Broj 5. Godina I. 29. listopada 2004. CIJENA 7 KNwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

U sustavu zadræatimlae i obrazovanije

REPORTAÆA

Pripadnici 3. gombr proveli bojno gaanje tenkom M-84

RAZGOVOR Æeljko GorπiÊ, pomoÊnik ministraobrane za upravljanje ljudskim resursima

S lijedeÊe godine Portugalcimisle poveÊati broj svojihsnaga u UN-ovoj misiji u Bos -

ni, kao i u NATO-ovoj u Afga nistanu,izjavio je njihov ministar obranePedro Santana Lopes. Takoer, po -slat Êe i kontingent od 300 ljudi naKosovo.Meutim, Lopes se nije æelio iz jaπ -njavati hoÊe li portugalska misija u

juæ nom Iraku (trenutaËno 130 ljudi)produljiti svoj boravak i nakon zasadodreenog roka (12. studenog).Tak vim izborom misija Êe, rekao jeLopes, pomoÊi da Lisabon odræi rav -noteæu izmeu potpore Portugalskojtransatlantskoj alijansi sa SAD-om ipot pore misijama koje predvodi Eu -ropska unija.

SVIJET

2

FORT WORTH

WASHINGTON

ORENBURG

NORFOLK

LISABON

USS Virginia, prva podmornicaistoimene klase, 23. je listo -pada sveËano “stupila” u dje-

latnu sluæbu. RijeË je o prvom plovilukoje je dizajnirano u sklopu djelo-vanja u okvirima svjetske sigur nos -ne situacije u razdoblju nakon Hlad -

nog rata. Sjedinjuje ratne i operativ -ne moguÊnosti potrebne za priobal-nu borbu kao i za djelovanje pod mo -rem na otvorenom oceanu.InaËe, rijeË je o devetom ameriËkomratnom plovilu koje od 1777. godinenosi navedeno ime.

Iz sjediπta ame riË -ke tvrtke Lock -heed-Martin ob -

jav ljeno je da je s Kra -ljevinom Jordan pot-pisan ugovor koji seodnosi na nadograd-nju sedamnaest avi -ona F-16 zraËnih sna -ga. Ugovorom vri jed -nim 87 milijuna do la -ra predviene su promjene u trupu,cockpitima, senzorima i na o ruæanjuaviona, kao i kasnija obuka jordan-skih pilota.

“RijeË je o financijski isplativim i ner-i skantnim modifikacijama” - u imetvor nice izjavio je David Wesolka je -dan od direktora.

Ministar obrane Ruske Fe de -racije Sergej Ivanov zani-jekao je izvjeπÊa koja su

navodila da Êe Rusija dati jednu odsvojih nuklearnih podmornica klaseAkula Indiji na leasing.Tijekom posjeta ruskoj uralskoj regi-ji Ivanov je potvrdio da je s Indijcimaraspravljao o vojnoj suradnji, no iz -vjeπ Êa o leasingu, koja su navodnopotekla iz izvora u ruskoj obrambe -noj industriji su pogreπna.IzvjeπÊa su navodila da je dogovorformaliziran joπ poËetkom ove go-

dine i da Êe priskrbiti Rusiji desetinemilijuna dolara godiπnje.

Umirovljeni ameriËki viceadmiralSamuel L. Gravely (82), prvi Afro -ame rikanac koji je u ameriËkoj mor -

narici nosio admiralski Ëin, umro je 22. li -stopada u Nacionalnom mornariËkom kli -niË kom centru u Washingtonu.

Gravelyjeva sluæba u mornarici poËela je joπ za vrijeme II. svjetskog rata, a ubogatoj karijeri zapovijedao je s viπe brodova i postrojbi, da bi admiralski Ëinstekao preuzimanjem zapovjedniπtva nad TreÊom flotom u 70-im godinamaproπlog stoljeÊa. Nosilac je i nekoliko visokih odliËja.

Nova podmornica za novu eru

Viπe Portugalaca u meunarodnim operacijama

M inistri obrane Brazila (JoseViegas Filho) i Kine (CaoGuangchuan) u brazilskoj

su metropoli 22. listopada potpisaliugovor o vojnoj suradnji. Kako je pri -

op Êilo brazilsko ministarstvo, ugovorom Êe doÊi do razmjene raznih kompo-nenti oruæanih snaga, te logistiËke i znanstvene suradnje.Dogovor, kojim se takoer podrazumijeva zajedniËki odbor za obrambenapitanja posljednji je u nizu bilateralnih ugovora izmeu te dvije zemlje od svib-nja kad je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva posjetio najmnogo -ljud niju zemlju svijeta.

BRASILIA

Suradnja velikih

Bolji jordanski F-16

Odlazak crnogadmirala

29. listopada 2004.

Rusi ne daju podmornicena leasing

Dvomotorni transportni avioni

Vrhunac godiπnje obukeoklopno-mehaniziranebrigade

U postupku velikog smanje -nja broja djelatnog osobljanaj vaænije je bilo napraviti se -lekciju osoblja prema ob jek -tivnim kriterijima, i to tako dase osigura zadræavanje u sus-tavu mlaeg i obrazovanijegosoblja...

IZ SADRÆAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.rh)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,Josipa PericaFotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Iva Dobravc Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Tajnica redakcije: Jasmina AugustiÊ tel: 4568-041; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hr

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Radarskim sustavom Enhanced Peregrine motri semorska povrπina te zraËni prostor na malim i srednjim

visinama, a odabrani radari dio su sloæene strukturemotriteljskog sustava HRM-a namijenjenog nadzoru

cijele zone interesa Republike Hrvatske na Jadranskom moru

Pripadnici 3. gardijske oklop-no-mehanizirane brigadeproveli su nedavno na vojnompoligonu "Eugen Kvaternik" uSlunju posadno bojno gaanjetenkom M-84, prvo te vrstekoje je ta gardijska brigadaprovela nakon preustroja

S t r a n a 4

S t r a n a 1 0

Iako se o njima malo govori i piπe vaænost transportnih aviona u vojnoj

upotrebi joπ od Berlinske krize potkraj Ëetrdesetih godina proπlog stoljeÊa pa sve do danas, a unatoË

brzom razvoju helikoptera, stalno je rastao

S t r a n a 2 2

S t r a n a 8

Æeljko GorπiÊ, pomoÊnikministra obrane zaupravljanje ljudskimresursima

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Suvremeni radarski sustav za zaπtituhrvatskog mora

Sva ka or ga ni za ci ja, pa ta ko i voj na, vri -je di ono li ko ko li ko je u njoj struË nih,ob ra zo va nih, is kus nih, spo sob nih i

kva li tet nih lju di te ko li ko smo u nju u tomsmi slu sprem ni ula ga ti. Ko li ko je u sve zi stim u Hr vat skoj voj sci uËi nje no, πto se Ëi ni igdje su naj ve Êi pro pus ti, raz go va ra li smo snaj po zva ni jim Ëov je kom za tu prob le ma ti -ku, po moÊ ni kom mi nis tra za up rav ljanjemljud skim re sur sima Æelj kom Gor πi Êem.

Broj no sta nje osob lja MO i OS RH dokra ja go di ne tre ba lo bi se sves ti na 27.700lju di. U pos ljed njem kvar ta lu ove go di neiz sus ta va bi tre ba lo bi ti izd vo je no joπ oko730 DVO i 640 SiN, a πto je ukup no ovego di ne bli zu 4900 lju di. Ide li re a li za ci jatog pla na zacrta nom di na mi kom?

Go diπ njim pla nom izd va ja nja osob lja za2004. go di nu pla ni ra no je izd va ja nje 4886oso ba, od to ga 3886 dje lat nih voj nih oso -ba te 1000 dræ av nih slu æ be ni ka i nam jeπ -te ni ka. Plan izd va ja nja DVO u uskoj jesve zi s utvr e nim Ëi nje niË nim sta njemgle de mo guÊ nos ti dalj njeg pro fe si o nal nogra zvo ja po po je di nim ka te go ri ja ma i Ëi no -vi ma i za sa da se pro vo di za do vo lja va ju -Êom di na mi kom.

U pr va tri kvar ta la izd vo je no je 3098 od

pla ni ra nih 3152 DVO, a zbog od re e nihkaπ njen ja u do no πe nju i pro ved bi no vihpra vil ni ka o stan dar di ma pro fe si o nal nogra zvo ja, nis mo iπ li na ne dra go volj no izd va -ja nje ne dos ta ju Êe 54 dje lat ne voj ne oso be,od nos no nji ho vo smo izd va ja nje pre ba ci li uIV. kvar tal. Ta ko nam je u IV. kvar ta lu os ta -lo joπ za izd vo ji ti 788 DVO a veÊ je za prim -lje no oko 300 zah tje va.

©to se ti Ëe dræ av nih slu æ be ni ka i nam jeπ -te ni ka vaæ no je re Êi ka ko se 50% pla ni ra -nog izd va ja nja (od 1000 ci vil nih oso ba) od -no si na or ga ni za cij sko izd va ja nje sre diπ taza obav jeπ Êi va nje, ko je Êe se do go di ti kra -jem ove go di ne, a izd va ja nje os ta lih 50% jepre ma πe no veÊ u tre Êem kvar ta lu za 282dræ av na slu æ be ni ka i nam jeπ te ni ka.

Kraj ro ka za dra go volj no izd va ja njeKo je su to kon kret no ka te go ri je lju di, iπto se ti Ëe DVO i SiN, i ho Êe li su stavosje ti ti ma njak u kva li ta tiv nom, tj. struË -nom smi slu?

U ka te go ri ji Ëas ni ka neπ to lo πi ju di na mi -ku ima mo s izd va ja njem vi πih Ëas ni ka, ia -ko smo i tu plan u ve Êem di je lu ostva ri li.Is to je ta ko neπ to lo πi ja di na mi ka kod Ëi napo ruË ni ka, gdje nam ne dos ta je 45% od pla -ni ra nog bro ja za izd va ja nje, dok smo s di -

RAZGOVOR

Rok je za pri jav lji va nje

dje lat nih voj nih oso ba

ko ji ma je utvr e na ne -

mo guÊ nost dalj njeg pro -

fe si o nal nog ra zvo ja za

dra go volj no izd va ja nje

do 29. li sto pa da. Na kon

to ga Êe mo bi ti pri si lje ni

od re di ti dio za ne dra go -

volj no izd va ja nje

U postupku velikog smanjenja broja djelatnog osoblja najvaænije je bilo napraviti selekciju

osoblja prema objektivnim kriterijima, i to tako da se osigura zadræavanje u sustavu mlaeg

i obrazovanijeg osoblja... Novim promjenama ustroja viπe neÊe biti naglih rezova u pravcu

smanjenja osoblja, nego Êe se planski izdvajati neperspektivno osoblje i na isti naËin primati

novo osoblje... Planira se uspostava posebne organizacije koja Êe upravljanje osobljem

provoditi centralizirano, na struËan i neovisan naËin, izvan crte voenja i zapovijedanja...

Æel jko Gorπ iÊ

• smanjenjem broja osoblja

bitno izmijenjena obrazovna

struktura djelatnika

• poznavanje engleskog jezika

prednost u daljnjem

profesionalnom razvoju

• planira se uspostava Srediπnjice

za upravljanje osobljem

PomoÊnik ministra obraneza upravljanje ljudskim resursima

429. listopada 2004.

Vesna PINTARIΔ,

snimio Davor KIRIN

U sustavu zadræati mlae i obrazovanije

na mi kom izd va ja nja os ta lih Ëas ni ka i vi πene go za do volj ni. Di na mi ka izd va ja nja do -Ëas ni ka i voj ni ka ta ko er je dob ra, a gle da -no po Ëi no vi ma, od re e ne prob le me vi di -mo u di na mi ci izd va ja nja voj ni ka, ko jih joπne dos ta je oko 35% i na red ni ka ko jih ne -dos ta je joπ oko 12%.

Rok je za pri jav lji va nje dje lat nih voj nihoso ba ko ji ma je utvr e na ne mo guÊ nostdalj njeg pro fe si o nal nog ra zvo ja za dra go -volj no izd va ja nje do 29. li sto pa da. Na konto ga Êe mo bi ti pri si lje ni od re di ti dio za ne -dra go volj no izd va ja nje. Na li sti kan di da taza izd va ja nje na la zi se tros tru ko ve Êi brojoso ba od pla ni ra nog za izd va ja nje, a joπ ni -je za prim ljen ni ti je dan pri jed log za ski da -nje s li ste kan di da ta za izd va ja nje, πto jemo gu Êe u skla du s od red ba ma pra vil ni ka ostan dar di ma pro fe si o nal nog ra zvo ja.

U kva li ta tiv nom, od nos no struË nom smi -slu, prim je ri ce, ove go di ne od izd vo je nihËas ni ka 67% ih je ne od go va raj uÊe struË nespre me. ©to se ti Ëe dræ av nih slu æ be ni ka inam jeπ te ni ka po ti caj nim ot prem ni na mapo ti Ëe se izd va ja nje oso ba ni æe struË nespre me, ko je se u pra vi lu i izd va ja ju, a po -tre be i sa daπ njeg i bu du Êeg ustro ja za nji -ma Êe se i da lje sma nji va ti ta ko da smat ra -mo da se u struË nom smi slu ne Êe bit ni jeosje ti ti nji hov ma njak. Ove go di ne od izd -vo je nih dræ av nih slu æ be ni ka i nam jeπ te ni -ka 90% ih je sa sred njom struË nom spre -mom ili os nov nom πko lom.

Is to dob no pla nom je pred vi e no i da bido kra ja go di ne u su stav bi lo prim lje no700 no vih lju di, od to ga 50 SiN. Uz ko jeuv je te oni ula ze u su stav, je su li u pi ta njude fi ci tar ne stru ke?

Pro ved bom pla na izd va ja nja sma nji li smoukup no broj no sta nje dje lat nog sas ta va u2004. go di ni ispod bro ja pro pi sa nog ustro -jem. Ti me smo na kon ni za go di na za bra nepri ma nja u slu æ bu ko naË no omo gu Êi li po -Ëe tak sus ta va stal nog ob nav lja nja dje lat ni -ka. Pla nom za 2004. go di nu pla ni ran jepri jam 500 voj ni ka i 150 Ëas ni ka, te 50 slu -æ be ni ka i nam jeπ te ni ka, od ko jih 40 vje æ be -ni ka.

S ob zi rom na to da se na ovo du go Ëe ka -lo, na rav no da se ide na pri jam onih

ka te go ri ja Ëi ja

se de fi ci tar nost naj vi πe osje Êa u sus ta vu. Upro ved bi pla na pri ja ma Glav ni sto æ er jeutvr dio Ëas niË ka i voj niË ka ustroj be namjes ta de fi ci tar nih zva nja ko ja Êe se pr vapo pu ni ti, ali to je tek po Ëe tak du go go diπ -njeg sus tav nog pri ja ma u slu æ bu u ko jemÊe se po stup no sve po Ëet ne Ëas niË ke du æ -nos ti po pu ni ti no vim Ëas ni ci ma, a voj niË keno vim voj ni ci ma. Sa daπ nji Ëas ni ci i voj ni -ci, ko ji ob na πa ju na ve de ne du æ nos ti, pro -mak nut Êe se i po sta vi ti na vi πe du æ nos tiili Êe im pre sta ti slu æ ba ako se utvr di dane ma ju mo guÊ nost dalj njeg pro fe si o nal -nog ra zvo ja.

No vi pra vil ni ci ma nje res trik tiv niDo no πe njem Pra vil ni ka o stan dar di mapro fe si o nal nog ra zvo ja i po stup ku utvr - i va nja ne mo guÊ nos ti dalj njeg pro fe si o -nal nog ra zvo ja za Ëas ni ke, do Ëas ni ke ivoj ni ke Ëi ni se da su ubla æ e ni ne ki uv je -ti. O ko jim je prom je na ma ri jeË i ko ji imje cilj?

U po stup ku ve li kog sma njen ja bro ja dje -lat nog osob lja naj vaæ ni je je bi lo na pra vi tise lek ci ju osob lja pre ma ob jek tiv nim kri te -ri ji ma ta ko da se osi gu ra zad ræ a va nje usus ta vu mla eg i ob ra zo va ni jeg osob lja,ko je Êe bi ti u mo guÊ nos ti stje ca ti no vazna nja po treb na za oru æ a ne sna ge bu duÊ -nos ti, a s dru ge stra ne po tak nu ti izd va ja -nje onog osob lja ko je ne ma mo -guÊ nost dalj njeg pro fe si o nal -nog ra zvo ja.

