Istraživački rad za natjecanje iz biologije

2014.

3.razred

Učenici: Ines Tokić Karlo Krivaja

Mentor: Ines Alujević

III. gimnazija Split

Članokonošci prisojne i

osojne strane Park-šume

Marjan

SADRŽAJ

1. UVOD…………………………………………………………………………………………………….. 1

1.1. PARK- ŠUMA MARJAN………………………………………………………………………… 1

1.2. OPĆE KARAKTERISTIKE PARK-ŠUMA………………………………………………… 2

1.3. ABIOTIČKI ČIMBENICI………………………………………………………………………… 2

1.4. ČLANKONOŠCI…………………………………………………………………………………… 2

2. OBRAZLOŽENJE TEME………………………………………………………………………….. 3

3. MATERIJAL I METODE RADA…………………………………………………………………. 4

3.1. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA………………………………………………………………….. 4

3.2. RAD NA TERENU……………………………………………………………………………….. 4

3.2.1. BILJEŽENJE ABIOTIČKIH ČIMBENIKA NA TERENU………………………….. 5

3.2.2. PRIKUPLJANJE I POPISIVANJE BIOLOŠKOG MATERIJALA………………. 5

3.3. RAD U KABINETU………………………………………………………………………………. 6

3.4. STATISTIČKA OBRADA PODATAKA……………………………………………………. 7

4. REZULTATI……………………………………………………………………………………………. 8

4.1. REZULTATI FIZIKALNO KEMIJSKIH PARAMETARA……………………………. 8

4.2. REZULTATI FAUNISTIČKIH NALAZA…………………………………………………. 11

4.3. STATISTIČKA OBRADA PODATAKA………………………………………………… 12

5. RASPRAVA………………………………………………………………………………………….. 15

6. ZAKLJUČCI………………………………………………………………………………………….. 17

7. SAŽETAK…………………………………………………………………………………………….. 18

8. POPIS LITERATURE…………………………………………………………………………….. 19

1

1. UVOD

1.1. Park- šuma Marjan

Na području RH postoji ukupno 36 park-šuma ukupne površine 88,89 km² od kojih

se na području Splitsko-dalmatinske županije nalazi samo Park-šuma Marjan koja je

osnovana 1964. godine ( Slika 1.).

Slika 1. Park-šuma Marjan (http://pogledaj.to)

U vegetacijskom pogledu Marjan spada u područje rasprostranjenja klimatogene

eumediteranske zimzelene šumske zajednice česmine ili crnike, koja je donekle pod

utjecajem listopadnih elemenata susjednog submediteranskog područja. Prvobitna

česminova šuma nije sačuvana na Marjanu, na južnim padinama je iskrčena i

pretvorena u obradivo poljoprivredno zemljište, na sjevernim je padinama

prekomjernom sječom i ispašom najvećim dijelom pretvorena u kamenjar na

kojemu je umjetnim pošumljavanjem podignuta sadašnja šuma alepskog bora. Park-

šumu čine gotovo čiste sastojine alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) sa 93,7%,

uz primjesu čempresa (Cupressus sempervirens L.) 5,3%, a sve ostale vrste:

brucijski bor, cedar, pinija, medunac i česmina čine samo do 1 %. Dakle, na

Marjanu prevladava monokultura alepskog bora koji su pregusto posađeni, čime je

prirodno pomlađivanje otežano zbog pomanjkanja svjetla. Park-šuma Marjan

predstavlja skup jednodobnih sastojina različitih starosti. Približan omjer u

transformiranoj šumi koja je nastala kroz godine selektirane sadnje iznosi :alepski

bor 50% ;brucijski bor 15% ;česmina 15% ;čempres obični 10% ;ostale 10%. Takva

šuma je otpornija na bolesti, manje je ugrožena od požara, bolje se prirodno

2

pomlađuje, a iznad svega zadovoljava i estetske kriterije. Mješoviti sastav povećava

stabilnost i trajnost šume.

1.2. Opće karakteristike Park-šuma

Prema Zakonu o zaštiti prirode park-šuma smatra se posebno zaštićenim područjem, a

ona je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i

rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njeno

održavanje ili uređenje (Hrvojević, 2011.) .

