Ucitelji 1.2012 ok copy 1 - adventisti.hr · i zemlje. On je puno viπe od dobroÊudnog Djeda Mraza na Nebu koji dolazi na naπ poziv. (Profesionalni igraË pokera nedavno je osvojio

1

2

Sadræaj01. Trojedini Bog

02. U poËetku

03. Bog kao Otkupitelj

04. Bog milosti i suda

05. Boæja svetost

06. Bog kao Zakonodavac

07. Gospodar subote

08. Skrb za stvoreno

09. Biblija i povijest

10. ObeÊanje molitve

11. Bog kao Umjetnik

12. Ljubavne priËe

13. ObeÊanje o Njegovu povratku

Jo Ann Davidson

Kakav je naπ Bog

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2012.

Zagreb

3

Osobine naπega Boga

Tko moæe promatrati fotografije naËinjene Hubbleovim teleskopoma da se ne divi ljepoti svemira? Zadivljen Ëuvenom fotografijom galaksijeSombrero, jedan pisac je rekao: “Moæemo li uopÊe pojmiti znanje, moÊ,razlog, istinu i svrhu koji su utkani u galaksiju Sombrero (koja je samojedna od milijarda drugih)? Tako maleni i tako izolirani, trunka stvaranja,imamo moguÊnost vidjeti toliko toga πto je beskonaËno udaljeno izvannaπeg dosega.”

Ono πto nas treba zadiviti viπe od samog svemira jest njegov Stvo-ritelj, jer ga je moglo stvoriti samo neπto veÊe od svemira.

Naravno, za nas adventiste sedmoga dana, Bog kojeg oboæavamo ikojemu sluæimo uistinu je naËinio svemir — poËevπi od galaksije Sombre-ro pa sve do kvarkova koji tvore materiju posvuda.

U ovome kontekstu naπa pouka za ovo tromjeseËje bavit Êe seodreenom dozom “teologije”, πto je tehniËki naziv za “prouËavanjeBiblije”. Uostalom, nije li vaæno poznavati Boga kojega oboæavamo, ukojega vjerujemo i kojemu sluæimo — kojega trebamo ljubiti “svim srcemsvojim, svom duπom svojom, svom snagom svojom i svom pameÊu svo-jom” (Luka 10,27)?

Slika Boga u Bibliji vrlo je πiroka. Da, stalno se naglaπava Boæjaljubav, ali ima joπ mnogo toga πto On æeli da saznamo o Njemu. Primjeri-ce, u Svetome pismu nalazimo stotine razliËitih imena za Boga. Svakood njih moglo bi pruæiti dublje i veÊe razumijevanje velikog Boga nebai zemlje. On je puno viπe od dobroÊudnog Djeda Mraza na Nebu kojidolazi na naπ poziv. (Profesionalni igraË pokera nedavno je osvojio mi-lijune dolara na turniru, a onda se javno zahvalio Isusu!)

Ovog tromjeseËja prouËavat Êemo o Bogu, o Njegovim razliËitimosobinama koje su nam otkrivene i πto za nas znaËe u praktiËnomsmislu. PoËet Êemo s “osnovama”, kao πto je Trojstvo — zadivljujuÊinauk da je Bog jedan, a Ëine Ga tri Osobe. Nakon toga Êemo se usredo-toËiti na Boga kao Stvoritelja, na doktrinu koja tvori temelj naπe vjere.Nadalje, razmatrat Êemo Njegovo djelo otkupljenja jer u svijetu koji jesagrijeπio nije dovoljno biti stvoren. Potrebno nam je i otkupljenje. Ta-koer Êemo Ga promatrati i kao Boga milosti i kao Suca. Potom ÊemoprouËavati o Njegovoj svetosti, Njegovom Zakonu i suboti, temama kojeproizlaze iz osobina Njegovog karaktera i pomaæu nam da bolje razu-mijemo kakav je On.

Takoer Êemo prouËavati joπ neke Boæje karakteristike o kojima nerazmiπljamo toliko Ëesto, o tome kako se Bog otkriva u ljepoti, povijesti,pa Ëak i romantici. Izmeu ostalog prouËavat Êemo i o Boæjem velikom

4

obeÊanju o drugom dolasku koji vodi k vrhuncu povijesti i zavrπetkustraπnog iskustva ËovjeËanstva s grijehom.

Bog je velik (On je uz sve ostalo stvorio galaksiju Sombrero!). Uusporedbi s tim, mi smo toliko siÊuπni. Koliko bismo Mu stoga trebalibiti zahvalni za svaku zraku svjetla koju On baca na naπ put. OvogtromjeseËja prouËavat Êemo poneπto o tome svjetlu. O svakom od nasosobno ovisi koliko vjerno hodimo prema tom svjetlu.

Jo Ann Davidson profesorica je teologije na SveuËiliπtu An-drews u Berrien Springsu u saveznoj dræavi Michigan u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama.

5

Pouka 1 31. prosinca 2011.—6. sijeËnja 2012.

Trojedini BogKljuËni tekst: Juda 20,21.

UËenik Êe:

Znati: Opisati biblijsku osnovu za razumijevanje Trojstva.OsjeÊati: Diviti se veliËini, sloæenosti i ispreplitanju pravednih dje-

la Trojice u Jednome.»initi: ©tovati Oca, Sina i Svetoga Duha.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Tri u JednomeA. Kako Otac, Sin i Sveti Duh djeluju zajedno za naπu dobrobit prije

postanka svijeta?B. Kako se u evaneljima izraæava i prikazuje Kristovo boæanstvo?C. Kako Sveto pismo opisuje mnoæinu i jedinstvo Boga?

II. OsjeÊati: MoÊ i slavaA. Koje Boæje znaËajke izazivaju divljenje, strah i poπtovanje?B. Koje osjeÊaje prema Bogu u nama bude opisi Oca, Krista i Sveto-

ga Duha koji surauju u naπem spasenju?C. Koje znaËajke Boæje trojedine naravi poveÊavaju osjeÊaj prisno-

sti u naπem odnosu s Njim?

III. »initi: Dostojan siA. Kako nam Boæje kvalitete pokazuju zaπto je Bog dostojan oboæa-

vanja?B. Kako se promijenilo vaπe oboæavanje Boga nakon πto ste spozna-

li jedinstvene znaËajke i isprepletene odnose unutar Trojstva?

Saæetak: Dok mi pokuπavamo razumjeti narav Autora svemira, Pi-smo nam kaæe da Bog postoji u tri razliËite Osobe, svaka s drugaËijomulogom. A opet djeluju zajedno kao Jedan.

PRVI KORAK: Motivirajte!

KljuËna misao za duhovni rast: Biblija uËi o jedinstvu Boga, nodublje prouËavanje otkriva da je to jedinstvo dinamiËan odnos meutrima razliËitim Osobama.

6

Samo za uËitelje: Mnogi ljudi smatraju doktrinu o Trojstvu miste-rioznom ili da ju je Ëak najbolje ostaviti neistraæenom i “prihvatiti vje-rom”. Naglasite da doktrina, ako se pravilno razumije, moæe pomoÊi dabolje razumijemo Boga i naπu vjeru u Njega. Doista, mnoge se osnovnekrπÊanske doktrine temelje na razumijevanju trojstvene naravi Boga.

Jedan od stupova suvremene znanosti jest teorija atoma, ideja daje materija sastavljena od nebrojeno mikroskopski nevidljivih Ëesticakoje zovemo atomima. Grk Demokrit (oko 450 pr. Kr.) skovao je izrazatom, πto doslovno znaËi “nedjeljiv”. Demokrit je vjerovao da je atomsakrivena, nedjeljiva Ëestica koja je sastavni dio tvari koje vidimo okosebe.

Kada su znanstvenici u novije vrijeme poËeli ponovno otkrivati ipotvrivati Demokritovu hipotezu, doπli su do daljnjih otkriÊa. Atom, taprvotna Ëestica, sastoji se od dijelova meu kojima vlada sloæeni odnos.Protoni nisu niπta viπe “atomski” od elektrona i obrnuto. Ako nemajedne od tih Ëestica, nema atoma.

Na isti nas naËin Stari zavjet izvjeπÊuje da je Bog jedan. No, pogle-damo li dublje, nalazimo da je to jedinstvo proizvod skladnog odnosameu trima razliËitim BiÊima koja su sva jednako boæanska i vjeËna.Dok se atom moæe dijeliti i dijeli se (u suprotnosti sa svojim imenom),ovaj trojedini Bog je nedjeljivo jedinstvo iz kojega proizlazi sva stvar-nost.

Razmotrite s razredom: Koje druge primjere jedinstva u raznolikostinalazimo u svijetu oko nas koji nam pomaæu da razumijemo narav Troj-stva?

DRUGI KORAK: Istraæite!

Samo za uËitelje: Biblija nam prikazuje jednoga Boga kojega ka-rakterizira echad ili jedinstvo. A ipak, od samog poËetka takoer namje prikazana slika Boga u mnoæini. Naglasite da se jedinstvo Boga okojemu je rijeË u Starome zavjetu ne odnosi na matematiËku jedinicu,nego na jedinstvenost cilja i biti. Takoer naglasite da se mnoæina Boganikako ne smije pobrkati s politeizmom. Iznesite jasan nauk o Boæjojmnoæini u Starom zavjetu i o Njegovom jedinstvu u Novome.

Biblijski komentar

I. Jedinstvo trojedinoga Boga(ProËitajte u razredu Ponovljeni zakon 6,4)Ponovljeni zakon 6,4 kaæe nam da je Bog jedan. Zaπto je to vaæno?

VeÊina od nas Ëula je za panteon (doslovno znaËenje na latinskom:“hram svih bogova”) i donekle je upoznata s mitologijom starih naroda

7

koji su okruæivali biblijski Izrael. Kad su ljudi zaboravili Boga koji ih jestvorio na svoju sliku, stvorili su bogove na svoju vlastitu sliku.

Mnogi bogovi u panteonu u poËetku su bili predmet πtovanja odre-ene klase ili skupine ljudi. Moæda su bili plemenski ili obiteljski bogo-vi. Ili su moæda utjelovljivali neku cijenjenu znaËajku, zvanje ili posao.Kako kaæe Novi zavjet, teπko je ili nemoguÊe sluæiti dvojici gospodara;tako je veÊina ljudi udobrovoljavala svojeg boga povremenom ærtvom ilimrvicom tamjana.

Kako su kraljevi i sveÊenici stjecali moÊ, tako su otkrivali da jekorisno okupiti te bogove u panteon koji je sliËio kraljevskom dvorutoga vremena. To su bila jedinstva posebne vrste, obiËno s jednim bo-gom koji je vladao nad neugodnom zbirkom manjih boæanstava koja suimala svoje vlastite iskljuËive probitke koji su pokazivali njihovo ra-zliËito podrijetlo. No to nije bilo jedinstvo u znaËenju hebrejske rijeËiechad koja bi se sasvim prikladno mogla prevesti kao “sklad”, πto senikako nije moglo primijeniti na drevni politeizam.

Nadahnuti biblijski pisci odbacili su ovaj politeizam jer su znali daje Bog jedan. No ovo jedinstvo nije bilo samo broj. Bog Biblije je jedin-stven. No vrijednim oboæavanja ne Ëini Ga samo Njegova jedinstvenost;inaËe bismo jednako tako mogli oboæavati pahuljice snijega ili vlastiteotiske prstiju.

Razmotrite: Iako se mi ne klanjamo drugim bogovima kao πto suto Ëinili drevni mnogoboπci, ne stavljamo li druge stvari iznad pravogaBoga? Kako to djeluje na naπu vjernost i usredotoËenost? ©to uËimo odjedinstva i jedinstvenosti cilja koji ima Bog? Vidi Ivan 17,22.

II. Kenosis(ProËitajte u razredu Filipljanima 2,6-8)Kao πto se u pouci primjeÊuje, dvojbe oko Trojstva usmjerene su na

Kristovo boæanstvo. KrπÊanstvo uËi da je Bog Isus Krist uzeo ljudskoobliËje u prvom stoljeÊu naπe ere u maloj pokrajini Rimskog Carstva.Bio je pogubljen kao razbojnik na sramotan naËin i nakon tri danauskrsnuo je u æivot.

Kao πto je zapisao Pavao (1. KorinÊanima 1,22-25), mnogima su oveËinjenice bile neprihvatljive. Æidovi koji su mislili da razumiju Pismo,smatrali su da su krπÊani krivovjerci. Da, Mesija Êe doÊi, ali ne na takavnaËin. Grci koji su sakupili svu mudrost svijeta u svoju filozofsku tra-diciju, taj prividni besmisao i zabludu nisu smatrali vrlo mudrim.

»ak je i krπÊanima bilo teπko prihvatiti ovu priËu. Pojavile su sekrπÊanske hereze koje su se veÊinom bavile Kristovim boæanstvom iposebno Njegovom mukom i smrÊu. Skupine kao πto su ebioniti uËilesu da je Isus bio samo Ëovjek, u najboljem sluËaju prorok. Drugi su

8

uËili da je Isus u stvarnosti bio Bog, a da je samo izgledao kao Ëovjektijekom svoje sluæbe. Samo je izgledalo da pati na kriæu. Taj se naukzvao docetizam; naziv potjeËe od rijeËi Ëiji korijen leæi u grËkom glagolukoji znaËi “Ëiniti se”. Arijanizam je nauËavao da je Krist bio u odree-nom smislu svet, ali da je bio stvoreno biÊe.

Sve te hereze pokuπavale su rijeπiti poteπkoÊe koje su njihovi tvorcividjeli u jednostavnom nauku o Kristovoj boæanskoj i ljudskoj naravi imuci, kao πto su propovijedali apostoli i Ëetiri kanonska evanelja. Alikada su rijeπili ove probleme, njihova rjeπenja poniπtila su moÊ pravogEvanelja. Ako je Krist bio samo Ëovjek, kako je Njegova ærtva moglaikome pomoÊi? On je bio samo mudri uËitelj koji je upao u veliketeπkoÊe i hrabro se suoËio s njima. Ako se samo Ëinilo da je patio nakriæu, koja je bila svrha Njegove muke? A ako uistinu nije bio boæanskogpodrijetla nego viπe neki aneo ili polubog, kako su Njegova smrt iuskrsnuÊe mogli okajati naπe grijehe pred Bogom?

Nasuprot njima, apostoli su nauËavali da je Krist u svakom smislubio Bog, ali je napustio svoj poloæaj i liπio se (kenosis na grËkom)boæanske naravi do te toËke da je umro na kriæu kao razbojnik. On jeimao i bio sve, ali je iz ljubavi sve to dao nama i postao niπta. Ako toznate, znate Evanelje.

Razmotrite: Zaπto je pravilno razumijevanje prave, boæanske naraviIsusa Krista tako bitno za naπe razumijevanje Njegovog æivota, smrti iuskrsnuÊa?

TRE∆I KORAK: Primijenite!

Samo za uËitelje: Postavite sljedeÊa pitanja koja Êe uËenicimapomoÊi utvrditi ono πto su nauËili o naravi i vaænosti naπeg poznavanjajednoga trojedinoga Boga.

Pitanja za razmiπljanje:• Na πto biblijski pisci misle kada kaæu da je Bog jedan? Zaπto je

to jedinstvo tako vaæna osobina?• Zaπto se najviπe osporava Kristova boæanska narav kada ljudi

sumnjaju u doktrinu o Trojstvu? Zaπto je tako teπko prihvatiti Kristovoboæanstvo usprkos jasnim biblijskim i povijesnim dokazima?

Pitanja za primjenu:©to nam Bog poruËuje za naπ osobni æivot, obitelj i crkvu dok

istraæujemo doktrinu o Trojstvu i Njegovom jedinstvu u mnoæini?

9

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!

Samo za uËitelje: Ovoga ste tjedna vi i vaπi uËenici uËili o vaænostiBoæjeg jedinstva kao i o Njegovoj mnoæini, πto je vidljivo u doktrini oTrojstvu. SljedeÊe aktivnosti pomoÊi Êe vaπim uËenicima da zapamte iprimijene nauËene pouke u buduÊem prouËavanju i duhovnom rastu.

1. aktivnost: Vaæan aspekt Boæje naravi koji nauËava Biblija jestNjegova krajnja jedinstvenost. Niπta i nitko nije kao Bog.

Ako je moguÊe, nabavite ploËu dok razgovarate o Boæjoj jedinstve-nosti. (Jednako Êe dobra zamjena biti papir i olovka.) Zatim pozoviterazred da iznese naËine na koje je Bog jedinstven. Dok uËenici o tomerazmiπljaju, napiπite karakteristike koje definiraju Boæju jedinstvenost.Zatim povedite razred u molitvi slavljenja Boga za te osobine i naËine nakoje ih pokazuje u naπu korist. Na taj naËin moæete zapoËeti ili zavrπitibiblijsku pouku.

2. aktivnost: Svatko zna da Stari zavjet uËi o Boæjem jedinstvu,dok Novi zavjet uvodi Sina i Svetoga Duha. Je li ta tvrdnja toËna? Pozo-vite uËenike da potraæe u Starom zavjetu primjere oËitovanja SvetogaDuha i Sina. Evo nekoliko primjera: Izlazak 31,3, 1. Ljetopisa 28,12 iliJob 33,4 za Svetoga Duha; Postanak 18,3, Daniel 7,13 za oËitovanjeKrista. To moæete dati i kao domaÊu zadaÊu tjedan unaprijed.

10

Pouka 2 7.—13. sijeËnja 2012.

U poËetkuKljuËni tekst: Koloπanima 1,16.

UËenik Êe:

Znati: Razjasniti kako vjera u Boga kao Stvoritelja utjeËe na naπerazumijevanje ostalih biblijskih doktrina kao πto su kriæ i nova Zemlja.

OsjeÊati: Osjetiti prednosti koje u æivotu krπÊanina Ëini vjera uStvoritelja koji se brine za nas.

»initi: Prihvatiti i slaviti Boga kao Stvoritelja i Obnovitelja.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Temelj vjereA. Kako nam prihvaÊanje biblijskog izvjeπtaja o stvaranju pomaæe

da razumijemo Boæju silu u spaπavanju greπnika?B. Kako razumijevanje Boæje uloge kao Stvoritelja svemira i sedmo-

dnevnog stvaranja utjeËe na naπe vjerovanje u subotu, uskrsnuÊe i obnovuZemlje u buduÊnosti?

II. OsjeÊati: Stvoreni sluËajno ili po planu?A. Kakvi se osjeÊaji divljenja, radosti i hvale u nama bude dok

razmiπljamo o djelima naπeg Stvoritelja?B. Koju prednost donosi vjerovanje da smo stvoreni po Boæjem

planu (a ne besmislenom sluËajnoπÊu) u naπim odnosima prema Bogui jedan prema drugome?

III. »initi: Od Boga stvoreniA. Kako moæemo na najbolji naËin slaviti naπega dragog, osobnog

Stvoritelja?B. Kako Ëinjenica da nas Bog nije samo stvorio, nego nam je dao

najbolje darove Neba da bi nas otkupio, utjeËe na naπ odnos premaNjemu?

Saæetak: Vjerovanje u biblijski izvjeπtaj o stvaranju ne utjeËe samona naπe prihvaÊanje svemoguÊeg Boga Stvoritelja, nego i na naπe razu-mijevanje subote, kriæa, uskrsnuÊa i mnoge druge doktrine.

11


KljuËna misao za duhovni rast: Boæja uloga Stvoritelja neizbjeænoje povezana sa spoznajom o Njegovom karakteru i, πto je najvaænije, oNjegovoj ulozi kao naπega Otkupitelja.

Samo za uËitelje: Naglasite vaænost razumijevanja Boga kao Stvo-ritelja i kako je to povezano s ostalim osobinama Boæjeg karaktera iNjegovim djelom za nas. Objasnite kako moæemo znati viπe o Bogu akorazumijemo Njegovo djelo stvaranja i rezultate.

VeÊina suvremenih znanstvenika zastupa teoriju poznatu kao “me-todoloπki naturalizam”. To je u biti stav da sve πto se dogodilo, πto sedogaa ili Êe se dogoditi ima svoj prirodni uzrok, bez ikakvog utjecajanadnaravnog. KritiËari ovu teoriju joπ nazivaju “metodoloπkim ateiz-mom” jer odbacuje Boga kao Stvoritelja, Odræavatelja i Otkupitelja.