Pro pi sa ni stan dar di pro fe -si o nal nog ra zvo ja te me ljese na ob jek tiv nim Ëi nje ni -ca ma, kao πto su ci vil na ivoj na iz obraz ba, go di ne uËi nu i go di ne æi vo ta. Pr viput su pro pi sa ni u li sto pa du2002., ka da su bi li vr lo res -trik tiv ni, πto je bi lo uskla du s ta -daπ njomslu æ be -nompo li ti -komna -

RAZGOVOR

Bit ne prom je ne ko je se

ti Ëu ubla æ a va nja res trik -

tiv nos ti u od no su na pri -

jaπ nje pra vil ni ke je su u

Ëi nje ni ci da broj go di na

staæa osi gu ra nja vi πe ni je

za pre ka za pro mi ca nje i

voj nu iz obraz bu, od nos -

no opÊe ni to za mo guÊ -

nost dalj njeg pro fe si o nal -

nog ra zvo ja. Is to ta ko,

go di ne æi vo ta i go di ne u

Ëi nu vi πe ni su za pre ka

za mo guÊ nost dalj njeg

pro fe si o nal nog ra zvo ja

onim oso ba ma ko je su

sus ta vu po treb ne i ko je

su zbog to ga ras po re -

e ne na vi πe ustroj -

be no mjes to od

osob nog Ëi na

29. listopada 2004.5

glog sma njen ja bro ja pri pad ni ka OS RH.Tre nu taË no vaæ e Êi stan dar di su na sna zi odsrp nja ove go di ne i za raz li ku od ra ni jih ubroj nim svo jim od red ba ma ma nje su res -trik tiv ni, ali s dru ge stra ne obuh va Êa ju sveka te go ri je voj nog osob lja, uklju Ëu ju Êi bri -ga di re i ge ne ra le.

Mo æe se re Êi da smo no vim pra vil ni ci mais pra vi li ne dos tat ke pri je vaæ e Êih pra vil ni -ka i is to dob no ih usav rπi li i uskla di li s no -vim okol nos ti ma i po tre ba ma dalj nje re for -me OS RH. Vaæ e Êi pra vil ni ci da ju ve Êemo guÊ nos ti zad ræ a va nja kva li tet nog osob -lja, a is to dob no omo gu Êu ju nas ta vak sna æ -nog izd va ja nja onog osob lja ko je ni je ne o -phod no za dalj nje funk ci o ni ra nje OS RH.

Bit ne prom je ne ko je se ti Ëu ubla æ a va njares trik tiv nos ti u od no su na pri jaπ nje pra vil -ni ke je su u Ëi nje ni ci da broj go di na staæaosi gu ra nja vi πe ni je za pre ka za pro mi ca njei voj nu iz obraz bu, od nos no opÊe ni to zamo guÊ nost dalj njeg pro fe si o nal nog ra zvo -ja. Is to ta ko, go di ne æi vo ta i go di ne u Ëi nuvi πe ni su za pre ka za mo guÊ nost dalj njegpro fe si o nal nog ra zvo ja onim oso ba ma ko jesu sus ta vu po treb ne i ko je su zbog to garas po re e ne na vi πe ustroj be no mjes to odosob nog Ëi na.

Pro pi sa ne su li ste kan di da ta za izd va ja -nje na ko ji ma se na la ze sa mo one oso beko je ima ju 20 i vi πe go di na staæa osi gu ra -nja i utvr e nu ne mo guÊ nost dalj njeg pro -fe si o nal nog ra zvo ja. Ti me je jas no da no dozna nja svim os ta lim oso ba ma s utvr e nomne mo guÊ noπ Êu dalj njeg pro fe si o nal nog ra -zvo ja da su stav o nji ma vo di bri gu, od nos -no da se ne pla ni ra ju di je li ti ot ka zi.

Pos to ji li ka kav nad zor nad prim je nomtih pra vil ni ka i je su li mo gu Êe ne pra vil -nos ti?

Upra va za ljud ske re sur se ob vez na jenaj ma nje jed nom go diπ nje pro ves ti ra π -Ëlam bu udo vo lja van ja stan dar di ma pro fe -si o nal nog ra zvo ja za sve dje lat ne voj neoso be i po kre nu ti po stu pak utvr i va njamo guÊ nos ti, od nos no ne mo guÊ nos ti dalj -njeg pro fe si o nal nog ra zvo ja. Na Ëel nikGlav nog sto æ e ra i oso be ko je on ovlas tidu æ ni su iz ra di ti i ur u Ëi ti za kljuË ke o ne -mo guÊ nos ti dalj njeg pro fe si o nal nog ra zvo -ja te oba vi ti slu æ be ne raz go vo re s na ve de -nim oso ba ma u ko ji ma ih se upo zna je smo guÊ nos ti ma dalj njeg zad ræ a va nja u slu -æ bi, od nos no ko ri π te nja pro gra mi ma tran -zi ci je. Upra vo su ti slu æ be ni raz go vo ri i os -miπ l je ni kao mjes ta na ko ji ma se rje πa va jusvi prob le mi ko ji mo gu pro iz iÊi iz even tu -

al no kri vo aæ u ri ra ne per so nal ne ba ze po -da ta ka.

Dru gi ob lik kon tro le pro ved be na ve de nihpra vil ni ka pro iz la zi iz stal ne i oso bi to kvar -tal ne kon tro le rez ul ta ta pro ved be pla no vaizd va ja nja, te iz pi sa nih pri go vo ra i æal bipo je di na ca ne za do volj nih svo jim mjes tomu slu æ bi, od nos no mo gu Êim one mo gu Êa va -njem pro fe si o nal nog ra zvo ja.

Ko li ko je ovo ga tre nut ka ne ras po re e nihDVO i SiN i ka ko je mo gu Êe da ta kavsta tus po je din ci ma tra je i vi πe od go di nuda na?

Uvi dom u dnev no izv jeπ Êe o broj nom sta -nju vi di mo da je ne ras po re e nih oso ba od -nos no oso ba ras po re e nih po sta rom ustro -ju 2172, od to ga je ot pri li ke 1000 ci vil nih,dok su osta tak voj ne oso be. Prob le mi u nji -ho vom ras po re i va nju pro iz la ze uglav nomiz struË ne spre me i ne od go va raj uÊe os po -sob lje nos ti za pre u zi ma nje no vih du æ nos tiod nos no du æ nos ti, ko je su os ta le ne po pu -nje ne, a dje lo mi ce su uz ro ko va ni kom pli ci -ra nom pro ce du rom ras po re i va nja na no vudu æ nost, πto uve li ke uspo ra va cje lo kup nipro ces. Jed na od bit nih za da Êa ko je supred na ma jest po jed no stav lji va nje pro ce -du re pri ras po re du na no vu du æ nost, ali is -to ta ko i po bolj πa nje sus ta va obu ke i iz o -braz be za no ve du æ nos ti.

Bit no iz mi je nje na ob ra zov na struk tu raËas ni ka

Vi de li se uz sve do sad po du ze te ak tiv -nos ti po bolj πa nja u dob noj i ob ra zov nojstruk tu ri, i u koj oj mje ri u od no su na pri -jaπ nje ra zdob lje?

Sma njen jem bro ja osob lja bit no je iz mi je -nje na ob ra zov na struk tu ra Ëas ni ka. Broj Ëa -s ni ka u slu æ bi s ne od go va raj uÊom ci vil nomiz obraz bom sma njio se s 53% na 37%, dokje u vi πih Ëas ni ka taj broj sa mo oko 12%.

Pro sjeË na sta rost voj ni ka s 35 go di naspus ti la se na 33 go di ne i joπ je uvi jek pre -vi so ka u od no su na stan dar de za pad nihze ma lja, a na dalj nje po bolj πa nje struk tu resna æ no Êe utje ca ti pri jam no vog osob lja.

Ti je kom sma njen ja bro ja osob lja, iz mi je -nje na je i ob ra zov na struk tu ra za dræ av neslu æ be ni ke i nam jeπ te ni ke, i to ta ko da sebroj ci vil nog osob lja s os nov nom πko lom ilisred njom struË nom spre mom sma njio sa85% na 77%.

Po mla i va nje voj ske, i to ne sa mo ob ra zo -va nim mla dim Ëas ni ci ma ne go u pr vomre du pro fe si o nal nim voj ni ci ma ve li ki je

RAZGOVOR

Pla ni ra se uspo sta va po -

seb ne or ga ni za ci je ko ja

bi uprav lja nje osob ljem

pro vo di la cen tra li zi ra no,

struË no i ne o vis no, iz van

crte vo e nja i za po vi je -

da nja (Sre diπ nji ca za

uprav lja nje osob ljem). Ta

bi or ga ni za ci ja ras ter e ti -

la za pov jed ni ke i za pov -

jed ni la nac OS RH od

obav lja nja ve Êeg di je la

uprav nih i struË nih po -

slo va, a uprav ni dio

MORH-a od obav lja nja

ve Êeg di je la ope ra tiv nih

po slo va iz po druË ja per -

so nal ne prob le ma ti ke

6 29. listopada 2004.

RAZGOVOR

7

iza zov za OS RH. Ka ko mo ti vi ra tilju de za to za ni ma nje i πto im OSmo æe po nu di ti u ovom tre nut ku?

Na po Ëet ku smo no ve fa ze u ra zvo -ju OS RH u koj oj tek kre Êe mo u tr -æ iπ nu utak mi cu za pri bav lja nje naj -kva li tet ni jeg osob lja za oru æ a ne sna -ge. U pro ved bi pla na pri bav lja njaosob lja za 2004. go di nu vid jet Êe moko li ko smo kao po slo da vac za nim lji vimla dim lju di ma, i to Êe nam bi ti naj -bo lji po ka za telj u ko jem smje ru mo -ra mo da lje iÊi.

Ma te ri jal ne mo guÊ nos ti ni su namve li ke te sto ga mo ra mo ra di ti na to meda kao po slo da vac pru æ i mo naj bo ljepri li ke za pro fe si o nal ni i osob ni ra -zvoj sva kog svog dje lat ni ka. Ne ka is -kus tva smo veÊ ste kli, neπ to smo nau -Ëi li od dru gih ze ma lja, ali mno go to -ga joπ mo ra mo i mo æ e mo pro mi je ni ti.

U pos ljed nje vri je me MORH se su o -Ëa va s tim da su ka de ti ko ji su seπko lo va li u ino zem stvu iz gu bi li in -te res za po vrat kom u HV ras ki da juugo vo re ili su u sus ta vu ne za do volj -ni po stav lje nji ma i mo guÊ nos ti mana pre do va nja. U Ëe mu je prob lem?

Os tan ci u ino zem stvu ne ko li ci nena πih ka det ki nja uz ro ko va ni su po -naj pri je ti me πto su si osi gu ra le bes -pla tan nas ta vak πko lo va nja na po sli -je di plom skim stu di ji ma (jed na ka det -ki nja i dok to rat), a po tom vr lo vje ro -jat no i do bro za pos le nje. Jed na ka -det ki nja se uda la za ame riË kog dr æ -av lja ni na. Iz na ve de nog se vid i da suraz lo zi os tan ka u SAD-u eko nom skepri ro de, tj. nji ho vog raz miπ l ja nja daÊe u SAD-u ostva ri ti bo lje i ma te ri jal -no us pjeπ ni je pro fe si o nal ne ka ri je re.

©to se ti Ëe spo me nu tog ne za do volj -stva s mjes tom u sus ta vu, vaæ no je na -po me nu ti da se s ka de ti ma na kon za -vr πe ne voj ne aka de mi je po stu pa na is tina Ëin kao i s ka de ti ma u voj nim sus ta -vi ma dru gih ze ma lja, pa i sa mog SAD-a. To zna Ëi da ob na πa ju du æ nos tisu klad no ste Ëe noj struË noj spre mi i su -klad no za vr πe noj voj noj aka de mi ji (nji -ho va ka ri je ra po Ëi nje sa Ëi nom po ruË -ni ka na du æ nos ti za pov jed ni ka vo da),a otvo re ne su im sve mo guÊ nos ti zanor ma lan ra zvoj pro fe si o nal ne voj neka ri je re. Ako pos to je ne ka dru ga ne za -do volj stva i prob le mi, vaæ no je na po -me nu ti ka ko su oni is ti kao i oni s ko ji -

ma se su sre Êu i os ta li pri pad ni ci OS.Je dan od mo gu Êih raz lo ga ne za do -

volj stva vr lo vje ro jat no pro iz la zi i izprob le ma pri la god be pri po vrat ku, ato me je uz rok Ëet ve ro go diπ nji rad i æi -vot u vr lo dob rim i or ga ni zi ra nim uv je -ti ma jed ne oprem lje ne i bo ga te voj ske.

Uprav lja nje osob ljem bit Êe cen tra li -zi ra no, struË no i ne o vis no

Vo e nje i pla ni ra nje ka ri je re Ëas ni -ka i do Ëas ni ka do sa da je bi lo ve li -ka bolj ka sus ta va. Na i me, ni su ri -jet ki slu Ëa je vi da Ëas ni ci u Ëi je seπko lo va nje ula ga lo od la ze iz sus ta -va, dok je dru gi ma taj ne dos ta takogra ni Ëa va ju Êi uv jet za dalj nje na -pre do va nje. Mo æe li hr vat ski Ëas nikzna ti ka ko Êe iÊi nje go va voj niË kaka ri je ra do iz las ka iz sus ta va?

Ve li ka ve Êi na do sa daπ njih prob le mau vo e nju ka ri je re Ëas ni ka i do Ëas ni -ka pro i ziπ la je iz sta nja nas ta log urat nim okol nos ti ma ko je se ni je mo -glo pre ko no Êi do ves ti do ide al no ga.Pra vil ni ci ma o stan dar di ma pro fe si o -nal nog ra zvo ja da ni su jas ni okvi ri uko ji ma Êe se u bu duÊ nos ti kre ta ti po -je di naË ni pro fe si o nal ni ra zvoj sva kogËas ni ka, do Ëas ni ka i voj ni ka. U skla -du sa za da nim stan dar di ma pro vo ditÊe se voj na obu ka i iz obraz ba, πto Êeis to ta ko bi ti os no va za ras po re i va -nje na no ve du æ nos ti i pro mi ca nje.

Da nas sva ka dje lat na voj na oso bamo æe vid je ti ka ko sto ji i πto sve mo rapro Êi da bi po pra vi la svoj po lo æ aj ubu duÊ nos ti. Dalj nja ka ri je ra sva kogpo je din ca ovi sit Êe o kon ku ren ci ji zadalj nje πko lo va nje i po stav lje nje navi πu du æ nost. Bez ne pres ta nog ula -ga nja u se be ne ma ni pro fe si o nal nogra zvo ja, a oso ba ma ko je ne ma ju mo -guÊ nost dalj njeg pro fe si o nal nog ra -zvo ja bli æi se kraj voj ne ka ri je re.

Do bro po zna va nje stra nog, oso bi toen gles kog je zi ka da je ve li ku pred -nost u dalj njem pro fe si o nal nom ra -zvo ju, jer je ti me otvo re na mo guÊ nostza voj nu iz obraz bu u ino zem stvu, akon ku ren ci ja je vr lo ma la, jer ve Êi nadje lat ni ka ne ma od go va raj uÊu ra zi nuzna nja stra nog je zi ka. To je po druË jena ko jem svat ko mo æe ulo æ i ti u se besa mos tal no uËe Êi stra ni je zik, aMORH da je ve li ku pot po ru pla Êaj uÊi50% tro π ko va iz obraz be u πko la mastra nih je zi ka.

»ini se da MO i OS sva ke je se niËe ka no vi pre u stroj. ©to pos ljed njido no si no vo, u Ëe mu Êe bi ti vid lji -ve naj ve Êe prom je ne i u kad rov -skom i u or ga ni za cij skom smi slu?

Bit no je na gla si ti ka ko u no vimprom je na ma ustro ja vi πe ne Êe bi tina glih re zo va u prav cu sma njen jaosob lja, ne go Êe se plan ski izd va ja tine per spek tiv no osob lje i na is ti na -Ëin pri ma ti no vo. Pla ni ra se uspo -sta va po seb ne or ga ni za ci je ko ja biuprav lja nje osob ljem pro vo di la cen -tra li zi ra no, struË no i ne o vis no, iz -van crte vo e nja i za po vi je da nja(Sre diπ nji ca za uprav lja nje osob -ljem). Ta bi or ga ni za ci ja ras ter e ti laza pov jed ni ke i za pov jed ni la nac OSRH od obav lja nja ve Êeg di je lauprav nih i struË nih po slo va, auprav ni dio MORH-a od obav lja njave Êeg di je la ope ra tiv nih po slo va izpo druË ja per so nal ne prob le ma ti ke.Pri to me bi doπ lo do in te gri ra njaope ra tiv nih struË nih po slo va Upra -ve za ljud ske re sur se MORH-a iPer so nal ne upra ve GSOS-a RH, tesa daπ njih per so nal nih od je la, od sje -ka i pod od sje ka. Na taj bi se na Ëinjas no odi je li le plan ske i uprav ljaË keod iz vr π nih, od nos no pro ved be nihfunk ci ja, a uprav lja nje ka ri je romoso be pro vo di lo bi se s jed nogmjes ta.

