UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBUMANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Antica Menac t eljka Fink Arsovski t Radomir VenturinHRVATSKI FRAZEOLOKI RJENIK
HFR AMEN.indd 1 11/3/14 8:04 AM
Objavljivanje ovog prirunika odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu na svojoj sjednici odranoj 20. svibnja 2014., odlukom broj: Klasa: 032-01/14-01/9, Ur. br.: 380-061/160-14-2.
HFR AMEN.indd 2 11/3/14 8:04 AM
Zagreb, studeni 2014.
Antica Menac t eljka Fink Arsovski t Radomir Venturin
HRVATSKI frazeoloki RJENIK
HFR AMEN.indd 3 11/3/14 8:04 AM
nakladnikNaklada LJEVAK, d.o.o.Kopaevski put 1c, Zagrebwww.ljevak.hr
za nakladnikaPetra Ljevak
urednica-producenticaVerica Zori
recenzenticeDubravka SesarBranka TafraMarija Turk
oblikovanje i prijelomAna PojatinaInes SvaguaRam
tisakDENONA d.o.o., Zagreb
2014., Antica Menac, eljka Fink Arsovski, Radomir Venturin Sva prava pridrana. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 889982 ISBN 978-953-303-693-9
Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
HFR AMEN.indd 4 11/3/14 8:04 AM
5
Frazeologija je relativno mlada lingvistika disciplina, a sam termin fraze-ologija ima dva osnovna znaenja. Prvo je lingvistika disciplina, odnosno znanost o ustaljenim izrazima koji se prouavaju u okviru jednoga jezika ili vie njih. Drugo je ukupnost frazema objedinjenih prema razliitim kri-terijima. To moe u prvom redu biti ukupnost frazema pojedinoga jezika. Meutim, frazemi se mogu razvrstati i prema pojedinim komponentama ili sastavnicama (npr. somatska frazeologija), prema porijeklu i proirenosti upotrebe (npr. posuena frazeologija ili internacionalna frazeologija), pre-ma vremenskoj raslojenosti (npr. arhaina frazeologija), prema podrunoj raslojenosti (npr. regionalna frazeologija).
Osnovna je jedinica frazeologije frazem. On se sastoji od najmanje dviju sastavnica za koje je karakteristina ustaljenost upotrebe, cjelovitost i re-lativno vrsta struktura. Ne stvara se u govornom procesu, nego se kao cjelina ukljuuje u diskurs, pri emu postaje dio reeninoga ustrojstva ili funkcionira kao samostalna cjelina.
Velikom je dijelu frazema svojstvena slikovitost, visok stupanj ekspresivno-sti i najee negativno konotativno znaenje. Bitno je obiljeje frazeologije i desemantizacija koja pokazuje da su sve sastavnice ili dio njih izgubile svoje prvotno leksiko znaenje, dok je frazem kao cjelina dobio novo, fra-zemsko znaenje. To istodobno znai da se frazemsko znaenje ne dobiva zbrojem leksikih znaenja pojedinih komponenata frazema.
Frazemi u veini sluajeva pripadaju razgovornomu stilu (npr. maji kaalj). Postoje, meutim, i oni koji su neprikladni za pristojno izraavanje najee zbog prisutnosti u veoj ili manjoj mjeri vulgarnih sastavnica (npr. lizati guzicu (dupe) komu, uhvatiti za muda koga). S druge strane, manji dio fra-zema ima obiljeja stilske uzvienosti (npr. ostati (biti) upisan (zabiljeen i sl.) zlatnim slovima ).
PREDGOVOR
HFR AMEN.indd 5 11/3/14 8:04 AM
6
PREDGOVOR
Dosad se navedena obiljeja odnose na frazeme u uem smislu. Za dio je pak frazema karakteristina upotreba u ustaljenom obliku, ali im nisu svojstve-ne ekspresivnost i konotacija, te ih smatramo frazemima u irem smislu, npr. uzeti / uzimati u obzir to, obratiti / obraati pozornost (panju) komu na koga, na to.
