arina plaćena u gotovu.

irodna Straža

U R A J Š I Ž G O R I Ć «

S I Q £ | K

N A U C i N i J O D S J E K

Ovaj broj sfoji*l'50 Din

IZLAZI SVAKE SOBOTBl - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ­

MJERNO - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO - OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU

NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE4 ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

Ia$a vanjska politika bez pravca. prevra ta d o d a n a s n i smo bili u vanjskoj politici. Najveći

krivnje kod toga n^se vod­ike politike naše d ržave . Je r ako

e m o Rapal lo , gubi tak Rijeke, njski fijasko, koruški plebiscit, aju Žorabolje, Skada r („na Bo-

w !) - sve su to, a da ne spo-1 0 najnovije vanjskopol i t ičke

rješki*, dokazi , da naša politika na vani nije bda ni okre tna , ni ujna te bez sigurna p r a v c i ,

i šef naše vanjske polit ke bio pune dvije god ine dr Ante

bić U vr i jeme, kod su Tali jani žili za i s točnom oba lom J idran : i , uuibio je z a p o č e o politiku d i -

ih pregovora naše države s om glede u ređen ja granica p r e -joj . T i j „Mi ć e m o se sami spora -

lti s Italijom"' j e b io pogrješan. jesto da se pi tanje u r e đ e n j a naših anica učini pi tanjem Saveznika i Mi-

e konferencije u Par izu, našu ka politika ide u p ravcu direktnih varanja s Italijom, kao dn će n a m

a više dati nego sto bi n a m i m i r o v i ^ konferencii;! R š v v e

pitanja granica n;t u n r o u | --uif-renciji bilo bi k o n a č n o akt velikih Ejvlasti, ali rješenje pitanja gran ica

allskim ugovorom jest akt s l o ž n e e v o l j e ! Naša vanjska politika vods tvom dra T r u m b ' ć a ppvje-la, je da ćemo se s l ia l i |om, koja

p n p r e m m n a za koruški plebi-igrala za Austriju odl ičnu ulogu ljenjem bakalara , b rašna i p la tna , i zbilja d o b r o i kor isno spora-iti I Saveznici na mi rovno j kon -

ciji bili bi nir .nie velikoitalski loženi n< go T ; lij ni. Konačno ,

r ipnoe , kad se nep re s t ano naba čuje pitanje revizije versail leskog ugovora , moglo se nabac i t i i pi tanje revizije ugovora za razgraničenje između nas i Italije - kad bi to bilo djelo m i r o v n e konferenci je .

Iza dra T r u m b i ć a , n a k o n što je neko vri jeme držao g. Nikola Paš i ć resor vaut-.kih poslova, došao je za šefii naše vanjske politike d r Ninčić Grijesi vanjske politike d ra Niučića jesu ov i : P r e s t a n a k Riječke d ržave , slaba politika p r e m a Bugarskoj , s labo iskorišćivanje položaja u Maloj An-tanti, polagani gubi tak zašti te i p o ­moći F rancuske .

G. dr Ninčić je s p o r a z u m n o s i janskom vladom p rek inuo život

ćke Države, m a k a r da se to po u a a r o d n i m statut ima nije moglo iti. S lobodna Riječka Država bi ekonomski uvijek oslonje ta

našu d i žavu , dok bi njezin ni­za Italiju kons tan tno o p a d a o ,

dva d a bi par Ri ječana koke-s Italijom. Zgodnim ugovor ima

smo mogli u svojim š a k a m a imati t i sudb inu Riječke Države . Mje-

toga mi smo Rijeku predal i i l

e t reba ni spomenut i , kako smo ali teritorij sa g r a d o m Ž o m b o -Rumunjskoj , a dobili smo pa r iz kojih su Rumunj i i čavle

ijell. P r e m a Bugarskoj je beo -ska politika bila uvijek u za-jenju. T e k iza smrti Stamboli j -a sjetili su se kod nas politici,

se moglo s njim radi t i .

U Maloj Antant i mi s m o deve ta rupa na svirali . Uspjehe pobi re d r Beneš . a mi s m o izdubili i onaj os lonac , koji s m o prije imal?, F r a n ­cusku . O n a n a s n a k o n L o c a r n a više j a k o ne t reba . Pol i t ika p r e m a vani bez koje velike vlasti u za leđu nije s igurna . T o kod n a s ne ide l judima u glavu. Ku lmen polit ičke mudros t i j e , k ad se sklapaju paktovi prijatelj­stva s I talijom i k a d su ne t tunske

konvenci je takve, da ih Skupšt ina u jesen ne će ni vidjeti.

Naša vanjska politika ne će da r a č u n a s Rusi jom te da uredi nor ­ma lno naše odnoša je s n jom pa da naša emigracija k rene n a sjevero­istok. Skupšt ina nije in formirana o vanjskoj politici v lade , j e r n e m a odbora za vanjske poslove.

K o n a č n o vanjska politika, radi koje u F rancusko j pada ju v lade , kod nas je bez kontro le i prepuš te­na samovolji ministra i v lade .

0. Uzunovit i njegovi pohodi poplavljenima. Dr Korošec le u T r e b a j u k a z a o :

„Kad su ministr i vidjeli, d a se Kralj z a n i m a o za poplavl jene krajeve, o n d a su i oni postali živahnij i . Ali . . . Uzuuović j e n. pr . išao gledati u svoj rodn i kraj , gdje je bila poplava , a gdje se u jedno p r ip remaju opć in ­ski izbori. Z a n i m a o se više za izbore nego za poplavu . Uzuuović j e bogat čovjek. I što mislite, kol iko je d a o za poplav l jene? Zaraću i iao si je, kako mi kažu, iz d r ž a v n e blagajne

no pretpis ima o d n e v n i c a m a 7.000 d ina ra za put. (Ogorčeni uzvic i : S ramota ! ) Svi ministr i su si za raču­nali kod razgleda poplave svoje dnevn ice . "

T a k o dakle minis tarski predsjed­nik si z a r a č u n a v a za razgledanje nevolje dnevn ice , a n e k a nevoljni č inovnici o t k m u od svoje plaće za poplavl jene. Zar i to nije neka spe­cijalna vrst korupcije '?

U Dalmaciji se formira organizacija dra Nikital Obzor sa datumom od Jučer donosi

č tav dopis po svoj prilici iz Dalmacije (iz Šibenika). Uvodno spominje prelaz općine u ruke zakonitog opć odbora. Zatim spominje putovaaje dra N. Nikića po Dalmaciji. Kaže, da su po dra Nikića u Split pošli dr M. Kožul i g. J. Drezga. Dr Nikić je došao u Šibenik, prp.ćen. Aon.4

Petrom Đirlićem. Člankopisac ,,Đ" ističe, kako je dr iJasariček za boravka u Ši­beniku bio blokiran od prijatelja samo, da ne dode do kontakta s narodom. Uje­

dno spominje neku aferu s drvom za gradnju sokolskoga hrvatskog doma u Ši­beniku.