Ujed no bi se ustro ja van jem Sre -diπ nji ce za uprav lja nje osob ljem re -de fi ni ra la ulo ga za pov jed ni ka sa -mos tal nih ustroj stve nih je di ni ca,kao i ulo ga vi πih za pov jed ni ka upro ce su uprav lja nja osob ljem. Za -pov jed ni ci ma sa mos tal nih ustroj -stve nih je di ni ca omo gu Êio bi se iz -ra van kon takt sa Sre diπ nji com usve zi s pri bav lja njem od go va raj u -Êeg osob lja za nji ho ve or ga ni za cij -ske je di ni ce te iz ra van utje caj napro fe si o nal ni ra zvoj do di je lje nog imosob lja. Kroz in sti tu ci ju men tor stva,sav je to va nja, vo e nja, obu ke na po -slu i slu æ be nog oc je nji va nja, za pov -jed ni ci bi pre sud no utje ca li na pro -fe si o nal ni ra zvoj po je din ca, a cen -tra li zi ra nim uprav lja njem u Sre diπ -nji ci omo gu Êi lo bi se pro vo e njepo li ti ke jed na kih mo guÊ nos ti.

29. listopada 2004.

MORH

8

Na kon tes ti ra nja, ko ja su u ti je ku,ra dar ski su stav En han ced Pe re -gri ne iz pro jek ta “Mo re” usko ro

bi tre bao bi ti u upo ra bi, na ja vi lo jeizas lan stvo Mi nis tar stva ob ra ne iGlav nog sto æ e ra pred stav ni ci ma hr -vat skih me di ja 21. li sto pa da pri -li kom za jed niË kog obi las kadva ju ra dar skih pos ta ja naoto ci ma Las to vu i Vi su teOpe ra tiv nog sre diπ ta uSpli tu. Uz mi nis tra ob ra neBe ris la va Ron Ëe vi Êa u izas -lan stvu MORH-a i GSOS-abi li su dræ av ni taj nik Ma teRa bo teg i po moÊ nik mi nis traza ma te ri jal ne re sur se Ivo Ba ËiÊte zam je nik na Ëel ni ka Glav nog sto -æ e ra ge ne ral pu kov nik Slav ko Ba riÊ ina Ëel nik Upra ve ZIKS-a GSOS-ako mo dor Ivi ca Su piÊ, ko jije ujed no pred sta viopro jekt “Mo re” i ra dar -ski su stav En han cedPe re gri ne. Po jas nio jeda ri jeË o sus ta vu zazaπ ti tu hr vat skih dr -æ av nih in te re sa naJad ran skom mo ru, aka ko je pred vi e no, su stav bitre bao πti ti ti te ri to ri jal ni in te gri tet isu ve re ni tet te prav ni po re dak Re pub -li ke Hr vat ske u obal nom mo ru, nad zi -ra ti po mor ski pro met, si gur nos ti plo -vid be te po mo Êi u po tra ga ma i spa πa -va nju na mo ru, kao i u pre ven ci ji eko -lo π kih in ci de na ta te ot kla njan ju nji ho -vih even tu al nih pos lje di ca.

Za Ëis to mo re i si gur no ne boRa dar skim sus ta vom En han ced Pe -

re gri ne mot ri se mor ska po vrπi na tezraË ni pro stor na ma lim i sred njim vi -si na ma, a oda bra ni ra da ri dio su slo -æ e ne struk tu re mot ri telj skog sus ta vaHRM-a na mi je nje nog nad zo ru ci je lezo ne in te re sa Re pub li ke Hr vat ske naJad ran skom mo ru. Na po mi nju Êi ka koÊe se ra da ri ko ris ti ti u voj no-ci vil nenam je ne, mi nis tar Ron Ëe viÊ po seb noje is tak nuo nji ho vu ulo gu u ci vil -

stvu, gdje su, ka ko je re kao, tre nu -taË no po treb ni ji ne go u voj sci.Upo zo rio je ta ko er na vaæ -nost uvo e nja su vre me -nih ra dar skih sus -ta va

ka ko bi se spri je Ëi le ne æ e lje ne pos lje -di ce pro tu za ko ni tih dje lo va nja na te -

ri to ri ju na πe zem lje, na po se s ob -zi rom na ne do vo ljan nad zorz raË nog i mor skog pro sto rako ji pru æa ve li ke mo guÊ nos tiza raz na kri mi nal na dje la, kaoπto su, prim je ri ce, kri jum Ëa re -nje lju di, oru æ ja i dro ge, teraz nih ro ba i sliË no. Na i me,ne ri jet ko se hr vat skim di je lom

Jad ra na pre vo zi πtet ni te ret, a nizraË ni pro stor iz nad Hr vat ske ni je

u pot pu nos ti zaπ ti Êen, i sve to naπte tu na πeg eko lo π ki Ëis tog mo ra i si -gur nog ne ba nad gla vom, a ko je ta k -vi ma æe li mo i zad ræ a ti. Uz rok to me jene do vo ljan nad zor na mo ru i u zra ku.Pos lje di ce bi mo gle bi ti ka ta stro fal ne,a je di ni na Ëin da ih spri je Ëi mo, smat -ra ju struË nja ci za mot re nje i nad zor,jes te uvo e nje no vih ra dar skih sus ta -

va. Pred stav ni ciMORH-a i GSOS-ais tak nu li su da Êe kaoin ve sti to ri i da lje poπ -ti va ti sve za kon skipro pi sa ne uv je te ti je -kom grad nje i puπ ta -nja ure a ja u rad, te

je is tak nu to ka ko kodtih ra da ra ne ma io ni zi ra-

j uÊeg zra Ëe nja, od nos noka ko ni su opas ni za zdrav-lje lju di.

Uz spo me nu te ra da re naLas to vu i Vi su, ko ji Êe us ko -ro bi ti u upo ra bi, u sklo pupro jek ta “Mo re” pred vi e nesu joπ dvi je ra dar ske pos ta-je - na Du gom oto ku i Mlje -

tu, gdje tra ju pri prem nira do vi. »eti ri ra da ra s pri -pa daj uÊom opre mom i do -

ku men ta ci jom te pri Ëu vnimdi je lo vi ma, kao i obu ka zaodræ a va nje ure a ja, koπ taju15.899.600 USD-a, a sve u -kup ni tro π ko vi tog pro jek taiz no se 44.557.722,70

USD-a.

Radarski sustav Enhanced Peregrine iz projekta “More” uskoro u uporabi

Suvremeni radarski sustav za zaπtitu hrvatskog moraRadarskim sustavom Enhanced Peregrine motri se morska povrπina te zraËni prostor na malim i srednjim visi-nama, a odabrani radari dio su sloæene strukture motriteljskog sustava HRM-a namijenjenog nadzoru cijelezone interesa Republike Hrvatske na Jadranskom moru Marija ALVIR, snimio Tomislav BRANDT

29. listopada 2004.

»etvo ri ca do Ëas ni ka pri pad ni ka4. vo da VP-a, ina Ëe vo di Ëi slu -æ be nih voj no po li cij skih pa sa, s

pra vom su po nos ni na svo je lju bim -ce, na ko je gle da ju, mo gu slo bo dnore Êi, kao na rad ne ko le ge, od nos nopart ne re u tim skom po slu. Na πi slu -æ be ni psi su ov dje tra æ e ni go to vosva ko dnev no, a naj ve Êi in ten zi tet suis ku si li u vri je me pri pre me i pro -ved be pred sjed niË kih iz bo ra u Af ga -nis ta nu.

Ni kud bez zaπ tit ne ko πar i ceSto æ er ni na red nik Da vor Ma giÊ za -

du æ en je za Aro na, nje maË kog ov Ëa -ra ko ji je zaπ tit no-tra gaË ki pas ili ka -

ko ga on Ëes to kra Êe na zi va, pas na -pa daË. Aron se za po sao ko ris ti pri -go dom osi gu ra nja ob je ka ta, osi gu ra -nja vaæ nih do gaaja i sl. Pri mar namu je ulo ga Ëu va nje i zaπ ti ta ob je ka -ta i oso ba. U mi si ji se po seb no po ka -zao ko ris nim pri pre tre su sum nji vihoso ba. Ka ko je Aron po seb no is tre ni -ran za agre siv nost pri dje lo va nju, ta -ko je bez zaπ tit ne ko πar i ce (br nji ce)iz nim no opa san, te se ta da tre ti rapo put upo ra be va tre nog oru æ ja. Ma -giÊ is ti Ëe da se Aron na sre Êu ov djeni je ko ris tio za spre Ëa va nje ma sov -nih de mon stra ci ja, ne re da i po bu na,od nos no kod ve Êeg okup lja nja lju di,za πto je po seb no is tre ni ran. Psa je

do bio na kon po lo æ e nog is pi ta uCen tru za obu ku slu æ be nih pa sa uDu gom Se lu. Po tom je doπ lo ra zdob -lje pri la goava nja. Agre siv ni Aron jeu po Ëet ku Ëak po ku πa vao na pas tisvo ga gos po da ra, dok ga ni je prih -va tio. Pri Ëu Ma giÊ pre ki da ko men ta -rom: “Evo, baπ ga sa da Ëu jem da la -je!”, ra za znaj uÊi Aro nov la veæ od la -ve æa os ta lih pa sa, u bu ci ko ja je do -pi ra la iz prav ca bok so va gdje susmjeπ te ni slu æ be ni psi.

Nad na red nik Jo sip Gr Ëe viÊ je“gaz da” slu æ be nog VP psa za de -tek ci ju opo jnih dro ga, nje maË kogov Ëa ra zva nog Cob ra. Ka ko je Af ga -nis tan po znat kao zem lja iz voz nikopij uma i po kri va vi πe od 50% svjet -skog ile gal nog træ iπ ta tim na r ko ti -kom, ta ko za Cob ru ov dje ima po -sla. Gr Ëe viÊ mi ob jaπ nja va da seopi j um ra bi kao os nov na ba za zapro iz vod nju svih pri rod nih dro ga,po Ëe vπi od ma ri hu a ne, ha πi πa, pado ko kai na, he ro i na, itd. Is ti Ëe da jesa Cob rom veÊ Ëe ti ri go di ne, ta koda se iz nim no do bro po zna ju. U iz -bor no vri je me Cob ra je bio an gaæ i -ran na pre gle di ma au to mo bi la iosob nih stva ri sku pa s lo kal nim po -li caj cem, pri Ëe mu se lo ka lac ra de Êis na ma obu Ëa vao sku pa sa svo jimpsom. Ko ris tio se is to ta ko i pri pre -gle du pr tlja ge pri go dom od las ka iz

mi si je pri pad ni ka po je di nih na ci o -nal nih kon tin ge na ta. Cob ra se ov djeja ko do bro ak li ma ti zi rao, kao uos ta -lom i os ta li na πi psi, pa Ëak ima bo -lji ape tit ne go kod ku Êe.

Pu ne “njuπ ke” po sla Pre os ta la dva psa su Bak i Tref, la -

bra dor i nje maË ki ov Ëar, ko ji su slu -æ be ni psi za de tek ci ju ek splo zi va.Jas no je da je nji hov po sao ov djenaj opas ni ji. Nji ho vi vo di Ëi su skup -ni ci Zo ran Ma slak i Mar ko Me riÊ.Ta dva psa naj Ëeπ Êe ra de u pa ru, i umi si ji su im “pu ne njuπ ke po sla”, aov dje se an gaæ i ra ju i da nju i no Êu.Oba vo di Ëa pa sa su sa svo jim psi maza jed no veÊ go di na ma. Psi u Hr vat -skoj æi ve s nji ma u nji ho vim do mo -vi ma. S nji ma su bi li i na pr voj obu -ci ko ja je tra ja la se dam mje se ci, za -kljuË no s is pi tom za li cen cu za nji -ho vu upo ra bu. Psi se ina Ëe re do vi tokon di ci ra ju, πto se i ov dje ra di, ia koza to ima ma lo slo bo dnih da na. Nji -ho ve naj Ëeπ Êe za da Êe do sa da bi lesu pre gle di vo zi la na kon trol nimtoË ka ma, pre gled pro sto ra, osi gu ra -nje vi so kih voj nih du æ nos ni ka i dru -gih VIP oso ba, pre tres sum nji vihpro sto ri ja, osi gu ra nje PRESS kon fe -ren ci ja uz pre tres osob nih stva ri ipr tlja ge. An gaæ i ra ni su i pri osi gu ra -nju ka bul skog ae rod ro ma, za pre -

gled vo zi la pri ulas ku u krugUN-a, itd. I oni su naj ve Êi po saood ra di li u vri je me iz bo ra. Me riÊmi na vo di prim jer ka da je blo ki ra -na jed na ci je la uli ca u sre diπ tuKa bu la i obav ljen kom ple tan pro -tu ek splo ziv ni pre gled uli ce, uk -lju Ëu ju Êi vo zi la, tr go vi ne i sve os -ta le ob jek te, za jed no sa πu pa ma iga ra æ a ma. Po sao je tra jao tri sa tai sve je pro fe si o nal no od ra e no.

9

»etvrti hrvatski vod u misiji ISAF, mahom sastavljen od pripadnika

vojne policije, ima poker aseva koji Ëine naπa Ëetiri vojnopolicij ska

sluæbena psa, a to su: Aron, Cobra, Bak i Tref. Naime, sluæ beni psi su

se u dosadaπnjoj fazi misije pokazali dragocjenima i nezamjenjivima,

jednom rijeËju savrπenima za posao koji u ovoj misiji obavljaju, a traæe

ih pripadnici gotovo svih nacionalnih kontingenata

Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ

29. listopada 2004.

»ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VI

Poker aseva - Aron, Cobra, Bak i Tref

Stoæerni narednik MagiÊ i pas Aron na

osiguravanju glavnog ulaza u kamp

Skupnik MeriÊ

i njegov Tref u

pregledu

civilnog vozila

U na π em hrvat skom sta nu u Is-la ma ba du te ku posl jedn je pri -pre me za od la zak na sveË a nu

inau gu ra ciju no vog πe fa mi sije. PetHrva ta i je dan ©ved uæur ba no zujeiz me u ku pa o ni ce, zrca la i glaË a la.Ma ri ja glaËa, ne zna se vi πe Ëiju ikoju ko πul ju po re du. U mi sij ama jejed na æe na pre ma lo. Ma to ko viÊ sesa mo do pad no pro ma tra u zrca lu izpro fi la i sme ta Ste pan ku ko ji uda raposl jedn ju πmin ku. I smjeπ ka sesam ome se bi. Vi sok i lij ep. Lje pπine go ikad. Valjda za to πto stoji po -red Lo vri Êa. Lo vriÊ i »ul jak nas redbo rav ka po ku π a vaju sta ti u sluæbeneodo re, ali im to baπ ne ide od ru ke.Onaj pro kle ti gumb uvi jek krvni Ë kipre po lo vi trbuh. Za π to na ovim hla -Ë a ma ne stavl jaju gu mu um jes todug ma di? Osta li, koj ima su nas redpu ta, ne tru de se da ih za o bi u, jerje to ne mo guÊe. Tu dvoj icu ob ser ve -ra mno go je la kπe pres ko Ë i ti. Sve jeto od nez dra ve hrane. ©ve a nin,ko ji se joπ uvi jek pi ta gdje je za vrπ -ila nje go va sveË a na odo ra s od li Ëj -ima, je di ni je u ma skir noj. VeÊ jego tov. I poæu ruje eki pu. Ka sni mo,ka sni mo! Ni kad ti sje vern ja ci neÊeshva ti ti nas juænja ke. Nije sve u æi -vo tu pre ciz nost i she ma. Za to smoih i ode ra li us red Stockhol ma je dannu la. Pi tam ja nje ga zna li on uop Êeot ku da Vi kin zi ma ro go vi. Smije se,πto Êe sa mnom ot ka Ë e nim.

»es tit ke Ta lij anuBij eli UN-ovi kom bi ji i te ren ci

staju pred Za pov jed ni π tvom. Stro gaprov je ra. Is pred i na zgra da ma osi -gu ran je. A vo le dræa ti onu cij evokre nu tu pre ma te bi i prst na oki -da Ëu u sva koj pri li ci, to je Ëu do jed -no! Sre Êa pa sam ma lo debl ji, akomu se omak ne. Ve le po sla ni ka i voj -nih ata π ea k’o na TV dnev ni ku. Ci -vi li pos je da li, ob ser ve ri se po re da liu sta vu po zor is pred njih. Iz me unjih go vor ni ca. Za sta ve se vi jo re izaob ser ve ra. Bel gi ja, »ile, Hrvat ska,Dan ska. Stiæe CMO. DCMO mupre daje prij avak. I pla vu za sta vuUj edin je nih na ro da. Kra tak go vor. Ipo ziv svi ma da se za me zi. »ov jekzna ka ko to ide. Ne ma uza lud 62

go di ne. Sko ro smo vrπn ja ci. Sa moπto sam ja Ëa snik u ra zvoju, a on naza la sku ka rij ere. Dvo ri π te is predkan ti ne uk ra π e no je lam pi ca ma kaoza BoæiÊ. Sto lo vi pu ni hrane. Uæur -ba ni ko no ba ri s pladn je vi ma i oro-π e nim Ëa π a ma hlad no ga pi Êa. »es -tit ke Ta lij anu. I opet se sjet im ka kosmo bi li bli zu i da je Ëes tit ke mo gaopri ma ti naπ gen eral. Na dam se davrlo brzo i hoÊe. Zadn ji ex pla na tioniz pov jerl ji vih iz vo ra. Naπ je gen eralbio pre mlad.

