {umamahrasta kitnjaka i obi~noga graba, a napodru~ju Po‘e{tine na obroncima sla-vonskoga gorja – istaknuo je J. Med-vedovi}. Tijekom izlaganja govorio jeo tome kako se klima u po‘e{komekraju nije mijenjala u posljednjih stogodina, a klimatske anomalije (porasttemperature) s promjenama {umskevegetacije (smanjenje broja vrsta, ra-nije osipanje li{}a i dr.) istra‘ivane suna Medvednici 1999. (Puntijarka) i2000. godine. Temperatura je u za-dnjih pet godina porasla za vi{e od 2stupnja Celzijevih, a ustanovljeno jeda su {ume u drugoj polovici listopa-da 1999. na tom podru~ju jo{ uvijekbile zelene(!). Nasuprot tome, gotovogodinu dana kasnije, usred ljeta, 26.kolovoza 2000., {ume su izgledalekao u jesenskom razdoblju, jer je li{}eopadalo zbog prekida vegetacije. Urujnu iste godine na Medvednici jepalo 0,3 mm oborina, {to je najmanjakoli~ina oborina otkako se obavljajumjerenja, od 1861. godine. Nastavak

meteoro{kih promjena uslijedio je i2001. godine. Unato~ klimatskim prom-jenama, prirast drvne mase nije sepromijenio. Suradnja {umara i meteo-rologa, nagla{ava dr. Medvedovi},dobra je a prezentacije meteorolo{kihpodataka za {umarstvo su vrlo kori-sne. Uop}e, klimatske promjene odra-‘avaju se na {umske zajednice, a ure-|iva~i {uma mogu utjecati na {umskeekosustave i op}ekorisne funkcije {u-ma. Klimu ne mo‘emo promijeniti, alipravilnim gospodarenjem {umama mo-‘emo smanjiti njene {tetne posljedice

Negativan utjecaj~ovjeka

S klimatskim zna~ajkama Po‘e{tinenazo~ne je upoznao motritelj meteo-rolo{ke postaje Nikola Kova~evi}, na-pomenuv{i kako je pro{la godina uusporedbi s ovom bila po oborinama

Tijekom predavanja otipolo{kim istra‘ivanjima

Dr. sc.Miroslav

Benko

Va‘nostklime utipologiji{uma – dr.sc. JurajMedvedovi}

Mr. sc.JurajZeli}

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

TIPOLO[KA ISTRA@IVANJA NA PODRU^JU PO@E[TINE NA PODRU^JU PO@E[TINE


obilnija, uz ~e{}u pojavu ki{e i magle,a snje‘noga pokriva~a gotovo da inije bilo. Nestabilnom vremenu znat-no pridonosi i ~ovjek zaga|ivanjemokoli{a te pove}avanjem koli~ina sum-pornog oksida u atmosferi. Osim toga,zbog isparavanja zaga|enih dijelovaoceana mo‘e do}i do konvektivnogarazvoja olujnih tu~onosnih oblaka.Zbog ozonskih rupa nastaju visoketemperature te dolazi do zagrijavanjatla, uz dotok vlage, sparinu i ispara-vanje. U vi{im slojevima nastaje fron-talni poreme}aj mije{anjem vla‘nog itoploga zraka s hladnim, pa se formirazrelo razvijeni kumulonimbus. Ovajoblak nositelj je kristala koji se uzlaz-nim vjetrovima u oblaku spajaju u ledi tu~u te pod te‘inom padaju na tlo.To je jedan od uzroka promjene klimene samo na po‘e{kom podru~ju ve} iu ostalim krajevima Hrvatske.

Obveza tipolo{kihistra‘ivanja

O tipolo{kim istra‘ivanjima u Po-‘e{koj kotlini govorio je dr. sc. Miro-slav Benko, voditelj potprojekta tipo-lo{kih istra‘ivanja od 2001. godine,koji sadr‘i 7 zadataka, od kojih su dvaza podru~je Uprave {uma Po‘ega.Podsjetio je nazo~ne na vrijedna tipo-lo{ka istra‘ivanja dr. Cestara 60-ih i70-ih godina, naglasiv{i da se navede-nim projektom ne mo‘e pokriti cijelaHrvatska. Terensko osoblje mora izra-diti tipolo{ke karte u mjerilu 1:25.000,koje su podloga za smjernice gospo-darenja. Ekolo{ko-gospodarski tip dajepodatke o potencijalu odre|enog sta-ni{ta, koje moramo maksimalno isko-ri{tavati, a revirnici na {umarijama mo-raju biti arhitekti {umskih sastojina. Uzkartu ekolo{ko-gospodarskih tipovakatkada nedostaju pedolo{ka i vegeta-cijska karta. Zna~ajna je pritom sura-dnja znanosti i prakse, a u Zakon o{umama treba ugraditi obvezu provo-|enja tipolo{kih istra‘ivanja, u sklopukojih je potrebno uklju~iti ure|iva~e{uma, uzgajiva~e, ekonomiste, fitopa-tologe, geneti~are i za{titare.

U~enje na pogre{kamaMr. sc. Juraj Zeli} kriti~ki se osvr-

nuo na dosada{nje gospodarenje {u-mama na podru~ju Po‘e{tine, tijekomkojega su se doga|ale i neke pogre{-ke, posebice kada je rije~ o uno{enjubrzorastu}ih ~etinja~a 60-ih godina, omedun~evim {umama te nekontrolira-nom pro{irenju areala jele, koja nijemogla uspijevati izvan svoga prirod-nog stani{ta. Tipologija {uma zahtijevacjelovit pristup {umarstvu, a stru~njacikoji dozna~uju drvnu masu osobito jedobro moraju poznavati, uva‘avaju}ipojedine pokazatelje, kao {to su drvnanormala i zaliha, tlo i dr. Skloni smo,zaklju~uje Zeli}, odstranjivati iz sas-tojina grab, umjesto da zbog povoljnihklimatskih uvjeta, uva‘avamo omjersmjese hrasta kitnjaka i graba.

GOSPODARSKA JEDINICA KOBILJAK-BITORAJDELNI^KE UPRAVE [UMA

PPPPPo~etkom srpnja, nakon trodnev-nog rada u uredu i na terenu,tro~lano povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede i {umarstva u

sastavu mr. sc. Robert Ojurovi}, pre-dsjednik, mr. sc. Ga{par Fabijani} iDujo Paveli} dipl. ing., pregledalo jenovu osnovu gospodarenja za gospo-darsku jedinicu Kobiljak-Bitoraj u sa-stavu [umarije Fu‘ine, delni~ke po-dru‘nice Uprave {uma. Obnovljeniure|ajni elaborat vrijedi od 1. sije~nja2002. do 31. prosinca 2011., a redo-vnu reviziju izradio je delni~ki Odjelza ure|ivanje {uma.

Ukupna povr{ina gospodarske jedi-nice iznosi 2.617,17 ha. Prostire se napodru~ju ~etiri katastarske op}ine Li~,Vrata, Sunger i Fu‘ine. Ukupno ima72 odjela, a prosje~na povr{ina odjelaiznosi 36 ha.

Prema protekloj osnovi gospoda-renja ~ija je valjanost istekla krajempro{le godine propisani etat realiziranje u potpunosti, ali je do{lo do prera-spodjele etata izme|u crnogorice ibjelogorice. Razlog tome je poja~anosu{enje jele koje je nametnulo ja~izahvat u crnogorici, a posljedica jemanja sje~a bjelogorice. Etat je biopropisan na povr{ini od 2.403,24 ha,a realiziran je kroz redovni prihod napovr{ini od 2.374,41 ha. Zbog lo{egzdravstvenog stanja i su{enja jele, 48posto realiziranog etata crnogoriceizvr{eno je kao slu~ajni prihod. Bjelo-gorica je realizirana u slu~ajnom pri-hodu sa 7 posto.

Zna~ajno pove}anaotvorenost

Izvanrednog prihoda bilo je 8.107m³, {to je rezultat izgradnje {umskihcesta. U proteklom polurazdoblju izg-ra|eno je 24 km {umskih cesta ~imeje vi{estruko preba~en propis (bila jeplanirana gradnja 2,8 km). Tako sadaotvorenost {uma iznosi 23,11 km/1000 ha. U ovom polurazdoblju plani-ra se izgradnja novih {umskih promet-nica u duljini od 2,5 km, ~ime }eukupna du‘ina prometnica u ovojgospodarskoj jedinici iznositi 67,16km.

U odnosu na prethodnu osnovugospodarenja ukupna povr{ina gospo-darske jedinice pove}ana je za 12,34

Poja~ano su{enje jeleprerasporedilo etatFoto: B. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

ha, zahvaljuju}i otkupu katastarskih~estica koje su bile u privatnom po-sjedu. Neke promjene u povr{inamanastale su radi izgradnje {umskih cestau prethodnoj ophodnji.

Od ukupne povr{ine gospodarskejedinice pod {umom se nalazi 2.545,46ha, od ~ega su gospodarske {ume2.382,41 ha i za{titne {ume sjemenja-~e jele i bukve 163,46 ha. Drvna zali-ha iznosi 820.098 m³ ili 322 m³/ha iprirast 13.783 ili 5,41 m³/ha.

Osnovom gospodarenja propisanisu radovi u jednostavnoj i pro{irenojbiolo{koj reprodukciji. U jednostavnojbiolo{koj reprodukciji obavit }e se ra-

Povjerenstvo za pregled ure|ajnogelaborata na terenu

U proteklom polurazdobljuizgra|eno je 24 km {umskihcesta ~ime je vi{estrukopreba~en propis (bila jeplanirana gradnja 2,8 km).Tako sada otvorenost {umaiznosi 23,11 km/1000 ha.

dovi na njezi sastojina na povr{ini od301,83 ha, odabir i obilje‘avanje sta-bala za sje~u na 2.360,60 ha, sjetva isadnja {umskog sjemena i {umskogsadnog materijala na 2 ha. U pro{ire-noj biolo{koj reprodukciji radovi nanjezi sastojina bit }e izvr{eni na povr-{ini od 3,29 ha.

Stru~no povjerenstvo za pregledstru~nog elaborata prihvatilo je u cije-losti smjernice gospodarenja, uz napo-menu da se na podru~ju gospodarskejedinice srede imovinsko-pravni odno-si. Godine 2000. upu}en je zahtjevDr‘avnom pravobraniteljstvu u Rijecizbog uknji‘be zemlji{ta obuhva}enogovom gospodarskom jedinicom.

Povjerenstvo je predlo‘ilo Ministar-stvu poljoprivrede i {umarstva da izdasuglasnost na prihva}eni elaborat.

ure|ivanje {uma


park prirode medvednica

NNNNN a Sljemenu, u Parku prirodeMedvednica, gradi se 830 mduga invalidska staza kojom}e invalidi mo}i od ulaza u

Park prirode kolicima sti}i do odmo-ri{ta u Pilani Bliznec. Zajedni~ki je toprojekt Parka prirode Medvednica,Hrvatskih {uma i VIP-a vrijedan oko1,2 milijuna kuna. VIP donira sve zem-ljane radove i poplo~avanje dijela sta-ze dok Hrvatske {ume financiraju sveradove s drvetom.

Gradi se invalidskastaza na Medvednici

Foto: M. Mrkobrad

Pi{e: Miroslav MrkobradU Parku prirodeMedvednica gradi se830 m dugainvalidska staza,prva takve vrste uHrvatskoj, kojom }einvalidi mo}i do}i doizleti{ta PilanaBliznec

– Rije~ je o vrijednom pothvatu kojije inicirao Park prirode a zagreba~kase Uprava, odnosno [umarija Zagrebprihvatila izvo|enja svih radova s dr-vetom, govori upravitelj zagreba~ke[umarije Herbert Krauthaker. Radi seo postavljanju ~ak devet popre~nihmostova preko potoka Bliznec, neko-liko uzdu‘nih te isto toliko nadsvo-|avanja potoka. Tako|er, du‘ stazepostavlja se s obje strane drvena ogra-da. Moralo se isto tako voditi ra~unao nagibu koji ne smije biti ve}i od petposto, te o niz drugih sitnica.

Invalidska staza na Medvedniciprva je takve vrste u Hrvatskoj. S ob-zirom na to da je postavljena uz cestuprema Sljemenu i sljedi potok Bliznec,~esto puta se zbog konfiguracije tere-na potok morao premo{}avati jer senije moglo (niti smjelo) kopati u plani-nu. Sva drvena gra|a je od hrastovine~ime je stazi osigurana dugovje~nost.

Ovo izleti{te za invalide bit }eopremljeno i dodatnom infrastruktu-rom – uz stazu }e biti postavljene klu-pe prilago|ene invalidima. Bit }e tu iinformacije na Bräjevom pismu ulo-‘ene u drvene korice te telefonskagovornica. Osim staze u zgradi PilaneBliznec uredit }e se i mali bistro sugostiteljskom ponudom, kuglana zainvalide, prostorija za pikado, knji‘ni-ca.

Otvorenje invalidske staze planirase za 26. rujna.

Zajedni~ki je to projektParka prirode Medvednica,Hrvatskih {uma i VIP-avrijedan oko 1,2 milijunakuna. VIP donira svezemljane radove ipoplo~avanje dijela stazedok Hrvatske {umefinanciraju sve radove sdrvetom. Radnici [umarije Zagreb dovr{avaju

jedan od devet mostova

Sljemenska staza slijedi cestu i potok Bliznec

Kod same Pilane radovi su u punom toku

park prirode medvednica

ZAJEDNI^KA AKCIJA PARKA PRIRODE, HRVATSKIH [UMA I VIP-aZAJEDNI^KA AKCIJA PARKA PRIRODE, HRVATSKIH [UMA I VIP-a

Nadsvo|avanje potoka Staza vodi do Pilane BliznecNadsvo|avanje potoka Staza vodi do Pilane Bliznec


urbano {umarstvo

[[[[[umari su se na{li pred gotovim~inom – pretvorbom Hrvat-skih {uma u trgova~ko dru-{tvo na{li su se na tr‘i{tu u

poziciji da dio svog prihoda potra‘e iizvan {ume, na nekim drugim prosto-rima. Jedna od (zaboravljenih?) aktiv-nosti kojom se dio {umara bavio jest iurbano {umarstvo. Nekad su se {uma-ri bavili hortikulturom i od toga do-brim dijelom ‘ivjeli. Onda se, nerazu-mnim odlukama »odozgo«, taj posaoproglasio nedostojnim {umara, kao isve ostalo osim trupca. Hortikulturomsu se po~eli baviti samo privatnici. Unovim se uvjetima {umari ponovnookre}u urbanom {umarstvu. U Zagre-bu smo svjedoci uspostave raznihoblika suradnje izme|u [umarije Za-greb i zagreba~ke Uprave i gradaZagreba, kao ipak ponajve}eg urba-nog centra Hrvatske. Tim poslom suse nekad bavile i pojedine {umarije uIstri, koje su u sretnom okru‘enju tu-rizma u pro{losti znale iskoristiti svojei tehni~ke ali i stru~ne resurse u raz-nim vidovima pripreme terena, ure-|enja prostora ili pak kori{tenja togprostora u turisti~ke svrhe. I danas seosje}aju, a i vide, rezultati visoko-stru~nih hortikulturnih rje{enja koja su{umari realizirali u okoli{u mnogihhotela i turisti~kih naselja u Istri. Stogaje bilo tu‘no gledati u proteklomrazdoblju kako su {umari, uglavnomslijedom svojih odluka, potiskivani sovoga posla sve vi{e u {umu, uz tru-pac, ili sadnju »~uvenog« alepskogbora kao dijela po‘arne pripreme tere-na. No, neke nove struje, kao i svaki

[UMARI U ISTRI U POTRAZI ZA NOVIM (STARIM)AKTIVNOSTIMA

Foto: B. Me{tri}

Pi{e:Branko Me{tri}

Nekad su se {umari u Istri bavilihortikulturom, i od toga dobrim dijelom‘ivjeli. Onda se, nerazumnim odlukama»odozgo«, taj posao proglasio nedostojnim{umara. Hortikulturom su se tako po~elibaviti samo privatnici. U novim se uvjetima{umari ponovno okre}u urbanom{umarstvu pa je nedavno [umarija Pore~obavila ure|enje okoli{a u pore~koj Zelenojlaguni.

U Pore~u

pomak u suprotnom smjeru svakakoohrabruje i veseli.

Sade se doma}ekulture

– Hortikulturno ure|enje okoli{aobnovljenog turisti~kog naselja Cita-dela u Plavoj laguni u Pore~u na jav-nom je nadmetanju dobila [umarijaPore~, ka‘e upravitelj pore~ke [uma-rije êdo Kri‘mani}. Dakako, radi se o~isto izvo|a~kom poslu, tj. provedbive} gotovoga projektnog rje{enja, no itakav posao (vrijedan 800 tisu}akuna), zaslu‘uje i tra‘i maksimalanstru~ni anga‘man i znanje. Tako su iovi vla‘ni ljetni dani do~ekani sazahvalno{}u, jer u uvjetima smanjeneopasnosti od po‘ara mogli smo seokrenuti novom zadatku, ozelenji-

Kao posebnu vrijednost hortikulturnog rje{enjaokoli{a turisti~kog naselja Citadela valjasvakako pohvaliti projektna rje{enja utemeljenai usmjerena na doma}e, autohtone elemente.Dakako alepski bor nije kori{ten, ali zato su tu~empres, nar, ‘i‘ula i smokva. Od drugih tu imamnogo lagerstremije i Chamerops palmi, ali ipaknajzastupljenija je maslina – na{a, doma}a,kvalitetna.

Dio novoure|enog naselja Citadela

Dvije velike palme posa|ene uzvilu Bellevue

Upraviteljpore~ke[umarijedipl. in‘ ^.Kri‘mani}

novi vjetar


Vremenskeneprilike

Veliki problemi s (ne)vremenom,koje je u Istri polovinom srpnja uzro-kovalo velike {tete pa ~ak i ljudske‘rtve, nisu mimoi{li ni postignu}apore~kih vrtlara. Jutro poslije olujneno}i, ve} ure|ene gredice cvije}abile su zasute polomljenim granjem iiglicama. Sre}om ni{ta nije uni{tenopa se sve to moglo ponovno »u{min-kati«.

Stabla ubojiceTe olujne no}i stabla su se »pro-

metnula« u razbija~e krovova i auto-mobila, kampova pa ~ak i ubojicenedu`nih turista. I to upravo kampe-ra, koji zbog svoje ljubavi prema pri-rodi èle svaki trenutak odmora pro-vesti izvan svoga uobi~ajenog armira-nobetonskog prostora. Je li krivosamo nevrijeme, vjetar, oluja? Mo`dabi se ipak valjalo zapitati je li doistapravo drvo posa|eno na pravomjesto, je li alepski bor, jer on je bionekako naj~e{}im krivcem za nemiledoga|aje, zaista prava vrsta za na{ekampove, turisti~ka naselja pa ~ak i{ume u okolici?

