UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA” BELI MANASTIR

DOBRE PRAKSE U INTEGRIRANOM OBRAZOVANJU ROMA

BELI MANASTIR, 18. LIPNJA 2011.

ŠUKAR TO DIVE!

BUN ZUA!

ODGOJ I OBRAZOVANJE ROMA U HRVATSKOJ: RAZVOJ I PERSPEKTIVE

Dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof.

FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

nhrvatic@ffzg.hr

ROMI U HRVATSKOJ

GODINA POPISA 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

BROJ ROMA 405 1261 313 1257 3858 6695 9463

Podaci iz popisa stanovništva dosta se razlikuju od

procjena romskih udruga gdje se broj Roma u Hrvatskoj kreće od 60 do 150 tisuća, dok se procjene Vijeća Europe i Odbora za pastoral Roma kreću od 30 do 40 tisuća Roma u Hrvatskoj.

NAČIN ŽIVOTA I SEOBE ROMA

Romi danas žive kao "starosjedioci" u stalnim naseljima (više od 50% Roma u Europi živi sedentarno), kao polunomadi koji privremeno zimuju ili kao nomadi u čergi.

Romska naselja poprimaju urbaniziraniji oblik, ali jedan dio nije se promijenio kroz stoljeća.

ROMSKA KULTURA I UMJETNOST

središnji pojam romske kulture je sreća;

značajna umjetnička postignuća u glazbi, plesu, umjetničkom obrtu, ali i različitim kraćim književnim formama: pričama, pjesmama, legendama, poslovicama...

“ciganski” svirači (romske kapele i violinisti) i plesači od plesa zmije do flamenca

NACIONALNI PROGRAM ZA ROME U HRVATSKOJ

Nacionalni program za Rome Vlade RH (2003.) temeljni problemi u društvenoj integraciji i socijalnom statusu Roma i konkretne mjere koje trebaju provesti ministarstva Vlade RH, kao i lokalne vlasti u području očuvanja romske kulture i jezika, ostvarivanja građanskog statusa Roma, političkog predstavljanja, obrazovanja, stanovanja, zdravstva, socijalne skrbi, obiteljske zaštite i zaštite žena, te zapošljavanja Roma

AKCIJSKI PLAN DESETLJEĆA ZA ROME

Akcijski plan Desetljeća za Rome 2005.- 2015. Vlade RH (2005.) jasni cilj, potrebne mjere, indikatori, te za provedbu odgovorene instance za unapređivanje života Roma u područjima obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstva.

POLAZNICE ŠKOLOVANJA ROMA U EUROPI

konstrukcije nove integrativne škole; nemogućnost uspostavljanja veza: uspjeh u školi bolji gospodarski ili

društveni status; pojava dvostrukog marginaliziranja

romske djece u školi i vlastitoj sredini; uvođenja europske/interkulturalne

dimenzije u obrazovanje Roma pomoć djeci Romima u razumijevanju, komunikaciji i prihvaćanju drugih kultura, ali i omogućavanje prihvaćanja i uvažavanja romske kulture.

MODELI ŠKOLOVANJA ROMA U EUROPI

o jedan od pristupa /u zemljama Europske unije/ je i postojanje posebnih odjela za romsku djecu specijaliziranih razreda, uz mogućnost prilagodbe u realizaciji, a u funkciji adaptacije i integracije;

o priprema za redovni razred, etapa prije zajedničkog školovanja ("škole-mostovi“~ Španjolska 1970-1986.);

o specijalizirani (romski) odjeli (pripravni, dopunski i specijalni razredi ~ Francuska 1989.) djelomično specijalizirani odjeli (organizacijski i programski) zajednički odjeli.

ODGOJ I OBRAZOVANJE ROMA U HRVATSKOJ

Zajednička nastava + sadržaji vezani za romski jezik i kulturu interkulturalni kurikulum.

AKTIVNOST CILJANA SKUPINA PREVENCIJA PREDŠKOLSKI ODGOJ OSNOVNA ŠKOLA

INTERVENCIJA SREDNJA ŠKOLA

REHABILITACIJA NAPUŠTANJE ŠKOLE UČENIKA ROMA ZNAČAJ ROMSKE KULTURE

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Romski dječji vrtić

1. Izgradnja romskih dječjih vrtića u naseljima;

2. Proširivanje odgojnih skupina u mjestima u blizini naselja (dvojezične skupine) – interkulturalni odnosi;

3. Program predškole (5. i 6. godina) romski i hrvatski jezik

OSNOVNA ŠKOLA

Tip A predviđen za područja sa znatnijim brojem učenika Roma (romani

chib dominantan u komunikaciji romske djece); cjelokupna nastava na romskom jeziku + dodatni nastavni sadržaji

vezani za posebnost romske manjine + učenje hrvatskog jezika.Tip B sredine s većim brojem učenika Roma (romska djeca poznaju romski

i hrvatski jezik); dvojezična nastava ravnopravno, sukcesivno (immersion programi) +

dodatni nastavni sadržaji vezani za posebnost romske manjine + učenje hrvatskog jezika.