Mnogi smatraju tu teoriju uvjerljivom jer se Ëini da veÊina dogaajau naπem svakidaπnjem æivotu ili u naπoj okolini nema izravnih nadna-ravnih uzroka. »ak se i dogaaji i fenomeni u kojima mi kao krπÊanividimo Boæju ruku mogu objasniti samo okolnostima, koliko god namse to Ëinilo nevjerojatnim. Metodoloπki naturalisti pretpostavljaju da jeuvijek bilo onako kako je sada. Njihov bismo stav mogli usporediti saskepticima koji su u 2. Petrovoj 3,4 rekli: “I dalje sve ostaje kako je bilood poËetka stvorenja.”

Da bi mogli dokazati da su u pravu, metodoloπkim je naturalistimapotrebno dugo vremensko razdoblje, kao πto bi im bilo potrebno neko-liko nevjerojatnih bacanja kocke Ëiji bi ishod bio predivno isplaniran iureen svijet u kojemu æivimo. No tamo gdje metodoloπki naturalistivide puku sluËajnost, adventistiËki krπÊani vide savrπeni svijet koji jenastao voljom milosrdnog Stvoritelja, ali ga je nagrdio grijeh. I zatooËekujemo Otkupitelja koji Êe ga obnoviti u njegovo iskonsko savrπen-stvo.

Razmotrite u razredu: Aktualna teorija o postanku svemira i teo-rija evolucije prema kojima je sve πto postoji nastalo sluËajno, potpunosu strane biblijskom svjetonazoru. Kako u prirodi vidimo “slavu Boæju”(kao πto piπe psalmist u Psalmu 19,1)?


Samo za uËitelje: Naglasite vaænost stvaranja za razumijevanje Bogau Starom i Novom zavjetu. Ne iznenauje da ta poveznica postoji uStarom zavjetu. KonaËno, prvo pitanje na koje Biblija odgovara jest kakosmo dospjeli ovamo i zaπto. A stvaranje je temelj za otkupljenje u Novom

12

zavjetu. Ono isto tako otklanja krivi dojam da je Bog Novoga zavjetaodvojen i drugaËiji od Boga Staroga zavjeta.

Biblijski komentar

I. “Sve stvoreno”(ProËitajte u razredu Koloπanima 1,16)Ni Stari ni Novi zavjet ne ostavljaju ni najmanju moguÊnost da Bog

nije stvorio svemir. Skoro svi narodi koji su okruæivali Izrael takoer suvjerovali da je svemir imao stvoritelja ili stvoritelje. Izuzetak je bio filo-zof Epikur i njegovi nasljednici, kao na primjer Lukrecije, koji su vjero-vali da je svemir vjeËan, samodostatan i nepromjenjiv.

Vaæna razlika je u tome da Biblija nauËava da je Bog izvor svega.Neke religije i filozofije, na primjer platonizam, uËile su da je materijal-ni svijet stvorio takozvani demijurg. U grËkom jeziku ova rijeË odnosilase na obrtnika. Taj demijurg nije stvorio tvar, nego je bio samo mudrimehaniËar koji ju je organizirao na funkcionalan i viπe-manje estetskinaËin. Nesavrπenosti vidljivog svijeta objaπnjavale su se nesavrπenomvjeπtinom demijurga. Naravno, za demijurga se smatralo da ne poznajeviπi duhovni svijet ili je prema njemu ravnoduπan.

Zaratustrizam, staroperzijska religija, vjerovao je u dva boga, jedno-ga dobroga i jednoga zloga. Dobri bog stvorio je plemenite i lijepe æivoti-nje i biljke. Zli bog stvorio je gmazove i æivotinje i biljke koje su sesmatrale opasnima ili πtetnima.

Mnogi koji u danaπnje vrijeme æele pomiriti Bibliju s teorijama kaoπto je evolucija, kaæu da je Bog stvorio svijet ili svemir, a onda gaprepustio samome sebi da se razvija odreeno vrijeme; zatim se opetpojavio i dao “duπu” ljudskoj rasi koja se razvila dok je On bio odsutan.

Nijedna od tih teorija ne slaæe se s onim πto nauËava Biblija. Ovaji drugi odlomci potvruju da je Bog stvorio sve. To ukljuËuje najsitnijekao i najkrupnije — poËevπi od nevidljive duhovne stvarnosti pa donajobiËnijih detalja u naπem neposrednom okoliπu. U svojem prvotnomstanju to je odraæavalo Njegovo savrπenstvo i dobrotu, πto Êe jednogadana ponovno biti obnovljeno.

Razmotrite: Zaπto je tako vaæno ukazati na to da je Bog stvoriosve? ©to uËiniti s ljudskom sklonoπÊu da Boga vidimo u Njegovomstvorenom svijetu ili da Ga ograniËimo na neki mali, zgodni detalj unjemu?

II. Prisutan kod stvaranja(ProËitajte s razredom Ivan 1,1-13)Ovaj se odlomak moæe razumjeti kao saæetak izvjeπtaja o stvaranju

u Postanku gdje se spominje Bog Sin, RijeË. Neki tumaËi smatraju auto-

13

rov pristup prijepornim zbog toga πto neke toËke potvruje, dok nekeispuπta. Na primjer, u treÊem retku on naglaπava (kao i Pavao u Kolo-πanima 1,16) da je Bog preko Krista stvorio sve. Autor ponovno nagla-πava da “niπta πto je postalo nije bez nje postalo”. Ivan je oËito æivio usvijetu u kojemu znaËajan broj ljudi nije smatrao tu Ëinjenicu bitnom.

Naravno, autorova namjera nije toliko govoriti o stvaranju, kolikoæeli pokazati kako je stvaranje, kao i cijela sveta povijest koja je zapisanau Starome zavjetu, temelj otkupljenja u Kristu. U ono vrijeme kao idanas postojali su ljudi koji su odbacivali ili pokuπavali promijenitidijelove Staroga zavjeta (posebno izvjeπtaj o stvaranju), ali su se i daljedræali Krista kao Otkupitelja. Suprotno tome, autor pokazuje kako sustvaranje i otkupljenje dijelovi iste priËe.

Razmotrite: Zaπto su Kristove uloge Stvoritelja i Otkupitelja takonerazdvojne? Na koje je naËine plan otkupljenja ovisan o doslovnojtoËnosti izvjeπtaja o stvaranju u Postanku?

III. “Po jednom Ëovjeku...”(ProËitajte s razredom Rimljanima 5,12-15)Iako Pavlova glavna namjera nije bila poduprijeti povijesnost Ada-

ma, njegova rasprava je potvruje i ovisi o njoj. Pavao je znao za IsusaKrista kao povijesnu osobu. U starom svijetu nije nedostajalo bogovakoji su dolazili i odlazili i koji su prema vjerovanju sljedbenika njihovihmistiËnih kultova davali obilje usjeva i donosili neko neodreeno, uzvi-πeno prosvjetljenje. VeÊina tih bogova postojala je samo u mitskim pre-dodæbama. Ali Isus Krist je bio stvarni Ëovjek koji je æivio u dalekompovijesnom razdoblju i o kojemu su pisali pragmatiËni povjesniËari kaoπto su Josip Flavije i Tacit. On je umro stvarnom smrÊu da bi otkupiostvarne ljude od stvarnog grijeha. Osim svojeg iskustva s uskrslim Kri-stom, Pavao je redovno razgovarao s ljudima koji su æivjeli i razgovaralis povijesnim Isusom.

Ako znamo da je tako, zaπto bi Pavao govorio o nekom mitskomliku? Kako bi naπe grijehe mogla opravdati neka izmiπljena osoba? Akoje povijesni Krist srediπnja osoba krπÊanstva (kao πto govori ime), povi-jesni Adam nije.

Razmotrite: Ako tvrdimo da vjerujemo u Krista, zaπto moramo Ëvr-sto vjerovati u Njegovu RijeË?


Samo za uËitelje: Postavite sljedeÊa pitanja kako bi vaπi uËenicirazumjeli πto mi kao adventisti mislimo kada govorimo o Bogu kaoStvoritelju.

14

Pitanja za razmiπljanje:• Na koji se naËin sve ostale krπÊanske doktrine temelje na isprav-

nom razumijevanju Boga kao Stvoritelja? Na primjer, plan spasenja iautoritet Pisma?

• ©to mislite o trenutaËno popularnoj teoriji evolucije svega æivogakoja je potpuno nepomirljiva s osnovnim krπÊanskim razumijevanjemBoæjeg stvaranja?

Pitanja za primjenu:• Kada vidimo brigu i preciznost s kojom je Bog stvorio Zemlju i

odræava je, πto nam to govori o tome kako bismo se mi trebali odnositiprema onome πto je Bog stvorio? Kako nas to shvaÊanje Ëuva od ras-troπnosti ili slavljenja stvorenoga na raËun Stvoritelja?

• Kako bismo se kao crkva trebali odnositi prema ljudima kojiimaju otvorena pitanja ili su Ëak skeptiËni prema naπem gledanju napodrijetlo æivota i stvaranje? Kako moæemo zadræati Ëvrst stav o stvara-nju i biti “sigurna luka” za one koji se otvoreno bore s tim pitanjima?


Samo za uËitelje: ©to viπe razumijemo prirodu i cilj Boæjega stva-ranja i brige koja je vidljiva u svemu πto je stvorio, to Êemo manjeprihvaÊati objaπnjenja koja nijeËu Boga ili Ga ograniËavaju u NjegovojstvaralaËkoj moÊi. SljedeÊa aktivnost pomoÊi Êe vaπim uËenicima davide Boæju providnost u naËinu na koji je On stvarao.

Aktivnost: »ak je i povrπnom promatraËu jasno da je svaka æivoti-nja, biljka itd. posebno prilagoena okoliπu u kojem æivi. Tijekom tjednapotraæite primjere æivotinja ili biljaka koje æive u jedinstvenom okruæe-nju. Pokaæite kako im je Bog omoguÊio opstanak u tom okruæenju.Ilustrirajte fotografijama, videosnimkama, Ëlancima i sl.

Kao alternativa, ovo moæete dati kao domaÊu zadaÊu svojim uËeni-cima tjedan dana prije.

15


Bog kao OtkupiteljKljuËni tekst: Otkrivenje 5,12.

UËenik Êe:

Znati: RazliËite izvjeπtaje i simbole Staroga i Novoga zavjeta kojinaglaπavaju kriæ kao sræ otkrivenja Boæje naravi.

OsjeÊati: Poistovjetiti se s Kristom koji je patio na kriæu i s Ocemkoji je s Njime suosjeÊao.

»initi: Sudjelovati u Boæjoj patnji kao dio æivota u Kristu.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Sræ evaneljaA. U Edenskom vrtu obeÊanje o pobjedi nad Sotonom popraÊeno je

najavom cijene te pobjede. Koja je to bila cijena?B. Koji drugi biblijski izvjeπtaji i redci prikazuju Boæju patnju kojom

je kupio naπe spasenje?

II. OsjeÊati: Njegove raneA. Zaπto je vaæno razmiπljati o Kristovoj i OËevoj patnji prigodom

raspeÊa?B. Kada zamiπljamo prizore i razmiπljamo o toj patnji Sluge Jahvinog,

kakav to ima utjecaj na naπe osjeÊaje i odnos prema Bogu?

III. »initi: Imati dijela u Njegovom kaleæuI. Kako moæemo imati dijela u kaleæu Kristove patnje?II. Kako se mijenjamo dok razmiπljamo o cijeni koju su Otac i Sin

platili za naπe spasenje?

Saæetak: Patnja i grozota Kristove muke na kriæu i OËeve boli πtoNjegov Sin proæivljava tu muku ilustriraju straπnu cijenu grijeha kao ibezgraniËnu Boæju ljubav koja Ga je navela da uzme na sebe kaznu zanaπe prijestupe.


KljuËna misao za duhovni rast: Boæja se pravednost otkriva uNjegovom gnjevu protiv grijeha. Njegova milost otkriva se u tome kolikoje daleko otiπao da mi ne moramo doæivjeti sudbinu grijeha.

16

Samo za uËitelje: Naglasite vaænost uravnoteæenog razumijevanjaKristovog otkupiteljskog djela. Stvarnost naπega otkupljenja nije izgo-vor da olako shvaÊamo grijeh, nego, πtoviπe, poziv na zahvalnu posluπ-nost i hvalu Bogu koji je svoj karakter otkrio u silnim djelima svojegaSina.

Podrugljivci Ëesto izruguju krπÊansku uporabu kriæa kao simbola,posebno kada se nosi kao nakit ili ukras, ili kada se pojavljuje u krπ-Êanskoj umjetnosti. To je kao kada bismo kao simbol rabili stiliziranuelektriËnu stolicu ili neko drugo sredstvo smaknuÊa ili muËenja. Naneki naËin su u pravu. Kriæ je bio sredstvo smaknuÊa i muËenja. Moæemose samo Ëuditi umu osobe koja je prva zapoËela ubijati svoje neprijateljena taj naËin. Sredstvo koje nije samo ubijalo, nego je bolno ubijalonekoliko dana ukljuËujuÊi i same prirodne sile (sunce, kiπu i dr.), biloje dijametralno suprotno onome πto je Isus Krist Ëinio i æelio svojojdjeci.

Prvi krπÊani su sve to znali. Bili su vrlo podvojeni oko uporabekriæa kao simbola iako su razumjeli Kristovu ærtvu jednako dobro kaoi mi, pa i bolje. Rijetko Êete naÊi kriæ ili raspelo u krπÊanskoj ikonogra-fiji prvih nekoliko stoljeÊa. Krist je bio simboliziran ribom ili sidrom, aligotovo nikada ovim sredstvom smrti i muËenja. »ak ni omiljeni krπÊan-ski simbol cara Konstantina nije bio kriæ nego HR, prva dva grËka slovau Kristovom imenu.

Ali u svojoj pomirbenoj smrti Krist je podnio kriæ, koji je bio simbolsvega zla koje je doπlo na svijet kao posljedica grijeha, i uËinio gasimbolom krajnjeg dobra i nesebiËnosti. Ako je to mogao uËiniti za kriæ,πto moæe uËiniti za nas?

Razmotrite s razredom: Kriæ se Ëesto trivijalizira, osobito akoæivimo na prostoru gdje se veÊina ljudi izjaπnjavaju kao krπÊani. Moæe-mo ga gledati a da ga ne vidimo. ©to kriæ nama znaËi?


Samo za uËitelje: Moæe se dogoditi da biranim rijeËima govorimoo naπem otkupljenju u Kristu, a da ne razumijemo njegovu pravu cijenuili zaπto je to otkupljenje bilo nuæno. Naglasite da grijeh nije beznaËajnastvar ili πala kao kad kaæemo da je komadiÊ Ëokolade “uæasno ukusan”.Kad bismo bili prepuπteni sami sebi, grijeh bi nas uniπtio. Cijena naπegotkupljenja od grijeha bila je bolna i sramotna smrt Boæjega Sina.

Biblijski komentar

I. Je li Bog ljut na vas?(ProËitajte s razredom Rimljanima 1,18)

17

Boæji gnjev mnogima je teπko razumjeti. Kad bi mogli, mnogi odnas bi ga izbrisali sa stranica Staroga zavjeta. A o njemu Ëitamo napoËetku Poslanice Rimljanima, koju mnogi povezuju s Boæjom ljubavljui miloπÊu. Dakle, πto je Boæji gnjev? Na koga ili na πto je usmjeren? Jeli to gnjev i ljutnja kako ih mi tumaËimo, ili je to naËin postupanja sprirodnim posljedicama grijeha?

Prvo, svi mi imamo iskustva s ljudskom ljutnjom i gnjevnim ljudi-ma. Gotovo u pravilu iskustvo nije pozitivno. Moæda je ljutnja bila oprav-dana, ili je bila neosnovana ili nepravedna. U svakom sluËaju, ovakvavrsta ljutnje je emocija, ljudska emocija. U tom smislu je Boæji gnjevpotpuno drugaËiji od ljudskog gnjeva ili ljutnje.

Gnjev opisan u ovom odlomku u tijesnoj je vezi s Boæjim sudom.Stoga nije rezultat impulzivnog izljeva gnjeva. Bog je osudio grijeh ilinepravdu i odredio ih za uniπtenje. Istodobno, taj grijeh ili nepravda nepojavljuju se samo tako, iz vedra neba. Taj grijeh Ëine ljudi. Stoga jeBoæji gnjev, iako je usmjeren protiv grijeha, takoer usmjeren protivonih koji odobravaju i Ëine grijeh, premda znaju za bolje i “istinu prijeËenepravednoπÊu”.

Pavao takoer kaæe da se Boæji gnjev “oËituje”. S jedne strane ovose odnosi na prirodne posljedice grijeha. Grijeh ima odreene posljediceu stvarnom svijetu koje moæe vidjeti svatko tko æeli. Posljedice Êe setakoer vidjeti na posljednjem Boæjem sudu na kojemu Êe grijeh i ne-pravda biti uniπteni.

Ukratko, Bog nije ljut na vas. On je ljut na grijeh. On æeli da gaodbacimo i prihvatimo dar novoga æivota koji nam On nudi. Nema potre-be da se bilo tko od nas dræi grijeha i dijeli njegovu sudbinu.

Razmotrite: Bog je otkrio svoj gnjev, ali i naËin na koji ga moæemoizbjeÊi. Ustrajavate li u grijehu? ©to trebate poduzeti da biste ga pobi-jedili?

II. “Tko da povjeruje u ono πto nam je objavljeno?“(ProËitajte s razredom Izaija 53)VeÊina nas upoznata je s doktrinom o opravdanju Kristovom ær-

tvom koja nam omoguÊuje da se Njegova pravednost pripiπe nama. Za-hvaljujuÊi tome, Bog gleda na nas kao da posjedujemo Kristove vrline.To volimo sluπati. Ali da bi se to dogodilo, Krist je morao ponijeti naπegrijehe. Ovo je malo teæe prihvatiti. Izaija 53 poËinje tonom nevjere istraha. Prorok pita retoriËki: “Tko da povjeruje u ono πto nam je objav-ljeno?” Odgovor je: Vrlo malo ljudi.

Isusovi suvremenici gledali su Isusa na kriæu i u najboljem sluËajuvidjeli ærtvu najgorih moguÊih okolnosti. Nisu znali πto bi mislili. Moædasu se bojali da Êe Njegova nesreÊa i jad prijeÊi na njih. Ili je moæda

18

stvarno uËinio neπto loπe pa je to i zasluæio. Okrenuli su se i pokuπalito zaboraviti.

Drugi su vjerojatno vidjeli ono πto su njihovi vjerski voe i vlasti isile svijeta æeljeli da vide: razbojnika, bogohulnika, pa Ëak i luaka.Naposljetku, bio je ispitan i osuen od strane najmudrijih i najutjecaj-nijih ljudi u narodu, izabranih izmeu najutjecajnijih stranaka. Kada suse posljednji put sloæili oko neËega? U svakom sluËaju, bolje se nemijeπati, bolje Ëak niti ne gledati.

Razmotrite: Svi smo Ëuli za izraz “jeftina milost” i nedvojbeno sekatkad ponaπamo kao da je milost jeftina. Kako bi razmiπljanje ostvarnom znaËenju Kristove ærtve trebalo utjecati na takvo miπljenje?


Samo za uËitelje: Postavite sljedeÊa pitanja koja Êe uËenicimapomoÊi da shvate znaËenje plana spasenja i kako on proizlazi iz sameBoæje naravi i karaktera.

Pitanja za razmiπljanje:• Razlog otkupljenja je grijeh. Kada ne bi bilo grijeha, ne bi bilo

potrebe za otkupljenjem. Zaπto onda ljudi æele osjeÊati radost otkuplje-nja bez æalosti zbog grijeha?

• ©to mislite o ideji koju promiËu neki krπÊanski mislioci da jeplan otkupljenja tako nevjerojatan, tako suprotan uvrijeæenom naËinuljudskog razmiπljanja da ne moæe biti istinit? Porazgovarajte.

Pitanja za primjenu:• BuduÊi da dobra djela ni na koji naËin ne poveÊavaju naπe “bodo-

ve” za spasenje, koja je uloga posluπnosti i dobrih djela u æivotu otkup-ljene osobe?

• Koliko Ëesto u naπim odnosima s drugima gledamo jesu li vrijedniili spremni za naπu ljubaznost ili praπtanje? Je li je tako Bog gledao nanas u naπoj situaciji? (Vidi Rimljanima 5,8)


Samo za uËitelje: Kad govorimo o otkupljenju, skloni smo pogre-πno Ëiniti razliku izmeu “gnjevnog” Boga iz Staroga zavjeta i “milo-srdnog” Isusa. SljedeÊa aktivnost trebala bi pomoÊi vaπim uËenicima darazviju uravnoteæenije gledanje na Boga.

