SVEUILITE U RIJECI

SAETAK

Poetak 21. stoljea u medicini je obiljeen akcijama iji je cilj prevencija kroninih nezaraznih bolesti. Dio tog procesa je podizanje svijesti ire javnosti o vanosti prevencije i lijeenja debljine, kardiovaskularnih bolesti, eerne bolesti, arterijske hipertenzije itd. Kronina bubrena bolest (KBB) je svakim danom sve vie u porastu kod nas i u svijetu, pa stoga zahtjeva na interes i informiranje o potrebama naih bolesnika.Pravovremenim ukljuivanjem bolesnika s KZB-a u program predijalizne edukacije usporava se progresija postojee bolesti, smanjuje se pojava komplikacija, smanjuju se hospitalizacije, poboljava se preivljavanje i unaprjeuje se kvaliteta ivota.Cilj istraivanja ovog rada je utvrditi svrhovitost odravanja programa predijalizne edukacije pokazavi njegove uinke na izbor metode lijeenja nakon pruene strune i razumljive informacije bolesniku o njegovim mogunostima lijeenja. U razdoblju veljaa 2010.-travanj 2013.ukupno 132 bolesnika zavrilo je program predijalizne edukacije na Zavodu za nefrologiju i dijalizu u Rijeci. Od ukupnog broja bolesnika najvei dio se nalazio u etvrtom i petom stadiju bolesti, to ukazuje na pravovremenu upuenost bolesnika na program edukacije, ali i kvalitetnu suradnju i povezanost nefrolokih slubi u cilju kvalitetne skrbi. Sudionici su ispunjavali anonimne ankete prvi i posljednji modul. Postavljena pitanja odnosila su se na prethodno i steeno znanje o prirodi i lijeenju svoje bolesti, te o zadovoljstvu i razumijevanju demonstriranog tijekom predijalizne edukacije.Uoila sam znaajnu razliku izmeu opredjeljenja za metodu lijeenja nakon usvojenih znanja i informacija. Znatno vei postotak bolesnika se odluilo za lijeenje metodom peritonejske dijalize. Istakla bih kako visok postotak pozitivno ocijenjenih stavova sudionika o razumljivosti i zadovoljstvu ovom edukacijom govori u prilog potrebitosti ovakvih radionica, te razvijenoj kolektivnoj svijesti o vlastitoj suradnji u lijeenju.Pruanje skrbi je sredinji pojam u profesionalnom sestrinstvu. Skrb, u smislu u kojem ga koristimo ovdje, obuhvaa empatiju i povezanost medicinske sestre s pacijentom, te edukativni rad sa istim a nerijetko i lanovima obitelji kako bi od svih stvorili suradljive elemente za svoje budue lijeenje koji za posljedicu ima ouvanje ili podizanje kvalitete ivota.

KLJUNE RIJEI: strukturirana predijalizna edukacija, kronina bubrena bolest, izbor metode lijeenja, informirani pristana.SADRAJ

SAETAK...4ZAHVALA..........6PREDGOVOR.71.UVOD....81.1. TO JE KRONINA BUBRENA BOLEST?...........................................................91.1.1. O BUBREZIMA UKRATKO 111.1.2. OTKRITI I NA VRIJEME LIJEITI KOMPLIKACIJE131.1.3. INTERVENCIJE MEDICINSKE SESTRE U NEFROLOKOJ SKRBI 14 TERAPIJSKI PRISTUP KRONINE BUBRENE BOLESTI171.1.4. NADOMJETANJE BUBRENE FUNKCIJE DIJALIZOM...191.1.5. NADOMJETANJE BUBRENE FUNKCIJE TRANSPLANTACIJOM......271.1.6. PSIHOLOKI ASPEKTI U BOLESNIKA NA LIJEENJU NADOMJESNOM TERAPIJOM.............................28PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA.301.1.7. SESTRINSKE INTERVENCIJE PRILIKOM POUAVANJA BOLESNIKA321.1.8. EDUKACIJA PREDUVJET RAVNOPRAVNE ULOGE U TIMU..33STRUKTURIRANA PREDIJALIZNA EDUKACIJA..341.1.9. SVRHA I CILJEVI PREDIJALIZNE EDUKACIJE.......341.1.10. SESTRINSKE INTERVENCIJE U PREDIJALIZNOJ EDUKACIJI..351.1.11. PROGRAM PREDIJALIZNE EDUKACIJE ZAVODA ZA NEFROLOGIJU I DIJALIZU RIJEKA..362. CILJ ISTRAIVANJA383. METODE I SPITANICI....394. REZULTATI ISTRAIVANJA405. RASPRAVA.........526. ZAKLJUAK..547. REFERENCE 55POPIS SLIKA I TABLICA.......56PRILOZI......57IVOTOPIS....59