Tako|er, je li sve to drve}e nadna{im glavama u parkovima i du‘ uli-ca zdravo? êsto smo svjedoci ve-likih otpora javnosti uklanjanju poje-dinih stabala iz gradskih sredina.[umari bi trebali znati kakvo je zdra-vstveno stanje drveta, u kakvu jestanju deblo i korijen. Ali i javnost bio svemu tome trebala biti informira-na.

Hrvatske {umeintervenirale!

Napokon smo do‘ivjeli da na tele-vizijskom ekranu, u udarnom terminuvijesti, koja se na ‘alost odnosila narazaranja na Crvenom otoku u Ro-vinju, ~ujemo i re~enicu kako su rad-nici Hrvatskih {uma odmah reagirali!Mi znamo, ali javnost ne zna da rad-nici Hrvatskih {uma bez oklijevanjareagiraju gotovo u svim problema-ti~nim situacijama vezanim za {umeili drve}e. Osobito u svezi sa po‘ari-ma kada sudjeluje i interventni timH[. No u izvje{tajima }e se pobrojatii zadnji DVD koji je do{ao, a »zabo-raviti« one koji do|u prvi i ~estorije{e problem. To nije stvar ili zlo-namjernost novinara ve} zaboravna{ih ljudi, koji ne koriste dovoljnopotencijal medija.

Cvjetnjak uz {etali{te

Za{tita – da plodovi s drve}a nepadaju gostima na stol (i na glavu!)

Turisti ve} koriste bla-godati posve obno-vljenog turisti~kog na-selja u kome se moguopustiti uz rascvjetalepovr{ine i bordure,pro{etati ure|enim sta-zama uz prirodnoistarsko kamenje u ka-menjarima i ve} poo-drasla stabla ili stabal-ca ponaj~e{}e do-ma}ih vrsta (~empresa,smokve, ‘i‘ule, nara imasline).

Kao specifi~nost iposebnu vrijednosthortikulturnog rje{enjaokoli{a turisti~kog na-selja Citadela, valjasvakako pohvaliti pro-jektna rje{enja (pro-jekt: Plava laguna)utemeljena i usmje-rena na doma}e, au-tohtone elemente. Da-kako alepski bor nijekori{ten, ali zato su tu~empres, nar, ‘i‘ula ismokva. Od drugih tuima mnogo lagerstre-mije i Chamerops pal-mi, ali ipak najzastu-pljenija je maslina –na{a, doma}a, kvalitet-na. Ina~e ima je i uPlavoj i Zelenoj laguni.Znatni nasadi, skorona svakom slobodnom

Uz doma}e vrste sa|ene su iodrasle masline

prostoru, osim {to predstavljajuestetsko osvje‘enje imaju i svoju go-spodarsku vrijednost, a pojedina~nastabla, ako je bilo sre}e pri izgradnjipa su sa~uvana stara ili vrlo stara sta-bla, svojom modrom pojavom, uvijekzelenim li{}em a osobito atraktivnimplodovima, izvrstan su dio doma}eturisti~ke ponude.

U cijelom je poslu jo{ vrijedno spo-menuti: projektant je tra‘io, a radnici[umarije Pore~ uspje{no posadili, ve}razvijena stabalca svih doma}ih vrsta.Posebnu pa‘nju zahtijevalo je premje-{tanje dviju palmi visokih oko 5 m nanjihovu novu lokaciju, ispred vile Bel-levue. Sve masline su sa|ene u dobido 10 godina, visine i do 2,5 m, aponeke od njih ve} su oki}ene i broj-nim plodovima. Na‘alost, sav taj ma-terijal nije iz na{ih rasadnika ve} jeuvezen iz Italije! A Hrvatske {umeimaju i financijskih sredstava i vreme-na i stru~njake koji }e znati prepozna-ti trendove u potra‘nji i uzgojiti takvuvrstu proizvoda! Sve to imamo, zna-mo i mo‘emo ali...

O~ito je do{lo vrijeme da se nekestvari poslo‘e: ne samo na vrijemeproizvesti ono {to }e se tra‘iti, ve} dasvojom snagom diktiramo trendove iradimo projekte.

vanju povr{ina, ure|enju cvjetnjaka,sadnji novih kultura.

Radnici pore~ke [umarije su posaoobavili na vrijeme i kvalitetno, skoro sgra|evinarima ili neznatno poslije njih.

mislim, dakle...

nepoznata priroda


Foto:R.

Kranj~ev

Pi{e:dr. sc.

RadovanKranj~ev

MMMMM lado vegetativno tijelo iliplazmodij grade stanicekoje nemaju stani~nihmembrana i takva proto-

plazmatska sluzava tvorba, izbjega-vaju}i suha i osvijetljena mjesta u{umi, zahvaljuju}i kontrakcijama pro-teinske tvari miksomiozina, vr{i ame-boidna kretanja u potrazi za hranji-vom podlogom. Stariji plazmodij,kojemu predstoji stvaranje rasplodnihtijela sa sporangijima, postupno svevi{e gubi vodu i izlazi na svijetlo isuho ili su{e mjesto i prestaje se giba-ti. Pa‘ljivi motritelj naj~e{}e ponekuvrstu sluznja~a zatje~e upravo u tojetapi razvitka. Kako se ve}i broj vrstasluznja~a tada odlikuje veoma zamjet-nim i upadljivim bojama, lako ih za-pa‘amo, napose one vrste kojeoblikuju ve}e plazmodije, nerijetkoduge i(ili) {iroke do 10 centimetara.Ova etapa razvoja, me|utim, trajeveoma kratko, kod ve}ine vrsta teknekoliko sati, i ~esto prekrasna paradaboja i oblika brzo nestaje ispred na{ih

NA [UMSKIM STANI[TIMA

Gljive koje se kre}u

o~iju, a na mjestu prija{njega plazmo-dija na povr{ini panja ostat }e teksasu{ena hrpica pra{inaste tvari, tj.ostaci preostalih spora koje odnosivjetar. Ako je zbog povoljnih uvjetarazvitka, osobito topline i vla‘nosti,proces oblikovanja i sazrijevanja spo-rangija brz, i boja plazmodija br‘e }ese mijenjati te }e etape s najistaknu-tijim bojama trajati u tom slu~aju veo-ma kratko.

Sluznaja~e su gljive saprofiti, tj.naseljavaju se na odumrle ostatke dr-veta odakle uzimaju gotove hranjivetvari. Razli~ito gra|ene plazmodijei(ili) napola razgra|ena rasplodna tije-la sluznja~a na}i }emo, naj~e{}e tije-kom cijeloga vegetativnog razdoblja,na tlu ili na ostacima mrtvoga drveta.Unutra{njost trulih panjeva koje jenavla‘ila obilnija ki{a, {upljine ustoje}im stablima, napola istrule gra-ne, deblje i tanje koje le‘e na tlu,deblje naslage natruloga li{}a i gran-~ica – to su ekolo{ke ni{e i obita-

vali{ta ovih neobi~nih gljiva. Dimen-zije plazmodija naj~e{}e mjere neko-liko milimetara, a samo nekoliko vrstaima takve koji se lako zapa‘aju, bezdodatnih pove}ala.

Osim onih plodnih tijela koja seisti~u na panjevima ili debljim grana-ma svojim jarkim bojama, ve}inu vrstaotkrivamo tek pomnijim promatra-njem na ovakvim skrovitim mjestima.Uz dobar vid neophodno je i strplje-nje koje je pretpostavka mnogim ma-lim i velikim otkri}ima. U {upljinamastarih panjeva tako mo‘emo otkritipravu riznicu sluznja~a svakojakihboja plazmodija, njegovih zrnastih,~ipkastih, granatih, mre‘astih i inihoblika iznimne ljepote. Ako smo hitri iako sliku takvih uzoraka imamo prilikepove}ati barem 30 do 50 puta ispodbinokularne le}e, pred nama se u pu-nom sjaju otkriva ~udesna ljepota jed-noga samozatajnog svijeta kojega nijemogla zamisliti ni najbujnija ma{ta. Tajsvijet bez {ume ne bi mogao opstati.

Sluznja~a iz {ume u okolici Mrkoplja Ceratiomyxa fruticulosa


U na{im {umama nizinskog i brdskog podru~ja, bez obzira na njihovufitocenolo{ku pripadnost, nalaze se brojna stani{ta iz velikog carstva gljiva.No, ovu skupinu gljiva neki autori smatraju posebnim odjeljkom ~ije su vrste uizvjesnoj mjeri sli~ne bi~a{ima, tj. u odre|enim etapama svoga razvitka imajusposobnost kretanja. Rije~ je o skupini gljiva sluznja~a gljiva sluznja~a gljiva sluznja~a gljiva sluznja~a gljiva sluznja~a (Myxomycetes) u kojojje do danas poznato nekoliko stotina vrsta

Jedna od naj~e{}ih i bojama naju-padljivijih vrsta na{ih sluznja~a je crve-na sluznja~a (Tubifera ferruginosa).Njezina plodna tijela narastu i donekoliko centimetara u promjeru, a

isti~u se jarkom crvenom bojom kojuizdaleka zamje}ujemo. Plazmodij imazrnastu gra|u. Nije rijetka u nizinskimmje{ovitim {umama, ali }emo je ~e{}esusresti u {umama na{ega gorskogapodru~ja, osobito u Gorskom kotaru.Snimka je na~injena u {umi Ris kodRasinje, na isto~nim obroncima Kal-nika.

Prema ustroju plazmodija, jedna odnajzanimljivijih sluznja~a je i Cera-tiomyxa fruticulosa var. porioides.Snje‘nobijele je boje i mre‘aste struk-ture koja izgleda kao pove}ane porena plodi{tima vi{ih gljiva. Duljine jetek koji centimetar, a pravu ljepotuotkriva tek ve}im pove}anjima. Najednom starom panju u {umarku ublizini Mrkoplja, tijekom mjeseca lip-nja, isticao se na tamnijoj podlozi cr-venkastobijeli plazmodij, promjeranekoliko centimetara. Nakon samodesetak minuta, od njega je ostala natom mjestu tek bjeli~asta pra{inastamrlja.

\ur|eva~ki pijesci naseljeni suve}im brojem zanimljivih vrsta gljiva.Me|u njima nazo~na je i Leocarpusfragilis. Mno{tvo njezinih rasplodnihtijela, dugih 2-5 mm, nalik malimbuzdovanima sme|ecrvene boje,prekriva povr{inu borovih gran~ica. Alive} nakon kratkoga vremena ti malivisuljci se sme‘uraju, utanje se unekakve igli~aste tvorevine, bezikakve sli~nosti s prethodnim oblicima.

Jedna od naj~e{}ih i najra{irenijihsluznja~a svakako je ‘uta sluznja~a(Fuligo septica). Njezini i po nekolikocentimetara veliki i upadljivi sumpora-sto‘uti plazmodiji nalaze se u {umi nagornjim povr{inama panjeva, ali ne-rijetko i na povr{ini razli~itih organskihmaterijala, truloga sijena ili trave, si-la‘e ili na trulom li{}u na povr{ini tla.Mekana spu‘vasta struktura plazmo-dija prije oblikovanja sporangija kodove sluznja~e nalik je kola~u biskvitukojemu je plazmodij sli~an i bojom.

Crvena sluznja~a Leocarpus fragilis na gran~ici crnoga bora

Jedna od naj~e{}ih ibojamanajupadljivijih vrstana{ih sluznja~a jecrvena sluznja~acrvena sluznja~acrvena sluznja~acrvena sluznja~acrvena sluznja~a(Tubiferaferruginosa). Njezinaplodna tijela narastu ido nekolikocentimetara upromjeru, a isti~u sejarkom crvenombojom koju izdalekazamje}ujemo.


UUUUU20-ak objekata za odmor Hr-vatskih {uma, smje{tenih du‘jadranske obale od Rovinja uIstri do Drvenika na jugu, sta-

ne dnevno blizu 700 gostiju. I sve jepuno! Ne samo sada, u srcu turisti~ke

TURIZAM KAO DJELATNOST HRVATSKIH [UMA

Hrvatske {ume

Hrvatske {ume kao trgova~ko dru{tvo ubudu}nosti }e prihod a i dobit tra‘iti odne{umarskih djelatnosti, me|u njima i odturizma. U dvadesetak objekata du‘ jadranskeobale, dijelom kategoriziranih i otvorenihtr‘i{tu, bit }e mjesta osim za radnike Hrvatskih{uma i za druge turiste

sezone, nego jo{ od po~etka lipnja, atako }e biti skoro do kraja rujna.Ovogodi{nja popunjenost turisti~kihkapaciteta, ve} sada se mo‘e re}i,rekordna je prema svima dosada{nji-ma. Posljedica je to ukupne poslovne

Na trì{tuU objekte otvorenog tipa koji su kategorizirani i ponu|eni tr‘i{tu idu hotel

u Drveniku, pansion (odmarali{te) s depandansom u Selcu, te apartmani uJelsi, [akanj Ratu na Kor~uli, na Mljetu, zatim u Sv. Filipu i Jakovu, u Barbarigi,Dugoj uvali, Nerezinama na M. Lo{inju, Novalji na Pagu, i u Rovinju.

CijeneNekom puno, nekom nije! Cjelodnevni boravak u hotelu u Drveniku (tri

obroka) u punoj sezoni stoji 185,00 kuna, a u pansionu u Selcu 165,00 kuna.Mogu}e su kombinacije samo no}enja ili polupansiona. U najskupljem dvo-krevetnom apartmanu u Jelsi dan stoji 280,00 kuna, u ostalima je zna~ajnojeftiniji (u Barbarigi, Dugoj uvali, Nerezinama, Novalji, Sv. Filipu i Jakovudvokrevetni apartman dnevno stoji 140,00 kuna, trokrevetni 200,00, a ~etve-rokrevetni 260.00 kuna). U objektima zatvorenog tipa radnik Hrvatskih {umamo‘e, na primjer, u odmarali{tu u M. Lo{inju imati puni pansion za 140,00kuna! Ili trokrevetnu kamp ku}icu u Vrsaru platiti 120,00 kuna. [to bi se reklo,za sva~iji d‘ep!

Apartmani u Jelsi na Hvaru na samoj su

Hotel Quercus, Drvenik - i smje{taj i

turizam


politike Hrvatskih {uma, sada trgo-va~koga dru{tva, koje prihod (pa idobit) tra‘i ne samo u prodaji drvetanego i u nekim drugim ne{umarskimdjelatnostima. A turisti~ko ugostitelj-ska jedna je od njih.

– Jo{ pro{le godine predstavili smojavnosti, doma}oj i inozemnoj, poseb-no {umarskoj, cjelovit turisti~ki pro-spekt sa svim objektima i osnovnimpodacima, ka‘e stru~ni suradnik zadru{tveni standard Dalibor Feren~ak.– U prodaju kapaciteta krenuli smoranije, dio ponude prezentirali {umari-ma iz susjednih zemalja s kojima iina~e stru~no sura|ujemo. Tako ove

godine imamo goste iz Ma|arske,ê{ke i nekih drugih zemalja. Nekesmo objekte, na primjer dio kapacitetahotela u Drveniku, ponudili doma}ojturisti~koj agenciji. Sve to rezultiralo jedobrom popunjeno{}u. No, mislimoda ima jo{ dosta prostora za pobolj-{anje na{e turisti~ke ponude i na tome}e se i dalje raditi.

»Doma}i« i »vanjski«Iz svega ovoga jasno je da u objek-

tima Hrvatskih {uma ne ljetuju samoradnici poduze}a nego i gosti izvannjega. Ne u svima nego samo u onimaotvorenoga tipa, zapravo onima koji

U razmi{ljanjima o Srednjoro~nom planu razvoja turizma, Dalibor Feren~ak ka‘e:– Osim u visokom turizmu, budu}nost treba potra‘iti i u takvom vidu turisti~ke ponude

u kojoj je turizam, pa i samo jedan dan, do‘ivljaj. Dakle u kombinaciji aktivnog odmoras novim (starim) sportovima, rekreacijom, uzbu|enjem, upoznavanjem netaknute prirode,u‘ivanjem u ~istom zraku. Takav trend predstavlja priliku i za {umarstvo Hrvatske kojeraspola‘e velikom lepezom zanimljivih nekretnina, koje se odre|enim promjenama, prila-godbom i prenamjenom mogu pretvoriti u komercijalno vrijedne objekte. To se ne odnosisamo na ugostiteljsko-turisti~ke objekte na obali ve} i {ume i objekte u {umi (motrilice,~eke, {umske ku}e i drugo), koje po logici gospodarenja predstavljaju tro{ak. Raspored tihnekretnina {umarstva ukazuje na povla{ten polo‘aj u turisti~koj ponudi, jer otvara mogu}-nost kombiniranja turizma na moru, u planini na snijegu, u lovu, na pla‘i i u {umi. To jedragocijenost i rijetkost.

U suglasju s osnovnim ciljem razvoja, a vode}i ra~una i o participiranju radnika u dijelustvaranja ovoga potencijalnoga turisti~koga bogatstva Hrvatskih {uma, definiraju se i osno-vni postulati daljnjeg razvoja: da imamo zdravog i odmorenog radnika s boljim u~incima;da svaki ostvareni prihod od turizma zna~i rastere}ivanje redovnog poslovanja, odnosnopokrivanje fiksnih tro{kova; da turisti~ka djelatnost mo‘e ostvarivati dobit..

SREDNJORO^NI PLAN Turizam je doìvljaj!

ugo|aj i pla‘a

obali (druga zgrada s lijeva)


su kategorizirani po propisima Hrvat-ske turisti~ke zajednice. Iz toga pakproizlazi da ni cijene u takvim (otvore-nim) objektima nisu nekada{nje »sin-dikalne« kada je na primjer, cjelodne-vni boravak s tri obroka u onda{njemodmarali{tu u Selcu stajao tek malovi{e nego boca piva u obli`njem hote-lu! To je, na àlost radnika, pro{losvr{eno vrijeme i sada{nje cijene u{umarskim odmarali{tima, apartmani-ma, kamp ku}icama i u hotelu su eko-nomske. Dodu{e, jo{ uvijek niè odonih u vanjskoj turisti~koj ponudi, akoni zbog ~ega drugoga, ono zbogcijena pi}a koje su prilago|ene netako velikim plate`nim mogu}nostima{umskog radnika. Pa i pla}anje na ratejest neka olak{ica (premda to ve}nude i drugi ugostitelji).