1.3. Abiotički čimbenici

Temperatura zraka i zemlje na prisojnoj strani je veća zbog izravnog udara sunčeve

svjetlosti, ali i na prisojnoj i osojnoj strani su temperature relativno visoke. Marjan

pripada jadranskoj klimi koja predstavlja modificirani oblik mediteranske klime. Na

njemu su ljetne suše jače izražene nego u drugim dijelovima naše obale te su srednje

mjesečne temperature u srpnju i kolovozu najviše u Hrvatskoj i s najnižim postotkom

vlage u tim mjesecima ( Hrvojević, 2011.).

pH- vrijednost predstavlja koeficijent kiselosti tj. lužnatosti koji nam omogućava da

pretpostavimo koji organizmi mogu prebivati na takvom području te je li to područje

pogodno za razvoj organizama, ujedno pokazuje utjecaj vanjskih čimbenika na tlo.

Svjetlost daje organizmima potrebne uvjete za mogućnost reprodukcije. Svojim

izravnim djelovanjem kontrolira količinu kisika unutar šume te tako može ograničiti

bioraznolikost i uništiti ili poboljšati kvalitetu ekosustava.

Relativna vlažnost je u direktnoj korelaciji s količinom svjetlosti, te samim time

predstavlja jedan od bitnih čimbenika kvalitete ekosustava. Relativna vlažnost je veća

na osojnoj strani te bi time i bioraznolikost trebala biti veća.

1.4. Člankonošci

Člankonošci su bitna karika u hranidbenom lancu ekosustava te je to skupina koja je

jedna od najosjetljivijih na promjene u ekologiji ekosustava. Uspoređujući populacije

člankonožaca možemo ustanoviti do kakvih je promjena došlo u ekosustavu te jesu li te

promjene štetne za biocenozu ekosustava.

3

2. OBRAZLOŽENJE TEME

U današnje vrijeme sve je teže naići na očuvani ekosustav. Grad Split se ponosi

svojom park šumom smještenom na brdu Marjan - simbolu grada. Park šuma

Marjan koja se smatra očuvanim ekosustavom, učinila nam se pogodnim lokalitetom

za provođenje istraživanja u cilju dobivanja uvida u njeno ekološko stanje.

Grad Split provodi akciju podjele park šume Marjan na individualne parcele u

svrhu čišćenja ,trajnog održavanja i očuvanja njegova ekosustava. Rezultati našeg

istraživanja mogli bi poslužiti za daljnje praćenje ekološkog stanja i rezultata koje će

donijeti započeta akcija.

Ovim radom željeli smo se nadovezati na naše prethodno istraživanje „Ekologija

potoka Kraljevo vrilo“ (koje smo provodili u urbanom dijelu grada Splita bazirajući

se na istraživanju populacija člankonožaca) i time upotpuniti ekološku sliku grada.

Područja istraživanja (nezavisna varijabla) određena su prema njihovom položaju

na samom Marjanu. Mjerenjem abiotičkih čimbenika i utvrđivanjem populacija

člankonožaca na različitim postajama na prisojnoj i osojnoj strani Marjana (zavisne

varijable), pokušalo se utvrditi stanje ekosustava.

Dobiveni podatci uspoređeni su međusobno i s rezultatima rada Račić, Split 1922.,

„Marjan“( kontrolni parametar ), koji je proveo zadnje sustavno popisivanje na tom

području.

Park šuma Marjan je ekosustav s više komponenata (prisojna i osojna strana)

određenih geografskim položajem. Abiotički čimbenici (temperatura zemlje i zraka,

pH-vrijednosti zemlje, relativna vlažnost zraka, količina svjetlosti) mjereni na

svakoj od postaja utječu na vegetaciju kao i na brojnost i raznovrsnost populacija

člankonožaca. Očekujemo da će na osojnoj strani zbog betonizacije i antropogenog

utjecaja doći do varijacija u rezultatima.

Prikupljanje biološkog materijala u svrhu zapisivanja, determiranja i prezerviranja

vrsta omogućit će bolji uvid u biološko stanje park šume Marjan i dati podlogu za

njegovo daljnje proučavanje.