Aktivnost: Pronaite u Starom zavjetu tekstove koji se odnose naBoæju milost ili pokazuju Boæje praπtanje i brigu za ljude, Ëak i one koji

19

su bili odbaËeni ili neugledni. Dobri primjeri za ovo posljednje jesuRahaba (Joπua 2; 6,17-25), Ruta ili pokajani Ninivljani iz Knjige o Joni.Zamolite vaπe uËenike da potraæe i Ëitaju te tekstove naglas iz svojihBiblija. Takoer zapazite proroËanstva o buduÊem otkupljenju, kao πtoje Jeremija 31,31-34. Razjasnite da Bogu Ocu nije trebalo laskati ili Ganagovarati da nas otkupi, kao πto bi se moglo Ëiniti.

20


Bog milosti i sudaKljuËni tekst: Propovjednik 12,14.

UËenik Êe:

Znati: Objasniti kako dvije osobine Boæjeg karaktera — milost ipravda prikazane u Njegovim djelima milosra i suda — djeluju zajedni-Ëki od Postanka do Otkrivenja.

OsjeÊati: Osjetiti ljepotu, uravnoteæenost i nenadmaπnu moÊ Evan-elja koje sudom iskorjenjuje grijeh, a miloπÊu spaπava pokajanog vjer-nika.

»initi: Prihvatiti ponueni dar milosti koji nas oslobaa od osude,koja bi inaËe pala na nas kao greπnike.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Boæja milost na djeluA. Kako je Bog ljudima ponudio spasenje, Ëak i kada ih je osudio,

u izvjeπtajima kao πto su pad prvih ljudi i potop?B. Na koji naËin treÊa aneoska vijest govori o milosti i o sudu?

II. OsjeÊati: Ljepota milosti i pravdeA. Kako vjernik moæe izbjeÊi obje krajnosti — jeftinu milost i uæas

osvetniËkog suda?B. Zaπto je duga dobra ilustracija ljepote i sile milosti i pravde koje

djeluju ruku pod ruku?

III. »initi: Milost osuenimaA. BuduÊi da smo svi greπni i zasluæujemo smrt, koja je naπa jedina

nada? Kako dobivamo milost?B. Kakvu radost moæemo naÊi u Boæjem sudu?

Saæetak: Sud nas za naπe grijehe osuuje na smrt. Meutim, akoprihvatimo Kristovu ærtvu, Bog nam daje æivot koji zasluæuje Krist. Ovamilostiva zamjena oslobaa nas od osude i smrti.


KljuËna misao za duhovni rast: Na pojavu grijeha Bog je odgovoriosudom i miloπÊu. Sud je potreban da bi se zadovoljila pravda, no za one

21

koji vjeruju u Kristovu ærtvu, po milosru dobivaju milost koja nasvraÊa u zajedniπtvo s Bogom.

Samo za uËitelje: ProËitajte ili ispriËajte sljedeÊi mit kao uvod,nakon Ëega razred moæe usporediti izvorni biblijski izvjeπtaj s ovomverzijom koju nam je prenijela druga kultura:

“U poËetku bijaπe tama. I u njoj æivljaπe Smrt zvana Sa sa svojomæenom i kÊeri. Njih troje bilo je sve πto je postojalo.

Nigdje nije bilo mjesta gdje bi mogli ugodno æivjeti pa ga je SaodluËio stvoriti. Iskoristio je svoju Ëarobnu moÊ i stvorio beskrajnomore od blata. U tom blatnjavom prostoru Sa je sagradio svoju kuÊu.

Nakon toga mu je u posjet doπao bog Alatangana. KuÊa u kojoj jeæivio Sa bila je prljava i mraËna. Alatangana je smatrao da Sa moæe boljei to mu je rekao. ‘Niπta ne moæe æivjeti na takvom mjestu,’ rekao je bogSau. ‘Ova kuÊa treba popravak. Sve je previπe mraËno.’

Stoga je Alatangana odluËio stvar uzeti u svoje ruke. Blato je pre-tvorio u Ëvrstu tvar. To je danaπnja Zemlja. ‘Zemlja je tuæna,’ rekao jebog. ‘Napravit Êu biljke i æivotinje da prebivaju na njoj.’ Tako je i uËinio.”(Virginia Hamilton, In the beginning: Creation Stories from Around theWorld, San Diego: Harcourt Brace Jovanovich, Publishers, 1988., str. 15)

PriËa dalje govori kao je bog Alatangana na kraju pobjegao sa Sai-nom kÊeri bez njegova dopuπtenja i imao veliku obitelj s crnom i bije-lom djecom. Sa je kaznio obitelj tako da je uËinio da sva djeca govorerazliËite jezike kako ne bi mogli razumjeti jedni druge. Uz to bi Sapovremeno odveo poneko dijete kao ærtvu u smrt.

Razmotrite: Koji se aspekti suda nalaze u priËi? Gdje u priËi zapa-æate milost, ako je uopÊe ima? Koje su kljuËne razlike izmeu ovog mitao podrijetlu æivota i biblijskog izvjeπtaja o stvaranju? Koliko smo blago-slovljeni πto nam Boæja rijeË otkriva naπe podrijetlo?


Samo za uËitelje: Iskoristite ovo vrijeme za prouËavanje odnosaizmeu suda i milosti i kako ih Bog rabi da bi zadovoljio potrebu zapravdom i za miloπÊu.

Biblijski komentar

I. Podrijetlo suda i milosti(Ponovite s razredom Postanak 3)Adam i Eva su odmah snosili posljedice svoje neposluπnosti kraj

stabla spoznaje dobra i zla; shvatili su da su goli i osjeÊali su strah ikrivnju.

22

Posljedice su bile jedan oblik suda, ali ubrzo je stiglo sasluπanje.Za dnevnog povjetarca Bog je doπao u posjet Adamu i Evi i pomoÊu nizapitanja doπao do sræi dogaaja. Zatim ih je Bog pozvao na sud.

Iako su sagrijeπili Adam i Eva, prvi je osuen Sotona smrtnompresudom, vjeËnim uniπtenjem zato πto je donio grijeh na ovaj planet.Ali usred te smrtne presude bilo je upuÊeno i obeÊanje o uniπtenju zla.Mnogo toga je veÊ uËinjeno iako joπ uvijek Ëekamo na potpuno ispunje-nje tog obeÊanja.

Meutim, ovo nije poËetak milosti ili suda. ProuËite Otkrivenje 13,8;Efeæanima 1,4.11.12; Matej 25,34. Bog je imao spreman plan Ëak i prijestvaranja svijeta i pada u grijeh; sud i milost veÊ su bili na djelu. “Odpostanka svijeta zaklano Janje” (Otkrivenje 13,8) preuzelo je na sebeposljedice grijeha i osude koja je trebala pasti na nas da bi naπa imenamogla biti zapisana u knjizi æivota. Taj dugoroËni plan bio je tako tajan-stven, kompleksan i dubok da su Ëak i aneli bili zadivljeni razvojemdogaaja.

Razmotrite: Nabrojite obeÊanja i brigu za Boæji narod koji su daniprije ili tijekom utemeljenja Zemlje kao πto je opisano u Otkrivenju13,8, Efeæanima 1,4.11.12 i Mateju 25,34. ©to nam ta briga govori oBoæjoj naravi?

II. Sud, milost i katastrofa(Ponovite s razredom Postanak 6—8)Potop je rezultat suda. Ipak, prisutna je i milost koja se pokazala

u Noinom dugogodiπnjem propovijedanju i gradnji spasonosne korablje.Kada je Bog ponovno siπao na zemlju, ovaj put da vidi Babilonsku kulu,takoer donosi sud (vidi Postanak 11,1-9). PriËa o podrijetlu ljudi kojapotjeËe iz plemena Kono iz Gvineje samo blijedo podsjeÊa na ovaj doga-aj. Grad Babel sagradili su ljudi koji su odluËili djelovati neovisno oBogu i tako, bez kontrole, uniπtiti moralnu osjetljivost novog svijeta. AliBog je Ëuo vapaje pravednih iz grada da posreduje. Siπao je da pogledagrad i tada je uniπtio kulu. “Iz milosti prema svijetu On je sprijeËionamjeru graditelja kule i sruπio spomenik njihova prkosa. Iz milosti imje pobrkao govor i tako pomrsio njihove planove za pobunu.” (Ellen G.White, Patrijarsi i proroci, str. 123)

Razmotrite: PriËa o Joni sliËan je primjer suda i milosti. U ovomsluËaju Bog je grad pomilovao tako πto nije izvrπio pretkazano uniπte-nje. Zaπto?

III. OËeva milost, OËev sud(Ponovite s razredom Efeæanima 1—3)

23

Kada vidimo naËin na koji je Bog rijeπio problem grijeha, dobivamobolji uvid u Njegovu narav. Dok pokuπava objasniti OËevu ulogu u djeluspasenja, Pavao U Efeæanima 1 niæe superlativ za superlativom pokuπa-vajuÊi opisati Njegovu dobrotu. Otac nas blagoslivlja svakim duhovnimblagoslovom u Kristu. Pavao upuÊuje hvalu Njegovoj milosti (r. 6). Ongovori o “bogatstvu njegove milosti koju nam obilno udijeli” (rr. 7.8),“koliko bogatstvo slave krije njegova baπtina meu svetima, koliko je unama koji vjerujemo izvanredno velika njegova snaga” (rr. 18.19).

U 2. poglavlju Pavao spominje “izvanredno bogatstvo (OËeve) milo-sti dobrotom prema nama u Kristu Isusu” (r. 7). U 3. poglavlju PavaokleËi i moli Oca da “prema bogatstvu svoje slave” poπalje Duha u sili dabismo mi mogli razumjeti kolika je πirina, duljina, visina i dubina Kri-stove ljubavi i tako bili ispunjeni puninom Boæjom! Otac je kadar uËiniti“neograniËeno viπe od onoga πto moæemo moliti ili misliti” (r. 20). Onnas æeli blagoslivljati. On nam obilno udjeljuje svoje bogatstvo, snagu imilost. On se raduje dok to sve Ëini za nas jer nas voli. Zbog toga namje poslao najveÊi dar, svojega jedinoroenoga Sina da umre za nas.

Svi superlativi koje bismo mogli nabrojiti nisu dovoljni da opiπuOËevu njeænost, suosjeÊanje i dobrotu koji se oËituju u Njegovoj izobil-noj milosti prema nama i daru Njegovog Sina Isusa. Davanjem toga daraslomio je svoje vlastito srce da bismo mi mogli biti spaπeni. I Kristovosrce je takoer bilo slomljeno. Posljedice koje su bile daleko veÊe negoπto mi moæemo zamisliti (a joπ manje ponijeti), bile su odgovor napravedne zahtjeve prekrasnog i pravednog Zakona koji je temelj Boæjegkaraktera i svemira. Sam Bog je snosio posljedice grijeha za nas. Boæjamilost i samo Boæja milost mogla je odgovoriti na Boæju osudu koju jeizazvalo straπno djelovanje grijeha; a bogatstvo Boæje milosti, obilnoudijeljeno onima koji vjeruju, moæe nas ispuniti puninom samoga Boga.©to moæemo uËiniti drugo nego Ga hvaliti i davati Mu slavu?

Razmotrite: Je li Bog pokazao milost prema Kristu na kriæu? Objas-nite svoj odgovor.


Samo za uËitelje: Razgovarajte o sljedeÊim pitanjima i pomoziterazredu da osobno primijeni pouku.

Æivotna primjena: Ako ste roditelji, koja iskustva iz odgoja djetetailustriraju vaænost posljedica i pravednog suda pomijeπanog s miloπÊu?Ili ste moæda na odgovornom poloæaju na kojem snosite odgovornost zarad svojih suradnika? U bilo kojoj od tih situacija koje su zahtijevalesud ili disciplinu, jeste li morali preuzeti na sebe posljedice za postupkevaπeg djeteta ili suradnika? Kako se to iskustvo moæe usporediti s onim

24

πto je Krist uËinio za nas na kriæu i kako to produbljuje vaπu zahval-nost?


Samo za uËitelje: Pozovite svoje uËenike da tijekom tjedna uËinesljedeÊe:

1. Napiπite pjesmu koja izraæava radost i hvalu Bogu za ljepotuNjegovih sudova i blagoslove Njegove milosti.

2. Duga je simbol Boæje pravde i milosti; ona okruæuje Boæje prije-stolje. Napravite jednu dugu za vaπ kuhinjski prozor koja Êe vas podsje-Êati na te osobine Boæjeg karaktera.

25

Pouka 5 28. sijeËnja—3. veljaËe

Boæja svetostKljuËni tekst: Psalam 99,9.

UËenik Êe:

Znati: Usporediti i razlikovati reakcije demona i palog ËovjeËanstvate odanih anela na Boæju svetost.

OsjeÊati: Razaznavati razliku izmeu svetog i pravednog Boga ipalog ËovjeËanstva.

»initi: Svakodnevno iskreno πtovati naπeg divnog i svetoga Boga.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Na divnim vratima NebaA. Kakve su u Pismu bile reakcije ljudi koji su vidjeli Boga u vienju

ili su bili svjedoci Kristovog boæanstva koje je zasjalo meu ljudima?B. Zaπto su reagirali na boæansku prisutnost na takav naËin?

II. OsjeÊati: U prisutnosti svetoga BogaA. Zaπto je vaæno shvatiti πto Boga Ëini svetim?B. Kako moæemo primjereno reagirati na Boæju svetost kao πto to

Ëine aneli pred prijestoljem kada smo tako puni grijeha?

III. »initi: Slaviti Ga kod Njegovih noguA. Na koji naËin moæemo svakodnevno dræati pred oËima biblijske

opise Boæjeg prijestolja i Njegove svete prisutnosti?B. Premda Njegovom prijestolju moæemo slobodno pristupati zbog

Kristove krvi pomirenja, kako u bogoπtovlju pokazujemo odgovor naNjegovu svetost svojim tijelom, umom i duhom?

Saæetak: Bog je tako uzviπen da su Ëak i nebeska biÊa koja sustalno pred prijestoljem puna strahopoπtovanja zbog Njegove svetosti.Kako je onda vaæno i nuæno da mi kao pala biÊa priznamo Njegovusvetost i traæimo Njegovu pravednost zahvaljujuÊi Njegovoj krvi koja nasËisti.

PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Bog je svojom ËistoÊom, savrπen-

stvom, slavom i pravednoπÊu daleko iznad nas, stoga trebamo slavitiNjegovu svetost.

26

Samo za uËitelje: Ako je moguÊe, uporabite vizualna sredstva kakobi razred lakπe predoËio izvjeπtaje o nekim svetim susretima spomenu-tima u Pismu.

Uvodna aktivnost: Razdijelite razred na skupine i zamolite svakuskupinu da glumom prikaæe jednu sliku, a drugi moraju pogoditi πto jeodglumila: broj sedam (Postanak 2,2); ljestve iz Jakovljevog sna sanelima (Postanak 28,10-19); prijestolje i æeravu koja dodiruje Izaijinausta (Izaija 6,1-6); goruÊi grm (Izlazak 3); kadionice Nadaba i Abihua(Levitski zakonik 10); oblak iznad Svetiπta u pustinji (Brojevi 9,15-20,Brojevi 12); sjajnog vojnika kakav se javio Joπui (Joπua 5,13-15); kola sKovËegom i sveÊenika koji je htio pridræati KovËeg (2. Samuelova 6,1-7);KovËeg u Baalovom svetiπtu s idolom u dijelovima ispred njega (1. Samu-elova 5 i 6).

Porazgovarajte: Kakve vam priËe u glavi stvaraju ove slike? ©to imje zajedniËko? Kako su ljudi u tim dogaajima znali da su spomenutipredmeti ili ljudi sveti? ©to je uËinilo te predmete svetima? Kakva jebila reakcija ljudi iz dogaaja prema svetim predmetima ili ljudima?Zaπto je Bog htio pouËiti svoj narod o svetosti?

Razmotrite: Razgovarajte o nekim svetim stvarima s kojima se su-sreÊemo danas, kao πto su Gospodnja veËera, brak, propovjedaonica,crkva i Biblija. ©to ih Ëini svetima? Kako se odnosimo prema tim stvari-ma za razliku od svjetovnih?


Samo za uËitelje: Imamo veliku prednost πto moæemo odvojiti vri-jeme za razmiπljanje o Boæjoj svetosti. To je dobra prilika da ponovnokleknemo na molitvu i traæimo Boæji blagoslov za ovo prouËavanje.

Biblijski komentar

I. Sveto vrijeme i odnosi(ProËitajte s razredom Postanak 2,2.3 i Izlazak 20,8)Sve πto Bog Ëini je dobro i to treba slaviti i poπtovati, ukljuËujuÊi

i naπe tijelo. Meutim, Bog je prigodom stvaranja naËinio dvije stvarikoje je posebno blagoslovio i posvetio. “Otada potjeËu brak i subota,dvije ustanove na slavu Boæju za dobrobit ËovjeËanstva.” (Ellen G. White,The Adventist Home, str. 341) Sam Stvoritelj je zdruæio ruke Adama iEve i ustanovio brak u kojem su postali jedno. “Ono πto je sam vjeËniOtac proglasio dobrim, bila je ustanova od najveÊeg blagoslova i napre-tka za Ëovjeka.” (Isto, str. 341)

27

Subota je bila znaËajna za ËovjeËanstvo Ëak i prije pada u grijeh ipostala dio naπega æivota dok nije bio onakav kakav danas poznajemo.»ovjek je sedmog dana trebao odloæiti svoje vlastite interese i duænostida bi mogao predanije razmiπljati o Boæjim djelima, o Njegovoj moÊi idobroti. Njemu je bila potrebna subota da ga jasnije podsjeti na Boga ipotakne na zahvalnost jer je sve u Ëemu je uæivao i πto je posjedovaodoπlo iz Stvoriteljeve dobre ruke.

Prekrasni prizori prirode donosili su Adamu i Evi radost kakvunisu uæivali ni u zajednici s anelima. (Vidi Ellen G. White, Patrijarsi iproroci, str. 46.) Subota je vrijeme kada obitelj i prijatelji jaËaju svojeveze dok zajedno uæivaju u Boæjem stvaranju.

Razmotrite: Kako je Krist svetkovao subotu? Koje je aktivnostinaglasio kao posebno prikladne za subotu? Koje je znaËenje NjegovogpoËinka u subotu?

II. Sveti susreti(Ponovite s razredom Postanak 28,10-19, Izlazak 3 i Izaija 6,1-6)Drugoga dana bijega od kuÊe Jakov se osjeÊao krivim, izopÊenim,

usamljenim i oËajnim i plakao je dok je molio za oprost i obeÊanje danije ostavljen. Nije osjetio olakπanje, Ëak niti potvrdu da ga je Bog Ëuo.No te je noÊi sanjao otvoreno Nebo s ljestvama koje premoπÊuju jaz i pokojima se penju i silaze aneli. Iako mu je trebao cijeli æivotni vijek dau potpunosti razumije πto mu je Bog pokazao u tom snu, shvatio je daima Spasitelja i vezu s Nebom. Ovo predivno otkrivenje Boga toliko jedjelovalo na njega da je oznaËio to mjesto kao sveto i nazvao ga Betel— kuÊa Boæja.

Betel je postao posebno mjesto kamo je Bog poslao Jakova nakonπto su njegovi sinovi pokazali veliku okrutnost i izdaju u pokolju u©ekemu. Jakov je bio uæasnut i oæaloπÊen njihovim djelom i pao nakoljena od straha zbog osvete okolnih naroda. No dok su putovali uBetel, Jakov je pripovijedao svojoj obitelji o svojem prvom putovanju odkuÊe i snu koji mu je Bog dao u Betelu. Dok je to govorio, njegovo srcese smekπalo i srca njegove djece bila su ganuta Boæjom pomirujuÊomsilom. Odrekli su se svojih idola i nauπnica, i kad su doπli u Betel,proslavili su Boga. Bog je obnovio svoje zavjetno obeÊanje dano Jakovuu Betelu i promijenio mu ime u Izrael (Post 35,9-15).