Saznajemo, da jedna grupa HSS, koju vode J Drezga, nar. posl. Bačinić i Mino Jerinić, jedri već punim jedrima u grupu Ura Nikića.

Radić, Nikić i t. d. I Disidenti, frakcije i t. d. Jadni narode, u čije si ruke pre­dao svoje političko vodstvo! Mijenjaju političke boje i p avac kao kamaleoni, mijenjaju više puta politiku, nego kabanice!

Predsjednik vlade - Velikosrbin ? U nedjelju održala je radUalua stranka

zbor za grail Beograd, na kojemu su go­vorili ivlaksiuiović, Lj. Zivković i Karajo-vauović. Govorio je i ministarski predsjed­nik Uzuuović te je u svom govoru, u ko­jemu je čak rekao, da je „eela naša Kralje­vina radikalna", premda je tu svijesno go­vorio neistinu - zamjerio g. Davidoviću

„kao Srbinu i patrioti", što ide sa drom Ko-rošcem i Španom. G. Uzunović dakle ne može da vidi, gdje bi jedna srpska stranka išla sa strankama, koje traže autouomiju! Nema dakle smisla, da idu srpske stranke sa Slovencima i Hrvatima 1 To je mentali­tet . kskluzivističkog šovena, ali nikako ne priliči jednom predsjedniku vlade.

UrlovsKo slavlje u Zaerebu i Požegi. Pios l ih d a n a o d r ž a u o j e vise or­

lovskih vrlo uspjehn p r i r edaba i javnih manifestaci ja u Zagrebu i Požegi . Hrvatski Orlovski Savez i Sveza Hrvatskih Orlića su o v o m p r igodom pokazal i svoju veliku ži­vo tnu snagu i d ivnu organizaci ju te p o t p u n o shvaćan je suvremenih pr i ­lika i Kulturnih potiču u h rva tskoga n a r o d a .

Or l i čke p r i r e d b e u Z a g r e b u .

Od 2.-o. t. na,, od ržan j e u Za­g rebu o r g a u i z a l o r n o - t e h n i č k i t e č a | z a U r l i č e . Pnsus lvova lu m a je p reko 150 Or l ića : učenica , gra­đ a n k i i seljakinja. Raspoloženje je bilo v a n r e d n o . P r e d a v a n j a su bila vrlo p rak t ična . D e b a t a in t e re san tna . Zaključci p u p n m l i e u i vrlo zgodni . Govori lo se o histori jatu oriickog pokre ta , o d u h o v n o m života Orliće, o ženi n a selu, o izboru zvanja, o lektiri, o životu u obitelji, o r a d u i životu učenice-Orl iće te o Orhckoj gi­mnast ic i . O d r e đ e n j e odnosa j oi l i ­čkih organizaci ja sp ram liberalnih i indiferentnih d ruš t ava . Zauzet je najodlučnij i stav prot iv današn je ne ­

čedne m o d e i zakl jučeno, da se sve Orliće mora ju č e d n o nositi. Bilo je j o š govora o plesu i koedukaci j i . — Naglašena je pot reba , važnost i ko­rist đačkih orličkih druš tava te j e kons t i tu i rano posebno o r 1 i č k o o k r u ž j e z a u č e n i c e - O r l i ć e i izabran prvi njegov odbor . Tečaj su počastili svojom pr isutnošću ši­benski biskup presv. g. d r J e r k o Mi-leta i zagrebački pom. b i skup presv. g. d r F r an jo b a r u n Salis Sewis. Uče­snice tečaja su d n e v n o prisustvovale , sv. Misi, koju im j e č i tao i p reko nje p ropovi jedao d u h . v o đ a š iben­skih Onica vlč. d o n Ante Radić , te u vel ikom broju d n e v n o pr imale sv. pričest. Zadnji d a n tečaja bila j e skupna sv. pričest svih učesnica te­čaja, dok im je presv. b i s k u p Salis-Sewis otči tao sv. Misu i od ržao pri-povijed. Teča j j e u svakom pogledu po tpuno uspio. Dale su , se t a k o đ e r učesn icama upu te u prak t ičnom r a d u i t ehn ičkom pogledu. Sva ona četiri d a n a marlj ivo su vježbale. 4. t. mj . sve su učesnice ko rpo ra t ivno za jedno sa svojim vods tvom p o š t e n a g r o b b i s k u p a M a h n i ć a i položile lo-vor-vi jenac sa na tp i som „Hrvatske Orliće svome vođ» w . Vlč d o n Ante Hadić održao je tom zgodom pri­godni govor.

5. t. mj . o d r ž a n a je u Zagrebu vrlo brojno posjećena p rva g l a v n a s k u p š t i n a S v e z e H r v . O r l i ć a , kojoj je prisustvovalo s gostima oko 180 Orlića iz sviju hrvatskih krajeva. Skupšt ina j e trajala čitava 4 sata. Iz iscrpivih izvještaja pojedinih od-born ica moglo se vidjeti, da j e SHO kroz ovu prvu god inu svoga opstan­ka razvila u p r a v o zamjerni r ad . Do­pisivanje sa p rov inc i jom bilo j e živo. Kroz ovu godinu osnovana su 32 n o v a druš tva , tako d a sada SHO broji 74 društva. Održano je 8 teča­jeva, a osnovana su 3 orlička okru­žja. Pos jećeno je 40 druš tava . Odr­žana su 2664 sastanka sa 2520 pre­davanja . D a v a n e su 84 preds tave . Dok j e SHO pri osnutku brojila sa­m o 1500 članica, sada broji 3109 članica, od kojih 1703 vježbačice. Starom j e o d b o r u n e samo jednoglasno odgiasan apsolutori j , nego i posebno pr iznanje i pohvala . Izabran je novi odbor , u kojem j e ponovno p red­s jednicom gđa Mila Jagat ić , po tp red-s jedaicom Marica Stanković, org. referent icom Viktorija Svigir i t. d . Na kraju skupštine usvojeno j e više vrlo zgodnih prijedloga, što će svi mnogo d o pop i j h" unapređen ju or -hčkoga pokre ta . Skupšt ina se uz n a j ­veće oduševljenje svih prisutnih završila pjevanjem orlovske h imne .

Zagrebačke Orhce su 5. t. mj . uvečer priredile lijepu i uspjelu v e s e l i c u sa ča jankom u počast vanjskih učesnica tečaja.