»et iri da na “pla ni na ren ja”Ma ri ja i Igor su sa zam je ni kom πe -

fa mi sije da ni ma os vaj ali ne ke vrho -

ve. Lo vriÊ se pen trao tu da ne ku daoko lo, oba rao re kor de u pen jan ju nadah. A ni mene ni Ma to ko vi Êa, hva -la Bo gu, gdje god smo bi li nijed nobrda π ce joπ nije pro maπ i lo. Pi tamDCMO-a je li to pri pre ma Ra pidRe ac tion For ces u sklo pu UN MO -GIP-a. I ako veÊ pri pre ma, za π to baπsa mo od Hrva ta. Ma da se mi ne æa -li mo i sve moæe mo. Kaæe Ëov jek dase ta ko za lo mi lo. Nije mo gao vje ro -vat da jed na æe na moæe pre ga zi tito li ko brda, a da ne za pla Ëe. A ne kinje go vi bor ci ni su mo gli. Kaæem muda se to zo ve voljni mo ment. A sa -mo Ma ri ja zna ko li ko joj je bi lo teπ -ko. Jer Ëe ti ri da na cje lod nev nogpla ni na ren ja, od iz la ska sun ca pado mrklog mra ka, ni Ed mun da Hil -la ry ja vje roj at no ne ostavl ja rav no -duπ nim.

Vo zim se u po staju. Pret iË e mo jed -no voj no vo zi lo. Pa ki stan ski pu kov -nik, moj znanac. Grli mo se kao naj -ro e ni ji. Pro veo je πest da na kodkuÊe. Pra vil no ih je ras po re dio na triæene i neπ to vi πe dje ce. To je je di niPa ki stanac koj eg sam do sa da upoz -nao ko ji ima vi πe æe na. Pi tam gapre va ri li ih ikad. Smije se. Pri Ëa mika ko su lju bo mor ne jed na na dru gu.Sa sva kom mo ra pro ve sti po jed nunoÊ. Ako mu se s ne kom ma lo vi πesvi di pa za gla vi dvi je, po slije to ga ikod one dru ge i treÊe mo ra pro ve stipo dvi je no Êi. Kad se ne ka od njihraz bo li, s njom mo ra pro ve sti svovrij eme. Pret po stavl jam da se onanaj ruæni ja naj ËeπÊe raz bo li. Pro blemje kad jed noj od njih ku pi hal ji nu.On da ona dru ga i tre Êa dig nu nos,pa mo ra i njima ku pi ti is to. Pa πto tije to tre ba lo, moj Rashi de, pi tam se.Vid jet Êeπ kad do eπ u mo je go di ne.A moæda je to i dob ra tak ti ka. Sva -koj slaæeπ da si s onom dru gom. A tiraz gu liπ negdje u ne poz na tom prav -cu. Da se nas pa vaπ!

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

Inauguracija novog πefa misijeZa sta ve se vi jo re iza ob ser ve ra. Bel gi ja, »ile, Hrvat ska, Dan ska. Stiæe CMO. DCMO

mu pre daje prij avak. I pla vu za sta vu Uj edin je nih na ro da. Kra tak go vor. I po ziv svi ma

da se za me zi. »ov jek zna ka ko to ide

10

Iz Pakistana Davor »ULJAK

29. listopada 2004.

U zapovjedniπtvu na sveËanosti

imenovanja novog πefa misije

Pred odlazak na sveËanost, u hrvatskom stanu

WFP (World Fo od Pro gram) or ga ni za ci ja je ko ja se skrbi o na bav ci i do sta vi naj os nov -

nij ih prehram be nih pro iz vo da za ti suÊe i ti suÊe prog na ni ka dil jem svi je ta. Ina Ëe, sva ki

prog na nik mjes eË no ima pra vo na tzv. fo od ba sket teæi ne 17,5 kg ili 2144 ki loka lo ri ja,

a ta prehram be na ko π a ri ca se naj ËeπÊe sa stoji od bra π na, ul ja, πeÊ era i mlij eka u prahu

J ed na od moÊ nij ih i bol je or ga -ni zi ra nih hu ma ni tar nih or ga -ni za ci ja je sva ka ko WFP

(World Fo od Pro gram), or ga ni za ci jako ja se skrbi o na bav ci i do sta vinaj os nov nij ih prehram be nih pro iz -vo da za ti suÊe i ti suÊe prog na ni kadil jem svi je ta. Uz stal ne iz vo re pri -ho da koje re do vi to pri ma od UN-a,nje zin rad se uglav nom ba zi ra nado na cij ama i dob roj vol ji poj edi na cai po li ti Ë kih moÊ ni ka. Uz do bar diostal no za po sle nih dje lat ni ka, ko ji seuglav nom ba ve or ga ni za cij skim di-j elo vi ma po sla, imaju an gaæi ran ive li ki broj dra go vol ja ca i lo kal nogosobl ja, ko ji su za duæe ni za ne po -sred nu do sta vu i di stri bu cijuprehram be nih pro iz vo da na te re nu.Sloæe na je to or ga ni za cij ska struk -tu ra, ko ja zbog svoje ulo ge i vaæno -sti ne ma pra vo na ve li ke po greπ ke.Fi nan cij ska sred stva se mo raju os i -gu ra ti na vrij eme i, πto je naj -vaænije, u do sta vi i di stri bu ci ji hra -ne ne smije bi ti ve li kog ka πn jen ja.

Do na to ri na li cu mjes taU Tin dou fu je ne dav no odræa na

do na tor ska kon fe ren ci ja u or ga ni za -

ci ji WFP na koj oj su bi li pred stav ni -ci sko ro svih ze mal ja koje imaju us -po stavl jene di plo mat ske od no se sAlæi rom. Cilj je bio priku pi ti πto vi πefi nan cij skih sred sta va za po moÊprog na ni ci ma u Za pad noj Saha ri, tj.Alæi ru, a da bi se to i ostva ri lo nanaj bol ji mo gu Êi naË in, tre ba lo je tedo na to re upoz na ti sa sva ko dnev nimuv jet ima æi vo ta i ra da prog na ni ka uprog na ni Ë kim nas el jima. Ta ko je ve -lik broj do na to ra bio prvi put u pri -li ci u ne po sred nom kon tak tu sprog na ni ci ma i osob no se uv je ri ti unjiho ve iz nim no teπ ke æi vot ne i rad -

ne uv je te. Mno gi od njih su bi li za -teË e ni i neu god no iz ne na e ni vi e -nim i doæivl je nim. To je na krajupos je ta re zul ti ra lo zaj ed ni Ë kom iz ja -vom o prikupl jan ju po mo Êi koj omsu se svi pot pis ni ci te iz ja ve ob ve -za li na pruæan je fi nan cij ske po mo Êiza re a li zi ran je World fo od pro gra maza prog na ni ke u prog na ni Ë kim na -s el jima u oko li ni Tin dou fa. Or ga ni -za to ri su bi li i vi πe ne go za do voljnioda zi vom do na to ra i prikupl je nimfi nan cij skim sred stvi ma, a i do na to -ri su iz ra zi li pohva le na ra Ë un or ga -ni za to ra.

Dje lat ni ci WFP u ra du na te re nuse sus re Êu s ma som pro ble ma kojemo raju “rjeπ a va ti u ho du”, a ko jiËes to znaju bi ti vrlo oz biljni. I po redpre ciz nih nor ma ti va za sva ku oso -bu, sva ku obi telj, uvi jek se na u ne -za do voljni poj edin ci ko ji svoj om vi -kom sa mo us po ra vaju i oteæa vajupod je lu hrane, te na taj naË in zasebe æe le “uπ i Êa ri ti” vi πe od propi -sa nog nor ma ti va. Ina Ëe, sva ki prog -na nik mjes eË no ima pra vo na tzv.fo od ba sket teæi ne 17,5 kg ili 2144ki loka lo ri ja, a ta prehram be na ko -π a ri ca se naj ËeπÊe sa stoji od bra π na,ul ja, πeÊ era i mlij eka u prahu, dokim se pov re me no dij ele i osta le æi -veæne na mir ni ce i hi gij en ske pot re -pπ ti ne, ovis no o do na cij ama). Na -zoË i li smo jed noj tak voj pod je lihrane u prog na ni Ë kom nas el juAwsard i bi li smo svje do ci ve li keguæve, te smo nakon to ga jed no -glas no kon sta ti ra li da dje lat ni ciWFP imaju vrlo ko ri stan ali is to dob -no i vrlo ne zahva lan po sao, po saokoj im ve li koj ve Êi ni prog na ni Ë kihobi tel ji os igu ra vaju mi ni mal ne æi -vot ne uv je te.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

11

Humanitarna organizacijaWFP pomaæe prognanicima

Iz Zapadne Sahare Hidajet »OBO

29. listopada 2004.

Podjela hrane

Svaki prognanik mjeseËno

ima pravo na tzv. food

basket teæine 17,5 kg

Donatori i djelatnici WFP-a meu

prognanicima

29. listopada 2004.

P ri pad ni ci 3. gar dij -ske oklop no-me ha -ni zi ra ne bri ga de

pro ve li su ne dav no navoj nom po li go nu "Eu genKva ter nik" u Slu nju po -sad no boj no ga a nje ten -kom M-84. Taj kljuË ni

obu Ëni do ga aj pr vi je tevrs te ko ji je ta gar dij skabri ga da pro ve la na konpre u stro ja u ko jem suuga πe ne le gen dar ne bri -ga de sla von skih So ko lo vai Ku na, no una toË svimprom je na ma i prob le mi ma

s ko ji ma su se u to me su -sre ta li, i ovu su za da Êuoba vi li pro fe si o nal no te niovaj put ni su izos ta li dob -ri rez ul ta ti.

Iz vrs ni rez ul ta ti na zah tjev nom te re nu

Na kon za vr πet ka pre u -stro ja, bri ga da je u srp njupro ve la spe ci ja lis tiË kuobu ku te su po tom us li je -di le pri pre me za ga a njeko je je pro ve de no u dvanav ra ta, kra jem ruj na isre di nom li sto pa da. Na

REPORTAÆA

12

Taj kljuËni obuËni dogaaj

3. gombr prvi je te vrste koji

je ta postrojba provela

nakon preustroja u kojem

su ugaπene legendarne

gardijske brigade slavonskih

Sokolova i Kuna, no unatoË

svim promjenama i prob-

lemima s kojima su se u

tome susretali, i ovu su

zadaÊu obavili profesionalno

te ni ovaj put nisu izostali

dobri rezultati

Pripadnici 3. gombr na slunjskom vojnom poligonu proveli posadno

Marija ALVIR, snimio Tomislav BRANDT

Uz to πto su ciljevi obuke

u potpunosti ostvareni, vaæno

je istaknuti i to da tijekom

gaanja nije bilo nikakvih

izvanrednih dogaaja,

napose s obzirom na Ëin-

jenicu da je za glavninu

postrojbe to bilo prvo bojevo

gaanje na tenku M-84.

Nisu zakazali ni ljudi ni

tehnika te moæemo zakljuËiti

da je vrhunac godiπnje obuke

okopno-mehanizirane brigade

doista proπao - vrhunski

Vrhunac godiπnje obuke oklop

29. listopada 2004.

slunj skom voj nom po li go nupr vo su bo ra vi li pri pad ni ci1. a po tom i 2. oklop ne boj -ne, za jed no s ten kov skomsa tni jom iz sas ta va me ha ni -zi ra ne boj ne. Ti me je za -klju Ëe na obu ka ra zi ne po je -di nac-po sa da te su stvo re nipred uv je ti za obu ku ra zi nevo da. U oba nav ra ta po -stroj ba je pro ve la ga a nje spo 25 po sa da, a na konobav lje nog vred no va nja za -klju Ëe no je da su pos tig nu tiiz vrs ni rez ul ta ti.

Ga a nje je pro ve de no uskla du s te mom "Tenk u na -pa du" te su se na te me ljutak tiË ke si tu a ci je po stav lja -le me te, a za hva lju ju ÊistruË nom Ëas niË kom ka dru,od nos no dje lat ni ci ma ko jisu pri pre ma li i pro vo di liga a nje, sve je pro tek lobes pri je kor no. Nji ho vo is -kus tvo i vjeπ ti ne ko je supri mi je ni li ti je kom pri pre -ma na voj nom po li go nu uGa πin ci ma od ra zi li su se i upro ved bi ga a nja u Slu nju,gdje su pri pad ni ci bri ga depo ka za li umi je Êe ru ko va njasvim na o ru æ a njem ten ka

M-84 (top 125 te pro tuz ra -ko plov na stroj ni ca 12,7 isu spre gnu ta stroj ni ca 7,62).S ob zi rom na pri liË no zah -tje van te ren, za us pjeπ nupro ved bu ga a nja bi la jenu æ na i iz vrs na obu Ëe nostpo sa de.

Ni su za ka za li ni lju di ni teh ni ka

Osim or ga ni za to ra i pro -vo di te lja ga a nja, na slunj -skom su voj nom po li go nubi li me ha ni Ëa ri za oklop nasred stva i sku pi na za do sta -vu ubo ji tih sred sta va te pi -ro teh ni Ëa ri i sa ni tet, kao ivanj sko osi gu ra nje pro sto -ra. Vaæ nu ulo gu u pro ved biga a nja ima la je i lo gis ti ka,ne o phod na za sva ku ten -kov sku po stroj bu, a bi li suza du æ e ni za osi gu ra nje ipre gled stre lji va te za os ta -le ten kov ske re sur se.

Do ga a je na slunj skomvoj nom po li go nu pra tio jeza pov jed nik 3. gom br bri -ga dir Be ris lav Je zi dæ iÊ, apri pad ni ke bri ga de po sjet ioje i za pov jed nik 3. kor pu sabri gad ni ge ne ral Zvon ko

Pe ternel. Iz ra zi li su za do -volj stvo pro ved bom ga a -nja, a za slu ge za iz vrs nuor ga ni za ci ju iz me u os ta -log pri pa da ju za pov jed ni ci -ma boj ni i sa tni ja ko je su uto me sud je lo va le - pu kov ni -ku Dra ga nu Ti ha no vi Êu,boj ni ci ma Pa vi Lu ci Êu, To -mi ci Per ko vi Êu i An ti An dri -ja ni Êu te nat po ruË ni ku Va -len ti nu Skro zi i po ruË ni kuAloj zu Ba Êi, kao i svi madru gi ma ko ji su pri do ni je lius pjeπ noj re a li za ci ji po stav -lje nih za da Êa i ci lje va.

Uz to πto su ci lje vi obu keu pot pu nos ti os tva re ni, vaæ -no je is tak nu ti i to da ti je -kom ga a nja ni je bi lo ni ka -kvih iz van red nih do ga a ja,na po se s ob zi rom na Ëi nje -ni cu da je za glav ni nu po -stroj be to bi lo pr vo bo jnoga a nje na ten ku M-84.Ni su za ka za li ni lju di niteh ni ka te mo æ e mo za klju -Ëi ti da je vr hu nac go diπ njeobu ke okop no-me ha ni zi ra -ne bri ga de do is ta pro πao -vr hun ski.

REPORTAÆA

13

bojno gaanje tenkom M-84

no - mehanizirane brigade

RE PUB L I KA HR VAT SKAMI N IS TAR STVO OB RA NE

UPRAVA ZA OBRAMBENU POLITIKUSLUÆBA ZA NATO I PARTNERSTVO

ZA MIR

ras pi su je

I N T E R N I N A T J E » A J

1. Viπi struËni savjetnik, SRM I.- jedan izvrπiteljUvjeti: VSS - druπtveni ili tehniËki smjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- poloæen DSI- 10 godina radnog staæa

2. StruËni savjetnik, SRM I. -dva izvrπiteljaUvjeti: VSS - druπtveni ili tehniËki smjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- poloæen DSI- 5 godina radnog staæa

3. StruËni savjetnik, ustrojbenomjesto: bojnik - jedan izvrπiteljUvjeti: VSS ili V©S - druπtveni ili tehniËkismjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- odgovarajuÊa razina vojne izo-brazbe

4. Viπi struËni referent, ustroj -beno mjesto: satnik - jedanizvrπiteljUvjeti:VSS ili V©S - druπtveni ili tehniËkismjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- odgovarajuÊa razina vojne izobra zbe

Mjesto sluæbe za navedene duænostije Zagreb. Prijave s dokazima oispunjavanju navedenih uvjetapotrebno je dostaviti do 15. stu-denoga 2004. na adresu:Ministarstvo obrane, Sluæba zaNATO i Partnerstvo za mir,Zvonimirova 12/II, 10 000 Zagrebili na e-mail nato@morh.hr.Dodatne informacije mogu se dobitina telefon 01/4568-099 ili01/4567-280.

za sljedeÊa radna mjesta ipropisane uvjete:

29. listopada 2004.