Ostala mjesta gdje se Bog susretao sa svojim narodom nisu bilauvijek oznaËena, ukljuËujuÊi i goruÊi grm gdje je Bog razgovarao s Moj-sijem ili kada se Bog kao vojnik otkrio Joπui. No to su bila sveta mjestazbog Boæje prisutnosti, i od Mojsija i Joπue traæilo se da izuju svojuobuÊu. U susretima sa svetim Bogom zahtijevalo se drugaËije ponaπanje,

28

kao na primjer stroga ËistoÊa (na Sinajskoj gori). Oni koji su se susretalis Bogom, pali su niËice i zaklonili lice.

“Poniznost i strahopoπtovanje trebaju obiljeæiti ponaπanje svih kojidolaze u Boæju prisutnost. Pred Njega moæemo stupiti sa sigurnoπÊu uIsusovo ime, ali ne smijemo pristupati s drskom uobraæenoπÊu kao daje On ravan nama. ... Oni bi trebali znati da se nalaze u prisutnostiOnoga koga oboæavaju serafini, pred kim aneli prekrivaju svoje lice.Bogu pripada najveÊe πtovanje, a svi koji istinski osjeÊaju Njegovu pri-sutnost pred Njim Êe se ponizno pokloniti i, kao Jakov dok je primaoBoæje vienje, povikati: ‘Kako je straπno ovo mjesto! Zaista, ovo je kuÊaBoæja, ovo su vrata nebeska!’” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str.203)

Razmotrite: Kojih se drugih svetih susreta u Pismu moæete sjetiti?Kakve su bile okolnosti tih susreta?

III. Sveta mjesta i stvari(Ponovite s razredom Levitski zakonik 10; Postanak 9,15-10; Posta-

nak 12)Nadab i Abihu bili su na planini sa 70 starjeπina svjedoci Boæje

slave na poseban naËin. Upravo su zavrπili s pomaganjem svojem ocuAronu i Mojsiju u posveÊivanju hrama te su i oni kao sveÊenici takoerproπli posebnu sluæbu ËiπÊenja i posveÊenja. U ognjenom oblaku pokazalase nad ©atorom sastanka Boæja sveta prisutnost. Ali zbog toga πto jenjihov otac bio popustljiv ne zahtijevajuÊi poπtovanje svoga autoriteta,oni nisu nauËili poπtovati i uvaæavati izriËite Boæje zahtjeve. Iako suznali da bogoπtovlje u ©atoru sastanka zahtijeva ozbiljnu i sveËanu pri-premu, bili su pod utjecajem alkohola. To je otupilo njihova moralnaosjetila i oni su zanemarili razliku izmeu svetoga i svjetovnoga.

Osuda je doπla brzo pred oËima cijele zajednice. Bog je preko Moj-sija zapovjedio Aronu da ne pokaæe tugu. Iako je otac u velikoj mjerishvatio da su grijesi njegovih sinova rezultat njegovog vlastitog zane-marivanja duænosti, i premda je njegovo srce bilo rastrgano od boli, nijese mogao sloæiti s grijehom ili povesti narod u gunanju protiv Boæjeosude.

Razmotrite: (Za daljnje prouËavanje vidi Patrijarsi i proroci, str.594—598)


Samo za uËitelje: Porazgovarajte o sljedeÊim pitanjima koja ÊepomoÊi vaπim uËenicima da osobno primijene pouku.

29

Æivotna primjena:1. Koje su vam pripreme potrebne da dræite ne samo subotnje vrije-

me svetim, nego i da vodite posebnu brigu o subotnjim granicama, ovremenu poËetka i zavrπetka subote?

2. Kako kao razred moæete pridonijeti svetijem ozraËju na bogoslu-æju u crkvi kao i na osobnom i obiteljskom bogosluæju?


Samo za uËitelje: Predloæite sljedeÊe aktivnosti: Planirajte sa svo-jom obitelji i prijateljima poseban obrok i aktivnosti za iduÊu subotu.Moæete s obitelji dugoroËno napraviti planove za subote u sljedeÊihnekoliko mjeseci. Ili proslavite svoj brak sljedeÊi tjedan posebnom ve-Ëerom.

30

Pouka 6 4.—10. veljaËe 2012.

Bog kao ZakonodavacKljuËni tekst: Izaija 33,22.

UËenik Êe:

Znati: Opisati nepromjenjivi Boæji karakter prikazan u NjegovomZakonu.

OsjeÊati: SuosjeÊati s Mojsijem i izraelskim narodom kada je Bogobjavio svoj Zakon na Sinajskoj gori.

»initi: Prihvatiti zapovijedi Zakona koji nas uËi da nam je potrebanSpasitelj i radovati se Zakonu buduÊi da nas πtiti i oslobaa.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Slika Boæjeg karakteraA. Kako nam zabrane u nekima od deset zapovijedi zapravo poka-

zuju kakav je Bog i kako na najbolji naËin moæemo iskoristiti sposobno-sti s kojima nas je stvorio?

B. ©to moæemo nauËiti o Boæjem karakteru iz prirodnih zakona kojivladaju svemirom?

C. ©to dokazuje da je Boæji zakon bio poznat i da je vrijedio prijeSinajske gore?

II. OsjeÊati: Vaæno je bojati seA. Zaπto je Bog svoj Zakon na Sinajskoj gori dao uz takvo oËitova-

nje moÊi koje je izazivalo divljenje i strahopoπtovanje?B. Kako nas zdravi strah pred Zakonom pokreÊe da traæimo Spa-

sitelja?

III. »initi: Radovati se ZakonuA. Koji aspekti Zakona bude u vaπem srcu osjeÊaj radosti, zahval-

nosti i ljubavi prema Zakonodavcu i kako moæete πiriti tu radost?

Saæetak: BuduÊi da Zakon izraæava Boæju narav i pokazuje namkako trebamo æivjeti, kada dopustimo Bogu da napiπe taj Zakon u naπesrce, æivjet Êemo radosno i bit Êemo onakvi kakvi istinski jesmo.

31


KljuËna misao za duhovni rast: Boæji zakon — onako kako jesaæet u Deset zapovijedi i u Isusovom nauku — daje smjer i cilj naπemæivotu kao i potpun uvid u Boæju narav.

Samo za uËitelje: Nabavite pravilnik jedne ili viπe sportskih igarapopularnih u vaπoj zemlji ili meu Ëlanovima razreda. Moæe se dobitionline. Za nogomet, na primjer, pravila se mogu naÊi na www.fifa.com/worldfootball/lawsofthegame.html, ili moæda u lokalnom sportskom klu-bu ili savezu. Upoznajte se s tim pravilima i ako imate priliku, istraæitegdje i kada su ta pravila donesena i kako su se mijenjala tijekom vreme-na. Umnoæite ga za uËenike u viπe primjeraka ili ih prikaæite na platnuili raËunalu. Razgovor koji Êete zatim povesti o sportskim pravilimaneka bude opuπten. Ne morate se zamarati sportskim rjeËnikom i nemojteprenaglo prelaziti s razmiπljanja o pravilima u sportu na Boæji zakon injegovu svrhu za naπ æivot.

Uvodna aktivnost: Ako je moguÊe, razdijelite ili prikaæite kopijesportskih pravila. Pozovite razred da porazgovara o znaËenju pravilakoja vrijede u odreenom sportu. Moæete zamoliti Ëlanove razreda dapredloæe promjene pravila te ih pitajte πto ta pravila govore o vremenui mjestu u kojima su nastala. Zatim neka zamisle kako bi se igrapromijenila kada bi sva ili veÊinu pravila uklonili. Bi li igra bila moguÊabez pravila? Na koji se naËin ta pravila mogu usporediti s Boæjim zako-nom? U Ëemu se razlikuju? Na koji naËin su pravila korisna za igru?Kako je Boæji zakon koristan za naπ æivot?


Samo za uËitelje: Ovaj dio pruæa priliku da porazgovaramo o Bo-æjem zakonu i njegovoj ulozi u razvijanju odnosa izmeu Boga i ljudi.

Biblijski komentar

I. Pogledi na Boæji zakon(Ponovite s razredom Postanak 4,3-16; 9,5.6; 26,4.5; 35,2.3; Izlazak

16,23-30; Job 24,14.15)Mnogi koji su pisali o krπÊanstvu i prikazivali ga pokuπavali su ga

povezati s ljudskim uroenim osjeÊajem za dobro i loπe, za pravedno inepravedno. Na primjer, u klasiËnom djelu 20. stoljeÊa Mere Christian-ity C. S. Lewis opisuje neku vrstu prirodnog zakona koji ureuje ljud-ske aktivnosti u gotovo svim druπtvima i do neke je mjere uroen svimanama. PromatrajuÊi najjednostavnije ljudske odnose, on tvrdi da “smoprisiljeni vjerovati u stvarnost Dobra i Zla.” (London: Fount Paperbacks,

32

1977., str. 18) »ini se da je oduvijek bilo tako. Malo nam je reËeno kakosu prvi Boæji sljedbenici bili upoznati s Boæjim zakonom i stvarnoπÊudobra i zla. Ali s prvim grijehom pojavio se osjeÊaj krivnje, πto je bionaËin na koji je Bog tim prvim ljudskim biÊima ukazao na njihovuslabost i potrebu za obnovom odnosa s Njim.

Razmotrite: Smatrate li da ljudska biÊa imaju uroeni osjeÊaj zadobro i zlo?

II. Primanje Zakona(Ponovite s razredom Izlazak 19,16-25 i 20,18-21)Zamislite da ste zajedno s izraelskim narodom utaboreni u podno-

æju Sinajske gore. Doæivjeli ste egipatska zla, Ëudesni bijeg i prelazakpreko Crvenog mora. Sada jedete manu svaki dan. Vidite Boga koji aktiv-no radi za dobrobit vaπega naroda. No sada Bog kaæe da se moratepripremiti za susret s Njim na gori. Zemlja se trese. Vi vidite, Ëujete iosjeÊate Boæju prisutnost. U strahu ste, a i nekako zadivljeni. Kako bito moglo promijeniti vaπe razumijevanje Boga?

Razmotrite: ©to mislite, zaπto se Bog objavio Izraelcima na tajnaËin u to vrijeme?

Zaπto se Bog u biblijskim dogaajima objavljuje na tako razliËitenaËine? Zaπto se ponekad objavljuje u zadivljujuÊoj fiziËkoj prisutnosti,a ponekad kao mirni, tihi glas? Zaπto je ponekad ponizno Djeteπce, aponekad Kralj pobjednik?

III. Isus potvruje, ispunjava i proπiruje Zakon(Ponovite s razredom Matej 5,17-30.33-48; 7,12)Isus je rekao: “Nemojte misliti da sam doπao ukinuti Zakon i Pro-

roke! Ne dooh da ih ukinem, veÊ da ih ostvarim.” (Matej 5,17) U svojemje nauku potvrdio i proπirio razumijevanje Boæjega zakona. Gornji citat,uzet iz Govora na gori, pokazuje Njegov pristup Boæjem zakonu. Snaænoje naglasio da i u Boæjem kraljevstvu vrijedi duboko razumijevanje iposluπnost Boæjem zakonu.

Razmotrite: Kako vam razumijevanje Isusovog æivota i nauka po-maæe u razumijevanju Boæjeg zakona?

Kako Isusovo proπireno tumaËenje nekih zapovijedi utjeËe na vaπerazumijevanje njihovog znaËenja?

IV. Napisane od Boga(Ponovite s razredom Izlazak 32,15,16; Ivan 8,6; Hebrejima 8,10;

10,16)

33

U Bibliji koja je napisana kao knjiæevno djelo, ima samo nekolikoprimjera da je sam Bog pisao. Savez — Deset zapovijedi — jedan je odtih rijetkih primjera. Bog je stvorio materijalni zapis na koji se Njegovnarod mogao pozivati. Postaje jasno da je susret na Sinajskoj gori viπeznaËio stvaranje odnosa, savez, nego samo postavljanje pravnog susta-va. Ta ista misao provlaËi se u obeÊanju kasnijih pisaca da Êe Bognapisati svoj Zakon u srce svojeg naroda. I ovdje se radi viπe o odnosui savezu nego samo o primjeni Zakona.

Razmotrite: Usporedite: Zaπto je reËeno da je Bog napisao svojZakon na kamen, a Isus je napisao ljudske grijehe u prahu (vidi Ivan8,6)?

©to za vas znaËi da je Boæji zakon napisan u vaπem srcu?


Samo za uËitelje: Kada se Bog susreo sa svojim nedavno oslobo-enim narodom u podnoæju Sinajske gore, æarko je æelio uspostavitinovi, zdravi i trajni odnos s njime. Zakon koji je dao u to vrijeme nijeznaËio samo objavljivanje pravila, veÊ davanje konaËnog oblika Savezukoji Êe biti temelj toga odnosa. Tom je prigodom Bog takoer objaviosvoj karakter, pokazujuÊi da On kao Stvoritelj i Otkupitelj æeli najboljeza svoj narod.

Pitanja za primjenu:• Kako biste pojasnili “Boæji zakon” nekome tko o Bogu zna malo

ili niπta?• Koje bi koristi imao nevjernik ako bi odluËio dræati Boæji zakon?

Ima li uopÊe ovo pitanje smisla?• U Ëemu je Boæji zakon sliËan pravilima u sportu ili dræavnim

zakonima? U Ëemu se razlikuje?• Zaπto je toliko starozavjetnih pisaca pjevalo hvale Boæjem zako-

nu? Trebamo li i mi osjeÊati isto? Kako to moæemo postiÊi?• Zaπto je Isus proveo toliko vremena govoreÊi o Boæjem zakonu?• Koliko je Boæji zakon vaæan u Novom zavjetu u cjelini? Objasnite

svoj odgovor.• Kako Boæji zakon moæe postati dijelom vaπeg svakidaπnjeg æivota

u veÊoj mjeri nego dosad?


Samo za uËitelje: Svrha je ovih aktivnosti da potaknu Ëlanoverazreda na istraæivanje Deset zapovijedi i njihovu primjenu u æivotu.

34

Aktivnosti:Prijedlozi za individualne aktivnosti: Ako moæete, nabavite papir

i olovke i zamolite Ëlanove razreda da uz pomoÊ Biblije razmisle o tomekako svaka od Deset zapovijedi daje uvid u Boæju narav. Zamolite Ëla-nove razreda da zapiπu ili porazgovaraju o tome πto su uoËili na temeljuprouËavanja redak po redak ili zapovijed po zapovijed u Izlasku 20,1-17.Kao pomoÊ u njihovom razmiπljanju mogu im posluæiti sljedeÊa pitanja:Koja je osobina Boæjeg karaktera prikazana u svakoj pojedinoj zapovi-jedi? ©to nam svaka pojedina zapovijed govori o tome kako treba æivjetiBoæji sljedbenik? Kako bi se svijet promijenio da svatko æivi prema svimzapovijedima? Kako bi se crkva promijenila? Kako bismo mi bili dru-gaËiji? Nakon osobnog razmiπljanja i rada na zapovijedima, pozoviteËlanove razreda da iznesu svoja najznaËajnija opaæanja u paru ili osta-lima u skupini.

35

Pouka 7 11.—17. veljaËe

Gospodar suboteKljuËni tekst: Marko 2,27.28.

UËenik Êe:

Znati: Pratiti biblijski nauk o suboti od stvaranja preko Zakonadanoga na Sinajskoj gori do Isusovog nauËavanja i lijeËenja.

OsjeÊati: Njegovati osjeÊaj vaænosti svetoga vremena koje je posve-tio Bog.

»initi: Svetkovati subotu kao sveto Boæje vlasniπtvo koje nam jedano kao blagoslov i znak stvaranja i obnovljenja.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Gospodar suboteA. Koje je znaËenje podrijetla subote? Kako se proπirilo znaËenje

subote kako bi obuhvatilo naπe potrebe nakon pada?B. Kako Bog kroz cijelo Sveto pismo naglaπava vaænost subote?

Kako je Krist rasvijetlio pravu namjenu subote?

II. OsjeÊati: Hram vremenaA. Kako se slavljenje sedmoga dana subote odraæava na naπ odnos

s naπim Stvoriteljem kao i Otkupiteljem?B. Koja je opasnost zamjene dana koji je Bog posvetio s nekim

drugim danom?

III. »initi: Dræati subotu svetomA. Na koji naËin trebamo svetkovati subotu da odraæava pravi smi-

sao koji joj je odredio Stvoritelj?B. Kako svetkovanje subote produbljuje naπ odnos s Bogom?

Saæetak: Svetkovanje subote kao posluπnost zapovijedi znak je daËastimo ne samo naπega Stvoritelja, nego i Otkupitelja koji je poËivao ugrobu nakon πto je zavrπio svoje djelo na kriæu.


KljuËna misao za duhovni rast: Kad budemo potpunije razumjelii cijenili subotu na naËin na koji je Bog naumio, rast Êemo i radovati se

36

u taj dan “miline”, imat Êemo neπto posebno kao dar za naπe bliænje idobit Êemo dublji uvid u odnos koji Bog æeli imati s nama.

Samo za uËitelje: Povedite razgovor na temelju aktivnosti i pitanjakoja su dolje navedena. OmoguÊite uËenicima da zamisle idealan dan, azatim ih pozovite da opiπu svoj zamiπljeni dan ostalim Ëlanovima razre-da. U njihovim Êe odgovorima sigurno biti nekih sliËnosti sa subotom.No kako se razgovor bude razvijao, naglasite takoer posebnu naravsubote kao dana koji nije odreen samo na nas i naπu obitelj i prijatelje,nego i za zajedniπtvo s Bogom, jer ga je On posvetio, kao za sluæenjedrugima, πto vidimo iz Isusovog primjera.

Uvodna aktivnost: Pozovite uËenike da opiπu najbolji dan koji mo-gu zamisliti. Koje bi aktivnosti i sadræaji taj dan uËinili “savrπenim”? Skim biste ga æeljeli provesti? ©to bi takav dan uËinilo posebnim? Vjero-jatno Êe mnogi Ëlanovi odgovoriti da bi taj dan proveli s obitelji i prijate-ljima, odmarali se od rada i svakidaπnjih odgovornosti, posvetili se ono-me u Ëemu uæivaju ili im je vaæno. Zatim pozovite uËenike da ocijenekoliko je njihovo dræanje subote blizu tom zamiπljenom idealnom danu.©to je zajedniËko njihovom zamiπljenom danu i suboti kakva bi trebalabiti? Zatim zamolite Ëlanove razreda da kaæu po Ëemu je subota vaænijaili posebnija od njihovog zamiπljenog “savrπenog” dana.

DRUGI KORAK: istraæite!

Samo za uËitelje: Ovaj dio pruæa priliku da istraæite opÊi prikazsubote u Bibliji, od stvaranja do Isusa. PrepoznajuÊi subotu kao istak-nuti dio Boæjeg zakona, Ëlanovi razreda dobit Êe sliku Boga koji æelinajbolje za nas i uspostaviti najbolji moguÊi odnos s nama.

Biblijski komentar

I. Stvorena subota(ProËitajte s razredom Postanak 2,1-3)Kad je stvarao, Bog je izjavio da je sve πto je stvorio dobro, veoma

dobro ili odliËno; ali samo sedmi dan subotu nazvao je “svetom”. Kaotakva, ona je “korjeniti odmak od prihvaÊenoga religioznog razmiπljanja.MistiËni um oËekivao bi da Êe Bog, nakon πto je utemeljio nebo i zemlju,stvoriti sveto mjesto — svetu goru ili sveti izvor — na kojima bi postaviosvetiπte. Ali prema Bibliji sveto je vrijeme, subota, ona dolazi prva.”(Abraham Heschel, The Sabbath, New York: Farrar, Straus and Giroux,2005., str. 9)

37

Razmotrite: ©to uËimo o Bogu iz Ëinjenice da je posvetio vrijeme?Koju jedinstvenu vrijednost ima ova objava meu svim svjetskim religi-jama?

©to mislite, zaπto je Bogu vrijeme vaænije od mjesta?

II. Zapovjeena subota(ProËitajte s razredom Izlazak 20,8-11 i Ponovljeni zakon 5,12-15)U Deset zapovijedi Ëetvrta je jedinstvena po nizu toËaka. Od svih

zapovijedi je najduæa i s najviπe pojedinosti. Kao πto su mnogi zamijetili,ta zapovijed na najkonkretniji naËin ureuje naπ odnos s Bogom i sbliænjima. Kao πto je izjavio prigodom stvaranja, Bog daje posebno zna-Ëenje i teæinu suboti, Ëak iznad ostalog stvorenoga i Njegovih ostalihzakona.