Svrha rada je potaknuti naše sugrađane da se zauzmu za prostor u kojem živimo

i ukazati na važnost i posebnost bioraznovrsnih dijelova grada Splita.

4

3. MATERIJAL I METODE RADA

3.1. Područje istraživanja

Područje istraživanje je park šuma brda Marjan smještenog na priobalnom području

grada Splita. Odabrane su četiri postaje sa zanimljivim karakteristikama za praćenje te

su međusobno uspoređivane. Prva postaja nalazi se na osojnoj strani Marjana nedaleko

od Marjanskih vrata. Druga postaja se nalazi na osojnoj strani zapadnije od trim staze.

Treća postaja smještena je na prisojnoj strani kod Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Četvrta postaja smještena je na prisojnoj strani kod crkve Sv. Jeronima ( Slika 2.).

3.2. Rad na terenu

Na odabranim područjima vršeno je uzorkovanje biološkog materija, opažanje trenutnog

stanja koje je bilježeno u tablicu i terensku bilježnicu.

Uzorci su sakupljani pazeći da se sakupi reprezentativni materijal, a da se pritom ne

naruši biocenoza. Skupljanja su vršena u dvije etape; prva u listopadu 2013. godine u

razdoblju od dva tjedna sa razmacima između sakupljanja i postavljanja zamki od tri

dana. Druga etapa je u veljači 2014. godine u dvotjednom razdoblju istog razmaka

između sakupljanja.

Slika 2. Karta Marjana sa postajama (www.skyscrapercity.com)

5

3.2.1. Bilježenje abiotičkih čimbenika na terenu

Mjerenje temperature tla i zraka

Temperatura tla mjerena je alkoholnim termometrom sa skalom od 50°C decimalne

podjele 0,5 °C odmah ispod same površine tla. Temperatura zraka je mjerena istim

termometrom na visini od 0,5 metara i visini od 1,5 metara. Na svakom području su

mjerenja izvršena tri puta te za konačne rezultate uzete su srednje vrijednosti.

Mjerenje pH-vrijednosti zemlje

pH vrijednost zemlje je mjerena pripremajući vodenu otopinu. U pola litre

vode, neutralne pH vrijednosti , dodan je jedan decilitar zemlje i ostavljen da

odstoji dvanaest sati. Baždarenim pH-metrom te komparativnom metodom uz

pomoć univerzalnog indikator papira s podjelom od 1-14 pH jedinica, izmjerena pH

vrijednost te vodene otopine.

Mjerenje relativne vlažnosti zraka

Relativna vlažnost zraka je izmjerena higroskopom na svakoj postaji u tri

mjerenja na različitim lokacijama unutar same postaje te je uzeta prosječna

vrijednost.

Procjena relativne količine svijetlosti

Relativna količina svijetlosti je vizualno procijenjena na svakoj postaji i

kategorizirana u tri kategorije: mala količina svijetlosti, srednja količina svijetlosti i

velika količina svijetlosti.

3.2.2. Prikupljanje i popisivanje biološkog materijala

Prikupljanje zemlje

Žlicom je sakupljeno malo zemlje s područja koji je bio biološki

najzanimljiviji te je stavljeno u označene posude spremno za daljnju obradu.

Prevrtanje kamenja u cilju prikupljanja biološkog materijala

Na svakoj postaji su podizana i pregledavana kamenja s tla te je kistom ili pincetom

prikupljen biološki materijal. Svi člankonošci su stavljeni u bočice sa 9%-tnim

alkoholom i bočice su adekvatno etiketirane.

Postavljanje zamki cilju prikupljanja biološkog materijala

Na svakoj postaji su postavljana dva tipa zamki; zamke postavljene ispod zemlje

ispunjene zemljom i trulim mesom i zamke postavljane uz površinu zemlje. Zamke

6

su postavljane te je provjeravana količina uhvaćenih kukaca tri dana nakon

postavljanja zamki.

