iGrow Indoor Gardening Shop

Proizvodi»

o Trgovine» o Blog

Kontakt»

o Uzgoj rajčice od A do Ž by iGrow Indoor Gardening Shop

by iGrow on in Blog

UZGOJ RAJČICE OD A DO ŽPrije nego se upustite u kućni uzgoj, svakako se dobro pripremite, a to znači da nije dovoljno samo baciti sjemenke u posudu i čekati da iz njih nešto izraste. Sama priprema za kućni uzgoj prije svega znači naučiti nešto o samoj tehnici, a zatim naučeno primijeniti.

Možda se ovaj uvod nekome čini dosadan i bezsadržajan, no svatko tko se upusti u kućni uzgoj napravit će niz pogrešaka koje će uloženi trud, vrijeme i novac povećati, a urod smanjiti. Iako je uzgoj rajčica vrlo jednostavan kada je kućni uzgoj u pitanju, svodi se na prostor i svjetlost, upravo ta dva bitna elementa stvaraju poteškoće početnicima.

Ovaj tekst se sastoji od niza podnaslova koje možete čitati na preskok, no savjetujemo Vam da ga pročitate u cijelosti.

1. ODABIR SJEMENA

1.2. SJEME RAJČICE

Plod rajčice stvara sjemenke, koje botaničari zovu oraščićima. Boja sjemenki nije pokazatelj kvalitete,  veličina također.  Boja sjemenki može biti siva, tamno smeđa ili crna, ponekad su sjemenke jednobojne a ponekad su tigrasto prošarane. Kada birate sjemenke za uzgoj bitno je znati odlike biljke koja ih je proizvela. U svakoj pojedinoj sjemenci genetski zapis nosi već unaprijed određene odlike koje će biljka razviti tokom svoga razvoja.

1.3. PODRIJETLO SJEMENA

Prikupiti sjeme nije problem. Svaki put kada kupite rajčice, u njoj se najčešće nalaze i sjemenke, a sviđa li vam se okus neke rajčice, svakako zadržite njeno sjeme. Pri tome pazite da ne miješate sjemena različitih sorti rajčica jer, ukoliko poželite kasnije tokom uzgoja proizvesti vlastito sjeme, najbolje je spajati odlike različitih biljaka. Ukoliko posadite sjemenke iz samo jednog izvora, vrlo se lako može dogoditi da ih je proizvela samo jedna biljka, pa se u sljedeće generacije prenose neželjene odlike, kao što je npr. dvospolnost (hemafrodizam je čest kod kućnog uzgoja). Najbolji mogući izbor je nabaviti sjemenke nastale kućnim uzgojem, jer one u sebi nose odlike koje su podesnije za kućni uzgoj.

1.3.1. DOBRA SJEMENKA

Dobra sjemenka je ona koja će niknuti!!! Međutim, postoji mnogo načina kako natjerati sjemenku da proklija.Sama veličina sjemenke nije bitan faktor, ali obično za sadnju biramo najveće sjemenke. Kada ste izabrali sjemenke, stavite ih namakati u čašu vode sobne temperature. Sjemenke koje odmah potonu na dno čaše s velikom će vjerojatnosti niknuti, te ih pustite da se namaču nekoliko sati. Sjemenke koje plutaju promućkajte nekoliko puta tokom namakanja od 4 do 5 sati. Tako namočene sjemenke posadite u tlo dubine do 1cm i zalijte vodom. Nemojte dozvoliti da se sjemenke osuše jer tada neće proklijati. Sjemenke će proklijati na toplom mjestu u razdoblju od 4 do 10 dana.

2. ŽIVOTNI CIKLUS RAJČICE

Rajčica je jednogodišnja biljka. To prije svega znači da biljka u normalnim uvjetima nikne, izraste, procvjeta i da plod u vremenu manjem od jedne godine. Kada je riječ o kućnom uzgoju, treba naglasiti da biljku možete uzgajati onoliko koliko to sami želite, i to od 3 mjeseca pa do nekoliko godina.

2.1. KLIJANJE

Završetkom zime, u proljeće, pod utjecajem temperature i vlage, sjemenka rajčice nabubri, a embrio u sjemenci oživi. Sjemenka puca po sredini i iz nje izlazi korijen koji pod utjecajem gravitacije raste prema dolje. Biljka izbija iz zemlje, usidrena svojim korijenom, šireći svoje embrijske listiće (cotyledons-ovalni embrijski listovi) koji obasjani sunčevom svjetlošću počinju proces fotosinteze, stvarajući hranu za daljnji razvoj biljke.