ZAHVALA

Zahvaljujem se svojoj mentorici Tatjani Brusich prof.reh. na pomoi i nesebinim savjetima pruenim tijekom izrade ovog zavrnog rada, te na prekrasnom duhu sestrinstva kojim se ponosi i prenosi na svoje suradnike. Takoer i svom kolektivu na razumijevanju i pruenoj pomoi u raznim oblicima tijekom mojeg kolovanja. Veliko hvala mojoj obitelji na podrci.

PREDGOVORDvanaestog svibnja 1860. godine Florence Nightingale izborila se za zvanje medicinskih sestara i od tada se sestrinstvo smatra profesijom.Kako je njega bolesnika oduvijek bila dio brige enskih lanova obitelji ili redovnica u samostanima, sestrinstvo se razvijalo prvenstveno kao ensko zanimanje, za razliku od medicine koja se uvijek percipirala kao muko podruje rada. Budui da je donoenje profesionalnih odluka u uskoj vezi s etikim promiljanjima i prosudbama, sestre su se kroz povijest morale pridravati moralnih normi koje su vrijedile za lijenike, ili religijskih normi, ovisno o tome gdje i u kojim okolnostima su obavljale njegu bolesnika. S ciljem pruanja kvalitetne zdravstvene usluge, a u interesu sestrinske profesije, postalo je neophodno stvoriti i koristiti kompetencije i vrijednosti modernog sestrinstva.Na evropskoj konferenciji o sestrinstvu koja je odrana u Kopenhagenu 1988. godine definiran je profil medicinske sestre kao... autonoman, visokoeduciran, zdravstveni strunjak, sa znanjima, vjetinama i sposobnostima za samostalan rad i suradnju s drugim zdravstvenim osobljem, s ciljem pruanja najbolje zdravstvene njege u svim okolnostima...Medicinske sestre rade na podruju unapreenja zdravlja, spreavanja bolesti, lijeenja i rehabilitacije. Njihovi su pacijenti djeca, odrasli i osobe starije ivotne dobi. Rade na vrlo razliitim radnim mjestima - od patronae do jedinica intenzivne skrbi.U sreditu je zanimanja sestrinstva ovjek, zdrav ili bolestan; on je svrha, cilj i predmet sestrinstva. Bolesnik je linost, osoba koja je u brizi, strahu, nezadovoljstvu, suoena s nenaviknutim i neeljenim zbivanjima, osoba koja pati tjelesno i duevno, iji je drutveni poloaj pokoleban, koja postaje vie ili manje ovisna o drugima, najvie o zdravstvenim radnicima. Sve ove situacije donose dijelom promijenjenu linost. Bolesnik zbog tih promjena postaje dominantno drugaija osoba.Uloga medicinske sestre nije samo servisiranje drugih profesija u okviru zdravstva. Njezina uloga oituje se kroz pruanje informacija, davanje potpore i organiziranje zdravstvene njege za pacijenta i zajednicu, te uloge leadera u zdravstvu. Kako medicinske sestre/tehniari ine najbrojniju skupinu zdravstvenog osoblja, bez njih nije mogue zamisliti funkcioniranje modernoga zdravstvenog sistema.Potreba za definiranjem sestrinske profesije esto nas stavlja pred velik izazov vrlo je teko opisati to sve radi medicinska sestra. Upravo stoga posao medicinske sestre esto ostaje neprepoznat i nevidljiv-nekima, ali vjerujem cijenjen od strane onih zbog kojih postojimo.Autor1. UVOD