Svakako najreprezentativniji objektHrvatskih {uma je hotel u Drveniku,zatim najnoviji i reprezentativno ure-|eni apartmani u Sv. Filipu i Jakovu(koprivni~ke Uprave {uma), noviapartmani u Rovinju, te oni u Jelsi, naMljetu. Najtra‘enije odmarali{te jeono bjelovarsko u Selcu (kategorizira-no kao pansion II kategorije), ovegodine potpuno ure|eno, a potra‘njavi{estruko nadma{uje ponudu i zaapartmane u Nerezinama i Sv. Filipu iJakovu. Jasno je jedno – stari neobno-vljeni objekti s vi{e soba na jedan sa-nitarni ~vor, ili s WC-om u dvori{tu,vi{e ne mogu pro}i na vanjskomtr‘i{tu. I to je putokaz za budu}nost.

Apartmani [akanj Rat na Kor~uli

na licu mjesta

Foto:V. Ple{e

Pi{e:Vesna Ple{e

Bogata ponuda

PPPPPosjetili smo Selce i mo‘emokonstatirat, da je ponuda navisokoj razini, po~ev{i odsmje{taja do prehrane i usluga

~etrnaestero zaposlenih koji brinu ogostima. Odmarali{te je popunjenokako radnicima Hrvatskih {uma, takodijelom i stranim gostima, uglavnomMa|arima i êsima. Uz puni pansion,u objektu se mogu koristiti i uslugeprehrane, tri obroka po cjeniku Hrva-tskih {uma, doru~ak po osobi iznosi15 kn, ru~ak 35 kn i ve~era 35 kn.Godinama se za goste priprema tradi-cionalni jelovnik baziran na ponudidoma}ih jela ~ime su vrlo zadovoljni.U okviru objekta radi i caffe bar otvo-renog tipa od 7 do 23 sata. Cijenepi}a u odnosu na susjedne lokale ni‘e

ODMARALI[TE SELCE

U Selcu svega bi!

Po mi{ljenju JosipaSlobodnjaka,upravitelja odmarali{tau Selcu, trebalo bi jo{vi{e poraditi napromid‘bi turisti~kihobjekata i u taj posaouklju~iti {to vi{e ljudi.Ovim poslovima nemo‘emo se bavitisezonski, ve} tijekomcijele godine. Uztiskanje promid‘benihmaterijala s opisomponude, trebalo biiskoristiti mogu}nostiprezentiranja na{ihobjekata prekointerneta, da bi sepostigli ‘eljeni rezultati

JosipSlobodnjak,

upraviteljbjelovarskogodmarali{ta

u Selcu

Gradska pla‘a u Selcu


Mr. Bo‘idar Tomi~i}, umiro-vljenik Hrvatskih {uma, zajedno sasuprugom Mirjanom, gost jeodmarali{ta prakti~ki od kada jeprije dvadesetak godina zapo~elos radom. Mjerodavan je, u ocjena-ma svega!

– Zadovoljni smo sa svime. Sasmje{tajem koji je iz godine u go-

Mr. Bo‘idar Tomi~i} isupruga Mirjana naodmoru u Selcu

Zgrada bjelovarskog odmarali{ta

Koprivni~kiapartmani Sv.

Filip Jakov

PohvalaSelcu!dinu sve bolji, s ljubazno{}u oso-blja, s hranom. U biti, u odmara-li{tu prevladava jedno doma}inskoozra~je, koje nas privla~i i stalnovra}a u Selce. Cijene su prihvatlji-ve, a moramo napomenuti da namu Selcu pa{e i mentalitet ljudi, pasmo me|u doma}ima stekli nizprijatelja. Pohvala Selcu, gradi}u sabogatom kulturnom ponudom idoga|anjima tako da zaista svakigost mo‘e za sebe na}i prikladnesadr‘aje i ispuniti svoje ‘elje.Ovdje ne mo‘e biti dosadno, jeruz kulturna doga|anja, na raspola-ganju su i mogu}nosti bavljenjaraznim sportovima, ali i bogata po-nuda izleta na obli‘nje otoke ili uunutra{njost. Zbog svega toga vra-tit }emo se u Selce i idu}e godine.

Svakodnevno se u sobama kojeimaju sanitarni ~vor (kupaonica, WC)odr‘ava potrebna higijena, a svaka tridana ~iste se sobe i mijenjaju ru~nici.

Ve}ina soba koje se nalaze u pr-vom objektu smje{tenom uz samugradsku pla‘u u Selcu, ima klimaure|aje. Postavljanje klima ure|ajaplanira se i u ostalim sobama koje senalaze u objektu Dran~e, udaljenomtristotinjak metara od mora. Ovaj je

objekt, depandansa zatvorenog tipa iima trinaest soba.

[umari na Sela~kimno}ima!

U suradnji s Turisti~kom zajedni-com Selce, nastoji se poraditi na pro-mid‘bi ne samo ugostiteljskih uslugave} i na{eg {umarstva. U tradicionalneSela~ke ve~eri, zabavno kulturnu ma-nifestaciju na rivi tijekom ljeta, uklju~ilisu se sa svojim {tandom i {umari!Gostima su uz promid‘bene materija-le o Hrvatskim {umama ponu|eni i {u-marski specijaliteti, npr. lova~ki papri-ka{, kobasice od divlja~i i pljeskavice.

– Cilj nam je kroz ovakvu pro-mid‘bu privu}i pozornost turista,eventualno na{ih budu}ih gostiju, go-vori Slobodnjak.

Kako je odmarali{te u Selcu otvo-renog tipa, moglo bi raditi tijekomcijele godine. Selce je poznato po ni-

su deset do petnaest posto. Kapacitetrestorana je 130 sjede}ih mjesta. Zapripremu hrane brine kuhar profesio-nalac Ivan Cvekan, a za serviranje jelazadu‘eno je pet servirki. Pored upravi-telja odmarali{ta i kuhara, u odma-rali{tu radi jo{ jedna stalna zaposleni-ca Hrvatskih {uma iz Bjelovara, JasnaKova}evi}. Ostalo osoblje odmarali{tasezonski su radnici i uglavnom su izBjelovara.

zu ustanova koje nude zdravstvenorehabilitacijske usluge (npr. Terme Sel-ce) gdje bi i {umari mogli na}i svojinteres, ali i ponuditi smje{taj drugimkorisnicima zdravstvenih usluga.

– U pregovorima smo sa Dinersomi Americanom, da nam omogu}e zana{e goste pla}anja usluga karticama,{to bi bila jo{ jedna dodatna povolj-nost u ponudi na{ih usluga. @elja namje ponuditi i dodatne sadr‘aje, organi-zirati izlete na susjedne otoke i uGorski kotar.

PohvalaSelcu!

mala enciklopedija {umarstva

28

Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}

Broj 68/69 • kolovoz/rujan 2002. HRVATSKE [UME

IIIII stodobno s postankom biljnih vrstanastaju i biljne bolesti, a dokaztome su analize fosilnih ostataka.Tijekom dugoga vremenskog raz-

doblja u poljoprivredi a zatim i u{umarstvu, postupno se {ire biljne bo-lesti. Uvjeti za njihovu ra{irenost na-stali su stvaranjem i uzgajanjem kultur-nih biljaka na velikim povr{inama. Teku prvoj polovici 19. stolje}a biljnebolesti sve se vi{e istra‘uju, no nedo-staju prava tuma~enja njihovih uzroka.

Istra‘ivanjima njema~koga znan-stvenika Autona de Baryja (1853.) i~uvenoga francuskoga znanstvenikaLouisa Pasteura (1860.) usvajaju se~injenice da su gljive, bakterije i drugiorganizmi uzro~nici bolesti ljudi, ‘ivo-tinja i biljaka. U to vrijeme {iri se iznanje o bolestima {umskoga drve}a,posebice tijekom ve}eg iskori{tavanja{uma i podizanjem {umskih kultura.Tvorcem i ocem {umarske fitopatolo-gije smatra se Nijemac Robert Hartig(1839.–1901.). U Hrvatskoj ova znan-stvena disciplina postaje zna~ajnanakon I. svjetskoga rata, zaslugomprof. dr. Vladimira [kori}a, autoramnogih radova iz ovoga podru~ja.Prof. dr. Josip Ki{pati} sa [umarskogafakulteta u Zagrebu, 1974. godinenapisao je skripta iz {umarske fitopa-tologije, koja su zapravo prvi cjelovitiprikaz ove znanstvene discipline. Se-damnaest godina poslije (1991.) nave-deni autor napisao je ud‘benik [umar-ska fitopatologija, a na temelju togaprof. dr. sc. Milan Glava{ pi{e ud‘be-nike Osnove {umarske fitopatologije(1996.) i Gljivi~ne bolesti {umskogadrve}a (1999.).

Biotski i abiotskiuzro~nici

[umarska fitopatologija je znanosto bolestima {umskoga bilja, prete‘itodrve}a i grmlja, a prema uzro~nicimakoji ih izazivaju, bolesti {umskogadrve}a mogu biti biotske i abiotske

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)

Bolesti {umskoga drve}aGljive su najbrojniji i naj~e{}i uzro~niciparazitskih (infektivnih) bolesti {umskihbiljaka. Istra‘ivanja su pokazala da nahrastovima nizinskih {uma parazitira ~aknekoliko stotina, a na bukvi i bukovom drvuu brdskim {umama vi{e od stotinu vrstagljiva. Na na{em priobalnom podru~juustanovljeno je vi{e od 60 vrsta lignikolnihgljiva iz 30 rodova drve}a i grmlja

prirode. Parazitarne gljive (Fungi) izazi-vaju najvi{e biotskih bolesti. Iz znano-sti o gljivama (mikologija) razvila seop}a fitopatologija, a iz ove {umarskafitopatologija. Zanimljivo je da zapisio bolestima {umskih biljaka postojetek potkraj 18. stolje}a, a Willkomm1866. godine daje prvu ispravnu dija-gnozu da je gljiva Chrysomyxa rhodo-dendri uzro~nik bolesti iglica smreke,a Dasyscypha willkommii uzro~nikraka ari{a. Premda ni do danas nije naj-potpunije definiran pojam bolesti bilja-ka, najprihvatljivija definicija glasi: Bo-lest je svaki poreme}aj metabolizma ianatomsko-histolo{ke gra|e biljke,uzrokovane ‘ivim i ne‘ivim ~initelji-ma, s tim da takav poreme}aj utje~enegativno na proizvodnu i regenera-cijsku sposobnost biljke. Valja spome-nuti da se u {umarstvu i trule‘ (raz-gradnja) smatra bole{}u.

Pandemija holandskebolesti brijesta

U ovisnosti o uzro~niku bolesti, bilj-ci doma}inu, ~initeljima okoli{a i ne-kim drugim ~initeljima, postoje razli~ititipovi bolesti, me|u kojima izdvajamoakutnu, kroni~nu, latentnu, op}u ili di-fuznu, organotropnu, lokalnu ili mje-snu. Ako je neka bolest oduvijek pri-sutna u nekom podru~ju, za nju ka-‘emo da je endemi~na, a pro{iri li sezaraza na velikom prostoru, na dr‘aveili kontinente, rije~ je o pandemiji.Dobar primjer za to je gljiva Ceratocy-stis ulmi (holandska bolest brijesta),a smatra se da je azijskoga podrijetla.Na europskom kontinentu pojavila se1918. godine te se pro{irila sljede}ihdesetak godina, a zatim dospjela uSjevernu Ameriku. Pojavi li se bolestna velikom broju stabala u nekomkraju, pokrajini, dr‘avi ili kontinentu,ovu pojavu nazivamo epifitocija.

Masovna pojava parazita velikeagresivnosti, dovoljan broj biljaka kojetaj parazit mo‘e zaraziti te povoljni

klimatski uvjeti za zarazu, razvoj bole-sti i razmno‘avanje uzro~nika – tri suuvjeta za nastajanje i razvoj epifitocije.Jedan od razloga njene pojave je inastajanje mutacija u biljci i(ili) parazi-tu. Prema mi{ljenju pojedinih stru-~njaka do mutacije je do{lo kod gljiveMicrosphaera alphitoides te je nastaonovi agresivni biotip, a posljedica jemasovno pojavljivanje pepelnice. Lo-kalne epifitocije, koje dolaze na ma-lom prostoru, ~este su u nasadima.Primjerice, jedan nasad topole mo‘eoboliti od gljive Dothichiza populea.

Va‘nost simptomaU stanicama napadnutog organiz-

ma nastaju promjene u vidu odre-|enih znakova bolesti, a posljedica su

Ukrivljavanje izbojka obi~nogabora (Pinus sylvestris) zbogdjelovanja gljive Melampsorapinitorqua

Sme|e pjege na listovima divljegkestena (uzro~nik: gljiva Guignar-dia aesculi)

29Broj 68/69 • kolovoz/rujan 2002. HRVATSKE [UME

razli~itih funkcionalnih poreme}aja ubiljci. Znakovi bolesti su bitni zaodre|ivanje vrste bolesti, no zna~ajnisu samo oni po kojima se mo‘e nasiguran na~in ustanoviti vrsta bolesti.Primarni znakovi se prvo pojavljuju nabiljci, a zatim slijede sekundarni. Tako,primjerice, zarazi li borovu iglicu gljivaLophodermium pinastri, prvo se naiglici pojave pjege, a potom plodnatijela gljive. U biljci nastaju anatomske(hipertrofija, hiperplazija, metaplazija,nekroza i dr.) i fiziolo{ke promjene

izlu~ine, trule‘ i polijeganje ponika.Uzrok neinfektivnim ili neparazi-tskim bolestima su ne‘ivi (abiotski)~initelji (temperatura, vlaga i dr.), a ‘ivi(biotski) ~initelji uzro~nici su infektiv-nim ili parazitskim bolestima. Pogla-vito su to mikroorganizmi: gljive, bak-terije, virusi, mikoplazmama sli~ni or-ganizmi, li{ajevi, ‘ivotinje, nematode,parazitske cvjetnice i dr., a {umarskafitopatologija najvi{e je usmjerena nate biotske ~initelje. Bolesti uzrokovanegljivama su mikoze, ako ih uzrokujubakterije nazivamo ih bakterioze, aviroze su bolesti uzrokovane virusima.

Gljive najbrojnijiuzro~nici parazitskihbolesti

Potrebno je naglasiti da su gljivenajbrojnije i naj~e{}e me|u svimuzro~nicima parazitskih (infektivnih)bolesti. One uzrokuju zna~ajne bolestibiljaka, od kojih izdvajamo: bolest sje-mena, polijeganje ponika, pjegavostli{}a i iglica, ‘u}enje i su{enje iglica ili{}a, pepelnice listova i mladih izbo-jaka, bolesti kore, rakasta oboljenja,trule‘ korijena i stoje}ih stabala i dr.Brojne parazitske gljive i uzro~niketrule‘i drva nalazimo u na{im nizin-skim {umama, osobito na hrastu, glav-noj vrsti drve}a nizinskih {uma.Istra‘ivanja su pokazala da na hrasto-vima parazitira nekoliko stotina vrstagljiva, a neke su u uskoj vezi s napa-dom insekata i sa svim promjenamakoje nastaju u {umama, uzrokuju}injihovu nestabilnost.

[tetno djelovanjemednja~e i pepelnice

Me|u desecima bazidiomicetnihgljiva, {tetnika hrastova drva, osobitose izdvaja Armillariella mellea (med-nja~a), koja zdru‘eno s drugim ~ini-teljima (poplava, defolijacija, pepelni-ca) izaziva su{enje stabala. Velikozna~enje ima i Microsphaera alphitoi-des (hrastova pepelnica) za hrastovponik, mlade biljke u kulturama i hra-stova stabla nakon golobrsta, a pose-bice za biljke u rasadnicima. Vi{e od100 vrsta razli~itih gljiva naseljavabukvu i bukovo drvo, a crveno srce ipiravost bukovine dolaze kao {tetnapojava na starijim bukovim deblima.Iako se u svijetu, a i u Hrvatskoj, najeli pojavljuje velik broj parazitskih isaprofitskih gljiva, u na{im {umamazna~ajan je samo manji broj tih gljiva(Cytospora pinastri, Melampsorella

Bolest je svakiporeme}ajmetabolizma ianatomsko-histolo{kegra|e biljke,uzrokovane ‘ivim ine‘ivim ~initeljima, stim da takavporeme}aj utje~enegativno naproizvodnu iregeneracijskusposobnost biljke.

Rakaste tvorevinena bukovomdeblu (uzro~nik:gljiva Nectriaditissima)

Upala kore na izbojku ameri~kogaborovca (Pinus strobus) – posljedi-ca djelovanja gljive Cronartiumribicola

cariophyllacearum, Fomitopsis pini-cola). Kad je rije~ o bolestima {umajadranskoga podru~ja, osobito obo-lijevaju stabla u borovim kulturama.Tako je na priobalnom podru~ju usta-novljeno vi{e od 60 vrsta lignikolnihgljiva iz 30 rodova drve}a i grmlja.Valja spomenuti kako na borovimanajve}e {tete ~ine uzro~nici osipa igli-ca. Mnoge parazitske i saprofitske glji-ve dolaze na sjemenu {umskih biljaka,a prema navodima pojedinih istra-‘iva~a rije~ je o 400 vrsta gljiva naplodovima i na sjemenu. Pritom jeme|u sjemenjem svih {umskih vrstahrastov ‘ir najpodlo‘niji gljivi~nim in-fekcijama. Istra‘eno je da ga napadavi{e od 100 vrsta gljiva.

O gljivama kao uzro~nicima bolesti{umskoga drve}a i drugim biotskim teabiotskim ~initeljima op{irnije smo pi-sali na stranicama na{ega ~asopisa.

(pove}anje transpi-racije, osmotski tlak,energija fotosintezei dr. ), na temeljukojih na biljci vidi-mo razli~ite pro-mjene.

Mikoze,bakteriozei viroze

Me|u simptomi-ma navodimo: ‘u-}enje i sme|enjeiglica i listova, su-{enje grana, pepel-nicu, pjegavost li-stova, plodova isjemena, mozaik li-stova, vje{ti~inemetle, deformacije,rakaste tvorevine,antraknoze, nekro-ze, mumifikacija,


gljive

GLJIVE NA[IH [UMA

Vrganji

UUUUU ljetnom i jesenskom razdo-blju, od srpnja do studenoga,mo‘emo na}i i pravi vrganj(Boletus edulis). Ljeti raste u

smrekovim {umama na vi{im osun~a-nim predjelima, a u nizinama se ugla-vnom pojavljuje tek ujesen u smreko-vim, ali i bjelogori~nim {umama teraste do kasne jeseni. Ima ga najvi{eispod omorika i borova, nerijetko uplaninskim krajevima, u blizini velikihgradova. Zbog pretjeranog skupljanja,ljubitelji gljiva sve ga rje|e pronalaze.