MORH

14

V I J E S T I

Nove inicijative u ABKO zaπtitiU prostorijama »asniËke πkole u vojarni

"Petar Zrinski" 26. je listopada odræan sa -

stanak na temu razvoja izvedbenog pro-

jekta uspostave sustava detekcije i identi-

fikacije kemijskih i bioloπkih agenasa.

Sastanak je odræan na inicijativu labo-

ratorija ABKO zaπtite »asniËke πkole, a

na zoËili su mu i znanstvenici Instituta

"Ru er BoπkoviÊ", radi definiranja daljnje

suradnje koja bi se trebala razviti u viπe

smjerova. Najvaænija tema bila je inicija-

tiva laboratorija ABKO zaπtite o mo gu -

Ênosti uspostave referalnog centra za de -

tekciju i identifikaciju kemijskih i bi o lo -

πkih agenasa. Smatra se da za to postoje

svi potrebni uvjeti.D. V.

Dah Ja pa na u “Zvo ni mi ru”U ga le ri ji MORH-a “Zvo ni mir” sveË a no

je 21. li sto pa da otvo re na iz loæba sli ka

gru pe suv re me nih ja pan skih au to ra pod

na zi vom “Zbir ka ja pan ske um jet no sti

2004. u Hrvat skoj”. Na iz loæbi se pred -

sta vi lo 23 au to ra sa 41 ra dom, a os im

ka li gra fije, naj sta rije ja pan ske um jet no sti,

iz loæe na su i ul ja na plat nu, ak ri li te tehni -

ke ja pan skog sli kar stva. No, os im spo me -

nu tih ja pan skih, iz loæe na su i dje la hrvat -

skih sli ka ra iz zbir ke HNK u Za grebu, me -

u koj ima i Ede Mur ti Êa, Di mi tri ja Po po -

vi Êa, Bo ri sa Bu Êa na i osta lih. Or ga ni za to -

ri ca iz loæbe bi la je Ma y u mi Nihei,koja je

veÊ tre Êi put u Hrvat sku do ve la ja pan ske

um jet ni ke. Os im vi so ke um jet ni Ë ke vrij e -

d no sti koju iz loæba ima po seb nu vaænost

sva ka ko joj je dao i nje zin hu ma ni tar ni

ka rak ter, s ob zi rom na to da su ja pan ski

um jet ni ci da ro va li dvi je sli ke i no vË a nu

po moÊ u ko rist Hrvat skog Crve nog kriæa.

A.D.

Iza slan stvo MORH-a naËe lu s mi ni strom Be ri sla -vom Ro nË e viÊ em bo ra vi loje u sluæbe nom pos je tu Al -ba ni ji. Na sa stan ku s ko le -gom Pan de li Maj kom, mi ni -star Ro nË e viÊ raz go va rao jeo bi la te ral noj su radn ji napo druËju ob rane, su radn ji usklo pu Ame ri Ë ko-jad ran skepo vel je, a ra z mij en je na su imi πl jen ja o si gur no snoj si -tua ci ji u re gi ji.

Oba mi ni stra iz ra zi la suza do voljstvo re a li za ci jompla na su radn je u 2004. go -di ni, a plan za 2005. go di -

nu ocij en jen je re a li sti Ë nima uko li ko zat re ba moæe se ipro π i ri ti.

Mi ni stri su raz mij eni limi πl jen je o si gur no snoj si -tua ci ji te sma traju da su ra -dn ja u sklo pu Ame ri Ë ko--jad ran ske po vel je pri do no -si daljnjoj sta bi li za ci ji sta n -ja u ju go is toË noj Euro pi.Ob je strane su joπ jed nompotvrdi le æel ju da upu tezaj ed ni Ë ki hrvat sko-al ban -sko-ma ke don ski me di cin -ski tim u mi siju ISAF u Af -ga ni stan. Al ban ska stra naje po ka za la oso bi ti in te res

za su radn ju na po druËjuvoj ne in du strije i πko lo va-n ja. Mi ni star Ro nË e viÊ iz vi -jes tio je al ban skog ko le gu ona pret ku u re for ma ma i re -or ga ni za ci ji OSRH. Obami ni stra is tak nu la su va -ænost stal nog dij alo ga nasvim ra zi na ma s ob zi romna broj na otvo re na pi tan jau re gi ji. Mi ni stra Ro nË e vi Êapri mio je i al ban ski pre mi-j er Fa tos Na no te preds jed -nik Al fred Mo i siu, priop Êe -no je iz Slu æbe za od no se sjav no π Êu i in for mi ran jeMORH-a.

Ministar RonËeviÊ u Albaniji

Na poziv naËelnika Glavnog stoæeragenerala zbora Josipa LuciÊa, u Hr va -tsku je 25. listopada stigao predsjedava-juÊi Vojnog odbora NATO-a generalzbora Harald Kujat.

“Nisam doπao ocijeniti ili procijenitiono πto radite, no mogu reÊi da ste nadobrom putu u reformama koje pro -vodite, te u provedbi akcijskog plana zaËlanstvo”, istaknuo je general Kujat nasusretu s novinarima u zraËnoj luci Plesopred sam polazak u Bruxelles. GeneralKujat i izaslanstvo istog su se dana uMORH-u sastali s generalom zbora Jo -sipom Lu ciÊem te dræavnim tajnikom Mi -ni starstva obrane Matom Rabotegom, apotom i s predsjednikom Republike Hr -vatske Stjepanom MesiÊem, te pre dsje -dni kom saborskog Odbora za unutarnjupolitiku i nacionalnu sigurnost IvanomJarnjakom. Zahvalivπi se na pozivu, kao ina tome πto mu je omoguÊeno da se su-

sretne sa svim vaænim osobama u poli -tiËkom æivotu Hrvatske, general Kujat jekazao kako cijeni napore koje na putupre ma NATO-u ulaæe Hrvatska vojska,istaknuvπi kako je rijeË o pothvatu kojimora poduzeti cijela dræava, a ona traæi itreba potporu gra ana i cijelog naroda.Istaknuo je kako je ovim susretom ohra -brio sve s kojima se susreo da snaæno iodluËno nastave na putu u reformama.“Zastavu NATO-a koja se danas vijorilanad Zagrebom nadam se da Êete shvatitikao simbol dobre buduÊnosti za Hr va -tsku i cijelu naciju”, kazao je na kraju.

J. P.

Na dobrom ste putu

snim

io T

. B

randt

U dvod nev ni bi la te ral nipos jet Sluæbi za ob ram be nupo li ti ku i pla ni ran je 26. jeli sto pa da do pu to va lo tro -Ëla no bel gij sko iza slan stvona Ëe lu s bri ga di rom Gu y -em Buchsenschmid tom.

Svrha pos je ta je prije sve -ga bi lo prez en ti ran je me u -

na rod nih ak tiv no sti hr va-t skih OS-a. Doma Êi ni, naËe lu s na Ë el ni kom Slu æbebri ga di rom Æeljkom Ce pa n -cem, prvog su da na pos je tau svoj im pro sto rij ama go sti -ma odræa li ne ko li ko pre-z en ta ci ja koje su se ugla -v nom od no si le na sud je lo -

van je pri pad ni ka OS RH umi rov nim mi sij ama UN-a,no, vo di li su se raz go vo ri io dru gim, πi rim te ma ma.

Dru gog da na Bel gij an cisu pos je ti li Sre di π te MVO-aupoz na vπi se s njegovimak tiv no sti ma.

D. V.

Belgijsko izaslanstvo u J-5

V oj ni ci ko ji se na la ze na po druËju ve li ke vru Êi ne ili gdje je

vlaænost zra ka ve li ka, mo gu se akli ma ti zi ra ti (pri vik nu ti) na

po stoj eÊe kli mat ske uv je te u raz ma ku od 8 do 14 da na.

Spo sob nost voj ni ka u tak vim kli mat skim uv jet ima ovi si o akli ma -

ti za ci ji i njiho voj fi zi Ë koj spre mno sti. Po ve Êa na tem pe ra tu ra i

vlaænost zra ka uz ro kuju ubr za ni rad srca, po ve Êa no bi lo. Da kle

vrlo je vaæno, ka ko bi se raz vi la bor be na spre mnost voj ni ka, do -

sta trË a ti, pri Ëe mu je po treb no pra ti ti ot ku caje srca (na po Ë et ku

i na kraju trË an ja).

Vaæne prom jene koje se javl jaju kao re zul tat akli ma ti za cije na

vru Êu kli mu su: ko li Ëi na krvi je po ve Êa na, ot ku ca ji srca su man ji,

znoj en je je po ve Êa no i javl ja se na niæoj tje les noj tem pe ra tu ri.

Pri vi ka van je na ve li ke nad mor ske vi si neNa ve li kim vi si na ma, veÊ iz nad 1500 m, tlak at mo sfe re je um je -

ren, te na tak vim vi si na ma tki vo do bi va man je ki si ka. Na te mel ju to -

ga se sa si gur no π Êu moæe zakl juË i ti da voj ni ci ne mo gu vjeæba ti na

vi π im nad mor skim vi si na ma, a oso bi to je ogra ni Ë e ni uË i nak iz raæen

kod sta rij ih voj ni ka s ni skom ra zi nom mo to ri Ë ke spo sob no sti.

Zahval juj uÊi akli ma ti za ci ji, πto je voj nik duæe na ve li kim nad mor -

skim vi si na ma, nje go vo vjeæban je je bol je. Vrij eme akli ma ti za cije u

ve li koj mje ri ovi si o nad mor skoj vi si ni. U svrhu os igu ra van ja, voj nik

ko ji je tek sti gao na vi si nu od 1500 m, nije na gu bit ku, s ob zi rom

na to da ve Êi na tren e -

ra pre po ruË uje 30-ak

da na akli ma ti za cije,

ukl juË uj uÊi re gu lar ne

tje les ne ak tiv no sti. Pri

to me sva ki tren er mo -

ra bi ti pri preml jen na

mo guÊ nost poj ave pla -

nin ske bo le sti prije ne -

go πto do e do sa me

akli ma ti za cije. Naj Ëeπ -

Êi sim pto mi koje sva ki

tren er mo ra zna ti pre -

poz na ti je su: gla vo bol ja, ubr za ni puls, muË ni na, gu bi tak ap eti ta, ne -

mo guÊ nost spa van ja.S voj ni kom u koj eg se ja ve tak vi sim pto mi po -

stu pa se ta ko ili da se na sta vi akli ma ti za ci ja ili ga se vra ti na niæe

nad mor ske vi si ne, o Ëe mu se tre ba kon zul ti ra ti s lij eË ni kom. Voj nik

ko ji je akli ma ti zi ran na vi si ni od 1500 m, na niæoj nad mor skoj vi si ni

akli ma ti zi rat Êe se nakon 14 da na.

Za ga e ni zrak i vjeæban jeZa ga i vaËi su tva ri u oko li πu koje sniæa vaju nje go vu kva li te tu. Ne ke

za ga uj uÊe tva ri imaju ne ga tiv ne ut je caje na tij elo. Ka da se vjeæba u

vi so ko za ga e nom po druËju i di πe na usta, spo sob nost mas ne tva ri da

ot klo ni neË is toÊe je ne sta la te mno ge tva ri mo gu bi ti udahnu te. To

iri ti ra di π ni trakt i uman juje spo sob nost oso be za ae rob ni tre ning. Ti-

j e kom vjeæban ja uz za ga e ni zrak tre ba izbje ga va ti, ako je to mo -

guÊe, iz la gan je za ga en ju prije i tij ekom vjeæban ja, u po druËju vi so ke

kon cen tra cije ozo na tre ba tre ni ra ti uj utro i prije mra ka te ogra ni Ë i ti

vrij eme tre ni ran ja u raz dobl ju ve li kog za ga en ja zra ka.

San dra VRAN EKO VIΔ

AklimatizacijaSPORT U VOJSCI

29. listopada 2004. 15

DoËasniËka πkola ZZIO-a uJastrebarskom, u kojoj seπkoluju pripadnici HV-a radistruËnog osposobljavanja, au skladu s najsuvremenijimmetodama za obnaπanjedoËasniËkih duænosti,sveËano je 22. listopadaproslavila svoju trinaestuobljetnicu.

SveËana je obljetnica, kojojsu nazoËili visoki vojni icivilni duænosnici, meukojima ministar obrane RHBerislav RonËeviÊ, izaslaniknaËelnika GSOS-a RHbrigadir Marjan BiπkiÊ, iza-slanik zapovjednika HKoV-abrigadni general DragutinRepinc, zapovjednik D©-aJastrebarsko satnik IvanMagiÊ i dr., zapoËela postro-javanjem u vojarni “Dr. AnteStarËeviÊ”. Nakon himne ipoËasti poginulim hrvatskimbraniteljima, obljetnicu jenazoËnima Ëestitao ministarobrane RonËeviÊ, istiËuÊiveliki uspjeh koji je ©kolaimala u proteklom razdobljute istiËuÊi njezinu vaænost uvremenu koje slijedi.

“Gradimo oruæane snagekoje Êe moÊi odgovoriti mo-dernim izazovima i biti diokolektivne obrane, a osobitauloga u tome pripada doËas-nicima Hrvatske vojske”,istaknuo je ministar.Pohvalama i Ëestitkamapridruæio se i brigadir BiπkiÊ,a potom i zapovjednik satnikMagiÊ poruËivπi djelatnicimada i dalje razvijaju i jaËajuduh profesionalizma.

Nakon podjele pohvalnica ipriznanja istaknutimpolaznicima i djelatnicima©kole, posveÊena je crkva ioltar svetog Sebastijana.Sluæbu posvete predvodio jevojni ordinarij mons. JurajJezerinac uz sudjelovanjevojnog kapelana AnteVukoje. Na kraju sveËanostiupriliËen je domjenak zagoste na kojemu sudobroËiniteljima koji supomogli izgradnju kapelice,a meu kojima su bili i ΔiroGaπparac te Miroslav ©koro,uruËene zahvalnice.

A. DE»AK

Trinaest godina DoËasniËke πkole

snim

io D

. K

ova

Ë

snim

io D

. K

ova

Ë

NA ne dav no odræ a noj pre zen ta ci jiGrË ka je sve Ëa no obi lje æ i la slu æ be nouvo e nje u ope ra tiv nu upot re bu no -vo na bav lje nih bor be nih avi o na Das -sau lt Mi ra ge 2000-5 Mk 2. Avi o nisu pre da ni 332. es kad ri li iz 114.lo vaË kog pu ka, ko ja je smjeπ te nau zra ko plov noj ba zi Ta na gra bli zuAte ne.

Uvo e nju u ope ra tiv nu upo ra bu

pret ho di li su broj nile to vi ko je je grË korat no zra ko plov stvopro ve lo u sklo pusvo je vrsnog Ini ti alflight Eva lu a ti onpro gra ma, ko ji masu se pro su i va lekva li te te i mo guÊ -nos ti no vih Mi ra -gea, od nos no na te -

me lju Ëe ga Êe se i de fi ni ra ti no vatak tiË ka prim je na avi o na. Le to vi suokon Ëa ni pot kraj ko lo vo za, a grË korat no zra ko plov stvo je u sklo pu njihan gaæ i ra lo i dru ge svo je avi o ne po -put Mi ra gea 2000 EGM, F-16C/DBlock 30/50, te F-4E.

Mi ra ge 2000-5 Mk 2 iz va na jepre po znat ljiv po fik sno po stav lje -nom pri kljuË ku za tan ka nje go ri va u

zra ku, dok je unut raπ njost pi lot skeka bi ne oprem lje na su vre me nimglass kok pi tom, od nos no u avi on jeugra en Tha le sov RDY-2 ra dar ko jimo æe de tek ti ra ti i kla si fi ci ra ti nis ko -le te Êe zra ko plo ve na uda lje nos ti od120 km. ©to se ti Ëe elek tro ni ke na -mi je nje ne za elek tro niË ko dje lo va -nje u no ve grË ke Mi ra ge je ugra enTha le sov su stav ICSM 2000 Mk3,ko ji se smat ra jed nim od naj na pred -ni jih na svi je tu.

GrË ko rat no zra ko plov stvo Êe dokra ja 2005. ukup no pri mi ti 25 no vihavi o na ti pa Mi ra ge 2000-5 Mk 2,od ko jih je 15 let je li ca no vo pro iz ve -de no dok Êe 10 avi o na Mi ra ge2000 EGM na kon up gra din ga bi tidig nu to na stan dard Mi ra gea2000-5 Mk 2.

D. OSLOV»AN

29. listopada 2004.

TVRT KA Al vis Häg glunds pri ka za la je tre Êu ge ne ra ci -ju svog bor be nog vo zi la pje πa π tva (BVP) CV90. Ozna Ëe -no je kao CV9035 MK III, i raz vi je no je ka ko bi za do vo -lji lo uv je te ni zo zem ske voj ske. Pr vi de mon stra tor teh no -lo gi ja do vr πen je 2002., a 2003. je na Ëi njen pr vi pro to tipdok je se rij ska ina Ëi ca pri ka za na na iz lo æ bi Eu ro sto ry2004.

CV9035 MK III ima znat nih pred nos ti u od no su napri jaπ nju ina Ëi cu Mk II i to na po druË ji ma pa lj be ne mo -Êi, po kre tlji vos ti i oklop ne zaπ ti te.