Metoda prikupljanja biološkog materijala pomoću sita i lovne plahte

Za pretraživanje lišća koristi se sito. Prosijavanjem lišće ostaje u situ, a člankonošci

propadaju u mrežu. U sakupljanju na kamenjaru, ležećim stablima, panjevima,

šupljinama u stablu ,... koristi se plahta za sakupljanje od čvrstog bijelog platna ili

bijela plastična folija. Na mjesto istraživanja položi se plahta, a materijal koji se

istražuje, rasprostire se s odgovarajućim priborom na plahti. Kukci se sakupljaju s

plahte ili se sav materijal sije kroz sito.

Brojnost vrste na 1 dm2

Određivana je brojnost vrste na površini od 1 dm2. Korišten je kvadratni okvir

dimenzija 10X10 cm. Kamenja su podizana i brzo je postavljen kvadrat te su

izbrojene vrste. Kamen je potom vraćen na svoje mjesto. Dobiveni rezultati su

iskorišteni za izračunavanje dominantnosti, konstantnosti vrste te indeksa

faunističke sličnosti između područja.

3.3. Rad u kabinetu

3.3.1. Pregledavanje biološkog materijala te određivanje sistematskih

kategorija

Prikupljeni biološki materijal obrađivan je u kabinetu u nekoliko etapa. Jedinke iste

skupine izdvajane su u bočice sa 75% alkoholom, a svaka bočicu označena je

etiketom s kategorijama: datum uzimanja uzorka, postaja i latinski naziv skupine

kojoj vrste pripadaju.

Izdvajanje jedinki kao i određivanje jedinki do sistematske kategorije vrste rađeni

su uz pomoć binokularne lupe, mikroskopa i ključeva za određivanje.

3.3.2. Prepariranje člankonožaca

Prikupljeni člankonošci, koji su prethodno održavani u alkoholu, su obrađeni i

lišeni unutarnjih organa, napunjeni vatom te su stavljeni na podlogu za fiksiranje.

Zatim su iglom pričvršćeni za stiropornu podlogu debljine 10 mm. Udovi su im

namješteni iglama te su položeni u odgovarajući položaj i ostavljeni da se osuše.

7

3.4. Statistička obrada podataka

Sav prikupljeni materijal pregledan je kvalitativno i kvantitativno. Rezultati

brojenja organizama razvrstani su po tablicama i napravljeni su grafovi te statistički

obrađeni. Izračunata je dominantnost i konstantnost vrste po postajama te Indeks

faunističke sličnosti među postajama (Durbešić, 1988).

Dominantnost vrste

Izračunato je koja populacija dominira brojem jedinki na određenoj postaji

(usporedba prisojne i osojne strane). Izračunava se prema formuli:

∑

D1- dominantnost vrste broj 1

a1- broj odraslih jedinki vrste broj 1 na jednom lokalitetu

∑ -ukupni broj odraslih jedinki na jednom lokalitetu svih vrsta

Vrijednosti su podijeljene u pet razreda:

Eudominantna, dominantna, subdominantna, recedentne, subrecedentne vrste

(Durbešić, 1988.).

Konstantnost vrste

Konstantnost vrste pokazuje povezanost vrste sa staništem. Izračunava se prema

formuli:

∑

Ca1- konstantnost vrste a1

Ua1- broj uzoraka u kojima se pojavljuje vrsta a1 na jednom staništu

∑ - ukupni broj uzoraka

Vrijednosti su podijeljene u pet razreda:

Eukonstantne, konstantne, akcesorne, akcidentalne vrste (Durbešić, 1988.).

Indeks faunističke sličnosti (Sörensov indeks)

Izračunavan je da bi se utvrdila sličnost među faunom dvaju različitih strana park

šume brda Marjan. Izračunava se prema formuli:

S- indeks faunističke sličnosti ili identičnosti dviju zajednica,

A- broj vrsta jedne zajednice,

B- broj vrsta druge zajednice koja se uspoređuje s prvom,

Z- broj vrsta koje se pojavljuju na obje zajednice, broj zajedničkih vrsta.(Durbešić,

1988.)

8

4. REZULTATI

4.1. Rezultati fizikalno kemijskih parametara

Za većinu fizikalno kemijskih parametara uzeta su tri mjerenja na svim postajama

( Slika 3.) te su njihove prosječne vrijednosti upisane u Tablicu 1.