Polukuglasto ispup~en klobuk imapromjer 5–20 cm, mesnat je te svijetloili tamno crvenkastosme|, u sredinitamniji, glatke ili sitno naboranepovr{ine, pokatkad sluzav. U mladegljive trusi{te je bijelo, zatim ‘uto inaposljetku maslinastozeleno, sasta-vljeno od dugih cjev~ica sa sitnim ru-picama, lako se skida s klobuka. Otru-sina je sme|e-zelena. ^vrsti stru~ak

NNNNN a sun~anim i vi{e od poladana izlo‘enim mjestima, krajhrastova, pitomih kestena ibukava, nerijetko i u na{im

nizinskim i submediteranskim krajevi-ma, raste crni ili ljetni vrganj (Boletusaereus). Na vi{im stani{tima uspijevasamo po ju‘nim padinama, a ~esto ganalazimo uz {umsku stazu u grupamasa 2-4 jedinke. Najvi{e raste u Herce-govini, a u Hrvatskoj mu odgovara sta-ni{te {ire okolice Zagreba. Najcjenje-nija me|u svim vrganjima ova vrloukusna jestiva gljiva, prikladna je zarazli~ite na~ine pripravljanja.

Raste od svibnja do listopada navapnena~kim tlima, ima ~vrsto bijelo itvrdo meso, ugodna je mirisa i okusa,a klobuk je promjera 6–20 cm. U po-~etku je polukuglast, zatim ispup~en isa suhom bar{unastom povr{inom.

Mladi klobuk je crno-sme|i do ~o-koladnosme|i, poslije je svjetliji. Valjaistaknuti da nikada nema crvenkastenijanse. Trusi{te je bijelo, s ma{kom, azatim postane ‘uto te naposljetkuzeleno. Sastavljeno je od gustihcjev~ica sa sitnim okruglim rupicama,a otrusina je maslinastosme|e boje.Valjkasti sme|i stru~ak, u po~etku ra-sta deblji u donjem dijelu, prekriven jemre‘icom od sitnih vlakana. U gor-njem dijelu stru~ka mre‘ica je svjetlija,gotovo bijela, a crveno-sme|a u do-njem dijelu. Valja istaknuti da su cr-nom vrganju sli~ni i drugi jestivi vr-ganji, pa nije kobno ako ih zamijeni-mo. Radi njegove ~esto crvenkastemre‘ice mogu}a je zamjena sa crve-nim vrganjem (Boletus pinophilus)kojemu klobuk naginje vinskocrvenojboji.

Pravi vrganj(Boletus edulis)

dug je 5–12 cm, promjera 3–6 cm,trbu{ast je i u obliku lukovice. Udonjem dijelu je u po~etku zadebljao,potom jednakomjerno valjkast i vitkiji,pun, bijel ili svijetlosme|, sa svijetlomvlaknatom mre‘icom, osobito u gor-njem dijelu.

Pravi vrganj opravdano se smatranajukusnijim me|u vrganjima, pripre-ma se na razli~ite na~ine i prikladan jeza su{enje. Meso mu je bijelo, ~vrsto,ugodna blaga okusa (podsje}a naorahe) i mirisa, na pritisak ne poplavi.Mogu}e ga je zamijeniti s proljetnimili mre‘astim vrganjem (Boletus aesti-valis), kojemu je cijeli klobuk jed-nakomjerno sme| te prekriventankom bar{unastom ko‘icom kojaobi~no ispuca. Stru~ak mu je pocijeloj povr{ini presvu~en svjetlijommre‘icom, a meso je mek{e od pravo-ga vrganja.

Proljetni ili mre‘asti vrganj

Hrastov vrganj

Pravi vrganj

Crnivrganj

Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}

Crni vrganj ililjetni vrganj(Boletus aereus)


ljekovito bilje

UUUUU {iroj zagreba~koj okolici, naKordunu i Baniji te u Slavonijivrlo ~esto raste od kolovozado studenog. Prete‘ito ga ima

u ni‘im krajevima unutra{njosti, a ra-ste kraj hrastova i bukava, ponajvi{ekraj stabala cera i medunca. U unu-tra{njosti uspijeva i na kiselim tlima, au submediteranskoj zoni na vapnenci-ma, dolomitima i ~esto na morenama.Nerijetko je u dru{tvu s panterkom(Amanita pantharina).

U mladih gljiva klobuk je polulop-tast, uglavnom nepravilno kvrgav i iz-brazdan, kasnije sve pravilnije kru‘nojastu~ast, ali i dalje s prijevojima i na-bubrenjima. U starijih gljiva klobuk jei sa spljo{tenim tjemenom. Ko‘ica jesuha, bar{unasta, ~ak i zrnato-hrapavai ~esto naborana, a nikada glatka,ve}inom tamnosme|e zemljane boje.Klobuk je {irine 8–18 (25 cm), astru~ak je u mladosti vi{e trbu{ast ipoput ba~vice, pokatkad i {iri od klo-buka. U starijih gljiva prema dnu jevi{e batinasto zadebljan. Povr{inastru~ka je pra{inasta ili glatka, u osno-vi prljavo bijela ili nerijetko kaolje{njak sme|a. Cijelom du‘inom,osim bazalnoga dijela, pokrivena jemre‘icom, tamnori|esme|om, ne{toizduljenih o~ica, ve} u vrhu tamnijomod osnove. Micelij i bazalni diostru~ka su bijele boje.

Hrastov vrganj vrlo je ukusna iizda{na tr‘i{na gljiva koja se naj~e{}epriprema pirjanjem, a mnogo se i su{i.Mla|i komadi odli~ni su pe~eni na‘aru te pripremljeni kiseljenjem. Okusim je ugodan, sladak, miri{i “na vr-ganje”, katkada je i malo o{tar. Ovojgljivi sli~ni su proljetni i pravi vrganj.

Hrastovvrganj(Boletusquercicola)

RRRRR aste na humusnom, pjesko-vitom i tresetnom zemlji{tukoje je siroma{no vapnom, nahladnim i vla‘nim povr{inama,

svijetlih {umskih planinskih livada,{umskim ~istinama crnogori~nih {umai pa{njaka, a najvi{e u predalpskom ialpskom podru~ju zapadne i srednjeEurope. U Hrvatskoj je nalazimo naj-~e{}e na podru~ju Gorskog kotara izapadnih obronaka U~ke. Raste i do2800 metara nadmorske visine. U nasje ova biljka vrlo rijetka, za{ti}ena jepa je zakonom zabranjeno njezinobranje.

Arnika je biljka trajnica. Ima valjka-sti i debeli podzemni dio iz kojeg serazvija do 60 cm visoka i uspravna,slabo razgranata stabljika s jednim ilivi{e cvjetnih glavica. Najvi{e listovasmje{teno je na dnu stabljike. Listovisu jajasta oblika s kratkom dr{kom, narubovima u obliku rozete. Listovi nastabljici su rje|i i manji, u‘i i ~estonazubljeni (po dva lista nasuprotno).îtava biljka pokrivena je ‘lijezdastimgustim dlakama. Cvjetovi su prekrasnetamno‘ute boje, a biljka cvate od lip-nja do kolovoza. Unutarnji cvjetovi sukratki i peterozubi, a vanjski ili rubnisu du‘i i trozubi. Cvjetovi imaju aro-mati~an, smolast i za~inski miris, dokcijela biljka slabije miri{e. Osu{enebiljke imaju ja~i, skoro odbijaju}i miris.

Arnica – br|anka

U narodnoj medicini ovaljekovita biljka poznataje po nazivima gromovcvijet, an|elov cvijet,vu~ji cvijet, savojskiduhan, veprovac.Ime arnika spominje seprvi put u devetomstolje}u, ali se u lije~enjukoristi od ranogsrednjeg vijeka.Prvobitno se koristilakao afrodizijak, akasnije i kao ljekovitabiljka. U pro{losti senajvi{e koristila zalije~enje rana i ozljedana tijelu, te protivembolije i tromboze

(Arnica Montana L.)

U ljekovite svrhe najvi{e se koristecvjetovi biljke. Beremo ih prije negose rascvijeta cvjetna glavica. Pripremaza su{enje iziskuje mnogo truda, jer jepotrebno najprije odstraniti otrovnelarve arnikine muhe. Su{imo ih na sun-cu i na prozra~nom mjestu uz obvez-no okretanje. Osu{ene cvjetove po-hranjujemo u kutije na tamnom mje-stu. Cvjetove koristimo za ~ajeve, tink-ture i masti. Podanak se vadi prijesame cvatnje ili u jesen. O~istimo gaod zemlje i su{imo na suncu i pro-zra~nom mjestu. Prije su{enja poda-nak se mo‘e usitniti. Od podanka seradi tinktura, mast, ekstrakt ili ~aj. Li-stovi se beru prije cvatnje i to samooni koji tvore rozetu, a su{imo ih usjeni i na prozra~nom mjestu.

Pripravci od arnike koriste se vi{eizvana, dok je unutarnja primjena ~aki opasna. U Njema~koj arniku sma-traju otrovnom biljkom koju trebaoprezno koristiti. Oblozi od ove biljkeosobito su korisni u lije~enju popuca-lih mi{i}a i tetiva, te nagnje~enih iudarenih dijelova tijela. Obloge na-mo~imo u smjesu vode i tinkture ar-nike (na pola litre vode dodamo ‘licutinkture) ili ~aja od cvjetova. Ubla-‘avaju bolove, a kod podljeva u~in-kovito djeluju na resorpciju krvi, tetime pospje{uju ozdravljenje. Arnikomse lije~e otvorene i gnojne rane kojesporo zacjeljuju. Koristimo je za ispi-ranje upaljene usne {upljine i ‘drijela.Za ispiranje usta dodajemo pola ~ajne‘li~ice tinkture u ~a{u mlake vode ilipripravljamo ~aj od arnikinih cvjetova.

Priprava ~aja od arnike: Jednu dodvije ~ajne ‘li~ice posu{enih cvjetovaprelijemo ~etvrtinom litre vrele vode inakon desetak minuta procijedimo.Za ispiranje koristimo mlaki ~aj, a akoga razrijedimo s jednakom koli~inom

Arnika ili br|anka

Foto: Arhiva

Pi{e:Vesna Ple{e


vode, mo‘emo koristiti i za obloge.âj od cvijeta arnike poti~e rad ‘ivacai krvnih ‘ila, a povoljno djeluje i naizlu~ivanje mokra}e i znoja.

Tinktura od arnike: Posu{ene cvje-tove prelijemo 70 postotnim alkoho-lom u omjeru 1:10. Nakon ~etrnaestdana smjesu procijedimo, a namo-~ene cvjetove {to bolje iscijedimo. Tuteku}inu nakon desetak dana profiltri-ramo pa tako dobijemo bistru tinktu-ru. Tinkturu mo‘emo kupiti i u ljekar-ni. Koristimo je za pripravu obloga iliza ispiranje usta, a po uputama

U ljekovite svrhe najvi{ese koriste cvjetovi biljke.Beremo ih prije nego serascvjeta cvjetna glavica.Priprema za su{enjeiziskuje mnogo truda, jerje potrebno najprijeodstraniti otrovne larvearnikine muhe. Su{imo ihna suncu i na prozra~nommjestu uz obveznookretanje.

lije~nika mo‘e se uzimati i u oblikukapljica, dva do tri puta dnevno (dvijedo tri kapljice tinkture u ~a{i vode).

U narodnoj medicini ~esto se koristii alkoholni ekstrakt arnike, za obloge,masa‘u kod reume, kostobolje, bolo-va u mi{i}ima, kod lije~enja gihta, uga-nu}a i i{~a{enja. Razrije|en alkoholniekstrakt (~ajna ‘li~ica na ~etvrtinu litrevode), slu‘i za ispiranje usta, a ponekoliko kapljica u vodi mo‘e se kori-stiti kod ‘elu~anih pote{ko}a, osje}ajaslabosti ili ubrzanog lupanja srca.

Priprema alkoholnog ekstrakta: Svje-‘e cvjetove mo~imo ~etrnaest dana uistom te‘inskom omjeru u 70 postot-nom alkoholu. Nakon toga smjesu dvaputa procijedimo i dobro protisnemokroz gustu tkaninu.

Uljem od arnike lije~imo rane odle‘anja, dekubitus. Tinkturu arnike po-mije{anu sa sokom breze koristimo zabr‘i rast kose i odstranjivanje prhuti.Losion od arnike, jabu~ni ocat i cvijetod arnike koristimo za njegu lica iodstranjivanje raznih ko‘nih ne~isto}a.

Koristimo li arniku u umjerenim ipropisanim koli~inama ne}emo imatinikakvih {tetnih posljedica za na{ezdravlje. Uporabom nerazrije|enetinkture (za obloge i masa‘u) mogu sena ko‘i pojaviti upale i mjehuri. Uzi-manjem ve}ih koli~ina tinkture uobliku kapljica mogu se pojaviti te‘e‘elu~ane i crijevne pote{ko}e te ubr-zaniji rad srca. Mogu se javiti i drugiporeme}aji rada srca, pa kod unutar-nje primjene valja biti vrlo oprezan iposavjetovati se s lije~nikom.

austrijske {ume

DDDDDoma}ini su nas upoznali s te-meljnim podacima, na~inomgospodarenja {umama irazvojnim ciljevima austrijskog

{umarstva u cjelini te glavnim odredni-cama ovda{nje {umarske politike. Po-

Zna~ajna uloga

Grupa {umara izHrvatske je u okvirustru~ne razmjeneboravila u Austrijigdje se, me|uostalim, upoznala sna~inomgospodarenja{umama u pokrajini[tajerskoj i ulogomZemaljske komore

Austrijski pejsa‘

sebno su zanimljivi stavovi Zemaljskekomore za poljoprivredu i {umarstvo[tajerske (u daljnjem tekstu Komora)o onome dijelu {umarske politike kojise odnose na gospodarenje {umamamalih {umovlasnika. Ti se stavovimogu sa‘eti kroz sljede}e programskeciljeve.

Suvremene razvojne programe kojiobuhva}aju:

– svekoliki porast mehaniziranja ra-dova pri gospodarenju {umama i upo-rabu suvremenih tehnologija i radnihsredstava kao {to su harvesteri, forvar-deri procesori i sl. (osobito u {umamamalih {umovlasnika – seljaka te u pro-redama {umskih sastojina, {to ranijenije bilo uobi~ajeno);

– organizaciju i povezivanje radovasje~e, izrade i privla~enja drva vi{e{umovlasnika kroz {umovlasni~ke inte-resne udruge;

– usustavljivanje vje‘bi, vje‘bali{ta,stru~nog obrazovanja i usavr{avanjaosoblja za pripremu i izvo|enje rado-


privatnim {umamaKomore u gospodarenju

va u gospodarenju {umskim sastojina-ma i pridobivanja drva razli~itih {umo-vlasnika i veli~ina {umovlasni{tva;

– pra}enje i evidencija {umskih sa-stojina te izbor modela i na~ina go-spodarenja, osobito prorednih tehno-logija u gospodarenju {umama razli-~itih {umovlasnika te nadzor gospoda-renja putem GIS-a i sl. alata i program-skih podr{ki.

Odnos prema primjeni novih vrhun-skih tehnologija, izra‘en kroz ciljeveusvajanja i primjene vrhunskih tehnolo-gija:

– pove}anje prihoda;– uvo|enje modernih vrhunskih

tehnologija i u {ume malih {umovla-snika;

– u~inkovit nadzor svih tro{kova uposlovanju pri gospodarenju {umama;

Pi{e:Mr. sc. @eljko Toma{i}

– osiguranju stabilnih i vrijednih{umskih sastojina;

– suradnja i zadovoljenje potrebadrvoprera|iva~a;

– osiguranje zaposlenja ljudi u rural-nim podru~jima.

Sredstva za ostvarivanje ovih ciljeva:– suradnja {umovlasnika u vlasni~-

kim udrugama;– uvo|enje i primjena novih tehno-

logija i radnih sredstava u sje~i, izradii privla~enju drva kao {to su harveste-ri, forvarderi, procesori, stupne ‘i~are isl. s automatskom izmjerom i eviden-cijom u~inaka;

– izrada planova i programa zagospodarenje {umama prema najsu-vremenijim metodama i alatima poputGIS-a i sli~no.

Drugi je dan ponajprije bio posve-}en terenskom upoznavanju s na~i-nima gospodarenja privatnim {umamana tom podru~ju te djelatnom ulogomKomore u poticanju i ohrabrivanjumalih {umovlasnika.

Uloga KomoreDa bi se bolje razumjelo odnose

unutar sustava: Komora –{umovlasnik– udruga malih {umovlasnika, potreb-no je znati neke bitne ~injenice ina~ela na kojima se oni temelje.Vlasni~ka struktura {uma u [tajerskojizgleda ovako: od ukupno 1 milijun ha{umskih povr{ina 10 % su dr‘avne, 35% {uma su {ume ve}ih {umovlasnikaiznad 200 ha (crkvene, gradske,op}inske, plemi}ke {ume), a 55 % su{ume malih {umovlasnika ispod 200ha veli~ine. Ukupan godi{nji te~ajniprirast drvne mase iznosi oko 7,8 mil.m3 sa 5,4 m3 sje~ivog etata. Svi {umo-vlasnici u [tajerskoj su ~lanovi Komo-re jer je to zakonska odredba i obve-za, ali i njihova ‘elja, radi nedvojbenihi konkretnih koristi koje tim ~lanstvomostvaruju.

Najzna~ajnija je uloga Komore,gdje se mo‘e tako|er prepoznati ja-

sna uloga dr‘avne {umarske politike,poticanje i promicanje ponajprije ma-lih privatnih {umovlasnika na pravilanodnos prema {umi, ali i stvaranje eko-nomske podloge i uvjeta za ostanak ikvalitetan ‘ivot ljudi u ovim ruralnimpodru~jima. Osim sredi{nje Komorena istome je na~elu ustrojeno i 16podru~nih komora za konkretna pod-ru~ja. Bitno je znati da velik dio (vi{eod 50 tisu}a) {umovlasnika na ovomepodru~ju osim od {ume, ‘ivi i odselja~kog gospodarstva (vrtlarstvo, ra-tarstvo, sto~arstvo te seoski turizam).Stoga se ovi {umovlasnici ne moguusredoto~iti samo na gospodarenjesvojim {umama, poglavito oni kojinemaju ve}i posjed. U skladu s ovom~injenicom, postupci stvaranja povolj-nijih uvjeta u {umarstvu takvih {umo-posjeda od strane Komore, obu-hva}aju osim pobolj{anja materijalnihuvjeta putem poticaja, tako|er i najo-snovniju {umarsku izobrazbu ovih far-mera-{umovlasnika organiziranjembrojnih stru~nih te~ajeva, seminara ivje‘bi za osoblje koje }e iz redovaseljaka-{umovlasnika u budu}nosti ra-diti i poslove u gospodarenju {umskimsastojinama. Isto tako Komora organi-zira i mnoge stru~ne susrete ime|usobne suradnje te dogovaranja{umovlasnika, a omogu}ava i pru-‘anje svekolike stru~ne pomo}i krozposebnu savjetodavnu slu‘bu. Osim

Vlasni~ka struktura {uma u [tajerskoj izgledaovako: od ukupno 1 milijun ha {umskihpovr{ina 10 % su dr‘avne, 35 % su {ume ve}ih{umovlasnika iznad 200 ha (crkvene, gradske,op}inske, plemi}ke {ume), a 55 % su {ume malih{umovlasnika ispod 200 ha veli~ine{umovlasni{tva.