Te melj no na o ru æ a nje je top ATK Gun Sys tems Com pa -ny Bushmas ter III 35/50 ko ji stan dard no ispa lju je stre lji -vo ka lib ra 35 mm ali se mo æe na do gra di ti na ka li bar 50mm. Ra zvoj ina Ëi ce ka lib ra 50 mm i od go va raj uÊeg stre -lji va joπ ni je do vr πen.

Top mo æe ispa lji va ti raz li Ëi te vrs te na pred nog stre lji va,praz ne Ëa hu re se au to mat ski iz ba cu ju iz van ku po le po -ve Êa va ju Êi si gur nost i kom for po sa de. Uz top u ku po li jei su os no po stav lje na stroj ni ca ka lib ra 7,62 mm. Za pov -jed nik i top nik ima ju sta bi li zi ra ne dnev ne/noÊ ne cilj ni -ke, a za pov jed ni kov cilj nik je ne za vi san pa mo æe sa mos -tal no tra æ i ti ci lje ve i na vo di ti top ni ka na njih. Uz cilj ni -ke su po stav lje ne i ter mal ne ka me re s tra æ i lom tre Êe ge -ne ra ci je.

Po ja Ëan je i oklop, po se bi ce na pred njem di je lu vo zi la,a po ve Êa na je i zaπ ti ta kro va te pod ni ce. Po stav ljen jeno vi ob ram be ni su stav ko ji se sas to ji od sen zo ra ozra Ëe -

nos ti la se rom i od ba ca Ëa dim nih gra na ta. Za taj je su -stav raz vi jen i no vi uprav ljaË ki pro gram.

Ma sa ina Ëi ce Mk III iz no si 32 to ne, ali ima mo guÊ nostras ta na 35 to na.

Mo tor je Sca nia sna ge 552 kW (750 KS) a sna ga sepre no si pre ko au to mat skog mje nja Ëa Per kins X-300 selek tro niË kim nad zo rom. Una pri je en je i su stav za hla - e nje te ov jes.

Ugra en je naj mo der ni ji bor be ni uprav ljaË ki su stav smo guÊ noπ Êu umre æ a va nja u C4I su stav. Mo æe se po sta -vi ti i su stav za iden ti fi ka ci ju u bor bi te ta ko sma nji ti mo -guÊ nost frat ri ci da. Mo di fi ci ra ni su i kli mat ski i NKB su -stav te je po prav lje na er go no mi ja. Tvrt ka na vo di ka kose sva ta po bolj πa nja mo gu in te gri ra ti i u pret hod ne ina -Ëi ce. Uz ©ved sku (ina Ëi ca CV9040) taj oklop njak ra be iNor veπ ka (CV9030 Mk I) te Fin ska i ©vi car ska (ina Ëi caCV9030 Mk II).

I. SKEN DE RO VIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

16

CV9035 Mk III

Alv

is H

aglu

nds

GrËka predstavila svoje nove Mirage

29. listopada 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

17

NJEMA»KI konzorcij German Submarine Consortium(GSC) pobijedio je na natjeËaju za gradnju dvije diesel-elek-triËne podmornice koji je objavila portugalska vlada, a vri-jednost ugovora iznosi 800 milijuna eura. Konzorcij Ëine trinjemaËke tvrtke: Howaldtswerke-Deutsche Werft (HDW),Nordseewerke (NSWE) i Ferrostaal.

Te Êe tri tvrtke portugalskoj ratnoj mornarici izgraditi dvijepodmornice tipa 209PN duljine oko 65 metara i istisnine oko1700 tona s anaerobnom propulzijom temeljenom na gorivimËlancima. UnatoË oznaci, projekt novih portugalskih pod-mornica u stvari je izveden izpodmornica tipa U-214. Ispo-ruka podmornica je plani-rana za 2009. i 2010., aponu ena je i treÊapodmornica.Nove Êe

podmor-nice zamijeniti

dvije podmornice klaseAl ba core (francuska klasa Dap -

hne) koje su izgraene u Fran cuskojkasnih πezdesetih godina proπlog stoljeÊa.

Pobjeda njemaËkih tvrtki na natjeËaju predstavlja maloiznenaenje jer se potiho oËekivalo kako Êe na natjeËajupobijediti πpanjolsko-francuska tvrtka DCN-Izar s projektompodmornica klase Scorpene koji su veÊ izabrali »ile,Malezija i Indija. Uz njemaËke i francusko-πpanjolske kon-zorcije na natjeËaj su se javili talijanski Fincantieri, πvedskiKockums i nizozemski RDM.

Ponuda konzorcija DCN-Izar bila je popraÊena prijedlogomiznajmljivanja bivπih podmornica francuske ratne mornariceklase Agosta za izobrazbu portugalske posade dok bi obukuobavili πpanjolski podmorniËari. NjemaËki je konzorcijponudio podmornice NjemaËke ratne mornarice tipa 206Akoje bi sluæile za obuku u razdoblju dok se ne izgrade novepodmornice.

M. BRLIΔ

POBOLJ©ANJEM softwarea na projektiluBrimstone tvrtka MBDA nastoji poveÊati njegovuoperativnu iskoristivost. Projektil koji u sebi sadræimilimetarski radarski pretraæivaË moæe biti prila-goen za istodobni napad na viπe ciljeva poputnapada na tenkove, samohodne haubice te borbe-na vozila pjeπaπtva, koja kreÊu u koloni ili surasprπena na πirem podruËju. Dosad je kao avio-platforma za lansiranje Brimstonea bio prilagoenjuriπni avion Tornado GR.4, ali se tijekom iduÊegodine oËe -kuje njegovainstalacija ina HarriereGR.9, koji Êepodjednakobiti rabljeni snosaËa avi o -na te s kop-nenih zrakoplovnih baza. Uz to Brimstone se do -sad s uspjehom instalirao i na helikoptere AH-1Wi Tiger, na avion C-130, te na bespilotnu letjelicuPredator. Novim poboljπanjem nastoji se omoguÊitiposadama borbenih helikoptera uporabaBrimstonea bez potrebe za instaliranjem Longbowradara, uz istodobno poveÊanje dometa na 50 km.

D. OSLOV»AN

Nove uloge i platformeza Brimstone

Ugovorena gradnja novihportugalskih podmornica

TVRTKA L-3 Communications Link Simulation and Training isporuËit Êe poljskom ratnom zrakoplovstvu suvre-menu trenaænu opremu, koja je namijenjena za obuku i trenaæu letaËkog sastava koji se priprema prijeÊi na novo -nabavljene borbene avione F-16C/D Block 52+. Isporuka trenaænih sustava je dogovorena na temelju ugovora sklo-pljenog s US Air Force Aeronautical System Centerom, vrijednog 41 milijun ameriËkih dolara. Tvrtka Link Êe takopoljskom ratnom zrakoplovstvu isporuËiti jedan Full mission simulator, Ëetiri trenaæera, instruktorsko-operaterskuplatformu, te raznu prateÊu raËunalnu opremu. Isporuka te opreme oËekuje se poËetkom 2006. godine.

D. OSLOV»AN

Poljska nabavlja trenaæere za F-16

29. listopada 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

18

Australska vojska dobila prve Bushmastere

AU STRA L SKA voj ska pri mi la jepr ve prim jer ke no vog oklop nogtran spor te ra Bushmas ter po gon skekon fi gu ra ci je 4x4. Pro iz vo di ga au -stra l ska ob ram be na tvrt ka ADI. Na -ru Ëe no je ukup no 299 oklop nja kako ji Êe za mi je ni ti ne o klop lje neLand Ro ve re se ri je 110, po gon skekon fi gu ra ci je 4x4 i 6x6. Pro iz vod njabi se tre ba la okon Ëa ti 2007., a pro -iz vo dit Êe se tem pom od 10 vo zi lamje seË no. Bushmas ter se pro iz vo diu πest ina Ëi ca: oklop ni tran spor ter,

za pov jed no vo zi lo, vo zi lo za iz rav nopa lj be no dje lo va nje, no saË mi no ba -ca Ëa, inæe nje rij sko vo zi lo i am bu -lant no vo zi lo.

Bushmas ter je za miπ l jen i kon stru -i ran kao mo der no oklop no vo zi lopo gon ske kon fi gu ra ci je 4x4, po god -no za raz ne za da Êe od kla siË no voj -nih pa do sud je lo va nja u mi rov nimmi si ja ma. Mo æe pri mi ti ukup no 10lju di, dva Ëla na po sa de i osam voj -ni ka. Unut raπ njost je pro stra na i vi -so ka, pa pro iz vo aË na vo di ka ko se

u nje mu mo æe udob no vo zi ti 95%muπ ke po pu la ci je. Pro zo ri omo gu -Êa va ju dob ru vid lji vost a dob raoklop na zaπ ti ta jam Ëi si gur nostpo sa di.

Ima iz nim no dob ru po kre tlji vostpo teπ kom te re nu, πto je oso bi tovaæ no za ne pre gled na au stra l skapro stran stva sa sla bom ces tov nomin fra struk tu rom. Mak si mal na ma savo zi la je 15 to na, du gaË ko je 7087,πi ro ko 2500 i vi so ko 2650 mm. Po -kre Êe ga πest ci lin dar ski tur bo di zel -ski mo tor Ca ter pil lar 3126 ATAAC selek tro niË kim nad zo rom, sna ge 246kW pri 2400 o/min, mak si mal nogokret nog mo men ta 1166 Nm pri1440 o/min.

Sna ga se pre no si pre ko au to mat -ske tran smi si je ZF ECO MAT G27HP502 sa 7+1 br zi na. Sprem nikza go ri vo prih va Êa 340+15 li ta ra iomo gu Êu je ope ra tiv ni do seg od1000 km. Mak si mal na br zi naBushmas te ra je 120 km/h. Mo æesvla da ti uspon od 60° i na gib od 33°te pri je Êi oko mi tu za pre ku vi si ne500 mm.

I. SKEN DE RO VIΔ

NA prob nom po li go nu Net tu notvrt ke “Oto Me la ra”, smjeπ te nompo kraj Ri ma, tra ju te ren ska tes ti ra -nja no vog polj skog vi πe nam jen skogok lop nog vo zi la Pat ria AMV 8x8,op rem lje nog no vom ku po lomHit fist 30.

Polj ska je na ru Ëi la 690 oklop nja kaod to ga Êe 313 bi ti u ina Ëi ci bor be -nog vo zi la pje πa π tva (BVP) te op -rem lje ni ku po lom Hit fist 30 ko jupro iz vo di tvrt ka “Oto Me la ra”. Pr ve72 ku po le pro iz vest Êe se u Ita li ji aosta tak u Polj skoj. Vri jed nost ugo -vo ra ko ji je tvrt ka do bi la kao po du -go va raË proc je nju je se na oko 308mi lij una USD.

Pr vi prim jer ci vo zi la AMV Polj skojsu is poru Ëe ni ti je kom lje ta. U od no -su na ra ni ji mo del se rij ska ku po la

Hit fist 30 la kπa je 9% i neπ to je ni -æa. Na prav lje na je od sli ti ne ba lis -tiË kog alu mi ni ja s do dat nim Ëe liË -nim i kom po zit nim oklo pom.

U ku po li je kao glav no oru æ je po -stav ljen top ka lib ra 30 mm ATKGun Sys tems Com pa ny MK 44 istroj ni ca 7,62 mm UKM-2000Cpolj ske tvrt ke ZM Tar now.

DvoË la na po sa da ku po le ima mo -der na rad na mjes ta, sva ko s ko lorLCD zas lo nom di ja go na le 25 cm nako ji ma se pri ka zu ju po da ci s bor be -nog in for ma cij skog sus ta va i po da cisa sus ta va za uprav lja nje pa lj bomGa li leo Avi o ni ca Kol l sman.

Ugra en je naj no vi ji su stav za sa -mo zaπ ti tu SSP-1 i up ozo ra va nje naos vi je tlje nost la se rom OB RA-3 polj -ske tvrt ke “Pr zem ys lowe Cen trum

Op ti ky” iz Var πa ve. Po stav lje no je iπest ba ca Ëa dim nih ku ti ja ka lib ra81 mm.

Tvrt ka “Oto Me la ra” se na da, po -tak nu ta i ugo vo rom s Polj skom, ka -ko ima mo guÊ nos ti otvo ri ti i no vatræ iπ ta, a na de po la æu u Fin sku iPor tu gal ko ji ta ko er ku pu ju oklop -nja ke sliË ne ka te go ri je kao i polj skiAMV od ko jih Êe dio bi ti u ina Ëi ciBVP-a i tre bat Êe mo der nu ku po luve li ke pa lj be ne mo Êi. Na da ju seostva ri ti po slo ve i na do mi cil nomta li jan skom træ iπ tu.

I. SKEN DE RO VIΔ

Kupola Hitfist 30 na testovima

Au st

ra li an D

oD

29. listopada 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

19

TVRT KA Ryt he on Mis si le Sys -tems na te me lju ne dav no sklop lje -nog ugo vo ra s US Na val Air Sys -tems Com mand (NA VAIR) po Ëe laje s ra zvo jem no ve ina Ëi ce zra ko -plov nog oru æ ja AGM-154+ BlockII JSOW (Jo int Stan doff We a pon).No vi pro jek til bi pre ma oËe ki va nji -ma tre bao bi ti znat no jef ti ni ji u od -no su na do sa daπ nju ina Ëi cu, a tose nam je ra va pos ti Êi re du ci ra njembro ja di je lo va te op ti mi zi ra njempro iz vod nog pro ce sa. Ta ko er,Block II Êe mo Êi no si ti raz li Ëi tevrs te “ko ris nog te re ta”, te Êe ima tipo bolj πa nu elek tro ni ku za uprav -lja nje te me lje nu na GPS re ce i ve ru,ko ji Êe sad ræ a va ti i SAASM mo dul(Se lec ti ve Avai la bi ty An ti-Spo o fingMo du le) pro tiv ome ta nja sig na la.Ra zvoj no vog pro jek ti la pro vo di seu sklo pu AM STE (Air bor ne Mo -ving Sur fa ce Tar get En ga ge ment)pro gra ma.

Teh niË ki ra zvoj no ve ina Ëi ceJSOW-a, ko ji bi tre bao po Ëe ti ti je -kom 2005. tre bao bi se okon Ëa tipo Ëet kom 2006., ka da bi tre ba lapo Ëe ti is po ru ka ini ci jal ne pro iz -vod ne se ri je. Svi bu du Êi prim jer ciJSOW-a pro iz vo dit Êe se na ra zi nistan dar da Bloc ka II. No vi Block II(AGM-154+) sad ræi boj nu gla vuBLU-111, Ëi ja je ci je na oko 200 000ame riË kih do lara. Ina Ëi ca pro jek ti -la AGM-154 te me lje na na je din -stve noj boj noj gla vi BLU-111 teπ koj227 kg (stan dar da bom be Mk82)

na mi je nje na je pri mar no me u na -rod nim kup ci ma i raz vi jat Êe seuspo re do s Block II ina Ëi com, anje zin ra zvoj tre bao bi bi ti go tov ti -je kom 2006., a ci je na nje zi ne boj negla ve tre ba la bi bi ti oko 100 000ame riË kih do lara. Jed na od zna Ëaj -ki BLU-111, na pro jek ti luAGM-154+, je i to ka ko bi sa datre ba lo bi ti ri je πe no mo æ e bit no ne -ek splo di ra nje boj ne gla ve, kao πtoje to bio slu Ëaj s BLU-97, te biJSOW sa da tre bao ima ti i mo guÊ -nost na pa da na πi ri spek tar ci lje va.

Do sad je u bor be nim uv je ti maispa lje no vi πe od 400 pro jek ti laAGM-154 JSOW. Pro jek tilAGM-154C Ëi ja je ini ci jal na pro iz -vod nja po Ëe la ti je kom 2003. pr valet na tes ti ra nja je imao ti je komsrp nja ove go di ne, a kao plat for ma

bio je rab ljen bor be ni avi on F/A-18.Pred vi a se ka ko Êe uz USAF i USNavy pro jek til na ru Ëi ti i polj skozra ko plov stvo, ko je Êe nji me na o -ru æ a ti no vo kup lje ne vi πe nam jen skebor be ne avi o ne F-16C/D Block52+. Pro jek ti li AGM-154C sa dræein frac rve ni pre tra æ i vaË, te BAeSys tems BRO ACH su stav boj negla ve, ko ji su se u do sa daπ njimina Ëi ca ma po ka za li kva li tet nim, teÊe se s nji ho vim in te gri ra njem nas -ta vi ti i na no voj ina Ëi ci JSOW-a.No va po bolj πa nja na Block II ina Ëi -ci sa dræe i da ta link su stav te in te -gri ra nje al ter na tiv nih pre tra æ i va Ëau ti je lo pro jek ti la. Mak si mal nauda lje nost s ko je se ispa lju je pro -jek til ne Êe se mi je nja ti, od nos no iz -no sit Êe i da lje 120 km.