2.2. VEGETACIJSKI RAST

Vegetacijski rast rajčice možemo uvjetno podijeliti na dva stadija:1.početni vegetacijski rast2.pravi vegetacijski rast.Biljka je proklijala i počinje njen razvoj, raste prvih par listova koji se razlikuju od embrijskih po svom obliku i veličini, sastoje se od jednog pera čiji su krajevi ricasti. Sljedeći par listova veći je od prethodnog i ima obično tri pera. Svaki sljedeći par listova veći je od prethodnog i broj pera po lisnom paru raste. Kada, broj pera dostigne maksimum od 9 ili 11 pera po lisnom paru, završava početni vegetacijski rast, koji u prirodi traje 4 do 6 tjedana.Pravi vegetacijski rast je period maksimalnog rasta biljke. Biljka ne može rasti brže nego što njeni listovi, procesom fotosinteze, proizvedu dovoljno hrane za daljnji razvoj. Zanimljivo je da biljka u izvrsnim uvjetima može rasti i do 15cm dnevno, no uobičajeni rast je od 2,5 do 5cm dnevno. Broj pera po listu određen je tokom srednjeg vegetacijskog razdoblja. Raspored listova na glavnoj stabljici mijenja se iz nasuprotnog u naizmjeničan. Internodiji (prostor između jednog para listova do drugog) se smanjuju, a rast listova izgleda gušći. U prirodi to traje od 3 do 5 mjeseci.

2.3. PRED CVJETANJE

To je kratko razdoblje koje traje od jednog do dva tjedna. Rast biljke usporava se i biljka počinje novi program rasta zapisan u njezinim genima. Dolaskom jeseni smanjuje se broj sati dnevne sunčeve svjetlosti, te hormon cvjetanja prelazi kritični nivo i potiče biljku na

cvjetanje. Biljka  u početku svoga rasta proizvodi hormon cvjetanja noću, no kako su dani u proljeće i ljeto duži, on ne prelazi kritični nivo. Hormon cvjetanja vrlo je osjetljiv na svjetlost, te se on pod utjecajem svijetla raspada.

2.4. CVJETANJE

Rajčica je jednospolna biljka, odnosno svaka pojedina biljka ili je muška ili ženska. Muške biljke u prirodi počinju cvjetati prije ženskih i to unutar  3 do 4 tjedna, iz jednostavnog razloga- otpuštanje peludi i oplodnja ženskih biljaka. U početku gornji se internodiji izdužuju i u vremenu od nekoliko dana stvaraju se prvi cvijetovi. Muški cvijetovi mali su i obično obojeni zeleno, a ponekad mogu biti žuti ili ružičasti. Oni se razvijaju u grozdove čije kuglice vise, a kada se otvore ispuštaju oblake peludi. Jednom kada proizvodnja peludi prestane, muške biljke slabe i na kraju umiru.Ženski cvijetovi sastoje se od dvije male, oko 1cm duge, obično bijelo obojene dlačice (stigme) koje se dižu iz komuške (mahune) u obliku slova V. Sama komuška  jajastog je oblika i zapravo je promijenjen list (brakteja), u čijoj se unutrašnjosti nakon oplodnje razvija sjemenka. Ženski cvijetovi razvijaju se grozdasto, gusto zbijeni i uspravni. Cvjetanje obično traje od jednog do dva mjeseca, odnosno prestaje oprašivanjem pri čemu se počinju stvarati sjemenke. No cvjetanje se može produžiti pod uvjetom da nije došlo do oprašivanja,  u prirodi će trajati do prvog mraza, a u kućnom uzgoju ovisiti će o količini svijetla i trajati od 7 do 9 tjedana.

3. FOTOPERIOD I CVJETANJE

Za uzgajivača rajčice bitno je znati povezanost biljke s njezinom okolinom, odnosno reakciju biljke na fotoperiod. Fotoperiod je dnevni broj sati svjetla u odnosu na mrak (noć).U prirodi duže noći (jesen) upozoravaju biljke da je vrijeme za početak cvjetanja i stvaranja sjemenki, prije negoli dođu zimski mrazevi. Dok su dani dovoljno dugi (više od 12 sati), biljka je u vegetacijskoj fazi, pa čak i ako se pojave cvijetovi- oni će biti u malom broju i nedovoljno razvijeni (to se inače u prirodi vrlo rijetko događa). Nasuprot tome, ako su dani previše kratki (manje od 10 sati dnevnog svjetla), biljka brzo počinje cvjetati, no cvijetovi su također slabo razvijeni.