Postaja 1 Postaja 2 Postaja 3 Postaja 4

Slika 3. Izgled postaja

Tablica 1. Prosječne vrijednosti fizikalno –kemijskih parametara na terenu

Parametri Postaja 1 Postaja 2 Postaja 3 Postaja 4

Temperatura

zraka/°C

15 16.5 17 18.6

Temperatura

tla/°C

13 14 15.5 17.2

pH zemlje 7.22 7.5 6.6 6.0

Vlažnost

Zraka/%

70 81 50 48

Količina

svjetlosti

mala srednja velika velika

9

Tablica 2. Karakteristike tla i biološka zapažanja

Parametri Postaja 1 Postaja 2 Postaja 3 Postaja 4

Vrsta tla humusno tlo humusno tlo lapor lapor

Tekstura tla zemljano zemljano kamenito suho, rahlo

Biološka

zapažanja

gusta

vegetacija,

primjetni

člankonošci

vegetacija

srednje gustoće,

primjetni

člankonošci

vegetacija

manje gustoće

rijetka

vegetacija,

malo

propalih

stabala

Rezultati fizikalno-kemijskih mjerenja pokazuju da je temperatura tla najniža na postaji

1 i iznosi 13°C, a najviša na postaji 4; 17.2 °C. Najniža temperatura zraka je izmjerena

na postaji 1; 13°C, a najviša od 18.6°C na postaji 4. Temperatura tla i zraka odstupaju

približno 2°C na svim postajama (Slika 4.).

Slika 4. Prikaz odnosa temperature zraka i tla po postajama

pH vrijednosti na svim postajama bitno se ne razlikuju, na postajama 3 i 4 izmjerena je

blaga kiselost ( postaja 3 pH=6.6, postaja 4 pH=6 ). Na postajama 1 i 2 izmjerena je

blaga lužnatost ( postaja 1 pH=7.22, postaja 2 pH=7.50 ) (Slika 5.).

0

5

10

15

20

temperatura zraka temperatura tla

postaja 1 postaja 2 postaja 3 postaja 4

10

Slika 5. pH vrijednosti izmjerene na postajama

Relativna vlažnost zraka je najveća na postaji 2 i iznosi 81% a najmanja na postaji 4

vrijednosti 48% (Slika 6.).

Slika 6. Prikaz odnosa relativne vlažnosti zraka po postajama

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

8,00

pH

postaja 1 postaja 2 postaja 3 postaja 4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

relativna vlažnost zraka

postaja 1 postaja2 postaja 3 postaja 4

11

4.2. Rezultati faunističkih nalaza

Tablica 3. Vrste uočene na postajama

Vrste i sistematska pripadnost P1 P2 P3 P4

Arthropoda

Myriapoda Unciger foetidus + + + +

Lithobius grossipes - + - -

Isopoda Porcellio scaber + - + -

Oniscus asellus - - + +

Armadillium vulgare - + + +

Apidae Bombus hortorum + + - -

Apis mellifica + + - -

Vespidae Vespa germanica - - + +

Formicidae Tapinoma erraticum - - + +

Crematogaster scutellaris - - + +

Tetramorium caespitum + + - -

Coleoptera Carabus dalmatinus + + - -

Lepidoptera Vanessa atalanta + + + +

Papilio podalirius - - + +

Diptera Culex pipiens + + - -

Chrysops caecutiens - - + +

Musca caesar + + - -

Orthophera Mantis religiosa - + - -

Arachnoidea Phalangium opilio + + - -

Koristeći se metodom prebrojavanja člankonožaca na 1 dm2 uočeno je više vrsta na

osojnoj strani park-šume Marjan (Tablica 3. i 4.). Na postajama 1 i 4 nađeno je po 10

vrsta, na postaji 2 nađeno je 13 vrsta, a na postaji 3 je nađeno 9 vrsta. Najveći broj

jedinki se nalazi na postaji 4 i pripada vrsti Tapinoma erraticum (Tablica 4).