Or lovske p r i r e d b e u P o ž e g i . Od 31 . Vil. - 6. VIII. održan j e

u Požegi vrlo uspjeli đ a č k i o r ­l o v s k i t e č a j , ko jemu j e prisu­stvovalo preko 120 đaka-Orlova. P r o ­gram tečaja j e bio sl i jedeći : Svaki d a n ujutro sv. Misa sa p r igodnom propov jeđu . Referati se izmjenjuju sa t jelovježbom i izletima. Svako veče : skiopt ikonsko p redavan je . P r e ­dava lo se o ov im t e m a m a : Naše Orlovstvo u ideji, r a d u i ž i v o t u ; Ideja đačkoga or iovs tva; Orlovski pokre t unu ta r kat . svjetske omladine ; L judsko tijelo u kršćans tvu ; Čist na raš tu j ; Disciplina Orla; Uzgoj uma, srca i vol je; Socijalni uzgoj i r a d ; Apostolat dana Or la ; Kul turna or­ganizaci ja Slovenaca obzi rom n a Orlovstvo ; Sistem druš tvenoga r a d a ; Orlovsko druš tvo , Okružje i Savez; Sistem našega prosvjetnog r a d a ; Estetsko značenje tjelesne kul ture. Dane su još mnoge prakt ične upute te u debat i osvijetljeni još mnogi drugi organizacijski i kulturni pro­blemi. Tečaj je počast io svojom pri­sutnošću te bio p r e d m e t o m osobitih qvacija šibenski biskup presv. d r Je rko Mileta. Svi prisutni mogli su se uvjeriti o potrebi , važnosti i k o ­risti posebnih đačkih orlovskih d ru ­štava, kao i o poštivanju tradicija te najispravnijem duhu kod đaka Orlova.

S k u p š t i n a M a h n i ć e v o g đ a ­č k o g o r l o v s k o g o k r u ž j a , odr­žana 6. t. mj., pokazala je, kakav si­lan prosvjetni i organizatorni r ad su razvili ove g l i n e đaci Orlovi, a i porast članst ? bio j e uprav zamje-ran . Dok je prošle godine bilo 928 članova, ove godine ih je la84. Poras t je dakle od 100'9°/ 0 .10 novih društava ove godine j e osnovano, tako da MĐOO broji danas 32 društva.

C. t. ruj. priredili su učesnici đa­čkog orlovskog tečaja u prostorijama kina „Urania u lijepu a k a d e m i j u . Na programu je bilo pjevanje, de­klamacija, proslov, gimnastičke pro­ste i simboličke vježbe. Sve je bilo dobro izvedeno. No osobito treba istaknuti i pohvaliti jaki proslov đa­ka Ramljaka, u kojem je živi prika­zao ideale đaka Orla, deklamaciju đaka Pejačevića „Planite bijeli ognje-vi duše" od Iz. Poljaka i simboličke vjtžbe „Orli" od Slovenca đaka Mlakara.

Od 4 . 0 t. mj. održan je t e č a j z a d r u š t v e n e i o k r u ž n e o r ­l o v s k e r a d n i k e . l\ ferali su bili sl ijedeći: Naš naraštaj; Sadanjesta­nje i potrebe naše organizacije; Na­ša okružna organizacija; Naša kul­turna organizacija i rad; Naše tje-lovježbene priredbe i njihova orga­nizacija. Stvoreni su mnogi važni zaključci za budući j o š bolji razvi­tak hrvatskog Orlovstva.

5. i 6. t. mj. održana je k o n f e ­r e n c i j a d u h o v n i k a o r l o v s k i h d r u š t a v a , kojoj je čitavo vrijeme pribivao i šibenski biskup presv. Mi-leta. Raspravljen je položaj duhov­nika u orlovskom društvu, primljen je zajednički poslovnik i udareni te­melji osnutku posebnoga zbora du­hovnika orlovskih društava.

0. t. mj. popodne održano je je s a v e z n o v i j e ć e , na kojem su se udarile smjernice budućem oso­bito prosvjetnom radu te odredio od nosa j orličkih i orlovskih društava, orlićkih i orlovskih Okružja te SHO i HOS, kao i primljen poslovnik o zajedničkoj suradnji građanskih i đa­čkih orlovskih društava.

7. t. mj. u dupkom punoj dvo­rani „Urania" održana je g l a v n a s k u p š t i n a H r v . O r l o v s k o g S a v e z a , kojoj je prisustvovao i šibenski biskup presv. Mileta. Na po­četku skupštine došlo je do razmi-moilaženja u tumačenju poslovnika te se razvila malo žućljiva debata. N o kasnije je ipak pobijedilo sta­novište predsjedništva te je skupšti­na protekla u najvećem oduševljenju i svijesti potrebe jedinstva orlovsko­ga pokreta. HOS je razvio ove go­dine veliku djelatnost, a porast je članstva ogroman, tako da j e pred­sjedništvo pri apsolutoriju dobilo pismeno priznanje i pohvalu. Iz izvještaja odbornika moglo se usta­noviti, da je broj članstva ove g o ­dine porastao od 5 0 0 0 na 8.000, a broj društava od 103 na 163. Vjež­bača ima 1800. U orlovskim društvi­ma održan je 7421 sastanak sa 2925 predavanja (15 puta više ne­goli najjača liberalna organizacija), a 7.500 tjelovježbenih satova. HOS broji 13 okružja i 9 povjereništava. Održano je ove godine 13 tečajeva. Posjećena su gotovo sva društva barem jedamput, a mnoga i više pu­ta. Za predsjednika je ponovno jednoglasno izabran dr Ivo Protuli-pac. Primljeno j e zatim više prije­dloga za što veće unapređenje hrv. orlovske organizacije te je skupština završena pjevanjem „Lijepe naše" i orlovske himne, a predsjednik dr Protulipac bio je predmetom osobitih ovacija te na ramenima od skupšti-nara iznesen iz dvorane.

Orlovski s let u Požeg i . Nakon uspjelih pokrajinskih sle­

tova g. 1924. u Đ i k o v u i g. 1925. u Šibeniku priredio je HOS ove go ­dine glavni pokrajinski slet u SI. Požegi. Kao što je prošlogodišnji slet u Šibeniku bio posvećen prosla­vi hiljadugodišnjice hrvatskoga kra­

ljevstva, te kao što je Orlovstvo svojim posjetom u Ri'» u pr slavilo crkvenu jubilejsku godinu, lako Je požeškom orlovskom sletu bilo dano obilježje proslave jubileja sv. Franje Asiškoga i franjevačke godine. I ako je ovo bio uglavnom samo pokrajin­ski slet, ipak su se n a ujemu u ve­likom broju našli hrvatski Orlovi i Orliće iz svih hrvatskih krajeva. Računa se, da j e bilo učesnika oko 4.000. Osobito su dobro bila zastu­pana seljačka orlovska i orlička društva. Na ovom se sletu jasno pokazao veliki napredak hrvatskoga orlovstva u ovoj godini. Katolički episkopat zastupala su na sletu presv. gg. biskup đakovački Msgr. Antun Akšamović, biskup šibenski dr Jerko Mileta i pom. biskup zagrebački dr Dominik Premuš u zastupstvu po­krovitelja sleta preuzv. nadbiskupa zagrebačkoga dr Antuna Bauera. Na sletu su sudjelovale 4 orlovske glazbe (Požega, Sarajevo, Đakovo i Dolac). Bilo je i mnogo drugih od­ličnika. Osječkog velikog župana zastupao je školski inspektor dr Ernest Pascher.