Razmotrite: Zaπto Ëetvrta zapovijed ukljuËuje druge osobe i biÊakao πto su sluge, stranci i Ëak æivotinje? ©to nam to govori o znaËenjusubote?

©to uËimo iz razlika izmeu dviju inaËica Ëetvrte zapovijedi za-pisanih u Izlasku 20 i Ponovljenom zakonu 5?

III. Subotnja milina(ProËitajte s razredom Izlazak 20,8-11 i Izaija 58,13.14)Kada pogledamo Deset zapovijedi, jedinstvena narav Ëetvrte zapo-

vijedi ponekad je razlog za tvrdnju da njoj nije mjesto s ostalim zapovi-jedima, da je neobiËna i da ne spada u sræ moralnog Zakona jer se nemoæe primijeniti izvan naroda kojemu je objavljen taj Zakon. Drugi,opet, u Deset zapovijedi vide zapovijed o suboti kao najosobniju i najin-timniju zapovijed, Boæji poziv Njegovom narodu da provodi vrijeme “mi-line” (vidi Izaija 58,13) s Bogom. Viπe od svih drugih, Ëetvrta zapovijedkaæe: “Ovo nije popis pravila, ma kako to bilo vaæno, nego je poziv naodnos, savez s Bogom, tvojim Stvoriteljem i Otkupiteljem.”

Razmotrite: Kako moæete Ëetvrtu zapovijed dræati osobnije?

IV. Isusova subota(Ponovite s razredom Matej 12,1-13; Marko 2,27.28; Ivan 9; 19,30)Isus je æivio kao poboæni Æidov. Odlazio je u hram tijekom blagdana

i redovno je posjeÊivao sinagogu (vidi Marko 1,21, Luka 4,16). No svojimpostupcima On se suprotstavio postojeÊem stanju u kojem je svetkovatisubotu znaËilo samo dræati pravila. On je izjavio da subota nije samo joπjedno pravilo. Umjesto toga ona je dar ËovjeËanstvu (vidi Marko 2,27.28).Time πto je lijeËio u subotu, Isus je pokazao da subota nije samo odreenaza nas, nego i dan u koji Êemo drugima pomagati i podizati ih kako bii oni imali dobrobit od Boæjega dara subote.

38

Razmotrite: Zaπto je Isus lijeËio baπ u subotu, kada je to mogaoËiniti i neki drugi dan u tjednu?

Kako moæemo iskoristiti subotu za sluæbu svojoj zajednici ili zapodizanje onih koji pate ili su zaboravljeni?


Samo za uËitelje: Opis subote kao dara milosti i poniznosti: “Stara,mudra subota kaæe: Sada stani. Dok sunce dodiruje obzor, makni rukus pluga, spusti sluπalicu, odloæi olovku i papir, iskljuËi raËunalo, ostavikrpu za brisanje u kanti, a auto na parkiraliπtu. Napravimo stanku upregovaranju, neka nas ne ponese æurnost naπih odgovornosti. Zasta-nimo jer postoji sila veÊa od nas koja vodi brigu o svemiru pa iako sunaπi napori vaæni, nuæni i korisni, nisu (a nismo ni mi) prijeko potrebni.Galaksija Êe nekako opstati bez nas ovog Ëasa, ovog dana, pa smo pozvani— ne, zapovjeeno nam je — da se opustimo i uæivamo u naπoj relativ-noj beznaËajnosti, naπem skromnom mjestu za stolom u tako velikomsvijetu. Velika mudrost koja je ugraena u stvoreno nakratko Êe sebrinuti za stvari.” (Wayne Muller, Sabbath, New York: Bantam Books,2000., str. 83)

Pitanja za primjenu:• »esto se dræanje subote kritizira kao neka vrsta legalizma. Zaπto

to nije toËno? Na koji je naËin subota dar milosti?• Kako biste objasnili glavnu svrhu ili svrhe subote?• Ako svetkovanje subote nije legalizam, zaπto ipak trebamo paziti

kako je svetkujemo?• Kako subota obogaÊuje vaπ duhovni æivot? Na koje biste druge

naËine mogli bolje cijeniti ili svetkovati subotu?• Je li vam zbog neËega teπko dræati ili sjeÊati se subote?• Zapovijed o suboti takoer nas upozorava da i drugima u kuÊan-

stvu trebamo omoguÊiti da uæivaju u blagoslovima subote. Kako moæe-mo svetkovati subotu s ukuÊanima ili zajednicom?

• ©to nas subota, kako je objaπnjena u Bibliji, uËi o Bogu?


Samo za uËitelje: Namjena je ove aktivnosti potaknuti Ëlanoverazreda da razmisle o vlastitom iskustvu svetkovanja subote i da pozitiv-na sjeÊanja u vezi sa svetkovanjem subote ispriËaju u razredu.

Aktivnosti:Prijedlozi za individualne aktivnosti: Nabavite papir i olovke i

zamolite Ëlanove razreda da razmisle o svojem vlastitom iskustvu svet-

39

kovanja subote tako πto Êe napraviti krivulju ili graf svetkovanja subotei prikazati uspone i padove u svetkovanju. Mogu takoer nacrtati graf iprikazati koliko uæivaju ili su predani dræanju subote. Ako su odluËilibiti πtovatelji subote u odreenom stadiju svojeg æivota, to dragocjenosjeÊanje mogu ispriËati drugima. Ako su odrasli kao πtovatelji subote,mogu se sjetiti svojeg iskustva sa svetkovanjem ili problema zbog subo-te u djetinjstvu i mladosti. Istraæite kako se iskustvo svetkovanja subo-te mijenjalo tijekom vremena te kako obnovljeno razumijevanje subotemoæe pomoÊi da subota postane duhovniji dogaaj.

Prijedlozi za grupnu ili timsku aktivnost: Kao razred osmisliteplan za πirenje pozitivnih aspekata subote u vaπoj zajednici. Razmisliteo tome koje bismo blagoslove mogli podijeliti s drugima. ©to najviπecijenimo kod subote i kako bi to moglo utjecati na æivot drugih? Kakobi druπtvo postalo bolje kada bi ljudi svetkovali subotu? Razmislite nakoji biste naËin ljudima u vaπoj druπtvenoj zajednici mogli pokazatikoje sve blagoslove nudi subota. Planirajte dogaaj ili aktivnost koja Êevaπe prijatelje, susjede i Ëlanove druπtvene zajednice potaknuti na po-πtovanje subote. Kada napravite plan, iznesite ga kao razred pred cije-lom crkvom i traæite potporu za ostvarenje svojeg plana u vaπoj zajedni-ci.

40

Pouka 8 18.—24. veljaËe 2012.

Skrb za stvorenoKljuËni tekst: Postanak 2,15.

UËenik Êe:

Znati: Poznavati biblijsku osnovu vaænosti brige za okoliπ.OsjeÊati: Kao upravitelj Boæjega vlasniπtva, osjetiti vrijednost oko-

liπa i brige za nj.»initi: Æivjeti jednostavnim æivotom, poπtujuÊi prirodna bogatstva

kao dar od Boga te smanjiti negativni utjecaj na okoliπ nepotrebnompotroπnjom i otpadom.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Brinuti se za naπ domA. ©to je Bog traæio od naπih praroditelja da uËine za svoj dom u

Edenu? Kako nam ova zadaÊa pomaæe da razumijemo naπu vlastitu ob-vezu brige za okoliπ?

B. Kako nam subota pomaæe u obuzdavanju prekomjernog rada ipohlepe svjetovnim dobrima?

II. OsjeÊati: Ljepota zemljeA. Kakvu vrijednost ima prirodni svijet? Kako je pojava grijeha

utjecala na naπ odnos prema svijetu?B. Zaπto Êe poπtovanje stvaranja i naπega Stvoritelja utjecati na

naËin na koji se brinemo za ono πto je On stvorio?

III. »initi: Biti jednostavanA. Kako bismo mi kao krπÊani trebali æivjeti u svijetu koji je razvio

potroπaËki mentalitet i neumjerenu potroπnju?B. Kako moæemo pojednostaviti svoj æivot kako bismo bili viπe u

skladu s Boæjim prirodnim svijetom?

Saæetak: S obzirom na to da je Bog ovaj svijet stvorio da bude domne samo za nas nego za mnoge biljke i æivotinje i uËinio nas njihovimupraviteljima, trebamo biti odgovorni i brinuti se za naπ okoliπ na naËinkoji daje slavu Bogu.

41


KljuËna misao za duhovni rast: Kao ljudi koji vjeruju u Boæjedjelo stvaranja i obeÊanje o ponovnom stvaranju, pozvani smo da bude-mo upravitelji svega stvorenoga. Na taj naËin mi πtujemo Boga i sluæimodrugima te stjeËemo nove spoznaje o Boæjoj stvaralaËkoj brizi za svastvorenja.

Samo za uËitelje: Naravno, postoje mnogi politiËki aspekti oËuva-nja okoliπa koji ovaj problem kompliciraju, no mi se ne bismo trebali unjih upuπtati niti bi nas to smjelo ometati u naπoj ulozi Boæjih upravite-lja prirodnog svijeta u kojemu æivimo i o kojemu ovisimo. Trebamo naÊinaËine kako povratiti ovu ulogu Boæjih predstavnika u Njegovom svijetui za Njegov svijet.

Uvodna aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da navedu ekoloπkapitanja, probleme i brige. Ako je moguÊe, zabiljeæite ih na ploËi ili veÊempapiru. Potaknite Ëlanove razreda da se usredotoËe na neka pitanja kojase tiËu njihovog zaviËaja, ali i πire. Izaberite samo nekolicinu problemas popisa i povedite kratku raspravu o tome kakav bi mogao biti krπÊan-ski odgovor na sljedeÊa pitanja: Trebamo li se za to brinuti? Na koga iliπto utjeËe ovaj problem? Kako drugi reagiraju? ©to moæemo mi uËiniti?Pobrinite se da se u raspravi poπtuju razliËita glediπta; pritom ne moratepo svaku cijenu pomiriti razliËita miπljenja ili odgovore. Raspravu usre-dotoËite na odgovore koji se temelje na naπem vjerovanju u Boga kaoStvoritelja i na nama kao upraviteljima koji æele sluæiti svojim bliænjima.


Samo za uËitelje: U ovom dijelu pozivate Ëlanove razreda da razmiπ-ljaju o stvorenome i brizi za stvoreno.

Biblijski komentar

I. U poËetku...(ProËitajte s razredom Postanak 1; 2,15 i Ivan 3,16)Æivimo u svijetu koji je stvorio Bog i koji voli. On je rekao i svijet

je bio stvoren, ali ne odjednom, nego dio po dio, posveÊujuÊi posebnupozornost svemu stvorenome. Zatim je naËinio posebna stvorenja, nasvoju sliku — ljude — kojima je dao zadaÊu da se brinu za svijet kojije stvorio. Usprkos nastaloj neravnoteæi u svijetu i naπem palom stanju,Bog joπ uvijek voli naπ svijet, kao πto voli i cijeli svemir (vidi Ivan 3,16),a nas poziva da i dalje budemo Njegovi upravitelji.

42

Razmotrite: Kako vjera u Boga kao Stvoritelja treba utjecati nanaπu brigu za stvoreno? Mislite li da je to neπto o Ëemu dovoljno govori-mo ili razmiπljamo u naπem prouËavanju stvaranja?

©to za vas znaËi da ste upravitelj ovoga svijeta, svega πto je Bogstvorio?

II. Pohvala stvaranju(Ponovite u razredu Psalam 8; 24,1.2; 100 i Otkrivenje 14,7)Jedna od tema koje se u Bibliji ponavljaju jest pohvala Bogu, Stvo-

ritelju ovoga svijeta. To nije samo ljudska hvala, nego Mu sve stvorenodaje hvalu. Ponekad, na primjer u Knjizi o Jobu, Ëuda stvaranja smatra-ju se dostojnim odgovorom na pitanje o naËinu na koji Bog ureujesvijet. Na stvoreno se gleda kao na moÊan dokaz o Boæjoj naravi i dobro-ti. Brigom za stvoreno mi pridonosimo πtovanju Boga Stvoritelja.

Razmotrite: Navedite jedan primjer iz prirode koji vas ispunjavadivljenjem prema Boæjoj kreativnosti.

Jesu li Ëuda prirode dovoljna da odgovore na vaπa pitanja o Bogu?Ili je to nedovoljno? Objasnite svoj odgovor.

III. Svetkovanje subote i odræavanje stvorenoga(Ponovite s razredom Izlazak 20,8-11 i Levitski zakonik 25)U knjizi The Lost Meaning of the Seventh Day (Izgubljeno znaËenje

sedmoga dana), Sigve K. Tonstad istiËe da je nalog za “odræavanje stvo-renoga” πiri od “svetkovanja subote” i dublji od “brige za okoliπ”, kojasvojim znaËenjem stavlja prirodni svijet kao kulisu za ljudske aktivno-sti na naπoj planetarnoj pozornici. U svojoj knjizi navodi Terencea Fret-heima: “Tako je subota boæanski dano sredstvo svim stvorenjima dabudu u skladu sa stvorenim redom stvari. ©toviπe, svetkovanje suboteje Ëin odræavanja stvorenoga. Svetkovati subotu znaËi sudjelovati uBoæjem planu za ritam stvorenoga.” Zatim se sam Tonstad pita: “Nije liodsutnost ‘odræavanja stvorenoga’ najoËitija karakteristika nas, ljudi21. stoljeÊa?” (Berrien Springs, Mich.: Andrews University Press, 2009.,str. 122)

Razmotrite: RazmatrajuÊi πira naËela subote iznesena u Levitskomzakoniku 25, kako je svetkovanje subote povezano s brigom za Zemlju?

Kako bi dublje razumijevanje ovog aspekta subote moglo utjecatina vaπe svetkovanje subote?

IV. Prema novome stvaranju(ProËitajte s razredom 2. Petrova 3,10-14 i Otkrivenje 21,1-5)Biblija jasno kaæe da svijet kakav poznajemo neÊe trajati zauvijek.

Prilikom Isusovog povratka i nakon njega svijet Êe biti oËiπÊen vatrom.

43

No to nije kraj priËe o naπem planetu. NeÊemo jednostavno otploviti uizvanzemaljsko nebo. Na kraju Êe ovaj svijet biti naπ dom za vjeËnost.Bog Êe ga obnoviti i, viπe od toga, ovdje Êe uspostaviti svoje kraljevstvo.

Razmotrite: Koliko je vaæno za naπe razumijevanje Boga i Njegovogplana da vjerujemo u tjelesno uskrsnuÊe i æivot na obnovljenoj Zemlji?

Kakvo znaËenje u naπoj brizi za Zemlju ima vjerovanje da Êe ovajsvijet biti obnovljen kao naπ konaËni dom?


Samo za uËitelje: “Priroda i Objava zajedno svjedoËe o Boæjoj lju-bavi.” (Ellen White, Put Kristu, str. 5) Kako se prirodni svijet uniπtava,umanjuje se ovo svjedoËanstvo o Boæjoj ljubavi i o znaËenju za ljudskiæivot. BrinuÊi se za stvoreno, mi smo kao upravitelji Boæji suradnici jerpomaæemo saËuvati ovo svjedoËanstvo Njegove ljubavi.

Pitanja za razmiπljanje:• Kako “priroda” i “Objava” svjedoËe o Boæjoj ljubavi? ©to je po

vaπem miπljenju vaænije? Zaπto?• Zaπto je Bog kao Stvoritelj nadahnuÊe za slavljenje kroz cijelu

Bibliju?• Zaπto zavrπna vijest prvog anela iz Otkrivenja navodi stvaranje

kao razlog za πtovanje Boga? Koliko je stvaranje vaæno na “drugomkraju” povijesti?

• Mnogi pobornici evolucije jako se brinu za oËuvanje stvorenoga,kao i mnogi kreacionisti. Kako bi naËin na koji se brinemo za svijettrebao biti pod utjecajem vjerovanja o njegovom nastanku?

• Jesu li krπÊani na dobrom ili loπem glasu kada se radi o brizi zastvoreno? Objasnite svoj odgovor.

• Koliko je briga za stvoreni svijet vaæna za vjerodostojnost svje-doËenja Crkve u svijetu? Mislite li da AdventistiËka crkva treba Ëinitiviπe u zauzimanju za okoliπ i njegovu zaπtitu?

• Adventisti sedmoga dana veÊ dugo preporuËuju vegetarijanskuprehranu gdje je to prikladno i moguÊe. Kako se vrijednost ove preporu-ke poveÊava Ëinjenicom da je vegetarijanstvo jedna od najznaËajnijihnavika kojima pojedinac moæe pridonijeti oËuvanju okoliπa?

• Napravite popis nekih stvari koje moæete uËiniti da biste smanjilinegativni utjecaj na okoliπ. ©to trebate promijeniti u svojem æivotu?


Samo za uËitelje: SljedeÊe aktivnosti imaju namjenu potaknutiËlanove razreda da se aktivno i na praktiËan naËin brinu za Boæja stvo-

44

renja. Prilagodite predloæene aktivnosti prilikama, moguÊnostima i po-trebama vaπega razreda, crkve i druπtvene zajednice.

Aktivnosti:Prijedlozi za individualne aktivnosti: Potaknite Ëlanove razreda

da odreeno vrijeme provedu nasamo razmiπljajuÊi o Ëudima ili ljepo-tama stvaranja. Ovisno o vaπim okolnostima i situaciji, to moæete uËinitina mnogo naËina. Moæete provesti vrijeme vani u crkvenom dvoriπtu,otiÊi u posjet botaniËkom vrtu ili pogledati DVD koji istraæuje nekeaspekte stvorenoga svijeta. ProËitajte ili podijelite preslike poËetne stra-nice (str. 5) knjige Ellen G. White Put Kristu za razgovor u razredu.Potaknite Ëlanove razreda da provedu neko vrijeme na molitvi hvaleÊiBoga za Njegov stvoreni svijet i moleÊi Ga da mi kao Njegov narodbudemo Njegovi upravitelji.

Prijedlozi za grupne ili timske aktivnosti: Kao razred, vratite sena pitanja o okoliπu koja ste zabiljeæili u Uvodnoj aktivnosti, posebnose usredotoËujuÊi na lokalne probleme te planirajte aktivnost ili doga-aj kojim moæete doprinijeti njihovom rjeπenju. To, na primjer, moæebiti ËiπÊenje smeÊa na javnoj povrπini, sadnja drveÊa u crkvenom dvori-πtu ili na nekoj drugoj javnoj povrπini, pruæanje pomoÊi lokalnoj πkoliu ureenju dvoriπta ili neπto sliËno Ëime Êe se vidjeti da vodite brigu ookoliπu. Stupite u vezu s predstavnicima gradske Ëetvrti ili njezinimËlanovima s kojima biste mogli raditi i odredite dan i vrijeme za tajprojekt. Pozovite druge Ëlanove crkve da vam se pridruæe i sudjeluju ucjelodnevnoj ili jutarnjoj/popodnevnoj akciji kojom Êete uljepπati okoliπu vaπoj zajednici. Kod planiranja ovog dogaaja molite se Bogu da sevaπa skupina pokaæe kao Njegovi vjerni upravitelji i predstavnici.

45

Pouka 9 25. veljaËe—2. oæujka 2012.

Biblija i povijestKljuËni tekst: Otkrivenje 1,8.

UËenik Êe:

Znati: Promatrati povijest kroz prizmu velike borbe koja otkrivaBoæju volju i karakter, ukljuËujuÊi veliko znaËenje slobode izbora.

OsjeÊati: Cijeniti Boga koji ide u takvu πirinu da se objavljuje prekodogaaja u povijesti, Ëiji je vrhunac bio kriæ.

»initi: Vjerovati u Duhom nadahnute objave u povijesti i proroπtvui tumaËiti zemaljske posljednje dogaaje u svjetlu Svetoga pisma.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Najljepπa priËaA. Kako velika borba dopunjuje naπe razumijevanje proπlosti, sadaπ-

njosti i buduÊnosti?B. Zaπto je Bog na sebe uzeo takve patnje da bi nama omoguÊio

slobodan izbor?

II. OsjeÊati: Kriæ u srediπtu povijestiA. Kako nas kriæ uËi da cijenimo Boga koji dopuπta da Ga ubiju

Njegova stvorena biÊa?B. Zaπto je kriæ vrhunac povijesti?C. Kakvi se osjeÊaji bude u nama dok razmiπljamo o Boæjoj objavi

buduÊnosti koju su iznijeli Daniel i drugi proroci?