Potpuna mehaniziranost radova


spomenutih oblika potpore koje stal-no osigurava Komora, velik dio osobi-to manjih {umovlasnika, organizira sei u me|usobnim interesnim udrugamakojih je 29 na ovome podru~ju. Broj{umovlasnika u ovakvim udrugama ustalnome je porastu.

Zajedno smo ja~i!Trenutno je 20-ak posto svih {umo-

vlasnika u ~lanstvu neke od udruga(12.002 {umovlasnika od ukupnih50.000, te sje~ivim etatom od515.000 m3 neto drvne mase). Zna~aji svrha organiziranja interesnih udruga,koje obuhva}aju ve}i dio {umovla-snika, proizlazi ponajprije iz spoznajada se zajedni~kim radom i djelo-vanjem na unaprje|ivanju na~ina go-spodarenja {umama, a time i pove-}anju prihoda od {ume, mo‘e posti}ivi{e (ve}e cijene i bolje iskori{tenjedrvnoga materijala). U udrugama vla-snici {uma ostvaruju zajedni~ke intere-se me|usobnim dogovaranjem ocijenama, radovima, uzajamnom ispo-maganju, kori{tenju te nabavi strojevai opreme, poduzetnicima, nastupuprema tr‘i{tu, priu~enim stru~nim oso-bama koje vode radove i dr. Temeljnoje geslo udruga: Zajedno smo ja~i!

Zoran primjer funkcioniranja spo-menutih odnosa doma}ini su nampokazali pri obilasku radova sje~e,

izrade i privla~enja u jednoj privatnoj{umi ~iji je {umovlasnik ~lan jedne odudruga malih {umovlasnika. U jedno-dobnoj, 60-godi{njoj smrekovoj sa-stojini gdje radi prorjeda, nagib terenanigdje ne prelazi 60 % te je otvorenamogu}nost potpuno mehaniziranojsje~i i izradi. Stroj kojim se obavljasje~a je harvester {vedskoga proizvo-|a~a GREMO, snage motora 115 kW,mase 14 t te harvesterskom glavom smogu}no{}u sje~e do 43 cm promjera.

Privla~enje se obavlja forvarderomTBM 81 (Tilmann Borchardt Maschi-nenbau), snage motora 88 kW sa 2bogie-osovine, mase 10 t i kapaci-tetom tovarnoga prostora 5,5 m3.Tro{kovi sje~e, izrade i privla~enja iz-nose oko 18 ˆ/m3.

Poslovanje u~initi {tojednostavnijim

Va‘no je znati na koji se na~in i skojim ljudima obavlja cjelokupan po-sao. Naime, cijeli posao vodi jedan

na~inu odabira stabala, sje~e i izradete privla~enja koji su potpuno mehani-zirani. Stabla nisu prethodno ozna-~ena, ve} strojar na temelju uputa ona~inu odabira stabala i intenzitetuprorede samostalno bira stabla zasje~u. Posje~ene koli~ine bilje‘e se naharvesterskom ra~unalu te slu‘e po-najprije za obra~un u~inka ali i zakontrolu isporu~enog drvog materijalapilanaru. Tro{kovi sje~e, izrade teprivla~enja iznose pribli‘no 18 ˆ/m3.Pilanar vlastitim sredstvima sam prevo-zi drvni materijal do svoje pilane, atro{kovi prijevoza iznose prosje~nooko 7,5 ˆ/m3. Kupac - pilanar samsvrstava materijal u razrede kakvo}ete ispostavlja situacije “{umarskomepomo}niku” koji na svome ku}nomra~unalu radi obra~un, ispostavljara~une te vodi sve potrebne eviden-cije. Vlasnik strojeva za mehaniziranusje~u i izradu te privla~enje je podu-zetnik koji radi isklju~ivo za udrugu{umovlasnika na tom podru~ju, a isam je mali {umovlasnik. Za investi-ranje u strojeve dvostruko je stimuli-ran: poticajima od strane Europskeunije (30 %) te od strane austrijskedr‘ave (40 %), {to zna~i da je trebaoulo‘iti samo 30 % vlastitih sredstava(kreditna sredstva, vrlo povoljnih kre-dita). Godi{nja zarada koja prelazi25.000 ˆ svrstava ga u polo‘aj podu-zetnika, za razliku od ostalih malih{umovlasnika ~iji prihodi ne prema{u-ju taj iznos godi{nje.

Sva iskustva, rje{enja i pristupi urje{avanju pote{ko}a ove problema-tike prikupljeni prilikom na{eg posjeta{tajerskim {umarima i {umovlasnicimavrijedan su izvor spoznaja koje moguposlu‘iti kao pomo} pri oblikovanjunekih vlastitih rje{enja, upravo u ovo-me vremenu promjena u hrvatskome{umarstvu.

Svi {umovlasnici u [tajerskoj su ~lanovi Komorejer je to zakonska odredba. Najzna~ajnija jeuloga Komore, gdje se mo‘e tako|er prepoznatijasna uloga dr‘avne {umarske politike,poticanje i promicanje ponajprije malih privatnih{umovlasnika na pravilan odnos prema {umi.

Zajedno smo ja~i!

tzv. “{umarski pomo}nik” koji je ustvari i sam jedan od {umovlasnika, suspje{no zavr{enim te~ajem za“stru~no obavljanje radova i organizi-ranje poslova pri gospodarenju {u-mama”, organiziranim od strane Ko-more. On ovdje primjenjuje znanja ivje{tine koje je stekao na spome-nutom te~aju, a koje su dostatne zaobavljanje svih poslova pri ovakvomena~inu gospodarenja (vodi radovesje~e, izrade i privla~enja uz odabirstrojeva i tehnologija, isporuke drvno-ga materijala, izgradnje prometnica,po{umljavanja i dr.). Da bi se ovajprili~no zahtjevan i sveobuhvatan po-sao mogao obavljati na {to stru~niji iispravniji na~in, Komora organizirasavjetodavnu slu‘bu koja putemsvojih stru~njaka, diplomiranih {umaradodatno educira, savjetuje, nadzire iobjedinjuje rad (ipak tek priu~enih)“{umarskih pomo}nika”. Cilj takvogapristupa je u~initi poslovanje {to jed-nostavnijim, odnosno pomo}i malim{umovlasnicima u svladavanju brojnihpote{ko}a u organiziranju proizvodnjekoja je prete‘ito sezonskoga karakte-ra, nedostatka stru~noga kadra, biro-kratiziranosti poslovnih odnosa i svegaostaloga vezanog uz specijaliziranuproizvodnju nekog poduze}a. Osimtoga, “{umarski pomo}nik” upu}ujerukovatelja strojem (harvestera) o


SSSSSuo~eni s nesavjesnim pojedin-cima i stalnim problemom od-laganja sme}a na {umskimpovr{inama, po‘e{ki {umari

poduzimaju u posljednje vrijemeenergi~ne akcije ~i{}enja i odvo‘enjasvih vrsta otpada. S akcijom sezapo~elo na prigradskim podru~jima{umarije Po‘ega (gospodarska jedini-ca Sjeverna Babja gora), posebice ugradskom predjelu Jagodnjak, a nasta-vilo se na povr{inama prema okolnimselima Marindvor, Jaguplije, Skendero-vci, Po‘e{ki Milanovac i nekim drugimselima (gospodarska jedinica Polja-dijske {ume).

Prema rije~ima upravitelja {umarije,dipl. in‘. Marcela Kosti}a, u akciju jebilo uklju~eno 25 zaposlenika koji suotpad skupljali ru~no, zatim traktor-skim prikolicama izvozili uz {umskeceste te naposljetku odvozili kamioni-ma. Budu}i da je me|u otpadom biloi olupina starih automobila te te{kemehanizacije, u akciju ~i{}enja uklju-~ilo se i po‘e{ko poduze}e Spinot.

Uz svoje redovne proizvodne za-datke, {umarija Pleternica obavila je isanaciju smeti{ta Breja, Poto~ina, Pa-trebe i Slatina, na podru~ju gospodar-ske jedinice Po‘e{ka gora, u blizinisela Bresnica, Koprivnica, Ratkovica iKomorica. Kako smo doznali od upra-vitelja {umarije, dipl. in‘. RadovanaRotara, akcija odvoza sme}a oba-vljena je uz pomo} strojeva Radnejedinice Mehanizacija i graditeljstvopo‘e{ke Uprave {uma, pleterni~ke ra-dne jedinice Ivandvor te mje{tana Bre-snice i Koprivnice.

AKCIJA Î[]ENJA [UMA U PO@E[KOJ UPRAVI

Krupni otpad i daljese odlaè u {umu!

PPPPPooooo‘e{ki {umari‘e{ki {umari‘e{ki {umari‘e{ki {umari‘e{ki {umario~ekuju da im uo~ekuju da im uo~ekuju da im uo~ekuju da im uo~ekuju da im u~i{}enju sme}a~i{}enju sme}a~i{}enju sme}a~i{}enju sme}a~i{}enju sme}apomognu jedinicepomognu jedinicepomognu jedinicepomognu jedinicepomognu jedinicelokloklokloklokalne samoupravealne samoupravealne samoupravealne samoupravealne samoupravei Pi Pi Pi Pi Pooooo‘e{k‘e{k‘e{k‘e{k‘e{kooooo-----slavonskslavonskslavonskslavonskslavonskaaaaa‘upanija, s obzirom‘upanija, s obzirom‘upanija, s obzirom‘upanija, s obzirom‘upanija, s obziromna to da taj problemna to da taj problemna to da taj problemna to da taj problemna to da taj problemnije dosad rje{avannije dosad rje{avannije dosad rje{avannije dosad rje{avannije dosad rje{avanna dovoljnona dovoljnona dovoljnona dovoljnona dovoljnou~inku~inku~inku~inku~inkovit na~inovit na~inovit na~inovit na~inovit na~in

Ne po{tuju znakove iekoparole

– Na svim spomenutim lokalitetimaizvu~eno je uz pomo} mje{tana ~akoko 80 olupina automobila, a na{la sei ve}a koli~ina starih {tednjaka, perili-ca, hladnjaka i ostalog metalnog otpa-da – nagla{ava upravitelj, napominju}ikako je otpad odvezen {umarijskomekipa‘om na pleterni~ko gradsko sme-ti{te. Dodaje da su sva smeti{ta naprostoru biv{ih zemlji{nih zajednica,koje su pripojene Hrvatskim {umama inalaze se u Osnovi gospodarenja g. j.Po‘e{ka gora, {umarije Pleternica. Na‘alost, na taj na~in i smeti{ta su do{lau »vlasni{tvo« {umarije, koja ih je pre-ma nalogu gospodarskog inspektoramorala sanirati. Nakon ove akcijeGrad Pleternica organizirat }e odvozku}noga sme}a iz navedenih sela. Tre-ba napomenuti, ka‘e Rotar, da su nasvim lokalitetima bili postavljeniznakovi odlaganja otpada i ekoparole,no mje{tani se na njih nisu obazirali.

Po‘e{ki {umari o~ekuju da im u~i{}enju i odvo‘enju sme}a pomognujedinice lokalne samouprave i Po-‘e{ko-slavonska ‘upanija, s obziromna to da taj problem nije dosadrje{avan na dovoljno u~inkovit na~in.Osim na po‘e{koj i pleterni~koj, ovak-ve akcije provodit }e se i na pod-ru~jima kutjeva~ke, ~aglinske i veli~ke{umarije, sve dok se otpad potpunone ukloni iz {uma. ( t )

Odvoz traktorskom prikolicom

S utovariva~em do olupine automobila

Smeti{te uz rub {ume

ekologija

Smeti{te uz rub {ume

Foto:D. Mirkovi}B. Rotar

Pi{e:IvicaTomi}

rasadnici


Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Zvonko

Pei~evi}RRRRR asadnik Zalu‘je u [umariji

Vinkovci ove godine obiljeà-lva 20 godina postojanja. Ru-kovoditeljica rasadnika, dipl.

ing. \ur|ica Filipovi} u njemu odosnutka 1982. godine, iznosi osnovnepodatke iz osobne karte rasadnika.

– Organizirani rad na uzgajanjulista~a hrasta lu‘njaka, kitnjaka ipoljskog jasena po~inje 1982. godine.Sadnicama snabdijevamo prvenstveno12 {umarija vinkova~ke Uprave, avi{ak u manjim koli~inama prodajemoupravama {uma Osijek, Nova Gra-di{ka, Na{ice i Zagreb. Ukupne jepovr{ine 22,21 hektar, od ~ega naproduktivni dio otpada 18 hektara.

Isto~nom i ju‘nom stranom rasad-nik se pru‘a uz rijeku Bosut, odakle sekoristi voda za navodnjavanje pomo-}u agregata. S njegove zapadne stra-ne je cesta Vinkovci - @upanja {toolak{ava transport sadnica. U samomrasadniku putovi su asfaltirani. U raz-doblju od 1984.-1985. godine izgra-|ene su poslovne zgrade i spremi{taza kemijska sredstva, gnojiva, sitanalat, gorivo, zatim gara‘e za strojeve.

Smje{ten je u pojasu umjereno kon-tinentalne klime za koju su karakte-risti~ne iznimno jake zime i topla isuha ljeta. Rasadnik je opskrbljen do-voljnim koli~inama oborina u prvojpolovici godine, dok su{ni period na-stupa od polovine srpnja do kraja ruj-na. Problem koji bi mogle stvoritistagniraju}e oborinske poplave ili pod-zemne vode rije{en je drena‘om nasvim proizvodnim povr{inama.

U rasadniku su stalno zaposlenadva radnika, dok ostalu potrebnu rad-nu snagu ~ine sezonci, radnici po ugo-voru, koji rade na poslovima pljev-ljenja, okopavanja i va|enja sadnica.Rasadnik je dobro opskrbljen mehani-zacijom. Osim traktora tu su samoho-dni stroj s priklju~cima, moti~ice zapravljenje brazda za sjetvu sjemena(jasena), moti~ice za me|urednu obra-du (razbijanje pokorice), rotacione fre-

DVA DESETLJE]A RASADNIKA ZALU@JE, 1982.- 2002.

Sto milijunasadnica Zalu‘je je jedan od

najve}ih rasadnikasadnica hrasta lu‘njaka uHrvatskim {umama,ukupne povr{ine 22,21 ha.Nalazi se u gospodarskojjedinici Kunjevci, {umarijeVinkovci. Tijekom dvadesetlje}a u njemu jeproizvedeno oko 100milijuna sadnica

ze za me|uredno kultiviranje, prik-lju~ak za me|uredno i plo{no prska-nje kemijskim sredstvima. Tu je i velikiagregat za navodnjavnje.

Lu‘njak, jasen..– U rasadniku se proizvode sadnice

hrasta lu‘njaka i poljskog jasena dokje jedna tre}ina povr{ine uvijek naugaru, ka‘e ing. Filipovi}. Sjeme lu-‘njaka i jasena sakuplja se u sjemen-skim sastojinama vinkova~ke Upraveu toku rujna i listopada. Nakon {to seispita valjanost sjemena, a po primitkucertifikata, tretira se odre|enim za{tit-nim kemijskim sredstvima i sije. Sjetvahrasta lu‘njaka obavlja se u jesen uzpomo} traktorske sija~ice, a koli~inaposijanog sjemena ovisi o valjanostisjemena. Prije nicanja sjemena hrasta ijasena tj. po~etkom o‘ujka idu}e go-dine, tretira se povr{ina kemijskim sre-dstvima, a tijekom godine potrebno jeizvr{iti dva ili tri pljevljenja. Sadnice sejo{ njeguju me|urednim kultiviranjemi navodnjavanjem.

Sjeme treba za{tititi od {tetnika.Naj~e{}e se pojavljuje jasenova pipa,a na hrastovim sadnicama problem jepojava pepelnice. Oba {tetnika vrlouspje{no se suzbijaju prskanjem ke-mijskim sredstvima, a isto va‘i i zaglodavce, mi{eve i voluharice koji sepojavljuju u rasadniku. U toku godineobavezna su dva zdravstvena pregle-da sadnica, a nakon dobivene pravo-valjane zdravstvene svjedod‘be odnadle‘nih {umarskih institucija te zavr-{ene vegetacije, sadnice se vade trak-torskom vadilicom, ve‘u u snopove itransportiraju na teren.

Tijekom dva desetlje}a, od 1982.-2002. godine u rasadniku je proizve-deno oko 100 milijuna sadnica lu‘nja-ka i poljskog jasena. Po~etne 1982.godine, mo‘e se vidjeti iz starih poda-taka, u Zalu‘ju je proizvedeno 4,7milijuna sadnica lu‘njaka, 1998. oko10,6 milijuna komada a ove godine1,4 milijun. Do rapidnog je smanjenjado{lo zbog orijentacije na prirodnuobnovu sastojina.

Smje{ten je u pojasuumjereno kontinentalneklime za koju sukarakteristi~ne iznimno jakezime i topla i suha ljeta.Rasadnik je opskrbljendovoljnim koli~inama oborinau prvoj polovici godine, doksu{ni period nastupa odpolovine srpnja do krajarujna.

Rukovodi-teljica

rasadnikadipl. ing.\ur|icaFilipovi}

Dvogodi{nje sadnice hrasta lu‘njaka

Mali arboretum u Zalu‘ju

Navodnjavanje se obavlja pomo}u


socijalna politika

U rasadniku je ove godine vrlodobro rodila zob, za prehranuvisoke divlja~i

agregata iz rijeke Bosut

KAKO U VINKOVA^KOJ UPRAVI RJE[AVAJU PITANJEINVALIDA RADA

Invalidi radaznaju i ho}e raditiFoto: Z. Pei~evi}

Pi{e: Zvonko Pei~evi}

UUUUUprava {uma Podru‘nica Vin-kovci u 12 {umarija i dvijeradne jedinice, [umatrans iQuercus, zapo{ljava oko tisu-

}u radnika, ali me|u njima i oko 200invalida rada. Najvi{e onih koji su radi-li na poslovima iskori{tavanja {uma.Poslovi sjeka~a, zbog posebnih radnihuvjeta, progla{eni su zajedno s rudar-skim najte‘im poslovima u privredi.Njih mogu obavljati samo oni radnicikoji osim op}ih uvjeta ispunjavaju jo{i posebne uvjete u pogledu dobi ‘ivo-ta, stru~ne osposobljenosti, zdravstve-nog, tjelesnog i psihi~kog stanja.