Frazemi se pojavljuju u razliitim strukturnim oblicima.
Minimalni frazemi, odnosno oni za koje govorimo da u veini sluajeva imaju strukturu fonetske rijei, najee se sastoje od jedne autosemantike i jedne sinsemantike rijei (rjee dviju), npr. ni mrve ega, od uba, ni u ludilu, za pod zub.
Sveze rijei imaju najmanje dvije autosemantike rijei, pri emu razlikuje-mo nezavisne i zavisne sveze rijei.
U nezavisnima su sastavnice u ravnopravnom i gramatiki neovisnom od-nosu, npr. ni v rit ni mimo, ariti i paliti, milom ili silom, sitan ali dinamitan, a povezane su nezavisnim veznicima.
Za zavisne je pak sveze karakteristian neravnopravan odnos izmeu sa-stavnica, a zavisna je sastavnica na razliite naine gramatiki ovisna o glavnoj. Zavisne se sveze prema sintaktiki glavnoj sastavnici dalje dijele na imenike (do krajnjih granica), glagolske (ivjeti na tuoj grbai), pri-djevske (lud sto gradi), prilone (jedva jedvice).
Dio frazema ima strukturu reenice. To moe biti krnja reenica, npr. krenu-lo je (polo je) nizbrdo to, dvolana, npr. srce je na mjestu komu, sloena, npr. kud puklo da puklo ili zavisna gdje je bog (vrag) rekao laku no.
I naposljetku, frazemi mogu biti i polusloenice, npr. pik-zibner, rekla-ka-zala, zbrda-zdola.
Frazemi s poredbenom strukturom specifian su strukturni tip; oni mogu biti trodijelni (npr. putovati kao kufer (kofer), mrak kao u rogu, sladak kao eer) ili dvodijelni (npr. kao od brda (brijega, stijene) odvaljen, kao kec (as) na jedanaest).
Neki frazemi imaju izraziti nacionalni karakter (pakraki dekret; Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba), dok se drugi mogu smatrati internacionaliz-mima (nicati (rasti) kao gljive , korak po korak).
HFR AMEN.indd 6 11/3/14 8:04 AM
7
PREDGOVOR
Dijelu je frazema relativno jednostavno odrediti podrijetlo. Tako se prepo-znaju biblizmi (glas vapijueg u pustinji, vatreno krtenje) ili frazemi iz razliitih knjievnih djela i mitologije (lavovski (lavlji) dio, mrtve due, Sizifov posao, izmeu Scile i Haribde). Odreen broj frazema vue svoje podrijetlo iz sporta i nekih igara (odskona daska, na duge staze (pruge), biti na potezu, staviti (baciti) karte na stol). U dubinskoj strukturi nekih skrivaju se povijesni podaci; oni ponekad pripadaju nacionalnoj, a ponekad svjetskoj povijesti, npr. za Kulina bana, kocka je baena) dok je u drugima mogue prepoznati termine ili izraze iz pojedinih znanosti koji su, dobivi novo znaenje, postali dijelom opega frazeolokoga fonda: djeje bolesti, biti na istoj (jednakoj) valnoj duini , za sto osamdeset stupnjeva. est su izvor frazema i pojedina podruja, npr. pomorstvo (dignuti / dizati sidro), zanat (ispei / pei zanat), kulinarstvo (zakuhati (skuhati) kau (poparu, orbu) komu), ribolov (progutati mamac), lov (namjestiti / namjetati (postaviti / postavljati) klopku (stupicu, zamku) komu) itd.
Budui da je u posljednje vrijeme povean interes za frazeologiju, elja nam je da ovim rjenikom frazeme hrvatskoga jezika uinimo dostupnijima i sa-mim tim, nadamo se, frekventnijima u upotrebi, te da se moda neki spase od prelaska u pasivni fond.