III. »initi: Sloboda izboraA. Kako pokazujemo da poπtujemo Boæji karakter koji se oËitovao

u povijesti, a posebno na kriæu?B. Kako prihvaÊanje proroËkih objava utjeËe na naπ odnos s Bo-

gom?

Saæetak: Biblija ne zapisuje samo Boæje tumaËenje povijesti, negodokumentira Boæju sposobnost da predvidi buduÊnost. KljuËni povijesnidogaaj je kriæ koji je promijenio povijest premostivπi jaz koji je grijehstvorio izmeu Boga i ljudi.

46


KljuËna misao za duhovni rast: Ljudska povijest otvara pogled nadjelovanje Boæje svete nakane i volje. Pogledamo li pobliæe, otkrit Êemootiske Boæjih prstiju u ljudskim zbivanjima. Meutim, vidjeti Boga upovijesti neÊe nikada ukloniti naπu potrebu da Ga vidimo oËima vjere.

Samo za uËitelje: Nakon πto iznesete sljedeÊi uvod u ovotjednoprouËavanje, zamolite svoj razred da navede primjere krivih tumaËenjapovijesti u proπlosti i danas. Porazgovarajte o razlogu zaπto neki iskriv-ljavaju povijest.

Povijesni revizionizam (mijenjanje opÊeprihvaÊenog, obiËno dugo-trajnog pogleda na dogaaje u proπlosti) Ëesta je praksa koja se pojav-ljuje u nekim medijima. No ova praksa postojala je tisuÊama godinaprije suvremenih medija. Sama Biblija pruæa izvjeπtaj o jednom neslav-nom i grubom iskrivljavanju povijesti. U evaneljima Ëitamo o pokuπajupovijesnog revizionizma u vezi s Isusovim uskrsnuÊem. Okrutnom igromironije, ovaj su plan smislili i odobrili ni viπe ni manje nego Ëlanoviistoga sveÊenstva koje je Isus nekoÊ postavio u proπlosti. Ti isti sveÊenicipotkupili su rimske vojnike koji su straæarili kraj Isusovog groba i na-govorili ih da raπire glasine da je Njegovo tijelo ukradeno. To je bilapodla laæ, Ëija je namjera bila da po svaku cijenu prikrije Ëinjenicu daje ustao od mrtvih.

Povijest je sklona zlorabiti i pogreπno primijeniti Ëinjenice. Nikadane podcijenite ljudsku æelju da prepravi povijest prema svojim sklo-nostima. Kao πto je netko primijetio, oni koji piπu povijest nekoga do-gaaja rijetko Êe to uËiniti na naËin na koji Êe njih same prikazati unegativnom svjetlu.

Razmotrite: Zamolite razred da odgovori sljedeÊa pitanja: Ako jedi-no Bog savrπeno poznaje povijest, moæemo li mi ljudi sa svom naπompristranoπÊu i predrasudama vidjeti Njegovo djelovanje u povijesti? Je-smo li sigurni da ne produhovljujemo povijest u pokuπaju da dokaæemoBoæje postojanje i mijeπanje u ljudske aktivnosti?


Samo za uËitelje: Kroz cijelu Bibliju vidimo kako pisci nadahnutiod Boga pripovijedaju i prenose priËe o Boæjem djelovanju u podruËjuljudskog postojanja. Ovaj dio pokuπava istraæiti zaπto je to prenoπenjevaæno, kao i tijesnu vezu koju Bog ima s nama preko Krista te kakoSotona nastoji ocrniti Boæju priËu.

47

Biblijski komentar

I. PriËanje i prenoπenje(Ponovite s razredom Otkrivenje 1,8 i Ponovljeni zakon 9,1-29)Ovotjedna pouka preispituje Boæje djelovanje u povijesti vieno kroz

prizmu Njegove RijeËi, svete Biblije. KljuËni redak za ovaj tjedan, jedanod najcitiranijih redaka u cijelome Svetom pismu, pokazuje doseg Bo-æjeg postojanja. Bog je poËetak i kraj, onaj koji jest, koji bijaπe i koji ÊedoÊi — i da ne zaboravimo, “SvemoguÊi”. Ivan pokuπava opisati Boæjunarav na naËin na koji mi ljudi to moæemo shvatiti.

U cijelom Pismu ljudska biÊa se podsjeÊaju na Boæju zadivljujuÊuveliËinu i veliËanstvenu dobrotu. Dok su Izraelci stajali na granici Obe-Êane Zemlje, Mojsije im je ponavljao izraelsku povijest, posebno o Bo-æjoj dobroti usprkos njihovoj nedostojnosti. U 5. retku daje ovu oπtruizjavu: “Ne ideπ ti da zaposjedneπ njihovu zemlju zbog svoje pravednostii Ëestitosti svoga srca, nego zato πto Jahve, Bog tvoj, zbog opaËine onihnaroda tjera njih ispred tebe, da tako odræi rijeË kojom se zakleo tvojimocima: Abrahamu, Izaku i Jakovu.” (Pnz 9,5)

Mojsije ide dalje i podsjeÊa Izraelce na njihove mnogobrojne pogre-πke i na Boæju obilnu milost. U kulturi usmene predaje u kojoj je Moj-sije æivio, prepriËavanje povijesti bilo je viπe od puke formalnosti. Akobi se povijest zaboravila, sigurno bi slijedile neprilike. Naæalost, Izraelje Ëesto zaboravljao Boæju ruku u svojoj povijesti i kada se to dogodilo,uslijedilo bi otpadniπtvo.

Razmotrite: Mogu li vjernici zadræati snaænu vezu s “Alfom i Ome-gom” bez dobrog poznavanja Njegovog djela u povijesti? Zaπto? Tko uNovom zavjetu priËa o Boæjem vodstvu Izraela u proπlosti? Kako Boæjipovijesni zapisi nadahnjuju naπe krπÊansko iskustvo i hod?

II. Govor prirode(ProËitajte s razredom Psalam 104 i Koloπanima 1,17)Odsjek od ponedjeljka “Proroci kao povjesniËari” iznosi zadivljuju-

Êu misao da prirodni procesi nisu “nezavisni mehanizmi koji funkci-oniraju autonomno”, nego Bog djeluje u svakom trenutku. Mi znamo danam sva Boæja stvorenja govore (Psalam 19,1.2), no postoji toliko togaπto mi ne shvaÊamo.

Apostol Pavao je pisao Koloπanima o istaknutom mjestu Isusa Kristau Boæjem stvaranju i u æivotu planeta Zemlje. On kaæe da je Krist “prijesvega, i sve se u njemu dræi u redu” (Koloπanima 1,17).

Prema The SDA Bible Commentary, rijeË dræati doslovno znaËi “‘sta-jati zajedno, dræati se zajedno, ili slagati se’. Oblik glagola na grËkomnaglaπava izvornu organizaciju i stalno odræavanje te organizacije. To jeista sila koja matematiËkom toËnoπÊu dræi udaljena nebeska tijela u

48

svemiru na njihovim zadanim putanjama, sila koja dræi djeliÊe atoma nanjihovim unaprijed odreenim elipsama. Kristovom silom sve se stvarislaæu. On ih nije samo doveo u postojanje, veÊ ih i odræava u svakomtrenutku.” (sv. 7, str. 192)

Razmotrite: Prema odlomku od ponedjeljka, neki tvrde da je Bogstvorio fiziËki svijet i prepustio ga sebi samome. Mnogi znanstvenici nevjeruju da Bog uopÊe postoji, a da ne govorimo o stvaranju. Kako se mikao krπÊani borimo s takvim razmiπljanjem? Trebamo li se uopÊe poku-πati obratiti onima u naπim redovima i izvan njih koji sumnjaju u biblij-ski povijesni zapis o stvaranju? Porazgovarajte.

III. Usmjeriti i oblikovati povijest(Ponovite s razredom Postanak 3,15 i Otkrivenje 12,7-17)Od Postanka do Otkrivenja Biblija otkriva nevidljivi temelj sveukupne

ljudske povijesti: sukob izmeu Boga i Sotone. Ivan nam kaæe da jesukob nastao na Nebu, da je tamo izbio rat izmeu Boæjih i Sotoninihsnaga, ali da je Sotona poraæen. Odsjek od srijede istiËe do koje Êemjere Sotona iÊi da bi povrijedio Boga — do Isusovog raspeÊa.

Ivan nam predstavlja dva biÊa koja djeluju u povijesti, ali samojedno ima moÊ oblikovati i usmjeravati povijest. Dok Bog djeluje u po-vijesti, Sotona radi na tome da tu povijest izmijeni. On æeli oblikovatinaπ pogled na Boga i Njegovo djelo na Zemlji. U Velikoj borbi Ellen G.White piπe: “Veliki buntovnik je uvijek imao cilj opravdati sebe i doka-zati da je Boæja vladavina odgovorna za pobunu. Tom je cilju on podre-dio sve snage svog moÊnog uma. Radio je promiπljeno i sustavno, svelikim uspjehom, navodeÊi golemo mnoπtvo da prihvati njegovo tu-maËenje velikog sukoba koji se tako dugo odvijao. TisuÊama je godinaovaj vrhunski zavjerenik podmetao laæ namjesto istine. Ali sada je do-πao trenutak da pobuna konaËno bude uguπena, a Sotonina povijest ikarakter razotkriveni.” (Velika borba, Znaci vremena, 2010., str. 527)

Razmotrite: Ako ljudi stvaraju iskrivljenu sliku Boga na temeljuSotoninih laæi, kako im moæemo pomoÊi da vide milosrdnog Boga ka-kvoga mi poznajemo i volimo? Kako Isusova ærtva na kriæu oblikujeneËiji pogled na Boga?


Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka iznosi brojne biblijske dokazeda je Bog umijeπan u ljudske aktivnosti. Ipak, mnogim ljudima je teπkovjerovati u biblijskog Boga. Ovaj praktiËni dio ima namjenu ispitati Boæjipovijesni zapis i kako se na njega gleda izvan adventistiËkih krugova.

49

Pitanja za razmiπljanje:• Odsjek od utorka usredotoËuje se na Daniela 2. Povijest iznosi

detalje o usponu kraljevstava o kojima govori Daniel 2. SuoËeni s ispu-njenim proroËanstvom, zaπto neki i dalje ne vjeruju u Boga koji jeDanielu dao to vienje buduÊnosti?

• Zaπto povijesne Ëinjenice o Boæjem djelovanju ne potaknu nekeljude da povjeruju? Koji se problemi vjere pojave kada netko pokuπapotkrijepiti biblijski povijesni zapis svjetovnom povijeπÊu? Jesu li tizapisi sukladni? Objasnite.

Pitanja za primjenu:• Ako je Bog vodio biblijske pisce u zapisivanju Njegovog djelovanja

meu ljudima, onda moæemo biti sigurni da je ono vaæno i da ga setrebamo sjeÊati. Kako vi vidite Boæje djelovanje u vaπoj osobnoj povije-sti? Kakav Êete zapis o Boæjem djelovanju u vaπem æivotu ostaviti izasebe?

• Jednu od predivnih toËaka u ovotjednoj pouci nalazimo u odsjekuod Ëetvrtka koji zakljuËuje da nas Isusova smrt za naπe grijehe nijesamo oprala, nego i stvorila novu povijest koja Êe trajati za vjeËnost.Kako biste ukratko opisali svoju povijest prije i poslije Krista?

Pitanja za svjedoËenje:• ProËitajte Izaiju 43,12. Kojim je izrazom Bog opisao Izrael? Koje

jedinstveno zvanje je imao za njih? Jesu li ispunili to zvanje?• Ako je Bog odvojio Æidove da budu Njegovi svjedoci, πto je trebalo

biti sræ njihovog svjedoËenja o Bogu? Drugim rijeËima, πto su trebalireÊi svijetu o Bogu svojim naËinom æivota i rijeËima koje su izgovarali?

• U kojim su prizorima Izraelci iz svoje povijesti mogli pokazatiBoæju ruku u njihovom æivotu? O kojim dogaajima iz svojeg æivotagovorite da biste pokazali ljudima Boæju ruku u vaπem æivotu?


Samo za uËitelje: Zamolite uËenike da razmisle kako ljudi u krizimogu krivo razumjeti Boæje djelovanje. Zatim primijenite ono πto smonauËili ovaj tjedan u sljedeÊoj situaciji.

OËajan radnik sjedi u svojem uredu nakon razgovora sa πefom.Sastanak nije proπao dobro. Znao je da se spremaju otkazi, ali nikadanije pomislio da Êe se to njemu dogoditi. Dok razmiπlja o novoj stvarnosti,postaje ljut. PrisjeÊa se svih uvreda koje je doæivio od svojih kolega kojinisu radili ni pribliæno marljivo kao on, pa ipak su i dalje zaposleni. »akrazmiπlja o osveti.

Na izlasku iz ureda zaustavlja se kod vas i kaæe vam loπu vijest.

50

“Ne znam zaπto mi se to dogaa,” kaæe spuπtajuÊi glavu. “Pokuπavamsve raditi dobro. Marljivo radim. Idem u crkvu. Brinem se za obitelj.Zaπto mi Bog to Ëini?”

Na temelju onoga πto smo nauËili ovog tjedna, πto biste rekli ovomkolegi o tome kako Bog djeluje u naπem æivotu i u povijesti?

51

Pouka 10 3.—9. oæujka 2012.

ObeÊanje molitveKljuËni tekst: Psalam 55,17.

UËenik Êe:

Znati: Objasniti ulogu molitve u krπÊaninovom æivotu kako su topokazali Krist i drugi u Bibliji.

OsjeÊati: Stupiti pred Boga u poniznoj molitvi, priznajuÊi Mu svojukrajnju potrebu i ovisnost o Njemu.

»initi: Moliti se bez prestanka.

PLAN POU»AVANJA

Znati: Æivjeti s molitvomA. Na πto nas Kristov molitveni æivot upuÊuje s obzirom na naπu

veliku potrebu za molitvom?B. Za koje stvari se Krist molio? Jesu li Njegove molitve uvijek bile

usliπane? Zaπto?C. Koju je ulogu molitva imala u æivotu drugih biblijskih junaka?

II. OsjeÊati: Cijelim srcemA. S kakvim stavom trebamo pristupiti Bogu u naπim molitvama?B. Kako je Krist pristupao Bogu?C. Koju ulogu ima posluπnost u naπem molitvenom æivotu?

III. »initi: Uporna molitvaA. Koje je usporedbe Isus ispriËao da bi ilustrirao vaænost uporno-

sti, odluËnosti i vjere u molitvi?B. Kako je vaπ molitveni æivot produbio vaπu vjeru?C. Ima li stvari koje Bog neÊe dati dok Ga ne zamolimo? Zaπto?

Saæetak: Molitva je naËin komuniciranja s Bogom i stoga je trebaprakticirati πto je viπe moguÊe. U svojem molitvenom æivotu Krist jepokazao stav koji Êe nam uvelike pomoÊi u naπim molitvama ukljuËu-juÊi poniznost, pokornost Boæjoj volji i upornost.

52


KljuËna misao za duhovni rast: Molitva je najosobniji dar koji jeBog dao Ëovjeku. Meutim, to je mnogo viπe od obiËne komunikacije.Molitva je prilika da se pribliæimo Gospodinu na poseban naËin.

Samo za uËitelje: U ovom poËetnom dijelu uËenici Êe razmiπljati otome koliko njihov æivot sliËi Kristovom. Molitva je jedan od naËina nakoji se tijesno povezujemo s Bogom tako da mi u svojoj sferi gledamo,razmiπljamo i djelujemo kao On u svojoj. Ako moæete, donesite jednu ilidvije slike patuljastog morskog konjica.

Ova sitna stvorenja rijetko narastu viπe od dva i pol centimetra.BuduÊi da veÊinu svojega æivotnog vijeka proæive na jednome mjestu, toje jedna od najbolje kamufliranih vrsta u oceanu, tako da su ih znan-stvenici otkrili tek kada su u laboratoriju prouËavali njihovog domaÊina,koralja gorgoniju. Oni imaju istu boju kao koralj na kojemu æive, kao ivelike gomoljaste kvræice na svome tijelu sliËne onima koji se nalaze nakoralju. Poznato je da patuljasti morski konjic æivi na koraljnim grebe-nima tropskog zapadnog Pacifika, ukljuËujuÊi Australiju (Queensland),Indoneziju, Japan, Novu Kaledoniju, Papuu Novu Gvineju i Filipine.

Ova egzotiËna stvorenja toliko liËe koralju na kojemu æive da ih jegotovo nemoguÊe otkriti golim okom. Njihov egzotiËni izgled nadmaπujejedino jutarnji ples savrπene koreografije koji izvode parovi patuljastihmorskih konjica.

Razmotrite: Dok istraæujete ova predivna morska stvorenja, pozo-vite razred da razmisli o naπoj sliËnosti naπem domaÊinu — Isusu Kri-stu. ©to iz simbioze izmeu morskog konjica i koralja moæemo nauËitio prisnom odnosu izmeu Boga i ËovjeËanstva? Na isti naËin kao πtopatuljasti morski konjic æivi u koralju gorgoniji i sliËi mu, Biblija kaæeda mi u Isusu “æivimo, miËemo se i jesmo” (Djela 17,28). Koju bi ulogutrebala imati molitva u naπem duhovnom æivotu u svjetlu prethodnogretka?


Samo za uËitelje: Isus se molio. On je vjerovao u silu molitve.Vjerovao je da molitva moæe pokrenuti Boæju ruku i donijeti mir u tre-nucima nevolje. Ali i viπe od toga, molitva Mu je bila potrebna kaodisanje.

53

Biblijski komentar

I. Ostanite u njoj(ProËitajte Psalam 55,18 i Luka 18,1)Ovotjedna pouka objaπnjava nam da se ne trebamo moliti samo

kada se naemo u krizi (premda je velik blagoslov razgovarati s Bogomu tim trenucima). Dok je bio u bijegu, David je pronaπao veliku utjehuu razgovoru s Bogom putem molitve. Kada se naπ æivot nae u opasno-sti, ugodna je pomisao da se nalazimo u Boæjoj prisutnosti. »ak i u timokolnostima David je bio siguran da Êe “(Bog) Ëuti vapaj moj” (Psalam55,18).

Kada je Isus govorio svojim uËenicima o dolasku Boæjeg kraljevstva(Luka 17,20-37), prikazao im je sliku koja ih je uplaπila. ProËitajte po-novno te retke i zamislite da ste tamo. Zamijetite da je ovdje prisutanstrah. UËenici su uplaπeni, nesigurni i nemirni.

Isus im je mogao uputiti rijeËi ohrabrenja. To je doista i uËinio (vidiIvan 16). Na istaknutom mjestu u Isusovoj ponudi mira je poziv namolitvu. UËenicima je ispriËao usporedbu o upornoj udovici jer je htioda znaju da je Njegov Otac, Sudac, spremniji udovoljiti njihovim molba-ma nego sudac iz usporedbe. Meutim, duboko ispitivanje savjesti iiskrena, ustrajna molitva bili su kljuË za izlijevanje ovih blagoslova.

Razmotrite: Ako je molitva jedan od Boæjih naËina da nam donesemir kada je naπe srce uznemireno, zaπto se Ëesto prestanemo moliti akose situacija ne promijeni u vremenskom okviru koji smo mi postavili?

II. On se moli za nas(ProËitajte Marko 3,13.14 i Ivan 17)Ovotjedna pouka prikazuje nam naπeg Spasitelja na molitvi. Odsjek

od ponedjeljka podsjeÊa nas da je Isus, usprkos Ëinjenici da je bio Bogu ljudskom tijelu, ipak osjeÊao potrebu za molitvom. Molio se za sebe,ali su Njegove molitve, u nastojanju da spasi sve, Ëesto bile usmjerenena potrebe ljudi koji su Ga okruæivali.

Kako je obeshrabrujuÊe izgledalo uËenicima kada im je Isus ispri-Ëao kako se molio za njih prije nego πto ih je pozvao u sluæbu. Zaπtoje bila potrebna cijela noÊ? Razmislite o sljedeÊim rijeËima: “Nitko odDvanaestorice nije bio izabran zbog savrπenstva karaktera ili sposobno-sti. Krist je izabrao ljude koji su htjeli i bili sposobni uËiti, Ëiji sekarakter mogao promijeniti. Svi su imali ozbiljne nedostatke kada subili pozvani, no oni su njegovom miloπÊu bili uklonjeni (osim u sluËajuJude), a na njihovo je mjesto Isus posijao dragocjeno sjeme svetogakaraktera koje je proklijalo, raslo do zrelosti i poslije donijelo rod:karakter nalik na Kristov.” (The SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 592)Otac je vrlo jasno otkrio Isusu karakter ljudi koje Êe On uporabiti da

54

promijeni svijet. Isus je znao da takvu vrstu spoznaje moæe dobiti samoiz jednog Izvora, i to preko molitve.