Unato~ tomu {to {umarstvo kaodjelatnost “proizvodi” invalide rada,dosad jo{ nisu ponu|ena cjelovitarje{enja kojima bi se stanje moglopopraviti. Za stru~njake u {umarstvuto je zadatak i izazov ~ije bi rje{enjeznatno pridonijelo pobolj{anju poslo-vanja {umarija. Poznato je da je zbogprirode posla radni vijek radnika nasje~i smanjen, tako da sjeka~i rijetkoodlaze u redovnu starosnu mirovinu.Me|utim, “lak{ih poslova” koje propi-suje invalidska komisija, kako je poz-nato, u {umarstvu je malo, tako da jetek manji broj invalida rada zaposlenna drugim poslovima puno radnovrijeme.

Invalidi ho}e raditiVoditelj vinkova~ke Uprave Luka

Vukovac o tome ka‘e: – Invalidi radavinkova~ke uprave kojih je na‘alostne mali broj, oko 200, detaljno suupoznati s pravima koja bi ostvarilitemeljem Zakona o mirovinskom osi-guranju i Zakona o zapo{ljavanju teKolektivnim ugovorom. Dojam je dave}inu radnika invalida, kako su istak-nuli prilikom razgovora, ne zanimaprijevremena starosna mirovina ve}‘ele ne{to raditi u vlastitoj {umariji.

Pred {umarima je, ne oddanas, rje{avanjevelikog problema –pitanja invalida rada. Uvinkova~koj Upraviu~inili su prve korake

Obnovljena poslovna zgrada[umarije Gunja

Invalidi rada Zvonko Tipuri},Mirko Jozi} i Esad Aliomerovi}

U [umariji Gunja to su uspjeli irije{iti. Upravitelj [umarije. dipl. ing.Ivan Mikinac trojici je invalida radaponudio obavljanje gra|evinskih rado-va na obnovi poslovnih prostorija [u-marije Gunja. Biv{i sjeka~i [umarijeZvonko Tipuri} (30 godina beneficira-nog sta‘a), Mirko Jozi} (20 god.) iEsad Aliomerovi} (15 god.) sada inva-lidi rada, posao su uspje{no obavili ipokazali se kao vrlo uspje{ni gra|evin-ski radnici. Oni su obnovili i preuredilivanjski i unutarnji radni prostor u zgra-di, adaptirali i preuredili skladi{te, sin-dikalnu dvoranu.

U vinkova~koj Upravi idu dalje, pla-nira se sli~ne gra|evinske radove nadevastiranom dvori{nom prostoruobaviti i u [umariji Lipovac.

uz rub {ume


RRRRR adnici [umarije Krk nedavnosu odradili jednu posebnuakciju – ~i{}enje podstojine idijelom njegu {umskog pokro-

va oko franjeva~kog samostana Sv.Bernardina na oto~i}u Ko{ljunu. Rije~je o protupo‘arnoj preventivi i od-stranjivanju svega {to bi u ljetnimmjesecima moglo prouzro~iti ilipospje{iti po‘ar u ovoj park {umi cr-nike i crnoga bora.

Smje{ten “preko puta” Punta na Kr-ku, u zelenoj Puntarskoj dragi, ovaj jeoto~i} sa svojim samostanom ispisaoburnu povijest i danas je odredi{temnogobrojnih turista koji ljetnih mje-seci pohode Krk.

Novija arheolo{ka iskapanja 1991.godine otkrila su ispod plo~nikadana{nje crkve, temelje negda{nje tro-brodne crkve Sv. Marije, a ju‘ni zidpoklapa se sa zidom nekada{nje bene-diktinske crkve. Premda se spominje iu pretkr{}ansko doba, povijesno zna-~enje Ko{ljun dobiva tijekom 11.stolje}a izgradnjom benediktinskeopatije. Ovo Sveti{te sv. Marije Ko{-ljunske u “Mostiru” postaje sredi{tekako vjerskog, tako i kulturnog i nacio-nalnog ‘ivota otoka Krka, ovdje sesusre}u zapadna i isto~na civilizacija.

Dolaskom franjevaca koji u 15.stolje}u preuzimaju razru{eni benedik-tinski “Mostir”, Ko{ljun doìvljava novivjerski i kulturni uzlet. Franjevci gradesamostan po nacrtima sv. Bernardina

FRANJEVA^KI SAMOSTAN NA KO[LJUNU

Foto: M. Mrkobrad

Pi{e: Miroslav Mrkobrad

ûvari kulturne isakralne ba{tine

Sijenskog, franjevca reformatora kojije Crkvu i Europu èlio obnoviti uduhu Franje Asi{koga.

Krovne grede dana{nje crkve ukra-{ene su originalnim crte‘ima grbovafrankopanskih obitelji. Treba re}i daKrkom jo{ od 11. stolje}a vladajudoma}i knezovi Frankopani koji {irevlast i na dio Istre te Liku. Oni suomogu}ili dolazak franjevaca na Ko{-ljun. Slike u samostanu svjedo~e ovremenu u kome su nastale (poliptihGirolama da s. Groce iz 16. stolje}a,“Bo‘je kraljevstvo” F. Ughetta iz 17.st. Franjevac Josip Rossi (slika Sv. Dije-go) predstavlja 19. a Ivo Dul~i} s“Kri‘nim putom” 20. stolje}e).

U crkvu Sv. Bernardina ulazi se izklaustra. Gra|ena u sklopu frankopan-ske kule adaptirana je za sakralni mu-zej u kome su sa~uvani brojni izlo{ci,originali i reprinti starih glagoljskih knji-ga (npr. Biblijski tekst iz 11. stolje}ana hebrejskom jeziku i pergamentu).

Etnografski muzej na Ko{ljunu pru-‘a uvid u ‘ivot na Krku u nedavnojpro{losti i mjesto je koje turisti nepropu{taju obi}i. Tamo }e na}i make-te brodova, drveno ku}no posu|e,pribor za rad na polju, stare muzi~keinstrumente...

[uma hrasta crnikena oto~i}u

Unutra{njostsamostana

Franjeva~ki samostanna Ko{ljunuFranjeva~ki samostanna Ko{ljunu


Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

doga|aji

NNNNN a skupu zaposlenika po‘e{keUprave {uma, na kojemu subili nazo~ni Gordana Colnar,predsjednica Hrvatskoga sin-

dikata {umarstva, dipl. in‘. Vlatko Ku-terovac, predsjednik Radni~koga vije-}a Hrvatskih {uma i Vinko Markano-vi}, ‘upanijski sindikalni povjerenik,bilo je rije~i o poslovanju i restrukturi-ranju H[-a i stanju u U[ Po‘ega. Pre-dsjednica HS[-a i predsjednik Radni~-koga vije}a istaknuli su va‘nost za-jedni~ke suradnje, posebice kada jerije~ o zbrinjavanju vi{ka radnika tije-kom restrukturiranja , kako ne bi do{lodo socijalnih tenzija.

Govore}i o poslovanju Hrvatskih{uma, voditelj po‘e{ke podru‘niceUprave {uma dipl. in‘. Dra‘en Du-man~i} istaknuo je da je pro{la godi-na zavr{ena s pozitivom od 25 mil.kuna. Iako su lani po‘e{ki {umari po-slovali negativno, to je ipak za 24 %bolji rezultat od planiranog. Hrvatske{ume tijekom prva tri ovogodi{njamjeseca ostvaruju dobit od 77 mil.kuna, prihod je pove}an za 3 %, arashod smanjen za 1 % , no dobit jeu travnju smanjena zbog sezonskogakaraktera poslovanja. Po‘e{ka po-dru‘nica ostvarila je za prva tri mjese-

Najve}e ulaganje

Nema vi{ka zaposlenih ve} manjkaposlova, jer sama prodaja »kubika« natr‘i{tu nije dovoljna pa treba pronalazitinove proizvode – re~eno je na skupuzaposlenika po‘e{ke Uprave {uma

u opremu i {umske ceste GordanaColnar,

predsjed-nica

Hrvat-skoga

sindikata{umar-

stva

ca dobit 0,854 mil. kuna, no tijekomtravnja i svibnja prihod se smanjujezbog ulaganja u novu opremu i ceste(skoro cjelokupnoj opremi rok trajanjavi{estruko je prema{en) te dijela godi-ne u kojemu je realizacija slabija.

Podnose}i izvje{taj o izvr{enju pro-izvodnih zadataka tijekom prvih petmjeseci, dipl. in‘. Bo‘idar Terzi} na-glasio je da je proizvodnja za prvihpet mjeseci ostvarena 48%, {to je iz-nad prosjeka Hrvatskih {uma. Tako|er}e i izvr{enje proizvodnoga biti pre-ma{eno za prvo polugodi{te. Osvr}u-}i se na komercijalno poslovanje, dipl.in‘. Ante Mili~evi} je istaknuo dobrurealizaciju drvnih sortimenata, doda-ju}i kako nema vi{ka zaposlenih ve}manjka poslova, jer sama prodaja “ku-bika” na tr‘i{tu nije dovoljna pa trebapronalaziti nove proizvode. S o‘ivo-tvorenjem tih ideja, kazao je, po~elose na Floraartu. U vezi s tim, na sa-stanku je nagla{eno kako je u sklopurestrukturiranja najva‘nije pove}avatiprihode, razvijanjem novih djelatnostite zapo{ljavanjem invalida rada (vrtnegarniture, ku}ice, nadstre{nice i dr.).Po‘e{ka podru‘nica dobila je na ne-davnom Floraartu za svoje noveproizvode nagradu Hrvatske gospo-

darske komore za najuspje{nijega do-ma}eg izlaga~a.

Dipl. in‘. Davorin Krakar upoznaoje nazo~ne s novim Me|uizvje{tajemo restrukturiranju, jer rije~ je o dosadnajrealnijem dokumentu u kojemu suotklonjeni brojni nedostaci te uva‘eneprimjedbe.

Programom zbrinjavanja vi{ka rad-nika u Upravi {uma Po‘ega zbrinutasu dosad 22 radnika, naime, u tijeku jeotkazni rok i odlazak u mirovinu. Uskladu s navedenim programom pro-vodi se anketa za zaposlenike kojinisu invalidi rada a zainteresirani su zaprestanak ugovora o radu. Tijekomdiskusije raspravljalo se o zbrinjavanjuvi{ka radnika, otpremninama, teren-skom dodatku i otkupu stanova uvlasni{tvu U[ Po‘ega.

SA SKUPA ZAPOSLENIKA PO@E[KE UPRAVE [UMA

U po‘e{kome vatrogasnom domu

Hrvatske {ume posljednjih godina uloìle su mnogo trudada se za hrvatsko {umarstvo pro~uje izvan granica

Lijepe na{e, pa su u tom smislu krenuli s dobrom praksomorganiziranja stru~nih ekskurzija. Uz na{e {umarskestru~njake koji odlaze u inozemstvo i prezentiraju na{apostignu}a u {umarstvu, uobi~ajena je praksa da u na{uzemlju, zahvaljuju}i me|unarodnoj razmjeni, dolazi sve ve}ibroj stranih stru~njaka. Jednu takvu plodonosnu i rekli bi-smo tradicionalnu suradnju, Hrvatske {ume ve} imaju sa{umarima iz susjedne Ma|arske.

Krajem mjeseca lipnja u sedmodnevni posjet Hrvatskojdo{la je grupa od dvadesetak ma|arskih {umara iz KefagaRT Kecskmeta. Za ugodan i sadràjan program boravka po-brinuli su se doma}ini {umari iz uprave {uma Bjelovar, Senj,Delnice i Zagreb.

Smje{taj ma|arskih {umara bio je organiziran u odma-rali{tu Hrvatskih {uma u Selcima, a to im je bila ujedno ipolazi{na to~ka za jednodnevne izlete i obilazak na{ih upra-va {uma. Posjetili su i nacionalne parkove Velebit, Risnjak i

ME\UNARODNA SURADNJA _ STRU^NE EKSKURZIJE

Ma|arski {umari u HrvatskojPlitvi~ka jezera. Za vrijeme boravka na podru~ju delni~kepodru`nice Uprave {uma, {umari iz rije~ke {umarije povelisu ih u razgledavanje grada Rijeke, i to uglavnom povijesnihi kulturnih spomenika. Nakon Rijeke u stru~nom dijeluekskurzije upoznali su se s poslovanjem [umarije Fuìne tezdravstvenim stanjem i za{titom {uma u ovoj {umariji. Po-sjetili su i {pilju Vrelo u Fuìnama i park-{umu GolubinjakLokve. (V. Ple{e)

Grupa ma|arskih {umara na podru~ju [umarije Fuìne

SA SKUPA ZAPOSLENIKA PO@E[KE UPRAVE [UMA


putopis

Foto:A. M.

Durbe{i}

Pi{e:Ana

MarijaDurbe{i}

UUUUU garderobi folklornog ansam-bla “Ivan Goran Kova~i}” sveje uùrbano, svi su nervozni.Za koji sat kre}emo u Ju`nu

Ameriku, u Peru i Venezuelu. Pakirajuse zadnje no{nje, zaboravljeni detalji,kutija za bas. U 22.00 sati je polazak,kre}emo prema nepoznatom, ra-dujemo se susretu s drugim civiliza-cijama, pitamo se {to nas ~eka naovom dvadeset dana dugom putu.

Putovanje do Lime nizozemskimKLM-om trajalo je 28 sati i uz svu ra-dost putovanja bilo nam je sve te‘e. Aonda, najava slijetanja na Arubi.Slije}e se jer je to i danas Nizozemskakolonija, no nama je najva‘nije daprotegnemo noge. I onda napokonnave~er – Lima. Do~ekali su nas orga-nizatori gospoda Kurtovic, Burin imonsinjor Balvanovic i odmah odlu~iliprovozati Limom. Ali kako! Niti jedanrollercoaster ne mo‘e se usporediti sludom vo‘njom taksijem. Trubi se nasve strane, prozori su otvoreni i ruka-ma se daju znakovi, ‘migavce nitkone koristi, crveno svjetlo ne zna~i zau-

20 DANA U PERUU I BOLIVIJI

U Limi ki{a nije pala 32godine, vo`nja kroz gradpravo je isku{enje, aspomenik Simonu Bolivaruna svakom je trgu!

U Limi, gradu bez ki{e s obiljem zelenila(sve se zalijeva), nekada{njemu carstvuInka Indijanaca, a danas gradu ekstremnobogatih i siroma{nih, te u Caracasu na obaliKaripskog mora boravila je sa svojimfolklornim ansamblom na{a zaposlenicaAna Marija Durbe{i}. Za ~itatelje Hrvatskih{uma opisuje dojmove s togdvadesetodnevnog puta

stavljanje nego malo ve}u opreznost,no to nije smetalo na{eg voza~a da sekroz crveno polukru‘no okrene naraskri`ju dok mu je rijeka automobiladolazila s lijeve i desne strane. I takostigosmo do hotela Regency u centruMirafloresa, elitnijeg dijela Lime. Dru-go jutro o~ekivali smo toplinski {ok,budu}i da smo do{li iz sije~anjskogZagreba, s temperaturama ispod nulena ljetne temperature. Me|utim, brzosmo se priviknuli na kratke rukave,

bose noge i zapo~eli nezaboravnodru‘enje s Limom. Doma}ini su naspoveli u razgledavanje gradske jezgre.Centralni dio grada je Plaza San Mari-no sa spomenikom Simonu Bolivaru,venezuelanskom vojskovo|i, borcu zanezavisnost ju‘noameri~kih dr‘ava od{panjolske vlasti. Oslobodio je Kolum-biju, Venezuelu, Ekvador, Peru, Boli-viju. Na trgu se nalazi i katedrala kojaje potpuno uni{tena u potresu 1746.godine, a 1758. je izgra|ena ponovo.

Panorama Caracasa


Lima je poznata po prekrasno ukra-{enim drvenim balkonima. Razliku ukulturama spoznali smo pri posjetustarom groblju. U pro{losti svoje sumrtve ostavljali na jednom mjestu dase organski dijelovi raspadnu a kostisu potom slagali u svojevrsnu zajed-ni~ku grobnicu. I nakon razgledavanjapodzemlja Lime, uputili smo se u domna{ih doma}ina. Domjenak na vrhuzgrade pru‘io nam je pogled na gradod 8 milijuna stanovnika. Prilikompenjanja na gornju terasu uo~ili smoda zgrada nema klasi~an krov, {to nije~udno jer u Limi ve} 32 godine nijepadala ki{a pa nema potrebe da sezidaju ku}e s krovovima na kakve smonaviknuti. Od ove godine taj }e seobi~aj mo‘da promijeniti jer ba{ zavrijeme na{eg boravka u Limi padalaje ki{a. Toga smo dana krenuli na Ti-

clio (4818 metara nadmorske visine),najvi{i prijevoj na zemlji. Vijesti suizvje{tavale o ki{i u predgra|u Lime io uni{tenim cestama, ali nismo odu-stali. Po izlasku iz grada uvjerili smo seda odroni ceste nisu tako bezazlenino na{ voza~ nastavio je dalje.Tijekom vo‘nje nailazili smo na skupi-ne mje{tana koji su otklanjali odrone,a istodobno se veselili ki{i. Neki odnjih nikada nisu do‘ivjeli ki{u. Dok jenema, bujno se zelenilo grada obilnozalijeva.

Na visini od 5000 mnoge klecaju!

