STUDENT: Delić Emina, pedagogija-psihologija (III. God.)

VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE U UGANDI

Obrazovni sistem Ugande uspostavljen je još dok je Uganda bila britanska kolonija, a kada je

stekla nezavisnost 1962., taj je obrazovni sistem je prilagođen novonastaloj državi. Ugandin

obrazovni sistem baziran je na sistemu 7-4-2. To znači da dijete provede sedam godina u

osnovnoj školi, četiri godine u srednjim školama i dvije godine u višoj školi da bi tek tada

mogli pohađati neki od univerziteta. Rezultati završnih ispita prethodne škole u velikoj mjeri

utiču na to kakvu školu idućeg stupnja može učenik pohađati. Tako npr. zavisno od rezultata

na ispitu u sedmom razredu, učenici mogu pristupiti jednoj od nekoliko tipova srednjokolskih

institucija: četverogodišnjoj srednjoj školi (“O- nivo”), trogodišnji tehnički trening. Samo oko

40% onih koji prođu testove “O-nivoa” nastavlja svoje obrazovanje na naprednom

dvogodišnjem kursu (“A-nivo”), naprednom dvogodišnjem učiteljskom treningu, tehnološkim

institutima ili na specijaliziranim trening progmramima koje omogućava vlada. Oni koji su

prošli ispitivanja na “A-nivou” mogu studirati na Univerzitetu Makarere u Kampali (najstariji

univerzitet u Istočnoj Africi) ili Univerzitetu za znanost Mbarara koji se smatraju autonomnim

univerzitatima. Druge opcije za maturante “A-nivoa” su: Tahnički koledž Uganda, Institut za

izobrazbu nastavnika (ranije nazivan Nacionalni učiteljski koledž), Nacionalni koledž za

poslovne studije, Škole za medicinske laborante, škole za veterinare, psihologe, pilote i

mnoga druga zanimanja, ali veliki broj njih ubraja se u privatne fakultete. Postoje i vjerske

škole: Islamske Sveučilišta, tri rimokatolička sjemeništa, Anglikanska škola, te Anglikanski

koledž tercijarnih studija koji ilustriraju raspon ustanove visokog obrazovanja koja se temelji

na vjeri. Engleska je ostavila dubok uticaj na obrazovanje u Ugandi i sve većih broj onih koji

se prijavlju na Univerzitet Cambridge ili polažu maturu u Engleskoj. Ovo vrijedi i za

strukturu sistema i filozofije odgoja u osnovi je i dalje engleski. Da bi se dobila diploma na

univerzitetu potrebno je minimalno tri godina studiranja. Međutim, da bi se dobila diploma iz

medicine I veterinarstva potrebno je pet godina, a za mašinstvo četiri godine. Akedmeska

godina počinje 1. oktobra I završava 30. Juna, odnosno sastoji se iz četiri semestra. Tokom

prve godine svaki student mora položiti tri predmeta prije nego li bude mogao prijeći u drugu

godinu svoga studija. Predavanja, diskusije I laboratorijske vježbe praćene su putem

mnobrojne literature, istraživanja, te praktičnih treninga. Studenti imaju I centre za

relaksaciju, sportske aktivnosti, zdravstvenu njegu I šansu da sudjeluju u uniji studenata I

društvenim klubovima. Student može po završetku školovanja dobiti

standardnu diplomu, certifikat, ali I magistrat ili doktorat. Certifikate dobijaju

oni koji pohađaju obrazovne programe za odrasle I oni koji se žele baviti bibliotekarstvom, a

takvi programi traju jednu godinu. Diplome koje se dobijaju nakon dvogodišnjeg studija jesu

muzika, ples I drama. Da bi se dobio magistrat student mora slušati I položiti određene

predmete te napisati magistraski rad baziran na vlastitom istraživanju, a isto podrazumijeva I

doktorat. Međutim, od studenata se očekuju natprosječni rezultati, a kriteriji su veoma

rigorozni. Za stanovnike Ugande, troškovi školarine, istražibanja I smaještaja su besplatni.

Strani studenti moraju platiti godišnju školarinu, troškove istraživanja I smještaj. Ipak, slabe

performanse gospodarstva zbog internih sukoba za desetljeća negativno su uticali na

financiranje obrazovanja. Unatoč kvantitativnom širenju sustava, veoma je ograničena

kvaliteta istog. Ponavljajući izdaci za plaće nastavnika je važno pitanje i rani razvoj

proračuna u 1960-ih posvetio 25 posto nacionalnog proračuna za obrazovanje. Do 1970-te,

IDI Amin je bio na vlasti. Amin nikada nije otišao dalje od tri razreda osnovne škole. On nije

mario za važnost odgoja i obrazovanja stoga pao na 10 posto Ugandinog proračuna. Tijekom

nemira u osamdesetima, proračun je drastično opao i obrazovanje je bilo gotovo uništeno. bio

je to težak put za edukatore u Ugandi sve dok Yoweri Museveni nije došao na vlast 1985.

Museveni ima diplomu ekonomije iz Dar es Salaam Sveučilišta u Tanzaniji i on se poziva na

vrijednost obrazovanja i važnost obrazovanja za razvoj cijele države. Do 1992. troškovi za

obrazovanje su skočili do 18 posto Ugandinog državnog proračuna i nastavlja rasti, čime se

naravno poboljšava i visokoškolosko obrazovanje.