7. t. mj. priređena je u d u p k o m punoj dvorani kina „Urania - s v e ­č a n a o r l o v s k a a k a d e m i j a sa bogatim i vrlo biranim programom. Jedna točka je bila bolja od druge. N o svima su se osobito svidjele sim­boličke „Slovenske vježbe4* đako­vačkih članica, simbolička vježba „Hrvatskoj" sarajevskih članica i ritmička fantazija „Istarski vapaji" zagrebačkih članica, koje sve prika­zuju krasnom simbolikom veliku našu tugu i bol za izgubljenom braćom u Koruškoj, Istri, ( jonskoj i Primorju. Od osobitog efekta bila je živa slika „Orlovska misao" sa-, rajevskih članica na kraju akade­mije.

Iza akademije u 9 sati priređena je lijepa l a m p l o n a d a i p o ­d o k n i c a kumi barjaka mil. gđi Marijani pl. Thaller i zastupniku pokrovitelja sleta presv. Premušu. Pred njihovim stanovima povorka se zaustavila, glazbe na pozdrav zasvirale, pjevački zbor otpjevao po dvije pjesme, kumu pozdravio pred­sjednik požeškog „Orla" dr Julije Radočaj, a zamjenika pokrovitelja predsjednik Imbušimovićevog or­lovskog okružja dr Duka Kuntarić, kuma se srdačno zahvalila! tako i presv. Premuš, a pozdravio je o v o m prigodom Orlove i Orliće u ime os­ječkog vel. župana i dr Pascher te zaželio najbolji uspjeh i ovom sletu i uopće hrvatskom orlovsivu.

Osvanuo je i glavni dan sleta, nedjelja 8. t. mj. Požega j e sva vrvjela već rano ujutro brojnim Orlovima i Orlicama, a glazbe veselo svirale budnicu, dok su mužari gromko naviještali s v e m u građan­stvu i gostima veliko orlovsko slavlje.

Oko 9 sati uputila se sa sletišta s v e č a n a p o v o r k a , koja je bila zbilja impozantna i sve zadivila. Vo­dio ju je načelnik HOS. brat D. Žanko. Iza požeške ori. glazbe i banderija stupalo je predsjedništvo HOS., pak predsjednici ori. okružja i većih društava, a zatim orlovsko i orličko članstvo u odorama i bez odora predvođeno od sarajevske, đakovačke i dolačke ori. glazbe. Ra­čuna se, da je Orlova i Orlića u o-dorama u povorci sudjelovalo oko 1000, a bez odora oko 2000, tako da ih je ukupno u povorci bilo oko 3000. Krasili su povorku brojni) se­ljački Orlovi i Orliće u svojim sli­kovitim i bogatim nar. nošnjama.

Povorka je prošla oko grada do u Grabrik.

U Frabriku je u divnoj hlado­vini presv. g. dr Dom. Premuš od­služio tihu s v . M i s u , preko koje je sarajevska ori. glazba svirala razne pobožne pjesme, a đački pjevački zbor pjevao. Iza evanđelja je odr­žao lijepu prigodnu propovijed beo­gradski kateheta Mngr dr Magjerec.

Neposredno poslije sv. Mise sli­jedio j e b l a g o s l o v z a s t a v e po­žeškog „Orla", koju je obavio presv, Premuš i tom prigodom progovorio. Nakon blagoslova obavilo se zabi­janje zlatnih spomen-čavala, pak j e predana zastava barjaktaru.

Nakon posvete barjaka otvorio je s v e č a n o o r l o v s k o z b o r o ­v a n j e dr Julije Radočaj . Za njim su govorili O. dr Teofil Harapin, potpredsjednica SHO Marica Stan-ković, dr Duka Kuntarić, predsjednik HOS. dr Ivo Protulipac, presv. biskup Msgr Antun Akšamović, seljak Joza Živatović, Slovenac Pavlin i gorički Slovenac dr Blumat, na što je za­ključio zborovanje dr Radočaj. Svi su govornici u svojim govorima isti­cali osnovna obilježja orlovske or­ganizacije i orlovstva, koja ga čine posebnom preporodnom organizaci­j o m u našem narodu. Poslije zbo-rovanja krenula j e povorka na Wil-sonov trg, gdje j e bio pozdrav bar­jacima i kumi te odličnicima i ra­zišla se pred kolegijem.

Popodne je na sletištu kod ko­lodvora bio j a v n i n a s t u p . Radi lošega vremena moglo j e nastupiti samo muško i žensko članstvo sa prostim vježbama, koje su baš skladno i lijepo izvedene. Na hiljade je bilo gledalaca. Muškoga članstva je nastupilo 250, a ženskoga 150. Naraštaj j e uprav počeo vježbati, kad je udario silni pljusak, koji je spriječio, da se izvedu daljnje točke bogatog i vrlo biranog programa.

Zbog istoga razloga p u č k a s v e ­č a n o s t nije se održala na sletištu, već u kolegiumu te je protekla u naj­boljem raspoloženju i redu.

Već uvečer 8. t. mj. otputovao j e glavni dio učesnika. Svečan j e i srdačan bio doček i susretaj braće i sestara. Još svečaniji i srdačniji je bio rastanak i oproštaj.

Ovaj veliki slet je novi dokaz orlovskoga preporoda, koji se širi na sve strane i koji će nam narod dovesti preko katoličke Crkve k Bogu. Orlovstvo osvaja duše, mlada srca gore za njim, gaze sve zapreke i hite k cilju, jer je orlovstvo našlo put, kojim se najbolje dolazi do obnove i kršćanskoga podignuća na­še narodne duše. Da nam Bog po­zivi takvo orlovstvo!

Nerazdruživi su Jelen i Schirht.

m a k o v i p r a v o g a S c h i c h f o v o g a snpun«. Oni t u p o j a m I Jamstvo Čistoće č u v a j u rubl je i r u k e . Neprijatelj i su m u k e i n a p r e z a n j a .

P M l t t , <U V * m f.c , bar kao Schlchh y.••

tokom 77 «u(iii>/ i drugi sapun .do s t u d o n o g « . <»o » lo k « o »tjfaolj«.