12

Tablica 4. Brojnost jedinki različitih vrsta po postajama

Broj

jedinki na

1 dm2

Unciger

foetidus

Armadillium

vulgare

Vanessa

atalanta

Culex

pipiens

Tapinoma

erraticum

Porcellio

scaber

Tetramorium

caespitum

Postaja 1 12 0 1 9 0 2 11

Postaja 2 8 4 2 6 0 0 9

Postaja 3 7 6 4 0 14 3 0

Postaja 4 16 9 7 0 27 0 0

4.3. Statistička obrada podataka

Izračunata je dominantnost vrste po postajama (Tablica 5.), konstantnost vrste na svakoj

postaji ( Tablica 6.) te indeks faunističke sličnosti između postaja (Tablica 7.).

Tablica 5. Dominantnost vrste po postajama

Dominantnost

vrste/%

Unciger

foetidus

Armadillium

vulgare

Vanessa

atalanta

Culex

pipiens

Tapinoma

erraticum

Porcellio

scaber

Tetramorium

caespitum

Postaja 1 27.3 0 2.2 20.5 0 4.5 25

Postaja 2 16.3 8.2 4 12.2 0 0 18.4

Postaja 3 17 14.6 9.7 0 34 7.3 0

Postaja 4 23.8 13.4 10.4 0 40 0 0

Dominantna vrsta na postaji 1 je Unciger foetidus, a na postaji 2 Tetramorium

caespitum. Na postajama 3 i 4 dominantna vrsta je Tapinoma erraticum (Tablica 5).

13

Tablica 6. Konstantnost vrste po postajama

Konstantnost

vrste/%

Unciger

foetidus

Armadillium

vulgare

Vanessa

atalanta

Culex

pipiens

Tapinoma

erraticum

Porcellio

scaber

Tetramorium

caespitum

Postaja 1 40 0 20 6 0 20 80

Postaja 2 80 20 4 20 0 0 60

Postaja 3 20 60 15 0 75 20 0

Postaja 4 60 40 20 0 80 0 0

Konstantna vrsta na postaji 1 je Tetramorium caespitum ( Slika 7.), a na postaji 2 je

Unciger foetidus (Slika 8.). Na postajama 3 i 4 konstantna vrsta je Tapinoma

erraticum.(Tablica 6.)

Slika 7. Tetramorium caespitum (http://antkey.org)

Slika 8. Unciger foetidus (http://www.biolib.cz)

14

Fizikalno-kemijski parametri ukazuju na sličnosti između postaje 1 i postaje 2 te

sličnosti između postaje 3 i 4. ( Tablica 1. ) Istu tu korelaciju potvrđuje Indeks

faunističke sličnosti prema kojemu je sličnost između 1. i 2. postaje 40%, a između 3. i

4. postaje 48% ( Tablica 7).

Tablica 7. Index faunističke sličnosti

Indeks sličnosti

%

Postaja 1-2 40

Postaja 1-3 16.6

Postaja 1-4 11.7

Postaja 2-3 15

Postaja 2-4 10.5

Postaja 3-4 48

15

5. RASPRAVA

U radu „Člankonošci prisojne i osojne strane park-šume Marjan“ istražili smo i

zabilježili trenutno stanje park-šume Marjan utvrđivanjem populacija člankonožaca

na prisojnoj i osojnoj strani, kako bi skrenuli pozornost na biodiverzitet

člankonožaca park-šume Marjan i upozorili na mogućnost uništavanja njegove

biocenoze.

Istražene su promjene u brojnosti i raznolikosti populacija i uspoređene s

rezultatima istraživanja Dr. Jakše Račića provedenog 1922. U posljednjih stotinjak

godina došlo je do promjene vegetacija, no različite populacije člankonožaca su

ostale relativno nepromijenjene u skladu sa rezultatima dr. Jakša Račić, Split 1922.,

„Marjan“. Ovime je pokazano da je biocenoza park-šume Marjan još uvijek

stabilna.

Mjereni su fizikalno- kemijski parametri kako bi se ustanovile specifičnosti postaja

(Tablica 1).