Razmotrite: »itajte Ivan 17. Navedite bar tri stvari koje je Isusmolio Oca da uËini za uËenike i sve koji Êe vjerovati u Njegovo ime. Bili Isus mogao znati za πto se treba moliti za druge da se On sam nijemolio? Porazgovarajte o odgovoru.

III. Neprekidna molitva(ProËitajte 1. Solunjanima 5,17; 2,9; 3,10)U Bibliji moæemo vidjeti da je Isus imao stalnu komunikaciju sa

svojim Ocem. To vidimo u Ëinjenici da mnogo puta nije zapisano da seIsus molio prije uËinjenog Ëuda ili nekog nadnaravnog oËitovanja bo-æanske moÊi.

U Luki 8,22-25 Isus se ne moli da se vjetar i valovi smire; Onjednostavno zapovijeda da tako bude. U Luki 5,18-25 Isus se ne moli zauzetoga da hoda. On vidi vjeru njegovih prijatelja i nevjeru vjerskih voakoji su smatrali da huli na Boga jer polaæe pravo da opraπta grijehe, tedjeluje.

Kako je Isus mogao djelovati na tako hrabar naËin? Odgovor bimogao glasiti: Bio je Bog u ljudskom tijelu. No ako je Isus dobivao nekusilu kojoj mi nemamo pristup, zaπto su se uËenici mogli njome sluæiti?(Matej 10) Tajna Isusove sile bila je u poznavanju volje Njegovog Oca.Kako ju je poznavao? Molio se.

Razmotrite odluku koju donosi Isus u Marku 1,35-38. Koliki bimeu nama napustili to mjesto oËitih prilika za sluæbu i krenuli neka-mo drugamo? BuduÊi da je Isus dobivao svoje dnevne zadatke izravnood svojeg Oca, kada je naiπao na ljude u potrebi, mogao je jednostavnodjelovati. Zaπto? Djelovao je u skladu s Boæjom voljom koju je poznavaoiz prve ruke zahvaljujuÊi stalnoj molitvi.

Razmotrite: Isus nije usamljeni primjer njegovanja neprekidne ko-munikacije s Bogom. I apostol Pavao je bio poznat po tome. U 1. Solu-njanima 2,9 zapisano je da su radili “noÊ i dan” za Boga. U Ëemu je bilanjegova tajna? »itajte 1. Solunjanima 3,10.


Samo za uËitelje: Molitva donosi promjenu æivota i pokreÊe rukuSvemoguÊega. Porazgovarajte o ove dvije tvrdnje sa svojim razredomodgovarajuÊi na sljedeÊa pitanja.

55

Pitanja za razmiπljanje:• Odlomak od utorka daje nam do znanja da nam molitva pomaæe

da zaboravimo na sebe. ©to znaËi umrijeti sebi, o Ëemu piπe apostolPavao u 1. KorinÊanima 15,31?

• Moramo li znati kako se trebamo moliti? Pouka objaπnjava da nebismo trebali Ëekati da postanemo struËnjaci u molitvi prije nego sepoËnemo moliti. Zaπto? Kako nas Bog uËi kada odluËimo provesti vrije-me s Njim u molitvi?

• Mnogi ljudi se ne mole jer se boje da ih Bog neÊe prihvatiti nakonzla koja su uËinili. Koji su Boæji kriteriji za komunikaciju s nama? Imali ih? Objasnite.

Pitanja za primjenu:• Koje vam molitve u Bibliji najviπe govore? Imate li omiljenu molitvu

koja je uzor vaπim molitvama? ©to nas biblijske molitve uËe o molitvi?• Ako Bog zna naπe potrebe i æelje i kako ih najbolje zadovoljiti,

zaπto nas poziva da se molimo? Je li Bog tu da samo zadovolji naπepotrebe, ili su naπe æelje poziv na prisnije druæenje s Njim?

• ©to Ëinite kada Bog ne odgovara na vaπe molitve? Kako to ob-jaπnjavate?

Pitanja za svjedoËenje:• Druga knjiga Ljetopisa 7,14 kaæe da Êe Bog, ako se Njegov narod

ponizi i pomoli, potraæi Njegovo lice i okani se svojih zlih putova, Ëutinjihove molbe i izlijeËiti zemlju. ©to biste rekli nevjerniku koji smatrada se na njega ne odnose blagoslovi ponueni u ovome retku?

• Odsjek od srijede podsjeÊa nas da moramo traæiti Boga da zado-volji naπe potrebe (Matej 7,7; Jakov 4,2). ©to sve trebamo traæiti odBoga? ©to nije prihvatljivo? Kako Êemo pomoÊi prijatelju koji moædatraæi od Boga neπto πto nije za njegovo dobro?


Samo za uËitelje: IspriËajte sljedeÊi istiniti dogaaj u razredu. Ne-ka Ëlanovi razreda odgovore na potrebu ove osobe.

Jedan prijatelj ispriËao je svojem prijatelju sljedeÊi doæivljaj. Vjero-vao je u Boga, ali ga je jedan dogaaj u njegovom æivotu uvelike obes-hrabrio. Kao pastor, osobno je poznavao Boæju moÊ. Vidio je kako Bogdjeluje u æivotu brojnih ljudi. Vidio je kako Bog lijeËi ljude u situacija-ma koje su se Ëinile bezizglednima.

Tako je i kada je oboljela draga vjernica crkve, uËinio ono πto jeuvijek Ëinio: molio se. Znao je da Bog ima moÊ izlijeËiti je i imajuÊiBoæje osvjedoËenje u svojem æivotu, mislio je da Êe tako i biti. Postioje za nju i Ëekao Boga. Bog nije odmah odgovorio, ali se on nastavio

56

moliti za nju i njezinu obitelj. »ak ju je i pomazao. Ipak, na njegovuveliku æalost, vjernica je umrla.

»inilo mu se da je Bog bez osnove odbio izlijeËiti ovu æenu pa jeostao bez rijeËi. Za nekoliko mjeseci izgubio je vjeru u Boga.

Kada biste vi bili taj prijatelj koji sluπa ovu æalosnu priËu, πto bisterekli da pomognete vaπem prijatelju da obnovi svoju vjeru u Boga i usilu molitve?

57

Pouka 11 10.—16. oæujka 2012.

Bog kao UmjetnikKljuËni tekst: Psalam 27,4.

UËenik Êe:

Znati: Spoznati Boæje stvaralaËko umijeÊe — otkriveno u hramu, uprirodnom svijetu i drugim umjetniËkim djelima — koje nam pomaæe darazumijemo i cijenimo Njegov karakter.

OsjeÊati: Upijati vanjsku ljepotu kojom Bog ilustrira svoju unutar-nju ljepotu.

»initi: Dopustiti Bogu da nas kao boæanski lonËar s ljubavlju obli-kuje u posude sebi na slavu.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Veliki UmjetnikA. Kako velika pozornost koju je Bog posvetio hramskim detaljima

prikazuje Boæji karakter? ©to nas to uËi o πtovanju? S kojim materijali-ma radi veliki Umjetnik i πto nas oni uËe o karakteru njihovog Autora?

II. OsjeÊati: Ljepota svetostiA. Koji aspekti Boæje ljepote, otkrivene u prirodi, glazbi, ustroju

bogoπtovlja i Njegovoj RijeËi, obnavljaju naπu duπu na Boæju sliku?B. U kojim okruæenjima najviπe osjeÊamo Boæji utjecaj?

III. »initi: Mi smo posudeA. Ponekad lako zaboravimo da smo posude koje se oblikuju, a ne

lonËar koji oblikuje. Koju korist imamo ako dopustimo Bogu da ispunisvoju ulogu LonËara?

B. Kako moæemo dopustiti Bogu da nas oblikuje?

Saæetak: Bog, veliki Umjetnik, otkrio je svoju ljepotu raznim umjet-niËkim izriËajima, od kojih je najveÊi razvijanje Njegove slike u naπemsrcu.


KljuËna misao za duhovni rast: Ovotjedna pouka govori o BoæjojneograniËenoj kreativnoj genijalnosti. Iako je grijeh nagrdio Boæja stvo-

58

renja, nije izbrisao ljepotu Boæjeg stvaralaËkog umijeÊa u duhovnom itjelesnom podruËju.

Samo za uËitelje: Dok u svojem razredu budete vodili razgovor oovotjednoj pouci, naglasite Boæje umijeÊe nasuprot umijeÊu palih ljud-skih biÊa. Iako smo mi sposobni za velika umjetniËka postignuÊa, onasu joπ uvijek blijeda u usporedbi s Boæjima.

Umjetnost je Ëesto subjektivni doæivljaj. Monetove slike oduπevlja-vaju mnoge ljude, ali puno viπe ima onih koji baπ ne razumiju zaπto naaukciji vrijede hrpe novaca. Turisti posjeÊuju gradove i dive se “umjet-niËki” izgraenim poslovnim Ëetvrtima i gradskim trgovima.

Kada ljudi izraæavaju svoju kreativnu snagu, oko promatraËa pre-poznaje ljepotu u njihovim djelima. Meutim, kada Bog stvara, samonekolicina moæe raspravljati o eleganciji i ljepoti Njegovog djela, Ëakako i ne pripisuju tu ljepotu Njemu.

Razmotrite: Zamolite Ëlanove razreda da nabroje neka prekrasnaumjetniËka djela. Nakon πto svi dobiju priliku, neka razred stvori krite-rije po kojima se neπto moæe smatrati lijepim.


Samo za uËitelje: Dok budete prolazili kroz ovotjedni Biblijskikomentar, usredotoËite se na elegantna rjeπenja koja dokazuju BoæjustvaralaËku genijalnost. Drugim rijeËima, Bog ne izraæava svoju krea-tivnost samo da bi stvorio neπto lijepo. Ljepota koju Bog stvara imauvijek dublji smisao koji je na blagoslov ËovjeËanstvu i na slavu Bogu.

Biblijski komentar

I. Univerzalna potreba(Ponovite Psalam 27,4 i Jeremija 18,3-10)Kada god prouËavamo pojedine retke u Bibliji, vrlo vaæan je njihov

kontekst. U Psalmu 27 kralju Davidu je bio onemoguÊen pristup u Boæjihram. On je odvojen od ljepote πtovanja koje je najbolja hrana za nje-govu vezu s Bogom. U predivnom poetskom obliku on izraæava svojepovjerenje u Boga i svodi svoje æelje na jednu najvaæniju potrebu: πto-vati Boga u Njegovom domu, uæivati milinu Jahvinu i gledati dom Njegov.

Kakvu ljepotu David æeli gledati u Boæjem domu? Hram je bio mje-sto gdje se prolijevala krv i prinosile ærtve. Teπko moæemo zamisliti daje to bio prizor ljepote, ali preko tih sluæbi u hramu David je vidioljepotu Boæjeg davanja oprosta i obnove. Ta ljepota je od djetinjstva bilapokretaËka sila njegovog æivota. »eznuo je za njom.

Znamo da je kralj David Ëeznuo za Boæjom ljepotom, no Ëezne liBog za takvom ljepotom? Na to ukazuje odsjek od nedjelje. Na primjer,

59

Jeremija 18,3-10 kaæe da Bog æeli svoj narod vratiti u predivno stanje ukojem je bio kad ga je stvorio.

Razmotrite: Zamolite nekoga u razredu da proËita Jeremiju 18,3-10. Koje rijeËi ili izrazi koje izgovara Bog najbolje izraæavaju stanje ukojem se nalazi narod? Koje znaËenje ima Ëinjenica da je lonËar namje-ravao oblikovati posudu koja neÊe biti samo izloæbeni primjerak?

II. Sjedinjenje ljepote i svrhe(Ponovite Izlazak 25,1-9 i 1. Petrova 2,9)Usporedite na trenutak zapanjujuÊu ljepotu pokretnog Svetiπta iz

pustinje s graevinom koja se spominje u 1. Petrovoj 2,9. Kao πto odsjekod nedjelje prekrasno ilustrira, Bog ne prepuπta sluËajnosti nijedandetalj u gradnji hrama. Bog ga je sam zamislio, odabrao sve materijale,upravljao gradnjom, nadzirao radove i blagoslovio gotov proizvod.

Je li Bog isto tako detaljan kad je rijeË o narodu koje nosi Njegovoime i tvrdi da Ga slijedi? Prisjetite se na trenutak 1. Petrove 2,9, Ëestocitiranog poziva da budemo Boæji svjedoci svijetu. Boæji narod je iza-bran, kraljevski i poseban, no to je viπe nego samo mnoπtvo lijepih lica.Oni trebaju “razglasiti slavna djela onoga koji (ih) pozva iz tame u svojedivno svjetlo”. Izraz “slavna djela” doslovno znaËi “odliËnost” ili“savrπenstvo”, s naglaskom da se te kvalitete aktivno pokazuju djelima.Ovdje se upuÊuje na Boæji slavni karakter, obilnu ljubav i milostivu skrbza spasenje greπnika (vidi Izlazak 34,6.7). Bog je stekao Crkvu kao svojeposebno vlasniπtvo da bi njezini Ëlanovi odraæavali Njegove dragocjenecrte karaktera u svojem æivotu i objavili Njegovu dobrotu i milost svimljudima.

Razmotrite: Usporedite ljepotu Boæjeg pustinjskog Svetiπta s ljepo-tom koja bi trebala krasiti Boæji narod. Na primjer, Bog je bio vrloodreen u vezi sa sveÊeniËkom odjeÊom koja je trebala resiti one kojisu sluæili pred Njim. Je li Bog iπta manje odreen u vezi s danaπnjomodjeÊom? Kako pomirujemo Boæja mjerila ljepote s biblijskim pozivom“doi takav kakav jesi”?

III. Viπe od pjesme(Ponovite 1. Ljetopisa 23,5, 2. Ljetopisa 29,25 i 2. Ljetopisa 5)©tovanje je kljuËna tema u Bibliji. Cijela velika borba vodi se oko

pitanja koga Êe ljudska biÊa πtovati. Moæda nijedna knjiga u Bibliji nedaje bolji opis Boæje ljubavi prema glazbi na bogosluæju od Prve i Drugeknjige Ljetopisa.

Ovaj smo tjedan saznali iz 2. Samuelove 23,1.2 i 2. knjige Ljetopisa29,25 da je Bog upravljao izborom glazbe kralja Davida. Kako zadivljuju-

60

Êe! Ako je Bog spasio cijeli narod iz zarobljeniπtva da bi Ga mogli πtovatii da bi On mogao prebivati meu njima (Izlazak 25,8), zar nije logiËnoda pazi na sve aspekte πtovanja?

Na posveÊenju hrama koji je sagradio Salomon Bog je moÊno od-govorio tijekom sluæbe posveÊenja. Kada je stigao KovËeg saveza “i doksu trubili i pjevali sloæno kao jedan i jednoglasno hvalili i slavili Jahvu,podiæuÊi glas uz trube, cimbale i druga glazbala, hvaleÊi Jahvu ‘jer jedobar i jer je vjeËna njegova ljubav’, oblak ispuni Dom Jahvin. SveÊenicine mogoπe od oblaka nastaviti sluæbe: slava Jahvina ispuni Boæji dom!”(2. Ljetopisa 5,13.14) To daje novo znaËenje izrazu “prebivati u Svetiπtu”,zar ne?

Razmotrite: Glazba u bogoπtovlju i danas je jedno od najspornijihpitanja u crkvi. Ako glazbeno izraæavanje zauzima tako znaËajno mjestou Svetom pismu, zaπto ima tako puno neslaganja oko toga πto je nabogosluæju prikladno a πto nije? Kakva je bila glazba koja se izvodilaprigodom posveÊenja hrama i koja je privukla Boæju prisutnost?


Samo za uËitelje: Potaknite svoje uËenike da odgovore na donjapitanja. Dajte vremena onima koji moæda æele iznijeti svoje odgovore.

Pitanja za razmiπljanje:• Boæja ljepota uvijek ima svrhu i znaËenje i oplemenjuje. Ako smo

stvoreni na Boæju sliku, zaπto smo nezadovoljni svojim izgledom? Ukojoj je mjeri to nezadovoljstvo posljedica svjetovnih mjerila ljepotekoja nemaju podrijetlo u Bibliji?

• »itajte Psalam 139. Zaπto je Davida toliko oduπevila Boæja stva-ralaËka sposobnost? BuduÊi da smo prigodom stvaranja od Boga dobilivelike sposobnosti, kako moæemo postati bolji upravitelji svojega tijela?

• Odsjek od Ëetvrtka naglaπava Boæje nastojanje da iskleπe i obnoviljude na svoju sliku. ©to Boga najviπe spreËava da to ostvari u naπemæivotu? Koju ulogu ima Sveti Duh u tom procesu?

Pitanja za primjenu:• Ovotjedna pouka jasno pokazuje da Boæje oblikovanje moæe biti

bolno. Koji biste dio karaktera najviπe æeljeli da Bog uljepπa? Jeste lisvoju æelju povjerili Bogu?

• Kako moæete pomoÊi drugima da vide ljepotu u sebi? Kako im izBoæje rijeËi moæete pokazati koliko su vrijedni pred Bogom?

61

Pitanja za svjedoËenje:• Ellen G. White je napisala: “Isus je pozvao svoje uËenike kako bi

ih mogao poslati kao svoje svjedoke, da objave svijetu πto su vidjeli iËuli od Njega. Njihova sluæba je bila najznaËajnija sluæba na koju suikada ljudska biÊa bila pozvana i stajala je odmah iza sluæbe samogaKrista.” (»eænja vjekova, str. 291) Kakvu ljepotu vidite u Boæjoj sprem-nosti da udijeli tako veliku i plemenitu odgovornost palim ljudskimbiÊima?

• Koji su dijelovi Biblije vama najljepπi? Izaberite dva ili tri retka ikaæite ih prijatelju koji moæda nije vjernik. Pritom se prisjetite kako suoni vama pomogli u æivotu.


Samo za uËitelje: Podijelite listove papira Ëlanovima razreda, azatim im proËitajte citat Johna Keatsa. Zamolite razred da odgovori nasljedeÊe pitanje: ©to je pod nebom ljepπe od istine? Kada razred odgo-vori na ovo pitanje, razmotrite njegov dublji smisao za skupine ljudikoje su navedene ispod.

U uvodu u ovotjednu pouku bio je citiran isjeËak iz Keatsove poznatepjesme o ljepoti. Cijeli citat glasi: “Ljepota je istina, istina je ljepota /i to je na zemlji sve, ËovjeËe, znaj.” (Oda grËkoj urni)

U Ivanu 14,6 Isus izmeu ostaloga izjavljuje da je On Istina. Razu-mijete li? Istina je Osoba. Ima li neπto ljepπe i vaænije od poznavanjaIsusa? U πirem smislu, kako istina u Isusu moæe oblikovati, promijenitii poboljπati æivot sljedeÊih skupina ljudi?

1. SiroËad2. PolitiËari3. Tinejdæeri4. Vojni zapovjednici i vojnici5. Bogataπi6. Bolesnici i umiruÊi7. BraËni drugovi8. Roditelji9. Pastori

10. Odvjetnici

62

Pouka 12 17.—23. oæujka 2012.

PriËe o ljubaviKljuËni tekst: Jeremija 31,3.

UËenik Êe:

Znati: Prepoznati primjere romantiËne ljubavi i prisnosti u biblij-skim priËama kao simbole odnosa koji Bog æeli imati s nama.

OsjeÊati: Osjetiti blizinu i bliskost koju Bog æeli da imamo u brakui u naπem odnosu s Njim.

»initi: Poticati razvijanje romantike i prisnosti u odgovarajuÊimprilikama.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: RomantiËni BogA. Koje biblijske priËe otkrivaju vrijednost koju Bog daje romantiË-

noj ljubavi i braku?B. Kako Bog opisuje kulminaciju svojih napora da navede i prido-

bije ljude na duhovnu prisnost s Njim?