D. OSLOV»AN

Raytheon razvija JSOW Block II

NE DAV NO je ob jav lje no ka ko Srbi ja i Cr na Go ranam je ra va pro da ti joπ ne ko li ko rat nih bro do va, uklju Ëu -ju Êi i kon ven ci o nal ne pod mor ni ce na kon πto je u svib -nju pro da la ne i me no va nom stra nom kup cu pet br zihna pad nih bro do va kla se Osa I ko ji su pov uËe ni iz slu æ -be 2002. i dva obal na ra ket na ob ram be na sus ta va 4K51Ru beæ. U me u vre me nu je za ni ma nje za fre ga te kla seKo ni, Be o grad (bi vπi Split) i Ko par po ka za la Egi pat skarat na mor na ri ca.

Ob zna nju ju Êi pla no ve o pro da ji i di e sel-elek triË nihpod mor ni ca kla se Sa va i He roj (ko je su u pri Ëu vi od

2000.) za pov jed nik srp sko-cr no gor ske rat ne mor na ri cevi ce ad mi ral Slo bo dan Ra ji Ëe viÊ ka zao je ka ko se na dada Êe do 2010. u mor na ri ci osta ti ope ra tiv ne dvi je fre -ga te kla se Ko tor, po je di ne ra ket ne to pov nja Ëe kla seKon Ëar (tip 240), ne ke di ver zant ske pod mor ni ce kla seUna i po neπ to po moÊ nih bro do va. Naj ve Êi pri o ri tet danje re ak ti vi ra nju dva bro da za pro tu min sku bor bu kla seSi ri us ko ji su gra e ni u Fran cus koj. Nji ho vo do vo e njeu ope ra tiv no sta nje najvje ro jat ni je Êe se oba vi ti uz fi -nan cij sku i struË nu po moÊ Fran cus ke.

M. BR LIΔ

Srbija i Crna Gora prodaje ratne brodove

Raytheon razvija JSOW Block II

VOJNA TEHNIKA

Robotika - danas, sutraToËno znaËenje rijeËi robot nije odreeno, ali se koristi objaπnjenje da je to stroj koji bez radnika (operatera)

izvodi sloæene radne operacije na inteligentan naËin

R i jeË ro bot uve de na je uen gles ki je zik po Ëet kom20. sto lje Êa, na kon πto je

1921. go di ne pre ve de na Ëeπ kadra ma RUR (Ros su mo ri uni -ver zal ni ro bo ti) fi lo zo fa Ka re la»ape ka. Iz raz ro bot iz ve den jeiz Ëeπ ke ri je Ëi ro bo ta ko ja zna -Ëi pri si lan rad i ri je Ëi ro bot nikko ja zna Ëi kmet. Ri jeË ro bo ti -ka pr vi je upot ri je bio pi sacznan stve ne fan tas ti ke IsacAsi mov. U pri Ëi pod nas lo vomRu na ro und, iz oæ uj ka 1942.,Asi mov je pr vi put iz nio trigla so vi ta za ko na ro bo ti ke:

1. Ro bot ne smi je oz li je di tiljud sko bi Êe ni ti zbog svo jene ak tiv nos ti do pus ti ti da ljud -sko bi Êe pre tr pi πte tu.

2. Ro bot mo ra slu πa ti na red -be ko je mu da ju ljud ska bi Êa,osim u slu Ëa ju ka da bi te na -red be kr πi le pr vi za kon.

3. Ro bot mo ra πti ti ti svo ju

eg zis ten ci ju, osim ako bi tokr πi lo pr vi i dru gi za kon.

Me u na rod na su glas nostoko de fi ni ci je poj ma ro bot doda naπ njeg da na joπ uvi jek nepos to ji, pa Ëak i ka da je ri jeË orazmjer no no voj kon cep ci ji in -du strij skog ro bo ta. ToË no zna -Ëe nje ri je Ëi ro bot ni je od re e -

no, ali se ko ris ti ob jaπ njen jeda je to stroj ko ji bez rad ni ka(ope ra te ra) iz vo di slo æ e nerad ne ope ra ci je na in te li gen -tan na Ëin.

Zna Ëaj ni ji ra zvoj ro bo ti kepo Ëeo je πez de se tih go di na20. sto lje Êa. Ia ko u dru π tvupre vla da va miπ lje nje da su ro -bo ti Ëov je ko li ki stro je vi, to ni jetoË no. Ob lik ro bo ta pri la go a -va se za da ci ma ko je bi tre baoobav lja ti, ali i es te ti ci. Ve Êi nada naπ njih ro bo ta su spe ci ja li -zi ra ni stro je vi u tvor ni ca ma,ali ko ris te se i u dru gim dje -

lat nos ti ma (is tra æ i va -nja, me di ci na, voj ska,itd.). Kao na po me nuna vo di mo da iz raz ro -bot ne obuh va Êa slje -de Êe ure a je: ma ni pu -la to re s da ljin skim

uprav lja njem, um jet ne bi o niË -ke udo ve ili pro te ze, ia ko seuve li ke ko ris te is tom teh no lo -gi jom kao i ro bo ti, ali za pra vonji ma uprav lja ju lju di, a ne ra -Ëu na la.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

29. listopada 2004.20

Josip VLAHOVIΔ

Vojni robot Matilda opremljen meha niË -

kim manipulatorom

Robotizirano vojno izvid-

niËko vozilo

Honda

N aj ve Êa dræa va na af ri Ë komkon tinen tu Su dan posl jedn jihje go di nu i pol po pri π te joπ

jed nog u du gom ni zu unu traπn jihkon fli kata ko ji je prouz ro Ë io pe de -s e tak ti su Êa ærta va i do veo do ve li -ke hu ma ni tar ne kri ze. U vel jaËi2003. na po druËju za pad ne su dan -ske po kraj ine Dar fur iz bi ja usta nakpro tiv reæi ma u Kar tu mu. Usta nak

vo de dvi je oruæane sku pi ne naz va -ne Po kret za pra vdu i jed na kost iSu dan ska oslo bo di la Ë ka voj ska. Ob -je sku pi ne su po ve zane sa su dan -skim opor be nim li de rom Has sa nom

al-Tu ra bij em te, ia ko su njiho vi po li -ti Ë ki pro gra mi ve li kim dij elom ne-j as ni, ob je is ti Ëu bor bu za ve Êi stu -panj au to no mije Dar fu ra od cen tra -li zi rane vla de u Kar tu mu kao cilj.Usta ni ci zahtij evaju kraj po li ti Ë kedo mi na cije ara bi zi ra nih Su dana cazeml jom te pre sta nak krπ en ja njiho -vih pra va na zeml ju od ara bi zi ra nihpas tir skih ple me na.

Su dan je ste kao ne za vis nost 1956.i otad je go to vo stal no u rat nomstan ju. Nai me, Po kret za pra vdu ijed na kost i Su dan ska oslo bo di la Ë kavoj ska ni su je di ne oruæane sku pi nena te ri to riju Su da na. Po red njih po -stoji joπ tri des etak ve Êih ili man jihusta ni Ë kih sku pi na. Na isto ku zem -l je na rod Be ja vo di rat pro tiv sre di -πn je vla de, u pla nin skom po druËjusre di πn jeg dij ela zeml je se pro tivvla de u Kar tu mu bo ri ple me Nu ba atu je i bi zar na Boæja voj ska ot po rako ja uz po drπ ku su dan ske vla de ra -tuje na gra niË nom po druËju Su da nai Ugan de pro tiv ugand skih sna gasi gur no sti. No do iz bij an ja re cent -nog su ko ba u Dar fu ru, sva ka ko naj -vaæni ji su dan ski su kob se vo dio naju gu zeml je gdje je pro tiv su dan skevla de vo di la rat Su dan ska na rod no -

oslo bo di la Ë ka voj ska (SPLA). SPLA,ko ja okupl ja krπ Êan sko sta nov ni π tvos ju ga, po Ë in je bor bu pro tiv su dan -skog reæi ma 1983., nakon uvo en ja

πe rij at skog pra va na te ri to riju cij e -log Su da na. Naj vaæni ji raz log su ko -ba na ju gu Su da na leæi u pi tan junad zo ra nad pro cij en je nih 1,2 mi li -j ar de ba re la naf te i ni π ta man jevaænih za liha ze mnog pli na.

SVJETSKE KRIZE

2129. listopada 2004.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Hrvoje BARBERIΔ

Darfur - nova epizoda graanskog rata u SudanuBrojnim sudanskim unutraπnjim sukobima

pridruæila se zapadna sudanska regija Darfur

gdje u veljaËi 2003. izbija ustanak protiv

srediπnje vlasti. Pobuna je rezultirala brutalnim

odgovorom sudanske vlade, koji je prouzroËio

pedesetak tisuÊa ærtava i doveo do velike

humanitarne katastrofe

Pripadnik Pokreta za pravdu i jednakost

Sudanski policajac nadgleda podjelu

hrane u izbjegliËkom logoru Ararah u

zapadnom dijelu Darfura

Ti je kom Za ljev skog ra ta 1991. voj ni tran sport ni avi o -ni bi li su pri je voz no sred stvo ko je je do pre mi lo pr -ve ame riË ke tru pe u Sau dij sku Ara bi ju i ti me po ka -

za li Bag da du da ne Êe do pus ti li πi re nje in va zi je, ni po mi -ri ti se s oku pa ci jom Ku vaj ta. Ame riË ke in va zi je na Af ga -nis tan te joπ vi πe na Irak po tvr di le su da je su vre me nora to va nje ne za mis li vo bez upot re be tran sport nih zra ko -plo va, po seb no avi o na. U iraË kom slu Ëa ju ame riË ki sutran sport ni avi o ni ko ri π te ni i za stra teπ ku do pre mu tru -pa i ma te ri ja la s ve li kih uda lje nos ti (iz ba za u Sje di nje -nim Dræ a va ma i Eu ro pi) ali i za tak tiË ki tran sport sna ga

i ma te ri ja la (po naj vi πe go ri va) na bo jiπ ni cu. Ia ko seame riË ke oru æ a ne sna ge i za za da Êe tak tiË kog tran spor -ta uglav nom ko ris te sred njim i ve li kim Ëet ve ro mo tor nimtran sport nim avi o ni ma, na træ iπ tu se nu de i znat no ma -nji avi o ni ko ji mo gu za do vo lji ti po tre be i ma njih rat nihzra ko plov sta va.

29. listopada 2004.

Dvomotorni transportni avioni

Iako se o njima malo govori i piπe vaænost transportnih aviona u vojnoj upotrebi joπ od Berlinske krize potkraj

Ëetrdesetih godina proπlog stoljeÊa pa sve do danas, a unatoË brzom razvoju helikoptera, stalno je rastao. Zbog

toga danas gotovo da ne postoji ratno zrakoplovstvo koje u svom sastavu nema barem jedan transportni avion

ili razmatra njegovu nabavu

22

RATN0 ZRAKOPLOVSTVO

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Domagoj MI»IΔ

Antonov An-74

CN-235 zajedniËki je proizvod

Eads-Case i Indonesion Aerospace

29. listopada 2004.

Uje sen 1914. tur ski rat ni bro do -vi, kup lje ni od Nje maË ke,otva ra ju vat ru na rus ke pri o -

bal ne gra do ve, a u zi mi 1914./15.po Ëi nje tur ska ofen zi va na Kav kas -ku re gi ju, ko ja je, me u tim, zbog lo -πe oprem lje nos ti tur ske voj ske za -vrπi la ka ta stro fom. Od 90.000 voj ni -ka pre æ iv je lo ih je sa mo12.000. U pro lje Êe 1915.rus ke sna ge uπ le su u Ana -to li ju, gdje su na iπ le na pot -po ru di je la ar men skog sta -nov niπ tva. Tur ske vlas ti re a -gi ra le su na to ne vi e nombru tal noπ Êu. De por ta ci je ima sakri Ar me na ca, ko ji suus li je di li, za vrπi li su jed nim

od pr vih ge no ci da u po vi jes ti ra to -va nja.

Ula zak Tur ske u rat pro uz ro Ëio je ibit an za o kret u bri tan skoj blis ko is -toË noj po li ti ci, ko ja je do tad pre fe ri -ra la odræ a nje Tur skog Car stva. Na -kon ulas ka Tur ske u rat, bri tan skipo li tiË ki vrh vo dio je Ëak i taj ne pre -

go vo re s Ru si jom, u ko ji ma su Rus -kom Car stvu, kao nas ljed ni ku bi -zant sko-kr π Êan skog im pe ri ja, obe -Êa ni tur ski mor ski tjes na ci Bos por iDar da ne li. Za pod je lu tur skog te ri -to ri ja in te res, osim Ru si je i Ve li keBri ta ni je, po ka zi va le su Fran cus ka iIta li ja, ko ji ma su ta ko er obe Êa nive li ki di je lo vi Car stva.

VOJNA POVIJEST

23

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Prvi svjetski rat - devedeset godina poslije

Jedna od zemalja, Ëiji se teritorij od 1912./13. gotovo u cijelosti nalazio

izvan Europe, bilo je Tursko Carstvo. Isprva neutralna, Turska je na inicija-

tivu ratnog ministra Envera Paπe 1914. uπla u rat na strani Centralnih

sila, s ciljem stvaranja pan-turskog carstva na raËun Rusije

Turska u Prvom svjetskom ratu

Boris PERIΔ

Britanski general Edmund Allenby osvo-

jio je 9. prosinca 1917. Jeruzalem koji se

od 1517. nalazio pod turskom vlaπÊu

SavezniËki pokuπaj proboja na poluotok Galipolje

planiran je kao uvod u zauzimanje Carigrada

Su kob ko ji je oko Fal kland skogotoË ja go di ne 1982. po sve ne -na da no iz bio iz meu Ar gen ti -

ne i Ve li ke Bri ta ni je, ot krio je mno -go po vi jes nih Ëi nje ni ca o tom otoË -ju, do tad uglav nom ne po zna tihsvjet skoj jav nos ti. Meutim, ma ni -pu li raj uÊi Ëi nje ni com da je Re pub li -ka Ar gen ti na bi la Ëla ni com “po kre tanes vrs ta nih”, u ne kim se di je lo vi masvi je ta po ku πa lo pri kri ti da je u is tojtoj zem lji na Ëe lu voj na hun ta ko jato bo æ njom bri gom o otoË ju, za pra vopri kri va sva dje la i ne dje la svo jeunut raπ nje po li ti ke.

Tko je u pra vu?Dok su ar gen tin ski pu kov ni ci i ge -

ne ra li bu saj uÊi se u pr sa po zi va li naoslo boenje “ar gen tin skog po druË -ja”, svjet ski su me di ji pod sje Êa li nakro no lo π ka zbi va nja u sve zi s otoË -jem.

1522. - ar gen tin ski iz vo ri tvr de dasu ti je kom XVI. sto lje Êa baπ πpa -njol ski i por tu gal ski mor na ri pr viugle da li oto ke. U tom smi slu, va ljaspo me nu ti tek izv jes nog Es te ba naGo me za ko ji je kao peljar slu æ io na

bro du San An to nio u sklo pu gla so -vi te Ma gel la no ve ek spe di ci je, ko jije oto ke “ot krio” vra Êaj uÊi se u ©pa -njol sku. Ar gen tin ski pov jes ni ËarSan Mar ti no de Dro mi na vo di zem -ljo vi de ko ji su nas ta li u ra zdob lju1522.-1561. i na ko ji ma se vi di iFal kland sko otoË je.

1592. - pre ma En cyc lo pae dii Bri -tan ni ci, sva je pri li ka da je oto ke sbro da De si re pr vi ugle dao en gles kimo re plo vac John Da vis. Po uz da nose pak zna da je oto ke pr vi ugle daoNi zo ze mac Se bald de Wee rdt 1690.

1690. - pr vo za bi lje æ e no is kr ca va -nje na Fal klan de: John Strong, naËe lu bri tan ske ek spe di ci je. Bri tan cisu tad oto ke za u ze li kao krun skipo sjed, a mor ski pro laz iz meu dvaglav na oto ka naz va li pre ma vis co -un tu Fal klan du, bri tan skom po mor -skom Ëas ni ku. Kas ni je se taj na zivpo Ëeo prim je nji va ti na cje lo kup nootoË je.

1764. - fran cus ki mo re plo vac Lo u -is-An to i ne de Bou gain vil le na Is toË -nom Fal klan du os ni va pr vo stal nona se lje. Slje de Êih go di na ri ba re -njem se ta mo ba ve ri ba ri pris ti gli izfran cus kog gra da St. Ma lo; upra voiz na zi va nji ho va za vi Ëaj nog gra dapot je Ëe ar gen tin ski na ziv za oto ke:Is las Mal vi nas.

1765. - Bri tan ci su pr vi ko ji na se -lja va ju Za pad ni Fal kland, a ©pa -njol ci od Fran cu za ot ku plju ju na se -lje Port Lo u is na Is toË nom Fal klan -

Fal kland ski rat iz meu Ar gen ti ne i Ve li ke Bri ta ni je po Ëeo je trav nja 1982. kad je ar gen tin ska voj ska za u ze la

oto ke, a za tra ja nja su ko ba Bri tan ci su za ro bi li 10.000 ar gen tin skih voj ni ka, re dom puπ te nih na slo bo du kad su

rat ne ope ra ci je bi le okon Ëa ne. Ar gen ti na je iz gu bi la 655 lju di, a Ve li ka Bri ta ni ja njih 236

24

PODLISTAK

Rat za Fal klan de, ili Mal vi ne?