Na 2800 metara nadmorske visineiza{li smo na okrjepu. Dodu{e, malo~udnu, ~aj od koke. Preporu~ili sunam ga s obzirom na to da nismo na-viknuti na nadmorsku visinu na kojuidemo. No, moram priznati, ve} sunam se noge lagano tresle i nije nambilo ba{ ugodno ni na nadmorskoj vi-

sini od 2800 metara. Te{ko je tajosje}aj objasniti, jer kad smo prijedvije godine nastupali u sjevernoame-ri~kom gradu Rexburgu, u dr‘aviIdaho, koji se nalazi na 2600 m nad-morske visine, nismo imali takve pro-bleme. Nakon okrjepe uz obaveznetablete protiv visinske bolesti, krenulismo dalje. Bilo je sve te‘e podnositivisinu, ali sve se zaboravlja i vrijediloje truda ve} zbog samog pogleda naAnde kroz koje smo se vozili. I ondaiznenada, Ticlio, na 4818 metara nad-morske visine! Boja‘ljivo smo iza{li izautobusa, jer brzo kretanje na takovelikim visinama mo‘e biti neugodno.Noge su klecale, vrtjelo nam se u gla-vi, uglavnom, svi smo osje}ali velikuslabost. Br‘e, bolje, slike za sje}anje ipokoji kamen~i} za uspomenu i ‘urnou autobus. Sutradan smo se odlu~iliodmarati na pla‘ama Lime i prikupljatisnagu za zavr{ni koncert u jednom odnajve}ih kazali{ta u Limi “Teatro Pe-Trg Simona Bolivara

Drevni grad Inka, Machu Piccu

Panorama Lime, grada u kojem se ku}e grade bez krovova


ruano Japones”. Zavr{nom koncertuprethodile su brojne emisije na radiju,kra}i nastupi na otvorenom kojimasmo pozvali gra|ane na na{ koncert.Prisustvovali smo i svetkovini Sv.Vlaha koja se svake godine vrlo

zbli‘avanje Hrvata i njihova sve ve}aprisutnost i anga‘iranost u zajednici.Vjerujemo da smo na{im posjetomtome pridonijeli, jer po vijestima kojeprimamo iz Lime i Caracasa, objezajednice imaju ve}i broj ~lanovaotkako smo tamo boravili, te se vi{e i~e{}e dru‘e uz folklor.

Nakon uspje{nog koncerta slijediponovno pakiranje, ali i zabava dojutra uz “Cervezu” (pivo). Pivo se pijeu velikim koli~inama, a znalci ka‘u ida je vrlo kvalitetno. No}ni ‘ivotpo~inje vrlo kasno, oko 24 sata. Dotada se zabavljaju u nekom od popu-larnih kafi}a, a poslije pono}i se odlaziu no}ne klubove u koje zasigurno povanjskom izgledu nikada ne bi u{li.Na{ glavni vodi~ fratar Tomica Hru{kauvjerio nas je da su svi klubovi takvi ipreporu~io nam ulazak. Sve je vrlostaro i tro{no, izra|eno u drvu, alislu{a se predivna latinskoameri~kamuzika i ple{e salsa i dakako “Cerve-za” se pije u kriglama od litre.

Carstvo InkaArheolo{ki lokalitet Machu Piccu na

2048 m nadmorske visine, na‘alost,zbog velike udaljenosti nismo uspjeliobi}i ali smo ljepote i osobitosti gradamogli vidjeti na mno{tvu slika i videozapisu. Drevni Inke ostavili su najspek-takularnije djelo cijele drevne Ame-rike. Jedini prilaz gradu je vijugavacesta koja se prote‘e du‘ samih vrho-va Anda. Nije poznata funkcija gradana tako visokoj nadmorskoj visini i uuskom sedlu izme|u dvaju planinskihvrhunca. Temelje ku}a i trgova klesalisu u ~vrstim blokovima granita. Stu-bi{ta su uklesana s prednje strane uplaninu da bi povezivala pala~e, hra-move, vojne objekte i ku}e. Vodu sudobivali iz fontana priklju~enih na vo-dovod. Grad je napu{ten za vrijeme{panjolskih osvajanja i pao je u zabo-rav. Godine 1911. otkrio ga je ame-ri~ki arheolog Hiram Bingham i otvo-rio najbolje sa~uvan grad Inka u Pe-ruu. Ogromne koli~ine zlata, oko7.875 kilograma odnijeli su u 16 st.{panjolski avanturisti, ali sre}om nisuuspjeli oplja~kati grobove u kojima suse sa~uvale velike koli~ine zlatnih pre-dmeta. Na osnovu njih danas se radevjerne kopije nakita i drugih predmetau zlatu i srebru. Rekonstruiran nakitmo‘e se na}i na posebnim tr‘nicamagdje se mogu kupiti i tradicionalnipredmeti iz doba Inka. Kupovanje su-venira poseban je do‘ivljaj jer slijedicjenkanje koje je obvezno. Ne ‘elite lise cjenkati, oni to smatraju uvredom ine}e s vama trgovati.

Simon Bolivar za svavremena

Napu{tamo Limu i kre}emo za Ve-nezuelu gdje nas nestrpljivo o~ekujuna{i iseljenici. Glavni grad Caracas je

Iako u Limi ve} 32godine nije padala ki{au vrijeme na{egboravka dogodilo se ito. Vijesti su jenajavljivale potomizvje{tavale o odronimai uni{tenim cestama upredgra|u. Tijekomvo‘nje nailazili smo naskupine mje{tana kojisu otklanjali odrone iistodobno se veselili ki{ijer neki od njih nikadaje nisu do‘ivjeli!

[ume zauzimaju 36%povr{ine zemlje aproizvode plemenitodrvo: cedar, mahagonij,saman.

U Venezueli kao i uPeruu, Simon Bolivar jenajpoznatija povijesnali~nost. U svimgradovima glavni trgovinose njegovo ime ipostavljen je njegovspomenik.Ku{ali smotradicionalnavenecuelanska jela,pohane banane, crnigrah, pekeñose (malekifle sa sirom),empanada (peciva odspecijalnog bra{na)juka, churrose (slatke{tapi}e preliveneraznim umacima) i pilichichu (pi}e od ri‘e),sangrju, cervezu (pivo)..

sve~ano obilje‘ava u Zajednici Hrva-ta. Pored prono{enja na{e hrvatskekulture, pjesme, plesa i narodnihno{nji cilj na{eg putovanja bio je

Obredni no‘ iz doba Inka

Ana Marija na Ticli (4818 m),najvi{em prijevoju na Zemlji

âj od “koke”


grad karnevala, predivne prirode,smje{ten na obali Karipskog mora.Prvog dana uobi~ajeno upoznavanje sdoma}inima (obitelji Hrgeti}, Sardeli},Pikuni} i druge) uz tradicionalna jela ipi}a. Pripremili su nam venecuelanskajela: pohane banane, crni grah, pe-keñose (male kifle sa sirom), empana-du (peciva od specijalnog bra{na)juku. Pila se sangrja i cerveza (pivo) ijo{ mnogo toga {to nismo mogli za-pamtiti. Doma}ini su nas potom pove-li u razgledavanje starog grada Hatilla.U Venezueli kao i u Peruu, Simon Bo-livar je najpoznatija povijesna li~nost.U svim gradovima glavni trgovi nosenjegovo ime i njegov spomenik. UHatillu je to predivan park u kojemsmo isprobali jo{ jedan od specijalite-ta churrose (slatke {tapi}e prelivene sraznim umacima) i chichu (pi}e odri‘e).

Sutradan smo se uputili u {etnjustarom gradskom jezgrom Caracasa,koja se posebno ~uva. U grad se ulazisamo pod pratnjom i zabranjen jeulaz u kratkim hla~ama i majcama bezrukava. [etaju}i tako gradom nismo nipomi{ljali da }e za dva mjeseca tuizbiti revolucija s nadom da svrgnupredsjednika. Razgledali smo pre-dsjednikovu pala~u, mauzolej u kojemse pokapaju zaslu‘ni gra|ani Ve-nezuele. Tek {ezdeset godina nakonsmrti provjeravaju se dostignu}a iodobrava se ukop u mauzolej. U pre-dvorju zgrade Senata razgledali smostare slike Caracasa. Nekad je to biogradi} smje{ten u podno‘ju planineAvile i izme|u dviju rijeka koje se uzjo{ ~etiri spu{taju s Avile. Zanimljivo jeda u staroj gradskoj jezgri ne postojenazivi ulica. Imena nose samo uglovi iod njih se redaju brojevi ku}a. Glavnitrg sa spomenikom Simonu Bolivarunulta je to~ka za Venezuelu. Otuda seobavljaju sva geodetska mjerenja.

Za vrijeme na{eg boravka u Caraca-su trajao je karneval, tako smo na uli-cama povremeno bili izlo‘eni lete}imbalonima napunjenima vodom, ga|anivelikim koli~inama konfeta, no s obzi-rom na to da je ljeto, nitko se osimtamo{nje policije ne ljuti na takve {ale.

Venezuela je sedma zemlja nasvijetu u proizvodnji nafte. [ume zau-zimaju 36% povr{ine zemlje aproizvode plemenito drvo: cedar, ma-hagonij, saman. Zadivljeni ljepotomprirode ostali smo na planini Avili, nakoju smo se popeli novom ‘i~arom.Pogled s vrha se‘e na pet milijunskiCaracas a s druge strane na Karipskomore u kom smo sutradan potra‘iliosvje‘enje. No, nije to na{ Jadran! Zaopro{taj organizirali smo maskenbal.Na{ cjelove~ernji koncert bio jeopro{taj s divnim ljudima uz poziv dase ponovno vidimo.

Ispred Hrvatskog doma u Caracasuu no{njama otoka Kor~ule, Slavo-nije i Prigorja

Pla‘a na Karipskom moru

Tradicionalna jela – pohanebanane, empanada, crni grah inezaobilazna ri‘a

Uni{tene ceste nakon ki{e koja jepala nakon 32 godine

Pla‘a Lime

Tr‘nica sa suvenirima i razli~iteobredne maske na na{im licima


Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Zvonko

Pei~evi}

svjetsko prvenstvo sjeka~a

NNNNN a pro{logodi{njim Danima hr-vatskoga {umarstva, na Jaru-nu u Zagrebu, prva tri mjestana natjecanju sjeka~a osvojili

su Ilija Luki} (860 bodova), Ilija [ari}(820), oba iz vinkova~ke Uprave{uma, te Marijan Ru{kan iz Uprave{uma N. Gradi{ka (792). Kako na-tjecanje sjeka~a ove godine nije odr-‘ano (uprili~uje se svake druge godi-ne), njih trojica ~ine reprezentacijuHrvatskih {uma i predstavljaju Hrva-tsku na Svjetskom natjecanju radnika{umarstva koje }e se ove godineodr‘ati u {kotskom gradu Lokerbi od25. do 28. rujna. Na njemu }e nastu-piti 84 natjecatelja iz 28 dr‘ava.

Deseto mjesto bio biuspjeh!

Kako bi se na{i natjecatelji dobropripremili i uspje{no zastupali hrvat-sko {umarstvo, u {umariji Otok, uvinkova~koj Upravi organizirane su naimproviziranom poligonskom borili{tu20-dnevne pripreme. Vode ih i nadgle-daju tehni~ki vo|a reprezentacije Stje-pan Petre{ iz zagreba~ke Uprave teStjepan \urik iz vinkova~ke Uprave.

– Znanje, samopouzdanje i psiho-lo{ka stabilnost krasi ove natjecateljekoji nisu slu~ajno bili najbolji. Poduzi-mamo sve kako bi pripreme prilagodilisvjetskom Pravilniku natjecanja koji sedosta razlikuje od na{eg. Primjerice,na Svjetskom prvenstvu nema osamdisciplina kao kod nas, nego samo

UOÎ SVJETSKOG NATJECANJA [UMSKIH RADNIKA U [KOTSKOJ

Tri slavonska mu{ketira u[kotskojIlija Luki} i Ilija [ari} izUprave {uma Vinkovci iMarijan Ru{kan iznovogradi{ke Uprave,trojica prvoplasiranihsjeka~a na Danimahrvatskog {umarstva ulipnju 2001. godine,zastupat }e Hrvatsku naSvjetskom prvenstvusjeka~a koje }e seodr‘ati u {kotskomgradu Lokerbi od 25. do28. rujna. Na prvenstvu}e nastupiti 84natjecatelja iz 28zemalja

pet. To su obaranje stabla i to pravog,u {umi (!), kresanje grana, zamjenalanca i okretanje vodilice, kombiniraniprerez i to~ni prerez na podlozi. Napripremama uvje‘bavamo kvalitetu ibrzinu, posebnu pozornost poklanja-mo uvje‘bavanju ru{enja stabla u{umi, jer to je na svjetskom natjecanjuprva disciplina koje, osim toga, nana{im natjecanjima nema u tomobliku. Ako reprezentacija Hrvatske uukupnom plasmanu na Svjetskom pr-venstvu osvoji deseto mjesto na{eambicije bit }e zadovoljene, jer premana{im saznanjima na prvenstvu }enastupiti i profesionalni natjecatelji izpojedinih zemalja.

Unikomerc Zagreb, zastupnik poz-natog njema~kog proizvo|a~a motor-

Reprezentacija Hrvatske: Ilija Luki}, Ilija [ari} i Marijan Ru{kan, s tehni~kimvo|ama priprema Stjepanom Petre{om (lijevo) i Stjepanom \urikom (desno)

Posebnu pozornostpoklanjamo uvje‘bavanjuru{enja stabla u {umi, jer to jena svjetskom natjecanju prvadisciplina koje, osim toga, nana{im natjecanjima nema utom obliku.

Marijan Ru{kan na pripremama uOtokuIlija Luki} prvak Hrvatske

nih pila Stihl, opremit }e reprezenta-ciju Hrvatske, kao i tehni~kog vo|uekipe koji }e biti sudac na svjetskomnatjecanju. Sa ekipom Hrvatske putujei jedan serviser motornih pila. Vo|aekipe Hrvatske je Ivan Hodi}, zamje-nik direktora Hrvatskih {uma, a putujei prevoditelj Ratko Mato{evi}.


Foto:Arhiva

Pi{e:AlojzijeFrkovi}

GGGGGorski kotar i Lika imaju najpo-voljnije uvjete za ‘ivot vukovau Hrvatskoj. Pokrivenost {u-mom je 50 do 70 %, a svug-

dje su prisutne najmanje tri vrste glav-nog prirodnog plijena vukova, dokovaca i koza ima relativno malo. Gla-vna prijetnja uspje{noj budu}nostivukova u gorskoj Hrvatskoj je sukob sinteresima lovaca. U razdoblju od1986. pa do kraja 2000. u Hrvatskoj jezabilje‘eno smrtno stradanje 83 vuka.

Vukovi u Hrvatskoj stalno su prisut-ni na povr{ini od 1,746.800 ha, povre-meno na 954.300 ha, dok ih na2,684.300 ha kopnenog dijela Hrvat-ske nema. Podru~je rasprostranjenostivuka u na{oj zemlji u zadnjih stotinjakgodina smanjeno je za 32,4% neka-da{nje rasprostranjenosti, dok je od1995. do 2000. godine populacija bilau {irenju. Relativno mala gusto}a bro-ja vukova (1,3 vuka/10 000 ha), kojeje 2 do 3 puta manje nego u drugimdijelovima svijeta sa stabilnim popula-cijama vuka, posljedica je smanjenjakoli~ine plijena u stani{tu vuka. Broj-nost vukova u Hrvatskoj u razdobljuod 1996. do 2000. godine bila je urasponu od 130 do 170 jedinki s po-zitivnim trendom populacije.

IZ @IVOTINJSKOG SVIJETA

Nova saznanja ovuku Iako je od 1995. za{ti}ena vrsta, populacija vuka u

Hrvatskoj jo{ uvijek je 2-3 puta manja nego unekim drugim dijelovima svijeta. Problem njihovaopstanka vezan je i za »sukob interesa« s lovcima.U nekim podru~jima, posebno Dalmaciji, {tete odvuka su velike jer je za{tita doma}ih ̀ ivotinja,posebno stada ovaca, nedovoljna

To su samo neki podaci izneseni naVeterinarskom fakultetu Sveu~ili{ta uZagrebu 2. svibnja 2002. pri obranidisertacije pod naslovom “Uvjeti zaìvot vuka (Canus lupus L.) u Hrvat-skoj” mr. sc. Josipa Kusaka, dipl. vet.Disertaciju je izradio u Zavodu za bio-logiju istog fakulteta pod vodstvomprof. dr. sc. \ure Hubera, a u sklopusveu~ili{nog poslijediplomskog studijapri Biolo{kom odsjeku Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta Sveu~ili{ta uZagrebu. Uz prof. Hubera ispitno supovjerenstvo ~inili prof. dr. sc. MiloradMrakov~i} i dr. sc. Nikola Tvrtkovi}.

Kako o~uvatipopulaciju

Sa svrhom da pro{iri znanstvenespoznaje u vuku i tako pridonese op-stanku njegove populacije u Hrvatskoju su‘ivotu s lokalnim stanovni{tvom,Josip Kusak je svoj rad od 239 strani-ca podijelio u vi{e tematskih cjelina.Nakon povijesnog prikaza prostiranja iuzroka smanjenja populacije vukova,klasifikacije i biologije vuka te opisa

istra‘ivanog podru~ja, najve}i dio radaposve}uje gusto}i, brojnosti i trendupopulacije vukova u Hrvatskoj, poseb-no u odnosu na Dalmaciju, gdje je,prvi u Hrvatskoj, hvatao, obilje‘avao itelemetrijski pratio markirane vukove.Iz rasprave i op{irnih zaklju~aka iz-dvajamo one dijelove koji }e posebnozanimati stru~ne lovne i {umarskedjelatnike Hrvatskih {uma, a govore oudjelu pojedinih vrsta plijena u prehra-ni vukova, utjecaju vukova na doma}e‘ivotinje te kretanju, kori{tenju i aktiv-nosti vukova kao za{ti}enih predatora.

Prema Josipu Kusaku udio parno-prsta{a (jelen, srna, divlja svinja) u hra-ni vuka se smanjuje od sjevera (Gorskikotar) prema jugu (Dalmatinska zago-ra). Dok je u Gorskom kotaru, gdje seprostiru dva velika dr‘avna lovi{ta podneposrednim gospodarenjem Uprave{uma Delnice – “Bjelolasica” (29 413ha) i “Smrekova draga – Gumance”(18 443 ha), ve}a raspolo‘ivost divljegplijena za vuka i nema ekstenzivnogsitnog sto~arstva, u Dalmaciji je stoka~esto slabo ~uvana, a divlji parno-

hrvatska fauna


prsta{i rijetki. Dok je u~estalost poja-vljivanja stoke u hrani vuka u Gor-skom kotaru 38,9 % u Dalmatinskojzagori ona iznosi visokih 84,4 %.Zna~ajne su sezonske razlike na raziniHrvatske: divlji parnoprsta{i ~e{}i su usezoni jesen – zima (44,9 %), a stokai beskralje‘njaci imaju ve}u u~estalostu sezoni prolje}e – ljeto (80,6%).