HFR AMEN.indd 7 11/3/14 8:04 AM
8
Hrvatski frazeoloki rjenik broji preko 4000 frazema. On ukljuuje eti-ri strukturna frazemska tipa: minimalne frazeme (od pamtivijeka, za pod zub, ni trena, ni u ludilu), sveze rijei razliitih vrsta (mrkva i batina; Tan-talove muke, uploviti u mirnu luku, mrtav hladan, pokvaren kao muak), frazeme sa strukturom reenice (srce je silo (silazi) u pete komu, smrdi (mirie) po naftalinu to, kad (dok) je Bog po zemlji hodao) i fra-zeme sa strukturom polusloenice (danas-sutra, fiks-ideja, hoe-nee).
Iako su u rjenik uglavnom ukljueni frazemi u uem smislu, zabiljeen je i manji dio veoma frekventnih frazema u irem smislu (npr. obratiti / obra-ati pozornost (panju) na koga, na to). Registrirano je i nekoliko uzreica, npr. trla baba lan da joj proe dan.
Struktura rjenikoga lanka
Rjeniki se lanak sastoji od nadnatuknice, natuknice, definicije frazema te primjera njegove upotrebe.
Nadnatuknica
Nadnatuknica, koja je otisnuta debelim verzalnim slovima, glavna je sastav-nica frazema odreena morfolokim principom prema sljedeoj hijerarhiji autosemantikih vrsta rijei: imenice (gledati kroz crne naoale to), poimeniene rijei (nemati tri iste), pridjevi (dupkom pun), prilozi (debe-lo (masno) lagati), glagoli (biti pri sebi), brojevi (neto deseto) i zamjenice ( nikom nita). Ako frazem sadrava dvije sastavnice ili vie njih koje pripadaju istoj vrsti rijei, glavnom se smatra prva (uhvatiti bika za rogove, ne biti za baciti (bacit)).
OSNOVNI PODACI O RJENIKU
HFR AMEN.indd 8 11/3/14 8:04 AM
9
OSNOVNI PODACI O RJENIKU
Frazemi sa strukturom polusloenice imaju isti oblik nadnatuknice i fraze-ma, npr.:
RAK-RANArak-rana
DAN-DANASdan-danas.
Homonimne su nadnatuknice obrojane eksponentom 1, odnosno 2 (KONAC1 i KONAC2, KOSA1 i KOSA2).
Nadnatuknice koje imaju jednak fonemski sastav, a razliit akcent, akcenti-rane su (LK i LUK, PRA i PRA). Homografske i homofonske koje pripa-daju razliitim vrstama rijei takoer su akcentirane: DUG i DG, PRVO i PRVO. Kad je pak rije o razliitim vrstama rijei koje imaju jednak akcent, uz nadnatuknicu je napisana vrsta rijei: DOBRO (imenica) i DOBRO (prilog).
Natuknica
Natuknica je frazem otisnut debelim slovima, npr. postaviti se na trepavice.
U dijelu se frazema pojavljuju zagrade razliitih tipova.
Okrugle zagrade sadravaju varijantu komponente nakon koje slijede, a ta se varijanta u kontekstu moe upotrijebiti bez promjene frazemskoga znaenja. Takve varijante mogu biti morfoloke (kratkog (kratka) daha, promrznuti do kosti (kostiju)) ili tvorbene (baciti (dobaciti) kost komu, baciti / bacati bisere (biserje) pred svinje), ali najee su leksike (uznemiriti (uzbuditi, uzburkati) duhove, namjestiti / namjetati puku (minu) komu). U frazemi-ma se tada meusobno zamjenjuju ili sastavnice sinonimnoga ili bliskoga znaenja (ekati kao zapeta (napeta) puka, ne vrijedi (ne valja) ni piljiva boba) ili pak potpuno razliita znaenja (vinski (mokri) brat, metar i i-let (umska jagoda, evap)). Ponekad se pak zamjenjuju kompon