Dr HoroJet u Trebnju. U nedjelju održala je u Trebaju SLS

velik politički zbor, na kojt su došle mat« svijeta. Dr Korošee je držao govor, u kojem je Istakao, da je Italija prigrabila ulogu glavne vlasti na Balkanu, koja pripada nama. Dr Niučlć ne će da vidi, kako je Italija Jugoslaviju sa svih strana opkolila, Talijanska diplomacija potpuno je parali zovala u iuostranstvu našu vanjsku politi ku. K tome smo joS dali Talijanima neo­graničeno pravo useljivanja, dok sami naii državljani nemaju posla. SadaSnja vlada ne prikazuje pravu narodnu volju i ne osjeća s narodom. Zato i propada naše gospo­darstvo i naša kultura. Sve veći broj ise­ljenika dokazuje, da u nas nije sve u redu. Na krmilu su dvije seljačke stranke, a ipak seljak jedva snosi teitnu svoga položaja. Seljak mora da posuđuje novac, da mole platiti velike poreze. K tome evo još t poplave. Interesantno je, da je kralj Alek­sandar pomogao postradalom pučanstvu sa svotom od 1,200.000 dinara, dok su članovi vlade tratili za tvoja putovanja u poplavljene krajeve još i posebne dnevnice. Vlada je činovnicima uzela dio dodataka na skupoću, ali taj novac ne će narod ni­kada dobiti. SLS traži autonomiju za Slo­veniju u kulturnom i gospodarskom po­gledu. U politici ona traii poštovanje i ustrajat će u borbi za autonomiju. Ta bor* ba međutim ne će biti više duga. Već bt bila dovršena, da Radić nije izdao opozi­ciju.

Krv u Kaštelima U nedjelju su jugoslavenski imitatori

organizacije Mussolinijevog fašizma posve­ćivali svoju zastavu u Kaštel Lukšiću. Na* kon posvete barjaka orjuttaši su se vraćali kroz Kaštel Stari i obilazili u povorci mje­stom. Jedna grupa Kaštelana dočekala ih je petrolejskim kantama i mačjom deračom. Razvila se gužva, iz koje je iznesen teško ranjen 27 godišnji Hrvat Josip Grgin. Na­kon jednog sata jadni je momak, koji je bra­nio svoju sestru, izdahnuo. Tko ga je ubio? Direktorij Orjuna u jučerašnjoj Pobedi na­zivajući svoje protivnike komunistima kaie, da Grgina OrjuuaŠ nije ubio. Dakle su ga valjda ubili njegovi drugovi 1 Tu tvrdnju neka Pobeda dade patentirati, jer do sada se znalo, da se protivnici ubijaju među to­bom, a ne prijatelji.

Promjena izbornoga reda. G. Stj. Radić se zadnjih dana na svo­

jim skupštinama silno zalaže za promjenu izbornoga reda u državi. Po njegovu mi­šljenju postojale bi državne liste, a man­dati bi se dijelili po čistom proporcu.

Stvar, za koju se danas zagrijava Ra­dić, a koju će sutra vjerovatno napustiti, uije nova. To se isticalo i kod debate u Skupštini o noveli izbornoga zakona od 1020* g. Državna lista i čisti proporc bi učinili, da podjela mandata bude pravedna.

Pri ruci nam je statistika izbora za Konstituantu g. 1920., pa Iznašamo, koliko bi koja stranka imala mandata po proporcu s državne liste, a koliko ih je dobila radi starog izbornog reda. Demokrati bi morali imati samo 83 (dobili su 92), radikall 74 (9lj. radlćevci 00 (49;, komuniste 52 (58), zemljoradnici 37 (38), slovenska ljudska stranka 16 (15), hrvatska pučka stranka 12 (9), bunjevci 2 (4), Spahovi muslimani 29 (24), socijalisti 12 (10), hrvatska zajednica 17 (11), turci 8 (8), republikanci 5 (3), fran­kovci 3 (3), Vellkosrbi 2 (po starom redu ni jednoga), narodni socijalisti 2 (2), libe­rali 1 (1). Ratnici 1 Prekmurci po starom redu nebi dobili ni jednoga, a po državnoj listi imali bi svatko po jednog poslanika. Konačno bi vanstranački političari (kao Trumbić) imali dva mjesto jednoga posla­nika. Svega ukupno 419 poslanika. Kako se vidi, da se biralo po državnoj listi 1920 g., bili bi opali demokrati i radikali, nešto l komunisti, ojačale bi dvije pučke stranke, Radić, zajedničari i muslimani i teško da bi Ustav bio primljen u današnjem obliku.

1922. g. ukinut je i kod okružnih lista Čisti proporc te smo doživjeli anomall da je kod izbora 1923. g. u južnom dali Unskom okrugu dobio Radić 7 poslat mjesto četiri, a radikali 2 mjesto jedni dok su morali imati po jednoga posl ka HPS, zemljoradnici dra Smodlake Trumbić, zemljoradnici Franića uz demokratu.

Po našem mišljenju najbolje bi bilo, kad bi se uveo izborni sistem, koji vrijedi u Češkoslovačkoj. Kod drugoga skrutlnija odlučuje državna Usta. Stranke, koje

ni okrugu ne dobiju količnika ostaju •kanda ta. Inače ostaje dakako, mogućnost da ra­

sli učine da glasuje u njihovim krnjo-: 90% birača . . .

av |e bio ledan organ ministra Maksimovlfa. U Varaždinu pred sudbenim stolom

ia je prošlog« tjedna neobična raspra-protiv žandarskog poručnika Radojice

lica, šturoga 29 godina, rodom iz Donje *pce, kotar Ljubuški. Brkić je bio kao

gadarki poručnik dodijeljen na službova-paudarskoj četi u Varaždinu. On je za jeme svoga službovanju nebrojeno puta

.stavljao seljake u varaždinskoj okolici, darao je ljude bokserom, tukao seljake

golom tijelu bičalom, čuškao do krvi, latio batinom, a sve bisz ikakva stvarnoga

izloga.

EvO samo jednog primjera: 7. prosin-1925 došao ie u dućan Jakoba Gold-ma na Uednji. Tu je našao seh>kft Jauka

IDtalaba, koji je prodavao rogožare. Od-h Je od njega zatražio obrtnicu pozvavši za sobom u krčmu. Ovdje ga je 3 puta

lišio i 15 puta udario šakom tako, da je •ntalab iza svakog udarca psto na zemlju, ipokou je na ovako izudaranoga seljaka ,fauckao psa vučjaka, koji ga je ščepao i ukao po sobi tako, da mu je razderao iput i hlače. Ovo zlostavljanje je trajalo reko jednoga sata. Tom prigodom je do­ti U krčmu seljak Antun Vedak, te je i ega Brkić ć u š n u o 4 puta Kada je Vedak aftao, pozvao ga je natrag, te ga je po-ovno ošamario 3 puta i rekao mu — neka

sada ide tužiti. Na svoju nesreću došao u krčmu 1 treći seljak Tomo Bušnja, te

| | i o n dobio 4 ćfMtke. Seljaci hi se bili ranili, ali je BrkK^iruao uzu se žandareku itrolu.