Temperatura zraka i tla na osojnoj strani je niža nego na prisojnoj strani što je i

očekivano s obzirom na manju izloženost sunčevoj svijetlosti i veću relativnu

vlažnost zraka (Tablica 1, Slika 4).

Ustanovljeno je da je pH vrijednost na prisojnoj strani lagano kisela, što je

najvjerojatnije uzrokovano manjkom vode i vegetacijom koju tamo nalazimo te

vrstom tla (lapor koji je propusno tlo). Vegetacija prisojne strane utjecala je na

kiselost tla kao i na zastupljenost vrsta člankonožaca koja se razlikuje u odnosu na

osojnu stranu. Tlo je na osojnoj strani blago lužnato i to zbog velike vlažnosti,

humusnog tla, male propusnosti i obilne vegetacije u kojoj je zastupljena divlja

ruža, bršljan i bodljikave veprine što se i podudara s rezultatima (Račić, 1922.)

(Tablica 1., Slika 5.).

Osojna strana park-šume Marjan je naizgled bogatija florom i faunom. Na osojnoj

strani je nađeno 20 vrsta člankonožaca, dok je na prisojnoj strani nađeno 17 vrsta

(Tablica 3., Tablica 4.).

Dominantna vrsta na prisojnoj strani je Tapinoma erraticum, vrsta mrava koja je

najšire rasprostranjena na tom području ( Tablica 5.). Tapinoma erraticum je i

konstantna vrsta na prisojnoj strani koja je bila prisutna u skoro svakom mjerenju ,

spomenuta je kao jedna od zastupljenijih vrsta u navedenom radu kontrolne točke

( Tablica 6.). Ova vrsta mravi se nalazi isključivo na otvorenom području koje nije

16

bogato vegetacijom i izloženo je izravnoj sunčevoj svjetlosti što je u koordinaciji s

dobivenim rezultatima.

Na postaji 1 smještenoj na osojnoj strani dominantna je Unciger foetidus, stonoga

koja je nađena na području svih postaja, no na drugim postajama njena brojnost je

manja. Karakteristična je za područja slična park-šumi Marjan, ali nije spomenuta u

predhodnim istraživanjima (Račić, 1922.). Ova vrsta stonoge je u posljednjih

pedesetak godina se proširila s područja Srednje Europe na ostatak Europe.

Promjena biocenoze u proteklih stotinjak godina je očito pogodovala rasprostiranju

ove vrste na području park- šume Marjan jer je nađena na svim postajama. Na

postaji 2 se ističe Tetramorium caespitum, jedna od vrsta mrava koja je nađena

samo na osojnoj strani (Tablica 5.). Dr. Račić je spominje kao vrstu koja se tek

počinje pojavljivati, dok je u našim zapažanjima dominantna na postaji 2.

Sorensov indeks upućuje na korelaciju između postaje 1 i 2 te postaja 3 i 4.

Korelacija između tih postaja nije velika (Tablica 7) i ukazuje da na istim stranama

park-šume Marjan postoje razlike. Urbanizacija grada Splita dotaknula je i područje

Marjana te je sve više uočljiv utjecaj čovjeka. Izgradnjom betonizirane ceste na

Marjanu izazvano je širenje i dominacija vrste Tetramorium caespitum koja se

veže za pločnike i betonizirane podloge. Korelacija između postaja suprotnih strana

je minimalna što ukazuje na jak utjecaj geomorfoloških i vegetacijskih

karakteristika postaja na populacije člankonožaca koji je dodatno pojačan

antropogenim utjecajem.

17

6. ZAKLJUČCI

- Unatoč promjeni vegetacije, bioraznolikost člankonožaca nije ukazala značajna

odstupanja u odnosu na drugu polovicu 19. st.

- Vrste Tetramorium caespitum i Unciger foetidus su nađene po prvi put na ovom

području što ukazuje na antropogeni utjecaj.

- pH vrijednost prisojne strane je blago kisela zbog prekrivenosti tla iglicama

četinjača bogatim eteričnim uljima koji sadrže veliki udio kiseline.

- pH vrijednost osojne strane je blago lužnata zbog veće vlažnosti i manje

koncentracije eteričnih ulja u vegetaciji tih postaja.