Tip C učenici Romi polaze izbornu nastavu iz dodatnih nastavnih sadržaja u

vezi s posebnošću romske nacionalne manjine (romski jezik i književnost, povijest, zemljopis..), u funkciji očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta.

SREDNJA ŠKOLA

Tip 1 dodatni nastavni

sadržaji: romski jezik i književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo.., kao fakultativni program za učenike Rome (i ostale).

Tip 2 romska srednja

škola (gimnazija) : dvojezična nastava + dodatni sadržaji (romani chib i ljmba d bjaš) + tečajevi (ljetne škole) romskog jezika, središnja knjižnica, izložbe...

VISOKO OBRAZOVANJE

o školavanje odgajatelja i učitelja Roma;

o studij romskog jezika;

o formiranje Instituta za romologiju.

MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJ

PITOMAČA 1950.-1956.

posebni, samostalni razred - odjel učenika Roma;

zasebna kuća u “romskom” dijelu Pitomače;

u romskom razredu rade dva učitelja;

djelomično modificiran nastavni program (u skladu s predznanjem romske djece).

PREDNOSTI povećan obuhvat i

uspjeh u nastavi (sniženi kriteriji);

SLABOSTI niža razina znanja; povećana izoliranost

romske djece; nemogućnost

interakcije u multikulturalnoj sredini;

izostanak specifičnih sadržaja romskog jezika i kulture asimilacija.

MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJ

PRVA LJETNA ŠKOLA DJECE ROMA 1994. - ZAGREB

NILAJESI SIKLJOVIPE E ROMANE ČAVENGE ANNE CROATIA IŠKULA D KUPIJ D CGANJ D VAR M CROATIA

Poseban oblik “škole” za učenike Rome iz različitih socijalnih, kulturnih, jezičnih i vjerskih sredina

očuvanje nacionalnog identiteta i razvoj samosvijesti o pripadanju romskom narodu;

upoznavanje romani chiba, romskog jezika i dijalekata kojim govore Romi u Hrvatskoj;

upoznavanje s poviješću romskog naroda, kulturnim i tradicijskim postignućima;

stvaralaštvo na romskom jeziku i upoznavanje romske umjetnosti.

MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJ

MEĐIMURJE 1.

Romska djeca pojedinačno polaze školu od 1958. godine;

Popis školskih obveznika i dogovor s roditeljima 1972. godine obuhvaćeno je 158 učenika Roma (57% školskih obveznika);

Nastava na hrvatskom jeziku i djelomično formirani odjeli s manjim brojem učenika Roma;

Isti nastavni program (bez predmeta iz nacionalne, romske kulture).

MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJ

MEĐIMURJE 2.

RAZLOZIo loše poznavanje

hrvatskog jezika; o neizgrađeni obrasci

kulturnog ophođenja; o nerazvijene higijenske

i navike slušanja; o loša grafomotorika,

minimalna opća znanja...;

o slabije napredovanje ostale djece u zajedničkim razredima.

SLABOSTIo pritužbe za segregaciju

od strane Roma;o odvojena nastava

prema istom nastavnom planu i programu;

o onemogućavanje svim učenicima snalaženje u odnosu s drugima iz okružja u kojem žive;

o odvojena nastava bez sadržaja na romskom jeziku i romske kulture.

ROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA 1995. ZAPOLJE, 1996. ZAGREB-BREZOVICA, 1997. RIM, 2009. BELI MANASTIR, 2010. ČAKOVEC, 2011. BAŠKE OŠTARIJE

Specifičan oblik odgojne, vjerske i obrazovne djelatnosti za djecu Rome u Hrvatskoj (i ostale)

interkulturalni odgoj i obrazovanje, upoznavanje povijesti, tradicijskih i umjetničkih postignuća romskog naroda, uz uvažavanje kulturne posebnosti Roma u pastoralnom djelovanju;

omogućivanje romskoj djeci snalaženje u odnosu s drugim ljudima, doživljaj i prožimanje vlastitih i drugačijih kulturalnih obilježja;

BITI ZAJEDNO - NOJ UN FI GRMAD

ROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA 1995. ZAPOLJE, 1996. ZAGREB-BREZOVICA, 1997. RIM, 2009. BELI MANASTIR, 2010. ČAKOVEC, 2011. BAŠKE OŠTARIJE

upoznavanje i otkrivanje vjere kroz zajednički život, poštujući vjersku tradiciju Roma, romski jezik i/ili dijalekt kojim govore;

stvaralaštvo na romskom jeziku, te povezanost i međusobni utjecaj hrvatske i romske kulture;

socijalizacija romske djece, obiteljski i zdravstveni odgoj

NEVO DROM – NOVI PUT

poboljšanje socio-gospodarskog položaja

integriranje u sve segmente društva odgoj i obrazovanje djece Roma potreba očuvanja kulture, tradicije i

stila života

ŠTO NAS UČE ROMI?

Nikada ne vjeruj “gađama” koji govore o Romima, a okrenu od njih lice.

Nikada ne vjeruj Romima koji govore kako ne treba vjerovati “gađama” koji govore o Romima, a okrenu od tebe lice.