Seljaka Ljudevita Kanjuka je udarao im u trbuh i šaroarao te bokserom lu-

(. Konačno je izvadio revolver i rekao, će mu pregledati - - jetra. Istukao je, tlo no zemlju i udarao nogama seljaka

Zušnjaka i izbio mu zub. Mučenje toga trajalo je pieko dva satu. Brkić je seljake Hunjutu i Kljunića do gola ih bičem. Davao je seljacima piti

lej. Tukao je batinom još bezbroj se-I rekao, da bi trebalo 75°,'0 Hrvata

bjesiti. Radi ovih zločina bio je osuđen 3 godine teške tamnice. • Pripominjemo, da su se batinanja dogo-

lla za vlade N. Pašića i Stj. Radića. Lijepe azbojničke organe su imali ministar Mak-limovlć i radićevac Pernar.

Sadržaj note Bugarskoj. Nota u p u ć e n a Bugarskoj sadrži

zahtjeve: 1. Raspuš tan je m a k e -_oga komi t e t a ; 2. I zdavanje na -vlastima komitskih vođa i b a n -

, koji imaju da odgova ra ju za iine poč in jene na našoj teri torij i , d kojih su velika već ina u isto

ne već i ratni krivci , koji se u spiskovima ličnosti, čije

„ d a v a n j e mi j o š poslije svrše-rata zahtijevali od Bugarske .

ijk radnika u K. Sutonu. KaŠtel-Sućurcu j e u tvornici

nenta buknuo štrajk r adn ika . P o -deni su pregovori i z n u đ u r adn ika

ave tvornice. Jučer su pred-ci radnika sjedili na j e d n o m

i razgovarali, kad u to na iđe ir, u a psi ih i p o v e d e u vo ja rnu ,

e su bili nemilo i sprebi jani od žandara. Sutradan su tri l i ječnika konstatirali ozlede po č i t avom tijelu radnika. Zbog toga v lada vel iko o-gorčenje među radnicima, k ao i m e ­đu ostalim pučanstvom.

noleska intervencija. L o n d o n a službeno se potvrđuje,

je engleska vlada u Beogradu i Sofiji poduzela korake za mimo rješenje pogra-

»ga spora kod Krive Palanke. Engleska ida upokorila obe vlade, da je Liga

prošle godine vrlo lijepo riješila »bugarski sukob,pa zastupa mišljenje,

1 ovaj događaj i sve, što je s njim u ebalo predati na rješenje Ligi Na-

"Demokrati i muslimani Okružni orlovski sletovi. Obzi rem na izbornu k a m p a n j u

veliku j e pažnju pobudi lo putovanje dra M e h m e d a Spaha po Južno j Srbiji i n jegova p reporuka , koju je upu t io južno-s rpsk iu i mus l iman ima , da gla­suju za demokra t sku s t ranku, j e r d a \ su oni isto sa d e m o k r a t i m a . Znača - } iau je u i s tome smislu i nedjeljni ' govor g. L j u b e Davidov ća, pa se / zbog toga m o ž e uzet i , d a j e fo rmalno već os tva rena fuzija JMO i d e m o ­kra tske s t ranke , ali d a će dobi t i v a n j ­sku svoju formu tek u m o m e n t u , a k o bi posta la ak tue lnom kombinac i j a o u lasku d e m o k r a t a u vladu.

Ciemenceauovo pismo. Bivši francuski ministar predsjednik

Clemencoau upravio je predsjedniku Sjed. Država Goolidgeu otvoreno pismo, u ko­jemu konstatira, da razilaženja u pitanju dugova ugrozuju budućnost civilizacije te pita, da li se to pitanje ima raspravljati samo trgovački. „Projektovano uređenje ima u vidu samo iiktivna dospjeća, koje će svršiti sa zajmom i hipotekom na naša teritorijalna dobra. To ne ćemo nikako pri­miti. Francuska, koja je bacila svu svoju krv i sav svoj novac u ždrijelo rata, ne će da proda čak svoje prijatelje." Ciemenceau, koji je uvijek držao,, da su Sjed. Države određene, da visoko drže baklju idealizma, traži od njih, da opozovu taj svoj postupak. To su glasovi vapijućega u pustinji.

Vinogradarstvo u Jugoslaviji.

Vina se u g. 1924/23 i 1923/22 napra­vilo najviše u splitskoj i zagrebačkoj obla­sti (757.499 hl i 408.904 hl - u cijeloj drža­vi 19*1 g. 2,918 150 hl; na 1 ha 1704) Dru­ge oblasti se po količini vinske proizvodnje redaju ovako: podunavska (274.528 hl), srijemska (256.459 hl), bačka (252.672 hl), dubrovačka (204.052 hl), ljubljanska 1179.330 hl), maiiborska (158.673 hl), beogradska (154.613 hl), osječka (151.926 hl), tirnočka (141.886 hl). U svim ostalim oblastima je poprjećna proizvodnja u spomenutim dva­ma godinama znatno manja od 100.000 hl. Najmanje vina se napravilo u bihaćkoj, užičkoj, sarajevskoj i tuzlanskoj oblasti (10-211 bi). U svim ostalim oblastima izua-ša poprjećna godišnja produkcija vina pre­ko 1000 hl.

Poprječno se na 1 ha u goumi 1924/23 11923/22 napravilo najviše vina u travničkoj (49 64 hl; godišnja produkcija viua iznaša tu 3.950 hl), kruševačkoj (34-96 hl), podrin-skoj (32-41 hl). Između 30 i fcO hl vina se napravilo poprječno na 1 ha u oblastima: tunočkoj, dubrovačkoj, splitskoj, tuzlanskoj, beogradskoj, srijemskoj, mostarskoj itd.

Vrlo zanimiva je statistička tabla o vi­nogradarskom oruđu. Stiskaluica preša za grožđe je u čitavoj državi bilo g. l»24 79.103, grozduih mlina 28.206, sprava za polijevanje 187 960, a sprava za sumpora-vanje 36.384.

Preša za grožđe ima najviše u zagre­bačkoj (oko 247 hiljada), mariborskoj (oko 235 hiljada) i ljubljanskoj oblasti (oko 12 5 hiljada). Osim toga ima u osječkoj oblasti oko 6.200 preša za grožđe, između 2 5 i 1 hiljade preša bilježi statistika u splitskoj (u kojoj se najviše vina proizvađa!), sri­jemskoj, primorsko-krajiškoj, dubrovačkoj itd. oblasti.

Oruđa za polijevanje ima najviše u za­grebačkoj i splitskoj oblasti (u prvoj oko 304 hiljade, a u drugoj oko 25 hiljada).

U čitavoj Jugoslaviji od 11,351 254 ha obrađene zemlje bilo je po zadnjoj izrađe­noj statistici 1924 g. 168.543 ha vinograda.

Dr Anđrej Gosar: Naia poljedeiska statistika. — Čas. br. 5 921.