Analizom prispjelih zapisnika o~e-vida {tetnih doga|anja, {to ih revno-sno utvr|uju i bilje‘e podru~ni vje{taci(regrutirani i iz redova {umarskihstru~njaka!) Ministarstva za{tite okoli-{a i prostornog ure|enja, Kusak je do-{ao do zaklju~ka da je u pet godina

Slabo ~uvana stada ovaca bez pasa tornjaka glavni su plijen vukova uDalmatinskoj zagori

otkako vuk u‘iva tret-man za{ti}ene ‘ivotinj-ske vrste (1995.-2000.)broj od{tetnih zahtjevaporastao za 93 puta, avisina naknade {tete odvuka na doma}oj stociiznosila u prosjeku548.400 kn godi{nje.Glavnina (97%) svih na-pada vukova na doma-}e ‘ivotinje (ovca, ko-za) de{avala se u Dal-maciji, gdje vukovi, zah-valjuju}i dobrom {um-skom pokrovu, imajusolidan zaklon, gdje jestoka slabo ili nikako~uvana i gdje nema do-voljno prirodnog plijena(divlja~i!) za vukove.Prema autoru, samo

Prema rezultatima istra‘ivanja Josi-pa Kusaka, u razdoblju od 1986. pado kraja 2000. (15 godina) u Hrvat-skoj je zabilje‘eno smrtno stradanje83 vuka, pri ~emu je glavni uzroksmrtnosti bio ~ovjek (96,5%) i tonamjernim odstrjelom, a preostalih8,4% stradalo je od prometa. Vuk seilegalno odstrjeljuje i nakon stupanjana snagu podzakonskog akta o njego-voj za{titi (1995.). Zahvaljuju}i dobrojpokrivenosti {umom (50–70%), pri-su}a triju vrsta glavnog plijena (jelen,srna, divlja svinja) i zanemarivog brojaovaca i koza, gorska mikroregija imanajpovoljnije uvjete za ‘ivot vukova u

Hrvatskoj. Glavna prijetnja uspje{nijojbudu}nosti vukova na tom podru~juje sukob s interesima lovaca.

O tom »sukobu interesa« op{irno jepisano u ranijem Privremenom planugospodarenja vukom u Hrvatskoj (Za-greb 1999.). Najve}e probleme svukom imaju upravo one organizacijekoje su pristupile (pre)intenzivnom lo-vnom gospodarenju, tretiraju}i gospo-darene vrste divlja~i kao doma}e ìvo-tinje, prihranjuju}i ih (uz velike izda-tke) cijele godine. Kako i najuravno-teènija populacija vukova trajno uzi-ma odre|eni postotak priploda jelena,srna i druge divlja~i, a koje su mu vr-

ste prirodni plijen (pastoga i nema {tete!),rje{enje sukoba se nazi-re u planu da se priprocjeni boniteta lo-vi{ta i odre|ivanju visi-na zakupnina/koncesijauzme u obzir prisu}eza{ti}enih predatora, uovom slu~aju vuka.Sastavlja~i plana predvi-djeli su i mogu}nost re-dukcijskog zahvata uslu~aju da brojnost vu~-je populacije lokalno napodru~ju gorske Hrva-tske stane uzrokovatizna~ajne gubitke u gos-podarenju vrstama div-lja~i koje su prirodniplijen vuka, a da se sta-

6,1% stada u toj su na{oj regiji ~uvalipsi, kojih je samo 15,2% bilo odgaja-no i upotrijebljeno na na~in ispravanza ~uvanje stoke.

Sukob »interesa«lovaca i vuka

Zanimljivi su i podaci o telemetrijskipra}enim vukovima. Prosje~na dnevnakretanja obilje‘enih vukova bila su 2,5km/dan. Vukovi su prete‘no no}u ak-tivne ‘ivotinje s time da su u toplomdijelu godine danju zna~ajno manjeaktivni nego u hladnom dijelu godine.

U pet godina otkako vuk u‘iva tretman za{ti}ene‘ivotinjske vrste (1995.-2000.) broj od{tetnihzahtjeva porastao za 93 puta, a visina naknade {teteod vuka na doma}oj stoci iznosila u prosjeku 548.400kn godi{nje.

U razdoblju od 1986. do kraja 2000. u Hrvatskoj jezabilje‘eno smrtno stradanje 83 vuka, pri ~emu jeglavni uzrok smrtnosti bio ~ovjek (96,5%) i tonamjernim odstrjelom, a preostalih 8,4% stradalo jeod prometa.

bilnost vu~je populacije moè stru~noi znanstveno dokazati. Istovremeno setreba zalagati za lovno gospodarenjena na~in koji ne}e dovoditi do nepri-rodnih koncentracija jelena, divljihsvinja, muflona i drugih vrsta, te za eli-minaciju ogra|enih uzgajali{ta za uz-goj divlja~i u stani{tu vuka.

Iz svega proizlazi da se disertacijaJosipa Kusaka za nas {umarnike i lov-ce bavi vrlo aktualnim i kompleksnimpitanjem utjecaja vuka na ‘ivot ljudina istim prostorima. Ispitno povjeren-stvo ocijenilo ju je kao uspje{an rad ibitan doprinos izradi plana gospoda-renja vukom te za dono{enje odlukaza upravljanje tom, u Hrvatskoj, za{ti-}enom vrstom.


lov i ribolov

Nije novost da su {tete od divlja~iu obnovi lu‘njaka velike, nozabrinjavaju}e je to {to nema po-maka naprijed. Koncesionari i lovo-zakupnici dr‘avnih lovi{ta Hrvatskih{uma u pojedinim lovi{tima i dalje“dokazuju” da nemaju sluha i una-to~ tome {to dijele isti prostor sa{umarima koji u ime dr‘ave gospo-dare {umskim povr{inama, pokazujuda dva gospodara na jednompodru~ju, ako se samo jedan od njihne pridr‘ava odredbi postoje}ihzakona i propisa, te{ko mogu uspje-{no raditi zajedno. No ~ak su i pro-pisi ponegdje nedore~eni, na primjero uzgajali{tima u kojima na malomprostoru mo‘e biti ve}i broj divlja~I,od{teta za u~injenu {tetu ne mo‘e

Kako od lovoovla{tenikanaplatiti {tetu od divlja~i

Ne samo da nema slu‘bene metodologije utvr|ivanja {tetaod divlja~i nastalih zbog toga {to se lovoovla{tenici nepridr‘avaju zakona i propisa, nego ni sami {umari redovnone prate doga|anja i {tete u {umi

se tra‘iti. O tom problemu te osobi-to o ulozi {umara i revirnika u pra-}enju problema i iniciranju rje{enja,jo{ je jednom prilikom rasprave oobnovi lu‘njaka govorio pomo}nikdirektora Hrvatskih {uma TomislavStar~evi}.

– Unato~ vrlo jasne odredbe ~l.40. Zakona o {umama o tome da seu {umi mogu uzgajati samo one vr-ste divlja~i i u onolikom broju kojine smeta pravilnom gospodarenju{umom, praksa je, na‘alost, bitnodruk~ija. Tako|er, sâm Zakon o lovuu ~l. 48. u 2. stavku dopu{ta re-me}enje prirodnih odnosa stani{ta idivlja~i izazvanog njenom preko-brojno{}u. Zatim ugovore i konce-

sije u dr‘avnim lovi{tima s lovo-ovla{tenicima potpisuje ministar, pado vrlo upitnih podataka o boniti-ranju lovi{ta, koeficijenata prirasta iutvr|ivanja brojnog stanja divlja~i.Slu‘bene metodologije utvr|ivanja iobra~una {teta od divlja~i nema, augovori se o me|usobnim odnosimaHrvatskih {uma i lovoovla{tenika neprovode. Tu posebno mislim na ~l.10. ugovora gdje smo du‘ni naj-manje jednom mjese~no iza}i zajed-no s lovoovla{tenikom na teren izapisni~ki utvrditi koli~inu i vrstuo{te}enja. Hrvatske {ume prosje~nogodi{nje podi‘u, odr‘avaju ili uk-lanjaju 252,36 km ograda i na tajposao tro{e 2,970.977,00 kuna.Zbog izostanka redovitog pra}enja iutvr|ivanja {teta, zapravo ne znamokolike su! Zato upozoravam, tra‘imi zahtijevam odgovornost za izvr{e-nje ovih obveza. (m)

DRUKÎJEMI[LJENJE

Najva‘niji lovni doga|aj u kolovozu je po~etak rikejelena. Koncem mjeseca, ako je hladnija i ki{ovitave~er, ~uje se prva rika jelena u na{im isto~nimlovi{tima. To je najljep{a lova~ka simfonija, kada usumraku {uma je~i od rike ponosnog jelena. Rika unizini po~inje po~etkom rujna, kulminira oko polovicemjeseca kada po~inje rika u na{im planinskimlovi{tima, koja ~esto traje i do vremena kada su vrhun-ci okomitih planina pod snijegom.

Koncem kolovoza, prepelice i golubovi po~inju seskupljati u ve}a jata i pripremati za jesenju seobu pre-ma jugu. U kolovozu, lijep je jutarnji lov na prepeliceu poljima sa dobrim pti~arom. Zavr{avaju se radovi na

PODSJETNIK ZA LOVNIKA Kolovoz – rujanU kolovozu se nastavlja parenje srne}edivlja~i. Obi~no do polovice mjeseca,ovisno o nadmorskoj visini lovi{ta. Mlada,dlakava divlja~ mijenja dlaku i potpunose osamostaljuje, osim krupnihgrabe‘ljivaca

ure|ivanju lovi{ta i skuplja se hrana za zimsku prehra-nu divlja~i.

U rujnu lovi{te obiluje prirodnom hranom za divlja~.Ipak je potrebno jelensku i srne}u divlja~ po~etiprihranjivati sa so~nom hranom. Koncem mjesecapo~inje parenje muflona, dlakava divlja~ mijenja dlaku,seoba je ptica selica prema jugu i po~inje jesen.

U Hrvatskim {umama d.o.o. Zagreb donesen je noviPravilnik o lovu koji propisuje na~in pona{anja ulovi{tima kojima gospodare Hrvatske {ume. Posebna jenovost, trake za obilje‘avanje odstrijeljene krupnedivlja~i. Ta traka ima na sebi oznaku H[ i broj. Djelat-nik lovstva du‘an je odmah po izvr{enom odstrelu iva|enju ponutrice kod krupne divlja~i na trbu{nu{upljinu staviti traku i popuniti obrazac (Potvrda opodrijetlu divlja~I). Odstrijeljena krupna divlja~ koja sena|e u prometu bez trake, smatrat }e se nedozvolje-nim lovom.

Dobra kob

Pi{e: Draèn Serti}

Prihva}anjem Bernske konvencije oza{titi europskih divljih vrsta i prirod-nih stani{ta (2000. g.) uz uzgoj, za{titui kori{tenje sme|eg medvjeda, koje suradnje ure|ene va‘e}im Zakonom olovu iz 1994. godine, Hrvatska jeobvezna izraditi nacionalni plan go-spodarenja ovom krupnom ‘ivo-tinjskom vrstom. S tim u vezi Ministar-stvo poljoprivrede i {umarstva, Uprava{umarstva i lova, bila je organizator a

ZA[TITASME\EG MEDVJEDA Za dobrobit sme|eg medvjeda

u Hrvatskoj Pi{e: Alojzije Frkovi}

Sudionicisavjetovanja

o sme|emmedvjedu u

Lividragi

Foto: A. Frkovi}


Naslovna stranica:Jutro u Jelsi– Zlatko Lon~ari}

Zadnja stranica:[umskom cestomprema Kozjaku_ Zlatko Lon~ari}

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«p.o. Zagreb

Direktor: @eljko Ledinski

Glavni urednik: MiroslavMrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi},Mladen Slunjski, HerbertKrauthaker, êdomirKri‘mani}, Ladislav Jursik,@eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb,tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: direkcija�hrsume.hr

Uredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200CJENIKOGLASNOGPROSTORAjedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.

Unutarnje stranice omota(1/1) 5.400 kn;1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn(tu stranicu nije mogu}edijeliti).

U ovu cijenu nije ura~unatPDV koji pla}a ogla{ava~.

[umarija Gerovo doma}in dvodnev-nog stru~nog seminara u lova~koj ku}iLividraga na kome je tridesetak {umar-skih stru~njaka i znanstvenika, “zainte-resiranih za dobrobit sme|eg me-dvjeda u Republici Hrvatskoj”, dogo-varalo i uskla|ivalo stajali{ta razli~itihzainteresiranih grupa (za{titara, lova-ca, sto~ara) oko gospodarenja/upra-vljanja medvje|om populacijom gor-ske Hrvatske.

Spomenutom Bernskom konven-cijom sme|i medvjed uvr{ten je uDodatak II kao striktno za{ti}ena vr-sta, a zahvati u populaciji dozvoljenisu samo uz uvjet da svojim dugo-ro~nim planom gospodarenja zemljapotpisnica doka‘e da mo‘e osigurati

opstanak vrste. Imaju}i u vidu za sadaneosporno stabilnu populaciju me-dvjeda, te ~injenicu da trofejni lov udosada{njem obujmu ne ugro‘ava tustabilnost, o~ekuje se da }e i novimdokumentom biti predvi|eno “nadzi-rano iskori{tavanje” medvjeda. Za-klju~ci skupa u Lividragi bit }e, premarije~ima prof. \ure Hubera, od ne-procjenjive koristi povjerenstvu Mini-starstva poljoprivrede i {umarstva iMinistarstva za{tite okoli{a (B. Ivi~ek,\. De~ak, M. Grube{i}, B. Ku~li}, \.Guber, A. Frkovi}, T. Star~evi}, A. [tr-benac) ~iji je zadatak do kraja godineizraditi prijedlog Plana gospodarenjasme|im medvjedom u Hrvatskoj.

Velikousti i malousti bass ribe su»broj jedan« ameri~kim sportskim ri-bolovcima. Prije pedesetak godinaove ribe prenijete su i u nekaribnja~arstva kod nas. Iz ribnjaka suu{le u otvorene vode, a njima je na-seljavano i vi{e ribnjaka, akumulacija i{oder graba. I malo po malo bass,amerikanac, na{ao se, ni kriv ni du-‘an, i kod nas. Blinkera{i su ga vrlobrzo prihvatili, kao atraktivnu i zaht-jevnu sportsku ribu. Iako je rije~ o ri-bama iz porodice sun~arica, kod nasje dobio znakovito, jedinstveno ime ivelikousti i malousti bass – pastrvskigrge~.

Ima karakteristi~nu veliku glavu. Si-vozelene je boje, tamnijih le|a isvjetlijeg trbuha. Du‘ tijela prote‘emu se nepravilna tamnozelena {ara.Mrijesti se u svibnju i lipnju. Tada‘enka u pli}acima polo‘i i vi{e od20.000 jaja. Kao i ostale sun~arice ipastrvski grge~ ~uva svoja jaja.

Njegova stani{ta su mirne nizinskevode i dublja toplija jezera. Ima ga uDravi i njenim rukavcima, zahvaljuju}ima|arskim ribnjacima, ali najvi{e uraznim akumulacijama i {oder graba-ma. Statistike hrvatskih veleulova po-kazuju da se najve}i primjerci love upodravskim {oder grabama, posebice

Pastrvski grge~ –Amerikanac na udici

RIBOLOV

onima oko Koprivnice gdje su ovegodine i ulovljena dva najve}a pri-mjerka (ova s fotografije). Na ko-privni~koj Separaciji ([oderica) HrvojeKuzmi} iz Koprivnice ulovio je pastr-vskog grge~a te{kog 2,4 kg, a Bje-lovar~anin Igor Pavi~i} jednog manjegod 1,8 kg. Lani je Ivica Seretin iz Ko-privnice na novoj [oderici ulovionajve}eg bassa, te{kog 2,30 kg. Pastr-vski grge~ mo‘e narasti i do 8 kgte‘ine, no prosje~ni primjerci nisu te‘iod kilograma pa su ovo iznimni ulovi.

Najbolje vrijeme za ribolov na ovuribu je ljeto, rano ujutro ili kasnouve~er, pri temperaturi vode od 18 do22 stupnja Celzijusovih.

Ve} rekosmo da je odli~na sportskariba. U Americi, ali sve vi{e i u Europipostoje posebni Bass klubovi, cijelaribolovna industrija posve}ena pro-izvodnji opreme, potrebne samo zaovu ribu i ribolov na nju. Organizirajuse amaterska i profi natjecanja, raznibass turniri, a u SAD-u postoje profinatjecatelji samo na ovu vrstu, koji‘ive od reklame i nov~anih nagradaosvojenih na bass turnirima...

Iako je grabe‘ljivac, pa se mo‘eloviti i na ‘ive mamce, kao {to sukederi, ‘abe i sl., na postavu, pastrvskigrge~ je prvenstveno blinkera{ka riba.Za takav vid ribolova potreban je {tapdu‘ine do 2,5 m, akcije A, te‘ineizba~aja do 30 grama, role br‘egprijenosa kapaciteta kalema 100 mnajlon 0,20 mm, te najlon promjerado 0,22 mm. Od mamaca na prvommjestu su manje varalice, vobleri i raz-ni silikonci koji opona{aju ribice, ‘abe,gliste i sl. (kao {to su Slug Gou, FlyingLure, Benjo varalice i sl.).

Pastrvski grge~ je vrlo atraktivnariba i za ribolov umjetnom muhom,to~nije raznim streamerima.

HrvojeKuzmi} iIgorPavi~i} spastrvskimgrge~imaod 2,4 i1,8 kg,ulovljenimove godinena {odericiSeparacijakodKoprivnice

Pi{e: Sini{a Slavini}

Foto: I. Pavi~i}

u {umarskom miljeu

Ima jednakleka...

PPPPPodno sela Pavi}i, zapad-no od Sinja, rastejedna kleka (Juniperus oxycedrus). Ve}

sama ~injenica {to je jedna

Pi{e: Slaven Kardo{

Foto: S. Kardo{

jedina, neobi~na je, a jo{ jeneobi~nije {to je prevalilastolje}e i pol! Stari semje{tani “si}aju smrike jo{kad su mali bili”. Bila je jo{

jedna, pri~aju, ali ju je prijedvadesetak godina netkoposjekao.

I tu, na zapu{tenim tera-sastim njivama, stara sesmrika nosi sa svojim godi-nama koje su ostavile tragana polusuhim granama ideblu koje je mjestimicesuho i natrulo. Dok pirkalagani ljetni vjetri}, {umnjenih grana kao da pri~a ote‘aku koji se u njenomhladu odmarao, o ‘eteocui pastiru, o jatima drozdo-va. A sada ni te‘aka, ninikoga, tek pokoji drozd – isama smrika usred zapu-{tena polja.

Ve} suhodeblo

Usamljena kleka

Documents

u ovom brojucasopis.hrsume.hr/pdf/068.pdf · cija lovoovla{tenika za sve ve}im bro-jem divlja~i u lovi{tu, nastaju velike Ve} samim odabirom teme Europaforuma, Lovstvo kao zadatak