- Vrsta Tetramorium caespitum se masovno razmnožava na području osojne strane

što ukazuje na antropogeni utjecaj.

- Vrsta Unciger foetidus. se pojavljuje kao dominantna vrsta na osojnoj strani.

- Indeks faunističke sličnosti (Sorensov indeks) ukazuje na korelaciju od 40%

između postaja 1 i 2 na osojnoj strani, i 48% između postaje 3 i 4 na prisojnoj

strani. Njihova sličnost nije veća zbog antropogenog utjecaja.

- Indeks faunističke sličnosti između postaja suprotne strane Marjana je minimalan.

- Na osojnoj strani ima više člankonožaca (20) nego na prisojnoj strani (17) zbog

povoljnijih ekoloških čimbenika.

18

7. SAŽETAK

Cilj rada „Člankonošci prisojne i osojne strane park-šume Marjan“ bio je istražiti i

zabilježiti stanje određenih područja park-šume Marjan utvrđivanjem populacija

člankonožaca na prisojnoj i osojnoj strani, skrenuti pozornost na biodiverzitet

člankonožaca unutar park-šume. Prikupljen je biološki materijal metodama

prevrtanja kamenja, postavljanjem zamki, pomoću sita i lovne plahte. Prikupljeni

člankonošci su pregledani, determinirani pomoću ključeva i prepariralni. Podatci su

statistički obrađeni te izračunata dominantnost, konstantnost vrste i indeks

faunističke sličnosti. Iz dobivenih rezultata zaključeno je da bioraznolikost

člankonožaca ne ukazuje značajna odstupanja u odnosu na provedena istraživanja iz

1922. godine. Promjena u populaciji člankonožaca uočljiva je promjenom vrsta

Tetramorium caespitum i Unciger foetidus koje su nađene po prvi put na ovom

području što ukazuje na antropogeni utjecaj. Vrsta Unciger foetidus se pojavljuje

kao dominantna vrsta na osojnoj strani. Ovime je pokazano da je biocenoza park-

šume Marjan još uvijek stabilna. Korelacija između indeksa faunističke sličnosti

postaja suprotnih strana je minimalna što ukazuje na jak utjecaj geomorfoloških i

vegetacijskih karakteristika postaja na populacije člankonožaca koji je dodatno

pojačan antropogenim utjecajem.

19

8. POPIS LITERATURE

Bogut I., Futivić I., Đumlijia S., Špoljarević M., Biologija 2, Alfa, Zagreb, 194.-

197.

Chinery M., 1993., Collins field guide insects, Harper-Collins Publishers, London,

Great Britain

Harde K.W., 2000., A field guide in colour to beetles, Hammond P.M., Silverdale

Books, Prague, Czech Republic

Hrvojević, M. (ur.) (2011) Upravljanje zaštićenim područjima u urbanoj sredini: JU

park-šuma Marjan, URL: http://e-lib.efst.hr/2011/7020079.pdf, Ekonomski

fakultet, Sveučilište u Splitu , preuzeto 5. veljače 2014.

Pongrac, D. (ur.) (2011./2012.) Danji leptiri(Lepidoptera: Rhopalocera) prilog

poznavanju biotske raznolikosti regionalnog parka Mura-Drava,

URL:http://biologija.unios.hr/webbio/wpcontent/uploads/2013/diplomski/dragana.p

ongrac.pdf Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja u Osijeku, preuzeto

18.veljače 2014.

http://pogledaj.to preuzeto 5.veljače 2014.

Račić J., 1922., Tisak „Tipografije“ Zagreb

Sarnat, E.M. and A.V. Suarez. 2012. Antkey. University of Illinois and

Identification Technology Program, CPHST, PPQ, APHIS, USDA.

http://antkey.org preuzeto 5.veljače 2014.

www.skyscrapercity.com preuzeto 5. veljače 2014.

Zahradnik J., 1999., A field guide in colour to insects, Blitz editions, Prague, Czech

Republic Zicha O. (ed.) (1999-2014) BioLib. http://www.biolib.cz/en, preuzeto 5.

veljače 2014.