Otvoren« je nova

G O S T I O N A

Kraj Kazališta. D o m a ć a kuhinja , razna d o m a ć a vina, toči se sarajev­ska piva . Sobe za spavanje .

Za mnogobro jn i posjet p r e p o -r u č a se

Vlasnica KazaliSae Gostione.

K r e š i m i r o v o o r l o v s k o o-k r u ž j e u Š i b e n i k u priređuje 15. ko lovoza s let u S t a n k o v c i -m a . Na o v o m sletu će sudje lovat i uz s tankovačke Orlove l lšanski Or­lovi te š ibenski , vodičkl , murterski i drniški Orlovi i Orliće.

22. kolovoza bit ć e ovogodi šnj i glavni okružni s let u S a l i m a pod pokrovi te l js tvom š ibenskog bisku­pa presv. dra Jerka Milete. Na o-v o m sletu će sudje lovat i uz sa l ske Orlove i Orliće lučki, zaglavski , prečki, murterski, vodički , š iben­ski Orlovi i Orliće te Orlovi iz Pol jane .

Nakon o s o b i t o uspjel ih lanjskih s l e tova u Preku i Šibeniku t reba d a se na ovim d v a m a okružnim s le tov ima manifest ira, d a je hrvat­sko or lovstvo u našem primorju i zagor i jako i snažno , te kroz ovu g o d i n u junački pokroči lo naprijed.

Na programu obiju s l e tova je ujutro svečani doček, povorka mje ­s tom, s v e č a n a sv . Misa, pak j a v n o zborovanje . Pos l i je podne bit će javni orlovski nastup. Na ob im s l e tov ima sudje lovat će i „Šiben­ska Glazba".

Šibenski Orlovi i Orliće, koji kane prisustvovati ov im s l e tov ima , neka s e o d m a h prijave društve­nom blagajniku bratu Grgi Radiću .

ODBOR.

NaS izvoz u prvoj polovici 1926.

P o car inskoj statistici iznašao j e naš izvoz u prvoj polovici tekuće go­d ine 2,646.625 tona u vr i jednost i 3938,353.129 Din p r ema 2,145.337 tona u vri jednost i od 4506,486.074 Din u prvoj polovici prošle godine . U količini se dakle izvoz podigao za 471.288 tona ili 2 1 5 % , a u vrijed­nosti j e pao za 568,132.945 Din ili za 1 4 7 o « U zla tnim d i n a r i m a je izna­šao n a š izvoz u prvoj polovici o. g. 359,377.159 zl. Din p r ema 379,699.815 zl. Din u I. polovici 1925 g- U zlatu r a č u n a n a vri jednost izvoza pala j e dakle za 20,322.656 zl. Din t. j . za 5 5 ,%.

Razne vijesti. Društvo za promet stranaca u Zagre­

bu priređuje ove godine ponovno jedno društveno putovanje u Švicarsku, Francu­sku i Italiju. Polazi se iz Zagreba 11. sep­tembra preko luusbrucka, Zuricha (1 dao boravka), Luzerua (2 daua boravka) i Ba-sela u Pans. Tu se ostaje 7 dana. Povra­tak je preko Lyona (l dan boravka), Mar-siije (l) 2 dana boravka), Nice (^i 1)2 dana boravka) i Trsta u Zagreb 30. septembra. Putovanje dakle traje punih 18 dana. U mjestima, gdje se boravi, predviđen je vrlo zanuniv program i mnogi izleti. Cijena za III. razred iznosi Din. 4 500, a za 11. razred 5.150. Bazlika je samo u vožnji. U cijeni je zaračunata cjelokupna opskrba, t. j . dobar stan i hrana (doručak, ručak i večera), te sve priredbe, označene u programu, kao izleti, vožnje u automobilima, otprema o-soba i prtljage sa kolodvora i na kolodvo­re, ulazuice u razne muzeje, sva posluga i druge razne napojnice. Opširne prospekte i dalnje informacije daje Društvo za pio-met stranaca „ Putnik" Zagreb, Jela čiče v trg broj. 6.

U Sjevernu Ameriku dozvoljeno use­ljenje izvan kvote bivšim vojnicima Sje­verne Amerike. Svi inozemni veterani „alien veteran", koji su služili u vojsci Sjedinje­nih Država Amerike u kojegod doba za vrijeme od 5. aprila 1917. do 17. novembra 1918, slobodno im je useljenje u Sjedinjene Države izvan kvote. — Isto tako dozvoljeno im je povesti sobom djecu i ženu. — Oče­vi obitelji, koji se sada nalaze u Sjevernoj Americi, ne moraju osobno doći po svoje obitelji u Evropu, već je dosta, da takve

obitelji u roku od 6 mjeseci, nakon što su pozvane po svome ocu ili glavi obitelji, nastupe putovanje u Ameriku, te će biti pripušteni izvan kvote. — Svi oni, koji bi se željeli iseliti na temelju gornje dozvole moraju posjedovati otpusni certifikat, iz­dan im od amerikanske vlade. — Sve po­bliže informacije i uputstva daje P u t n i ­č k a a g e n c i j a J o s i p a J a d r o n j e , Š i b e n i k .

IZ ORADA I OKOLICE. Mlada Misa. Naš vrli suradnik i

prijatelj mladomisn ik Pe t a r Vlasa-nović prikazat će svoju p rvu nekr-vnu žrtvu 15. t. mj . u župno j crkvi svoga rodnoga Ista. S rdačno česti­t a m o !

Saobraćaj s Vrpoljem na Veli­ku Gospu bit će upo tpunjen tako d a će uz redovi te ići i ovi v lakov i ; 14. kolovoza u 23.23, 15. kol. u 0.53, 4 04, 9.44, 10 57, 15.47 sati . .Iz Vr-polja vraćaju se vlakovi polazeći u 1.15, 2.34, 11,27, 15.43 i 17.53 sata.

Još o boravku ministra dra Ni-kića . U pe tak naveče r j e , kako ču­j e m o , p r i r eđena d ru Niki ću večera , n a kojoj su uz ministra bili prisutni predsjednik kotarske organizacije HSS g. J. Drezga, dr M. Kožul, M. Jer in ić i na r . poslanik R u d e Bačinić.

Američki razarači u Šibeniku. Juč^r su u našu luku na kraći b o ­ravak stigla dva amer ička razarača , i to broj 282 i 283.

„Pjesme v ječnoga roba« . P o d tim nas ' ovom izdat će na u s p o m e n u svoga tridesetgodišnjeg (1896-1926) n o v -narskog, polit ičkog i književnog r a u a g. Miho Jer inić , zubar , zbirku pjesa­m a (750 n a broju), koje j o š nisu obje lodanjene .