II. OsjeÊati: Vrt ljubaviA. Kako Pjesma nad pjesmama opisuje tjelesna i emocionalna za-

dovoljstva i intimnost zdravog braËnog odnosa?B. Kako ovaj opis simbolizira prisnost koju Bog æeli imati s nama?C. Kako samci mogu ispuniti svoju æelju i potrebu za prisnoπÊu?

III. »initi: Prisnost koja se razvijaI. Koje aktivnosti i stavovi promiËu razvoj emocionalne i tjelesne

prisnosti?II. U kojim se okolnostima pojavljuje zdrava prisnost? Koje su zlo-

porabe prisnosti i kako se saËuvati od tih problema?

Saæetak: Od prvog braka u Edenskom vrtu do svadbe Janjeta uOtkrivenju i u mnogim drugim priËama, Sveto pismo otkriva svetost iljepotu romantike, ljubavi i intimnosti u zdravim odnosima.


KljuËna misao za duhovni rast: Bog je stvorio ljudska biÊa sasposobnoπÊu da pruæaju i primaju ljubav.

63

Samo za uËitelje: BuduÊi da pouka govori prvenstveno o romantiË-noj ljubavi izmeu muæa i æene, trebate biti osjetljivi prema Ëlanovimarazreda koji su samci, rastavljeni ili su u disfunkcionalnom odnosu.UsredotoËite se na ljubav kao sastavni dio svakog zdravog odnosa, a nena specifiËnosti. Dolje navodimo dva naËina kako moæete poËeti.

Uvodna aktivnost 1: Zamolite razred da jednom rijeËju opiπe svojnajbliskiji i najzdraviji odnos s drugom osobom. Ako je moguÊe, napi-πite te rijeËi na ploËu gdje Êe biti vidljive ostatku razreda. Osvrnuvπi sena popis na ploËi, zapoËnite s uvodom u pouku:

Zamislite kako bi bilo da sve jake strane svih ovih odnosa moæeteunijeti u jedan odnos izmeu vas i druge osobe. Joπ ljepπe bi bilo kadabiste taj odnos mogli na neki naËin tako zaπtititi, ograditi, da dræi poda-lje sve negativne utjecaje. Zamislite u kakvom biste vrhunskom zadovolj-stvu uæivali.

Uvodna aktivnost 2: Pozovite razred da otkrije karakteristike pozi-tivnih, zdravih odnosa u Bibliji: izmeu Abrahama i Sare, Pavla i Timote-ja, Naomi i Rute, Jakova i Rahele i tako dalje. Zatim razgovarajte kakozdrav odnos oplemenjuje æivot.


Samo za uËitelje: Prikaæite æivot kao skupinu odnosa Ëije se uza-jamno djelovanje ne svodi samo na uËtivost i toleranciju. Æivot je izgrad-nja meusobnih veza u duhu potpore i prisnosti. Bog je stvorio ljudskabiÊa sa sposobnoπÊu da do neke mjere vole kao On. Kada ljubimo kaoBog, obogaÊujemo jedan drugoga i Boæju crkvu.

Biblijski komentar

I. Stvoreni za ljubav(ProËitajte s razredom Postanak 1,27)Postoji nit ovisnosti i odgovornosti i hrana koja povezuje sva stvo-

renja — biljku sa æivotinjom, æivotinju s Ëovjekom i Ëovjeka s Ëovjekom.Nema izolacije u svijetu kakvog je Bog stvorio. Posljednjeg dana stvara-nja, kada je stvorio muπkarca i æenu, Bog je uËinio korak dalje u meu-ovisnosti: bili su sliËni, a ipak tako razliËiti; dva biÊa koja su se dopu-njavala i povezivala u stupnju koji druga stvorenja nisu bila sposobnapostiÊi. Ljubav koju su muπkarac i æena osjeÊali jedno prema drugomebila je preslika Boæje ljubavi prema njima. Bio je to osjeÊaj koji serazvijao i rastao jer su Adam i Eva njegovali i poπtovali svoj odnos.Muπkarac i æena bili su odani jedno drugome, brinuli su se jedno odrugome i nadopunjavali se.

64

Ljubav je toliko utkana u ljudske odnose da postoji u ljudskomsrcu Ëak i nakon πto je grijeh uπao u nj. Ljubav je napustila Edenzajedno s Adamom i Evom i otada Ëuva ljudski rod od potpunog uniπte-nja. Koliko god na ovome svijetu ima zla, ima i dovoljno dobrote dapoπtujemo æivot.

Ovisnost jednoga o drugome, potpora u teπkim trenucima, empatijai suosjeÊanje — sve su to izrazi ljubavi i to ne samo meu ljudskimbiÊima, nego i izmeu Boga i ljudi. Bog je stvorio ljude na svoju sliku— da budu i djeluju kao Bog. I kada su ljudi sagrijeπili, Bog ih nije liπionjihove sliËnosti s Njim. Je li Bog mogao pokazati ljudima koji su sa-grijeπili veÊu ljubav nego da im ostavi svoju ljubav u srcima?

Razmotrite: Sotona je svjestan vaænosti ljubavi u naπem æivotu. Onnastoji poremetiti odnose utemeljene na ljubavi i ispuniti nas sebiËno-πÊu. Koje ste okolnosti trebali nadvladati da biste pokazali ljubav kadavam do toga uopÊe nije bilo stalo? Zaπto je vaæno razumjeti ljubav kaonaËelo, a ne samo kao osjeÊaj?

II. Pozvani da ljubimo(ProËitajte s razredom Postanak 2,23)Æivot se sastoji od niza odnosa i veza — izmeu vas i braËnog

druga, djeteta, roditelja, Boga, posla, prijatelja ili kuÊnog ljubimca. I πtosu odnosi snaæniji i zdraviji, to je æivot ljepπi.

Ljubav je, u ovom ili onom obliku, ispunjenje æivota. Isus je tonaglasio kada je rekao: “‘Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim,svom duπom svojom i svom pameti svojom!’ To je najveÊa i prva zapovi-jed. Druga je toj jednaka: ‘Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!’”(Matej 22,37-39) Isus to nije mogao reÊi jednostavnije. On kaæe da iz-gradnja i njegovanje dobrih odnosa treba biti prioritet svakog krπÊanina.

Razmotrite: Bog je prvo stvorio Adama i nakon πto je vidio da trebadruga, stvorio je Evu. ©to mislite, zaπto ih Bog u svojem sveznanju nijestvorio zajedno? Je li stvaranje Eve nakon Adama pridonijelo produblje-nju njihove ljubavi? Ako jest, kako?

III. Izabrani ljubljeni(»itajte s razredom Izaiju 62,5)Kada je Ivanu objavio svoje planove i ljubav prema svojoj Crkvi, Bog

je uporabio sliku savrπenog braka da bi opisao svoj odnos sa svojimnarodom. Bog zna da Êemo zbog naπe prirodne, uroene æelje da volimoi da budemo voljeni razumjeti ovu analogiju i da Êemo moÊi jasnijecijeniti Boæje osobine.

65

Ali Bog ide korak dalje u usporedbi. On kaæe da je Njegova ljubavkao ljubav zaruËnika prema zaruËnici — ne muæa prema æeni nakonmnogo godina ljubavi koja je preπla u naviku (koja moæe ohladnjeti),nego prema svojoj zaruËnici. To je prvi æar ljubavi zbog kojega smospremni na sve, kad nam nije teπko oprostiti i brzo prelazimo prekopogreπaka. Bog kaæe da nas voli ljubavlju vjeËnog medenog mjeseca —svakog dana, cijelo vrijeme. Zamislite to. To nije odnos snoπljivosti,kompromisa ili uzajamne korisnosti; to je odnos duboke prisnosti, bri-ge i ljubavi jedan prema drugome.

Bog æeli s nama obnoviti odnos ljubavi. On nas voli; pitanje je πtoje s naπom ljubavi prema Njemu?

Razmotrite: Ovoga smo tjedna nauËili da smo kao ljudi stvoreni zaljubav, da volimo i da budemo voljeni. Kako moæete bolje odsjajivatiBoæju ljubav u svojoj obitelji? Meu svojim suradnicima? U crkvi?

Bog naziva Crkvu svojom zaruËnicom. Na koje naËine mi moæemonjegovati isto oduπevljenje i ljubav za naπega Boga?


Samo za uËitelje: U ovom dijelu pouke pozovite razred da pronaenaËela u odnosima u Bibliji. Podijelite razred u dvije skupine i dajte imzadatak da prouËe sljedeÊe odlomke. Ponovno se okupite i iznesite πtoste zakljuËili.

A. Adam je svoj monolog pri prvom pogledu na Evu (Postanak 2,18-25) izrekao kao bezgreπno biÊe kada je najviπe odsjajivao svojeg Stvo-ritelja Boga. U tom Ëistom nesebiËnom stanju mogao je spontano raz-miπljati o svim pozitivnim karakteristikama svoje zajednice s Evom.Koje pouke moæemo nauËiti iz ovog retka koje Êe ojaËati naπe osobneodnose? Kako bliskiji odnos s Isusom moæe obogatiti naπe osobne od-nose?

B. Matej 26,6-13. U ovom dogaaju Isus naizgled odobrava pokazi-vanje nerazumne ljubavi bez zadrπke. Kako se moæe objasniti Isusovareakcija? U kojim situacijama su primjerene takve nesvakidaπnje gesteljubavi?


Samo za uËitelje: Ovo je prilika da vaπ razred istraæi praktiËnuprimjenu misli koje su nauËili u ovoj pouci.

Aktivnost: Zamolite prisutne da razmisle kako bi mogli produbitimeusobne odnose unutar crkve. Evo nekoliko primjera:

66

A. VeËernji izlazak. Odreenu veËer crkva osigurava besplatno Ëu-vanje djece kako bi omoguÊila parovima da neko vrijeme provedu zajed-no.

B. Druπtveni klub za samce. Osnujte odbor koji Êe organizirati re-dovita dogaanja za ovu skupinu ljudi.

C. Aktivnosti za oËeve i sinove te majke i kÊeri. Naite naËina dapoduprete obiteljske veze.

67

Pouka 13 24. —30. oæujka 2012.

ObeÊanje o Njegovu povratkuKljuËni tekst: Otkrivenje 22,12.

UËenik Êe:

Znati: Iznijeti biblijska obeÊanja i jamstvo Isusovog drugog dola-ska.

OsjeÊati: Pripremiti se i s Ëeænjom oËekivati Isusov drugi dolazak.»initi: Aktivno Ëekati Njegov dolazak korisno rabeÊi vrijeme.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Dolazi ponovnoA. Zaπto vjerujemo da Isus ponovno dolazi u fiziËkom, doslovnom

smislu?B. Koliko je staro obeÊanje o Isusovom drugom dolasku? Zaπto

vjerujemo da Êe se to dogoditi uskoro?C. Koja je veza izmeu Kristove smrti i Njegovog ponovnog dolaska

i zaπto su te veze tako vaæne za danaπnjeg krπÊanina?

II. OsjeÊati: Dolazi uskoroA. Zaπto je vaæno da oËekujemo Kristov skori dolazak kad nam se

Ëini da kasni?B. Koje emocije izaziva Kristov skori dolazak?

III. »initi: Iskoristiti vrijemeA. Kako trebamo provoditi vrijeme dok Ëekamo na Kristov povra-

tak?B. Kojih se opasnosti trebamo kloniti, a vezane su uz Ëekanje i

Kristovo prividno kaπnjenje?

Saæetak: Od pada naovamo, zemaljskim je stanovnicima bilo uka-zivano na vrijeme kada Êe Bog donijeti pravdu, oËiπÊenje i konaËnorjeπenje za grijeh. Krist je potvrdio ta obeÊanja i sigurni smo da Êeuskoro doÊi. Iako se Ëini da kasni, trebamo ostati budni i spremni upripremi za dan i sat Njegovog povratka.


KljuËna misao za duhovni rast: Za nas krπÊane, adventiste sed-moga dana, bitno je da ostanemo usredotoËeni na Isusov drugi dolazak.

68

Nakon πto smo Ëekali Isusov dolazak toliko godina, lako je izgubiti æari æelju za tim dogaajem.

Samo za uËitelje: Naglasak ove pouke je na obnovi nade u Kristovdolazak — nade koju imaju adventisti sedmoga dana kao Crkva i kaokrπÊani pojedinci.

Razmislite o tome kako se ljudsko shvaÊanje vremena, koji postojesamo kratko vrijeme, razlikuje od Boæjeg. Moæemo li si uopÊe predoËitikakvo je vrijeme za Boga? Kako nam svijest o ograniËenosti naπeg shva-Êanja vremena moæe pomoÊi dok strpljivo Ëekamo Kristov povratak?


Samo za uËitelje: Cilj ovog dijela jest da se ponovno ispitamokoliko smo spremni za drugi Kristov dolazak. Srediπnja toËka naπegzanimanja bit Êe naπi prioriteti, sklonosti i odgovornosti.

RazoËaranje proizlazi iz naπe nesposobnosti da predvidimo ili uprav-ljamo buduÊnoπÊu. Kao adventisti sedmoga dana, mi veÊ generacijamaËekamo na drugi Kristov dolazak. Kako se odnosimo prema neizbjeænimrazoËaranjima koja su povezana s Ëekanjem?

Biblijski komentar

I. Jer je tako rekao(ProËitajte s razredom Ivan 14,1-4)Kada neπto dugo Ëekate, teπko je ostati usredotoËen. Lako nas

omete neki trenutaËan i æurni dogaaj. Ponekad se moæete toliko umoritiËekajuÊi da od svega odustanete. SliËno je s drugim Kristovim dolaskom:Ëekamo ga veÊ tako dugo, a pozornost nam odvraÊaju æivotne odgovor-nosti i teπko nam je odræavati nadu i uzbuenje. »esto se okruæimougodnim okolnostima i samozadovoljstvom u naπem zemaljskom æivo-tu, i ne gledamo dalje od posla, hipoteke, obrazovanja i tako dalje. Testvari ispunjavaju naπe vrijeme i zaokupljaju naπe misli. Jedini naËin dazadræimo pokretaËku silu nade jest da ostanemo usredotoËeni na Isusa.Vaæno je da u svojem srcu i æivotu dræimo svjeæim Njegovo obeÊanje daÊe se vratiti i povesti nas kuÊi. BuduÊi da je rekao da Êe ponovno doÊi,to Êe i uËiniti. Stvarno je tako. Nema neodreenosti u Njegovim rijeËima.On je rekao: “DoÊi Êu ponovno.”

UËenici su Ëuli te rijeËi i povjerovali. Godine provedene s Njim bilebi baËene u vjetar da nisu vjerovali u obeÊanje o Njegovom povratku!Kako bi mogli nastaviti zadaÊu koju je Isus zapoËeo bez vjere u Njegovpovratak? Bili su sposobni nadvladati nedaÊe i suoËiti se Ëak i sa smrÊujer su ozbiljno shvatili Isusovo obeÊanje. Bez tog obeÊanja, i s naπimshvaÊanjem smrti, kakvu bismo nadu imali?

69

Kad ne bi bilo Isusovog drugog dolaska, biste li joπ uvijek nastojalisliËiti Kristu? Zaπto?

Kao krπÊanima, vjera u drugi Kristov dolazak daje nam jedinstve-nu nadu usprkos teπkim okolnostima. Kada vam je vaπa vjera pomoglada izdræite u vrijeme kuπnje?

II. Æivjeti kao πto vjerujete(»itajte s razredom Matej 28,16-20)Crkva u danaπnje vrijeme ne moæe samo Ëekati i vjerovati da Êe se

Isus vratiti. Kad bi Isus doπao danas i pitao vas πto ste radili, ne bi bilodovoljno reÊi da ste Ga strpljivo Ëekali. Nije dovoljno vjerovati u crkvenuteologiju, æivjeti u uzornom braku ili ostati Ëist od svjetovnih kuπnji.Isus nas poziva da budemo aktivna crkva. Svakoga od nas On poziva dabude Njegov uËenik. Trebamo uËiniti viπe nego samo misliti na svojespasenje; trebamo se brinuti i o spasenju drugih.

Zbog imena i osnovnih vjerovanja, od AdventistiËke se crkve oËeku-je da aktivno sudjeluje u evaneoskoj zadaÊi i kao njezini Ëlanovi mora-mo tu zadaÊu smatrati svojom. Jedna od stvari koje nas oznaËavaju kaokrπÊane adventiste jest naËin æivota i Ëekanje drugog dolaska.

Primjer su nam vjernici prve krπÊanske Crkve. Ispunjeni nadom udrugi Kristov dolazak, oni su evangelizaciju i svjedoËenje smatrali svo-jim prioritetom. U to su uloæili cijelog sebe i sve svoje zemaljske spo-sobnosti. A zauzvrat su im se drugi pridruæivali. Plan rada prve Crkvebio je jednostavan, kao i njihova strategija. Crkva ne bi uspjela u svojojzadaÊi da nije imala cilj i da nije djelovala. Sve πto su govorili ili Ëinilibilo je usmjereno prema nadi u Isusov skori povratak.

Razmotrite: ©to mislite, zaπto Isus tako dugo odgaa svoj dolazak?Ili je pitanje samo po sebi krivo?

Koje pouke moæemo nauËiti iz velikog razoËaranja 1844. godine?U oËekivanju Kristovog povratka nije dovoljno jednostavno Ëekati.

Trebamo se pripremiti za posljednje vrijeme — moramo biti uvijekspremni, uvijek budni. Kako se moæete pripremiti za drugi Kristov do-lazak?

Zamislite da niste nikada Ëuli za Evanelje. Onda otkrijete da vasBog voli. Poslao je svoga Sina da umre za vas. I On se vraÊa da vamdade vjeËni æivot. Zamislite uzbuenje koje biste osjeÊali kad bisteprimili tu vijest. Kako moæemo odræati ovu istu svjeæinu i oduπevljenjeu oËekivanju drugoga Kristovog dolaska?


Samo za uËitelje: Ovaj se dio usredotoËuje na to kako krπÊanintreba æivjeti dok oËekuje drugi dolazak. Osvrnite se na Isusov æivot na

70

Zemlji. Pritom pozovite uËenike da navedu naËine na koje Êe pokazatipozitivan stav prema Isusovom dolasku.

Osvrnimo se na Isusov æivot. »etiri evanelja iznose Njegovu priËuiz Ëetiri perspektive, no iz koje god perspektive prouËavali, Isusov æivotje obuhvaÊao samo treÊinu prosjeËnog æivotnog vijeka. A Njegova sluæbaod tri i pol godine daleko je kraÊa od naπe aktivne sluæbe. Ipak, Njegovihnekoliko godina sluæbe utjecalo je na viπe od dvije tisuÊe godina povije-sti.

Razmislite na koji biste naËin mogli æivjeti da bi vam se svatkopoæelio pridruæiti. Postavite sljedeÊa pitanja: Koja je vaπa zadaÊa kaokrπÊanina adventista? ©to Ëinite da biste izvrπili tu zadaÊu? Koja jeuloga nade u vaπem æivotu? Koje su vaπe osobne pozitivne crte karak-tera i osobnosti koje mogu biti sredstvo u postizanju vaπih ciljeva?


Samo za uËitelje: Kada razgovaramo o pozitivnom, optimistiËnomæivotu u skupini kao πto je subotnjoπkolski razred, lako se oduπevimo.Ali nekoliko tjedana poslije motivacija nestane. Vratimo se ustaljenomtijeku i zaboravimo na ono πto smo namjeravali. Zato je vaæno da svatkood nas bude motiviran u svojem æivotu. Trebamo neπto opipljivo πto Êenas odræati na pravom putu.

Aktivnost: »itajte Habakuk 3,17.18. Zatim zamolite Ëlanove razredada nekoliko minuta provedu u osobnom razmiπljanju. Nadalje, nekarazred osmisli praktiËne naËine na koje Êe pozitivno gledati kad stvaribaπ ne idu dobro. Pozovite uËenike da ispriËaju kako im je nada u drugiKristov dolazak i sve πto uz nju dolazi, pomogla da izdræe u vrijemenevolja i æalosti.

71

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

/

72

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 1/2012.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska; www.znaci-vremena.com • Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Ure-dnik: Mario ©ijan • Prijevod: Jolanda Werner • Lektura: Marijan MalaπiÊ •

Korektura: Brankica VukmaniÊ • Tisak: TIPOMAT

73

Documents

Ucitelji 1.2012 ok copy 1 - adventisti.hr · i zemlje. On je puno viπe od dobroÊudnog Djeda Mraza na Nebu koji dolazi na naπ poziv. (Profesionalni igraË pokera nedavno je osvojio