29. listopada 2004.

Sukobi oko Falklandskog otoËja IV.

Jurica MILETIΔ

PoËetak sukobaUplovljavanje argentinskogtransportnog broda BahiaBuen Suceso u luku naotoku Juæna Georgija (Ëijaje zastava ovdje prikazana),oko tisuÊu kilometara juæni-je od Falklanda, nikako nije

izgledalo sumnjivo. Tek kad je, po pristajanju broda, u lucizavijorila zastava Republike Argentine, postajalo je jasnoda Êe prvi put nakon 1914. godine Britanci opet ratovatiza svoje posjedniπtvo nad Falklandima i susjednim otoci-ma. Protivnik, meutim, ovoga puta nije bio klasiËni,europski susjed NjemaËka...

Esteban Gomez koji je 1522. prvi

ugledao Falklande, bio je peljar u floti

velikog Magellana (na slici)

du. Vje ru ju da su tom kup njom pri -do bi li i fran cus ko pri zna nje pra vana po druË je ko je su ot ku pi li.

1770. - na otoË je sti æe πpa njol skaflo ta i zah ti je va od Bri ta na ca da gana pus te, ali za pov jed nik bri tan skoggar ni zo na Hunt pis mom obav jeπ ta -va πpa njol skog za pov jed ni ka da suFal klan di pod vla π Êu bri tan skogmo nar ha. Neπ to kas ni je ©pa njol cisti æu s joπ ve Êom flo tom i uspi je va ju“uv je ri ti” Bri tan ce da na pus teotoË je.

1774. - Bri tan ci se po vla Ëe s otoË ja(na vod no zbog go spo dar skih raz lo -ga). ©pa njol ci zad ræ a va ju na se lje naIs toË nom Fal klan du (zo vu ga tadSo le dad), sve do 1811. kad ©pa njol -ska gu bi svo je ju æ no a me riË ke ko lo -ni je.

1816. - na po vi jes noj se po zor ni cipr vi put jav lja ne o vis na Ar gen ti na -vla da u Bu e nos Air e su ko ja je pro -gla si la ne o vis nost o Ma dri du pro -gla πa va svoj su ve re ni tet nad Fal -klan di ma.

1828. - ar gen tin ski cau dil lo i kas -ni ji gu ver ner Bu e nos Air e sa Ju anMa nu el de Ro sas na otoË je πa ljeizv jes nog Ver ne ta s po stroj bom voj -ni ka i fi ziË kim rad ni ci ma. Bi lo je topr vo za bi lje æ e no ar gen tin sko na se -lja van je oto ka.

»iπÊenje ot pa da ka, ili...Vje kov nom ar gen tin skom svo ja ta -

nju otoË ja, u ra no pro lje Êe go di ne1982. pru æ i la se pri li ka da ga napre pad za uz mu. Ni je, na i me, ape titvla de u Bu e nos Air e su bio usm je ren

sa mo pre ma Fal klan di ma; niπ ta ma -nje ni su bi li po æ elj ni ni otok Ju æ naGe or gi ja, Ju æ ni Shet land ski i Ju æ niSand wich oto ci, ko ji le æe oko ti su Êuki lo me ta ra is toË ni je od Fal kland -skog otoË ja, i pod bri tan skom su ad -mi ni stra ci jom joπ od 1908.

Kad je ar gen tin ski po du zet nikCon stan ti no Da vi doff sa πkot skomtvrt kom Chris ti an Sal ve sen sklo piougo vor o Ëiπ Êe nju ot pa da ka na konulo va ki to va na oto ku, u do go vo ru sbri tan skim ve le pos lan stvom u Ar -gen ti ni, unaj mio je tran sport ni brodBa hia Bu en Suc -ce so da nje ga inje go ve rad ni kepre ve ze na Ju æ nuGe or gi ju. »ini seda je ile ga lanula zak bro da uotoË ne vo de bio

una pri jed is pla ni ran, jer nje gov za -pov jed nik svo je uplov lja van je 19.oæ uj ka 1982. ni je ured no pri ja viooto Ëom ma gi stra tu - za pov jed nomti je lu or ga ni za ci je BAS (Bri tish An -tarc tic Sur vey) smjeπ te nom u mjes -tu zva nom King Ed ward Po int, ne -da le ko od Gryt vi ke na. Slje de Êegda na pred stav ni ci BAS-a za te kli suBa hia Bu en Su ce so u lu ci, a rad ni cisu bi li na oba li, dok se iz nad njihvi jo ri la za sta va Re pub li ke Ar gen ti -ne.

(nastavit Êe se)

25

MORE I POMORSKE BITKE

29. listopada 2004.

Pr vi vis count od Fal klan da, bio je Hen ry Ca ry, (1575.-1633.),ko lo ni za tor i mor na riË ki Ëas nik. Ro dio se u En gles koj, a πko lo -vao na ko le dæu Exe ter u Ox for du. Go di ne 1611. pri klju Ëiose kom pa ni ji Northwest Pas sa ge, a Ëe ti ri go di ne kas ni je ste -kao ple miÊ ku ti tu lu. Osim ti tu le vis coun ta od Fal klan da, ob na -πao je i du æ nost po sla ni ka, tzv. Lord De pu ty za Ir sku, go di ne1620. kad je pred lo æ io da se ko lo ni ja New foun dled na se li ir -skim use lje ni ci ma. Go di ne 1620. kom pa ni ja ga je ob da ri la po -ve Êim zem ljiπ tem na po lu o to ku Bo na vis ta, na oto ku ko ji Êekas ni je pos ta ti po znat kao Sje ver ni Fal kland. Tri go di ne kas -ni je, Ca ry je bra ti Êa svo je æe ne, Sir Fran ci sa Tan fi el da, ime -no vao pr vim gu ver ne rom i upra vi te ljem tog ima nja i is te jego di ne Tan fi eld uda rio i te me lje pr ve ko lo ni je na Ju æ nomFal klan du.

Na se lje Gryt vi ken na Ju æ noj Ge or gi ji uXIX. i XX. sto lje Êu bi lo je ki to lov na pos -ta ja. Gla so vi ti po lar ni is tra æ i vaË ErnestSha ckle ton na pu tu za An tark ti ku za us -ta vio se u nje mu go di ne 1914.. Na konne us pje ha svo je ek spe di ci je, vra tio sedva de se tak mje se ci kas ni je i or ga ni zi -rao spa πa va nje svo jih pra ti la ca ko ji suos ta li za njim. Umro je za tra ja nja svo jeslje de Êe ek spe di ci je go di ne 1922. i po -ko pan je u Gryt vi ke nu. Na oto ci ma i okonjih mno go je pti ca i ki to va. Ni stal nog,ni uroenog sta nov niπ tva ne ma. Bri tan -sku voj nu po sa du (oto ci su bri tan skipre ko mor ski te ri to rij) go di ne 2001. za -mi je ni li su znan stve ni ci i is tra æ i va Ëi.

INFOKUTAK

26

VREMEPLOV

Dirljiva je scena susreta kojeg donosi evanelje u ovu ned-jelju. Nadcarinik Zakej, omraæen od ljudi jer su ga smatralinemoralnom osobom zbog uzimanja nameta, æeli vidjetionoga o kome je toliko Ëuo. No, njegov nizak rast spreËa-va ga da od okupljenog mnoπtva vidi Isusa pa se penje nasmokvu. Taj susret poËeo je pogledom. Tko od nas nijeiskusio snagu pogleda, koji je Ëesto jaËi od bilo kakve rijeËi- od ljubavi do mrænje, od blagosti do strogosti, od paænjedo nebrige, od simpatije do prezira...? U Isusovom pogle-du vidjelo se praπtanje, u Zakejevu kajanje. UnatoË nesla-ganju “vjernika”, Isus æeli proboraviti u Zakejovoj kuÊi.On sav radostan brzo sie s drveta, æeleÊi Isusa ugostiti.©to Zakej daje za tu Ëast! Bez obzira na to πto je uvjeren usvoju pravednost, pristaje vratiti Ëe tve rostruko onimanajsiromaπnijima. Nitko mu niπta nije re kao, niti to od nje -ga traæio. To je njegov odgovor na susret zapoËet pogle-dom. Svjesni iz ovog, ali i iz vlastitih pri mjera snage pogle-da, obdarimo svoju sredinu pogledom iz kojeg Êe se zrca -liti ljubav, strpljivost, praπtanje... Za dobro svih nas.

Æeljko STIPANOVIΔ

29. listopada 1618. Pogubljen Sir Walter RaleighEngleski pomorac, avanturist, vojnik i politiËar

smak nut je 29. listopada 1618. u Lon donu. Ne -mir na duha Raileigh je od mladosti sudjelovaou mnogim vojnim i istraæivaËkim ekspedicijama,borio se Ëas protiv Fran cu za, Ëas protiv πpa -

njolske armade, a putovao je i u Novi svijet. Kra -lji ca Elizabeta bila mu je izrazito sklona, imenovala

ga plemiÊem, obasipala imanjima, a priËalo se da su i ljubavni-ci. Walter Raleigh prvi je u Englesku donio duhan i krumpir, abio je i jedan od prvih europskih strastvenih puπaËa. Kad je nadvoru zapuπio, polili su ga vodom jer su mislili da se za pa lio.No Raleigh nije umro od puπenja nego od krvnikova maËa zbognavodne veleizdaje. Nakon Elizabetine smrti uhi Êen je zbogveleizdaje i baËen u Tower, gdje je proveo viπe od de set godi-na, piπuÊi “Povijest svijeta”. Na posljetku je namolio kralja Ja -me sa da ga pusti u joπ jednu ekspediciju, obeÊavπi goleme ko -liËine zlata iz porjeËja Orinoca. Zlato nije naπao, ekspedicija jebila potpuni promaπaj, a za kaznu ga je James dao pogubiti.Legenda kaæe da su mu pred smak nuÊe krvnici ponudili po s -ljednju cigaretu, πto je kasnije postalo uobiËajeno i na ostalimstratiπtima.

3. studenoga 1957. Prvo æivo biÊe u svemiruNi mjesec dana nakon prvog umjet nog Zem -ljinog suputnika “Sputnjika 1” So vjetski Sa -vez je poslao u svemir i drugi, ovaj put sa æi -vom posadom. S lansirne po staje u Ka zah sta -nu 3. studenog 1957. u sve mir je poletje la, uhermetiËki zatvorenoj kabini, pokusna æivoti -

nja - pas Lajka. Kujici su osigurane zalihe kisika i hrane, prem-da za nju nije predvien povratak u sigurnost Zemljine atmos-fere, pa je Lajka svjesno ærtvovana u ime znanosti. Ti je kom 162dana kruæenja “Sputnjik 2” je obavio viπe od 2000 obi laæenjaoko Zem lje i prevalio oko 100 milijuna kilometara. Do biveni sunovi podaci o gustoÊi gornjih slojeva Zemljine at mo sfere, osvoj stvi ma ionosfere i o primarnim kozmiËkim zra ka ma.

leonriz@net.hr

Kino i kazaliπte u Domu HV-a “Zvonimir” U organizaciji Odjela za kulturno-druπtvene djelatnostiSluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje MORH-a uDomu HV-a “Zvo nimir” odræat Êe se:

30. listopada u 18 sa ti - HARRY POTTER I ZATO »E -NIK AZKABANA, djeËji pustolovni film; glume: DanielRad cli f fe, Alan Rick man, Julie Walters i dr.; traje 141 min.Besplatne ulaznice mogu se re zervirati od 25. listopada.

11. studenoga u 19 sati - SVOGA TELA GOSPODAR,predstava za odrasle u izvedbi glumaca kazaliπta“Komedija”; autor: Slavko Kolar; igraju: Damir LonËar,Dubravka OstojiÊ, Renata Sabljak, Igor Meπin, JasnaBiluπiÊ i dr.; predstava traje 120 min (jedna pauza). Bes platne ulaznice mogu se rezervirati od 18. listopada.

Bes platne ulaznice mogu se rezervirati isklju Ëi vo od 10do 12 sati u Odjelu za kulturno-druπt ve ne djelatnosti,Stan Ëi Êe va 6, tel./fax: 68-935.

Misa u kapeli Vojnog ordinarijataU kapeli Vojnog ordinarijata na Ksaveru u Zagrebu od

10. listopada nedjeljom i blagdanom s poËetkom u 11 satiredovito se slavi sveta misa za vjernike Vojne biskupije, akapela je otvorena i za ostale vjernike.

SLOVO DUHOVNOSTI

29. listopada 2004.

Dana 19. lipnja 1995. godine obi te ljina sil no odvedenih i zatoËenih hr vat -skih bra ni te lja i civila spontano suse okupile i po Ëe le πtraj k glau. Po -ku πa vajuÊi se na sve na Ëine ob ra titisvijetu, pojedi naËn o i preko ud ru ga,kada su iscrpili sve moguÊ no sti civi-liziranog ponaπa nja u traæenju njiho -vih najmilijih, od luËili su se na kraj -nju akciju. Cilj πtrajka, kako je topro glasom javnosti objavio Inicijativni odbor, bio je djelovatina savjest pojedinaca i humanitarnih organizacija za ljudskaprava u svijetu - da iznau mehanizme presije na Sr biju, ka -ko bi se konaËno iznijela istina o sudbini, prema tada aktual -nim podacima, 2864 nasilno odvedenih osoba.©trajk glau trajao je jedanaest dana, ali time nije prestalaborba za istinu o sudbini njihovih najmilijih. ©trajk pred Hr -vatskim saborom i Vladom pokazao je svu moralnu snagu vu -kovarskih majki i Pokreta ljubavi, a njihove zahtjeve je pot-pisalo viπe stotina ljudi, ukazavπi time na teæinu tog proble-ma. Vukovarske majke dale su na znanje Saboru da je na la -æenje nestalih odgovornost svake hrvatske vlade i Sabora,tako dugo dok postoji ijedan naπ Ëovjek za kojeg se ne znagdje je. Knjigu je priredio i dokumentaciju obradio te zabi -ljeπkama popratio Boæo Rudeæ.

Nikolina PETAN

Nedjelja 31. listopada

BIBLIOTEKA

“©trajk glau - Pokret ljubavi na Trgu sv. Marka”, Tonimir,Varaædinske Toplice, 1995.

MILITARIA

Prvobitna odorapripadnika ruskeCrvene armije u

poËecima je imala iz da -leka prepoznatljive

man æete, odnosnooruk avlje ispunjeno

identifikacijskim oz nakama i nat-pisima. ©to se tiËe poveÊe crvenezvijezde - kokarde na pokrivalimaza glavu, njezino je noπenje i isti-canje bilo regulirano pravilnikomdonesenim godine 1918. U svakomsluËaju, tek je go di ne 1919. bilaosmiπljena prava odo ra, koja jemorala πto je moguÊe manje naliko-vati odorama nekadaπ nje carskeruske vojske. Stoga je po krivalo zaglavu dobilo nesvakidaπnji oblik:saπiveno od sukna od kojeg su biliπivani i ostali dijelovi odore, imalo

je preklope koji su se mogli spustitido vrata, πto je u rus kim klimatskimprilikama bilo izra zito praktiËno.

U prvim inaËicama crvenoarmij -ske odore teπko je joπ raspoznatibuduÊe oblike koje Êe karakteri zi -rati kape tanjuraËe, rubaπke i πirokezlatne epolete koje Êe uvelike utje-cati na “vojnu modu” armijanekadaπnjeg Varπavskog pakta, aoso bi to na vojsku FNRJ u godina-ma na kon II. svjetskog rata, a prijerezo lu cije Informbiroa. Sva je prili-ka da je ruska Ëizma (termin koji Êekasnije uvelike premaπiti svojeprvobitno znaËenje), bila jedna odosnov nih znaËajki.

Gornji dijelovi ruske odore koja jebila uvedena 1919. imali su ruboveu boji roda vojske. U istoj je boji bi -la i podloga za veliku crvenu zvi-

jezdu na kapi:pje πaπtvo je oz na -Ëavala kupi nastocrvena boja, top -niπtvo na ran Ëas -ta, otvorena plavakonjaniπtvo, crnainæenjerijske postrojbe, a svijetlo-plava zrakoplovstvo.

Oznaka Ëinova u to vrijeme nijese joπ izraæavala zvjezdicama, sus-tavom koji Êe kasnijih desetljeÊa ta -ko er biti uvelike oponaπan, veÊtro kutima koji su se isticali na do -njem dijelu rukava. Godine 1922.oznake Ëinova bile su premjeπtenena komad tkanine koji se priπivaona lijevu dolakticu, a iznad oznakeËina bila je oznaka pripadnostirodu vojske, takoer od tkanine.

Jurica MILETIΔ

Stvaranje Crvene armije

www.hrvatski-vojnik.hr