Smetanje noćnog mira. Tuž • n a m se s tanar i oko VVilsonova trga, a imali smo i sami pr igode vidjeti, d a se n a trgu sakupi dječurlija sa svih s t rana i tu se po čitav dan , osobi to iza p o d n e i d o kasno u noć , ganjaju i dižu takvu dreku, d a je okolnim s tanar ima u to d o b a u o p ć e n e m o g u ć ikakav odmor . Najčudni je je, što se sve to događa p red nosom općinskoga redars tva , koje tu ima svoju stanicu, pa ape l i ramo osobito, na to redars tvo , da već j ednom dokrajč i tu galamu, j e r na koncu svijet ima p ravo , da n a k o n dnevn ih briga i t ruda nesme tano u svojoj kući o tpoč ine .

Promet u luci . 1. o. m j . ukrca la je m o t o r n a j edren jača „Je la" 520 tona ugljena za Rijeku, a tal. j e d r e ­njača „Giud i t t a u 200 m 3 g rađevnoga d rva za Manfredoniu. 3 . o. mj . p o ­čeo j e tal. pa rob rod „Pe t r a rca" da krca 660 tona karbida , o d toga 540 tona za L o n d o n , a 120 za Leixoes, te holaudeški p a r o b r o d „Beren ice" 42oo tona t akođe r ka rb ida za Am­s te rdam, dok je istoga d a n a odvela tul. j edrenjača „ E l e n a " 14o tona ugljena za Or tona m. 4. o. mj . jug. p a r o b r o d „ Ja son" poveo je za Trs t 37o tona ugljena. 5. o. mj . došao j e u luku jug . pa rob rod „Sud", d a ukrca 2oo m s g rađevnoga d rva za Los Pa lmas , tal. motorna j ed ren jača „Arcea" po 18o m 3 g rađevnoga d rva za Molfettu, te tal. pa rob rod „ Violet ta" p o 43o tona ugljena za Trs t . 6. o . mj. j e jug. m o t o r n a j ed ren j ača „Sava" dovela iz Ghioggta 16o tona kupa , a tal. jedrenjača „Pesa ro" od­vela za Rimini 14o tona ugljena.

Pažnja svim poslodavcima. Umoijeni primamo od Okružnog Ureda za Osigarar * Radnika u Splitu: U smislu § 10. Zakona o Osiguraujii Radnika dužan je svaki po­slodavac u roku od 8 dana prijaviti lice, koje u njega stupi na posao ili otiđe iz

8TB 4. „NABODR STRAŽA"

posla. Mnogi poslodavci nisu upoznati sa ovim zakonskim propisom a mnogi ga se prornčnnano ne drže, misleći time izbjeći dužnosti plaćanja prinosa. Na ovaj način, bilo radi neznanja bilo zlonamjerno, izlažu «e ooslodavci pogibli da u smislu § 11. za­kona snosć sve troškove liječenja i sve potpore za namještenika, koji nije u za­konskom roku prijavljen ili odjavljen pa oboli. Ovi su troškovi osjetljivi, te ima mnogo slučajeva, gdje su poslodavci mo­rali platiti na stotine dinara, u nekim slu­čajevima i par hiljada dinara a bilo je slu­čajeva gdje je poslodavac platio deset ili

više hiljada dinara. Ove svote nisu indife­rentne, pa često mnli obrtni' i t-govac stra­daju, jer je zakon u ovom pogled i veo,na strog, te se niko ne može oteti plaložu. Iz gornjih razloga upozoravaju se svi poslo­davci nn § 11. zakona, l̂ oji sadrži ove odred­be : 1). da poslodavac, koji u određenom roku ne podnese prijavu ili podnese lažnu prijavu a čiji namještenik oboli prije nego što je učinjena prijava ili u roku od 3 da­na po zakašnjeloj učinjenoj prijavi, da taj poslodavac ima osim zaostalih prinosa pod­miriti sve troškove liječenja i sve potpore za odnosnog namještenika (troškovi liifjčni

ltav lijekovi, bolnica, njega u oporav i l i š t a , putr^i troškovi, kupelji, hranarina itd.), 2). da t^kav poslodavac ima snositi šteta, koja je prouzrokovana uslijed toga što nije pri­javljena promjena u radnom odnosu ili što je učinjena lažna prijava, te snositi još tro­škove postupka, 3). da poslodavac, koji u zakonskom roku ne odjavi namještenika, ima prinose u cjelosti i bez odbitka od namještenika platiti sve dotle, dok ne uči­ni odjavu, te troškove liječenja, ako je na­mještenik kroz to vrijeme obolio.

fesam li platio pretplatu ?

RADIONA SVAKOVRSNIH BAČAVA Honig i Kosmat, Zagreb, KlaoniČka sta 9. Imade na skladištu u svakom izboru nove i rabljene uz dnevne cijena, Vanjske se narudžbe obavljaju arzo

savjesno.

Vlasnik, izdavatelj l odgovorni urednik: Ante Erga. — Tisak Pučke Tiskare u Ši­beniku (predstavnici: Jerolim i VJeko slav Matačić).

r, Pučka Tiskara - Sibeni Prima na izradbu sve u tiskarsku struku zasijecajuće radnje kao književna djela, tiskanice z a sudske, općinske i župne urede t r p -

t listovne papire, račune, omote kao i posjetnice i slično.

Iz sv ih zemalja Evrope dolazi roba

Iz sv ih zemalja Evrope dolaze kupci na

GDE OSTAJETE? 3.—12. Septembra 1926.

Naročite izložbe: Medjunarodna izložba motocikla

Izložba uglja Tehničke novost' i pronalasci

Izložba namještaja sa naročitim odelenjem: Uredjaji za mule stanove R A D I O I Z L O Ž B A

(Messepalast: 3.—19. septembra 1926.) Viziranje pasoša nepotrebno. Sa' sajamskim uverenjem i pasošom slo­

bodan prelaz granice u Austriju. Snižene cene koli na austrijskim toli i na inostranim železnic ma kao i na Dunavu.

Obaveštenja svake vrsti kao i sajamsko uverenje po ceni od Din. 40. dobije se kou

Wiener-Messe A. G., Wien VII. kao i kod počasnih zastupništva u Splitu: Austrijski Konsulat (Dr. Josip Beroš)

. „PUTNIK" Društvo za promet stranaca.

9 G O S P O D A R S K A Š T E D I O N I C A = S P L I T Rimska ul. 3. (kod Peristila). Telefon 336. Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom temelju.

Prima uloške na knjižice i u tekućem

računu te ih najpovoljnije ukamaćuje.

Obavlja sve bankovne poslove najkulantnija.

Kupuje devize i valute ÜZ najpovoljniji dnevni tečaj.

Zadružna Gospodarsko Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA UL. KRALJA TOMISLAVA 108

Podružnice;

Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV GOSPOBANKA T E L E F O N BK. 16. N0CN1 67.

CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT. Ispostava: BLEĐ.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo. Ulošci nad Din. 250000-000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOČNO 1 BRZO.