Poetak 21. stoljea u medicini je obiljeen akcijama iji je cilj prevencija kroninih nezaraznih bolesti. Dio tog procesa je podizanje svijesti ire javnosti o vanosti prevencije i lijeenja debljine, kardiovaskularnih bolesti, eerne bolesti, arterijske hipertenzije itd.I dok se nekad smatralo da bubrene bolesti nisu velik problem u odnosu na, kardiovaskularne, brojna istraivanja pokazala su kako se svakim danom poveava broj bolesnika na dijalizi ili onih s presaenim bubregom. Kako bi se iroka javnost upoznala s problemom kronine bubrene bolesti, posljednjih nekoliko godina u oujku se obiljeava Svjetski dan bubrega.(1)Kronina bubrena bolest (KBB) je svakim danom sve vie u porastu kod nas i u svijetu, pa stoga zahtjeva na interes i informiranje o potrebama naih bolesnika.KBB je stanje koje kod bolesnika pridonosi itavom nizu problema iz podruja zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Na temelju utvrenih problema moemo provoditi i itav niz intervencija utemeljenih na znanju koje emo planski provoditi kod ovakvih bolesnika.Sveobuhvatna skrb za oboljele od KBB ukljuuje brojne aktivnosti. Kako se radi o kroninim bolesnicima, ovaj odnos takoer ukljuuje i komunikaciju s bolesnikovom obitelji. Bubrenog bolesnika u mnogim sluajevima, bolest i metode lijeenja spreavaju u obavljanju aktivnosti svakodnevnog ivota (radne navike, putovanja, druenja). Svaki bubreni bolesnik je jedinstven i zahtijevakompleksnu skrb kvalitetno educiranog zdravstvenog djelatnika.Posljednjih desetljea razvijene su uspjene mjere usporavanja/zaustavljanja pogoranja kronine bubrene bolesti ali je, usprkos tome, incidencija konanog zatajivanja bubrega u porastu, a potrebe za nadomjetanjem bubrene funkcije sve vee. Dio neuspjeha preventivnih mjera lei u kasnom otkrivanju kronine bubrene bolesti, kada su mogunosti djelovanja ve male, zbog ogranienog vremena i ireverzibilnih oteenja.Rano otkrivanje kronine bubrene bolesti preduvjet je za uspjeh mjera prevencije gubitka bubrene funkcije. Cilj ovog zavrnog rada je prikazati svrhovitost provoenja programa predijalizne edukacije uzevi u obzir rezultate izbora mogueg nadomjesnog lijeenja.

1.1. TO JE KRONINA BUBRENA BOLEST?

Kronina bubrena bolest (KBB) je velik javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. KBB pobudila je interes medicinske javnosti zbog rastue potrebe za nadomjetanjem bubrene funkcije dijalizom i transplantacijom. Definicija i klasifikacija kronine bubrene bolesti donesena je u elji da se kronina bubrena bolest rano prepozna i primijene postupci za zaustavljanje napredovanja u konano zatajenje bubrega. Oteenje bubrega znai patoloki nalaz: pregleda mokrae (na prvom mjestu proteinurija), biokemijskih pretraga krvi, nalaza rendgenske ili neke druge slikovne dijagnostike te biopsije bubrega. Patoloki nalaz mokrae ili smanjena bubrena funkcija esto se otkriju tek pri rutinskoj klinikoj obradi. KBB se definira kao oteenje bubrega ili smanjenje bubrene funkcije, tj. glomerularne filtracije (