Osjetljivost biljke na duge noći u izravnoj je vezi s hormonom cvjetanja. Hormon cvjetanja biljka stvara od trenutka klijanja, ali samo tokom noći. Dovoljno je kratkotrajno i vrlo slabo svijetlo da hormon cvjetanja postane neaktivan i počne se raspadati. Kada su noći dovoljno duge, hormon cvjetanja prelazi kritični nivo, te biljka počinje novi režim razvoja, odnosno počinje cvjetati.Prirodni fotoperiod mijenja se kroz godišnja doba. S prvim danom proljeća dnevna svjetlost raste s 12 sati svijetla, da bi dosegla svoj maksimum 21.06. (početak ljeta). S prvim danom ljeta broj sati dnevnog svijetla postepeno pada, da bi 21.09. (jesen), došao na 12 sati. Broj sati dnevnog svijetla od počeka jeseni i dalje pada, da bi 21.12 iznosio svega 9 sati (45° geog. širine, naša hemisfera).Osim gore navedenog, fotoperiod ovisi i o terenu, pokrivenosti neba oblacima i geografskoj širini. Teren koji je brdovit, ima nešto kraći fotoperiod od terena koji se nalazi na ravnici. Ovi su utjecaji manji kada je u pitanju uzgoj, ali ih svakako treba uzeti u obzir.Rajčici je općenito potrebno do dva tjedna svjetlošću neometanih noći da bi se pojavili cvijetovi. Period potreban za pojavu cvijetova u uskoj je vezi sa (1) vrstom, (2) starošću biljke, (3) spolu i (4) uvjetima uzgajanja.

4. UZGOJ U ZATVORENIM PROSTORIMA (INDOOR GARDENING)

Rajčica je vrlo prilagodljiva biljka, može se uzgajati gdje želite ako joj pružite minimalne uvjete, no to ne znači da će i rezultati biti onakvi kakvi želite da budu. Indoor uzgoj obuhvaća uzgoj od staklenika, garaža, soba pa sve do ormara i tuš kabina. Dakle, osim prostora, najbitniji uvjet je rasvjeta koju ćete pružiti vašim biljkama  jer, kao i svim biljkama, tako je i rajčici potrebno svijetlo kao osnovni uvjet za razvoj i rast. No za dobar uzgoj, rajčici nije dovoljna svjetlost vaših dnevnih boravaka. Nemojte niti slučajno uspoređivati rajčicu sa npr. fikusom, jer fikus kao sobna biljka visinu od dva metra dostigne za dvije do tri godine, dok u prirodi u jednoj godini može narasti nekoliko pa i desetke metara. Fikus je genetski prilagođen da raste s vrlo malo svijetla, puzeći se razvija oko stabla domaćina, dok ne postigne visinu njegove krošnje, kada se razvije u drvo s krošnjom. Rajčica je jednogodišnja biljka (iako je možete uzgajati i više od godinu dana), što znači da mora proklijati, izrasti, procvjetati i dati plod u razdoblju od nekoliko mjeseci.Za sve to rajčici je potrebna velika količina svijetla bilo iz prirodnog izvora (Sunce) ili svijetla dobivenog pomoću umjetne rasvjete. Treba biti uporan i ne obeshrabriti se početničkim greškama, a njih će biti poprilično, bez obzira koliko ste se pripremili za uzgoj. Iako su informacije na web stranicama, točne i podrobne, o uzgoju ćete naučiti samo na temelju vlastitih iskustava.

4.1. PROSTOR ZA UZGOJ

Kada znate gdje ćete uzgajati svoje biljke ili biljku, lakše ćete odabrati i izvor svijetla za vaše biljke. Ako biljke uzgajate u prostoru gdje dopire mnogo prirodne svjetlosti, kao npr. u stakleniku, tada možete dopustiti da se biljke razviju u svojoj punoj veličini, možete ih uzgajati samo pomoću prirodnog svijetla ili kao dodatak prirodnom svijetlu koristiti umjetnu rasvjetu. Ako je prostor malen (ormar ili tuš kabina), tada ćete ih uzgajati onoliko koliko vam to prostor dozvoljava, a za rasvjetu ćete koristiti fluorescentne lampe (cijevi od 18W) ili štedne sijalice od 23W. Dakle prostor će odrediti konačnu visinu vaše biljke, a samim time i tip rasvjete koji ćete koristiti. Namjerno sam Indoor uzgoj započeo s prostorom, a ne sa rasvjetom kako je to uobičajeno na stranim web stranicama. Dakle, ako niste ograničeni visinom prostora, onda ćete biljkama pružiti vegetacijsko razdoblje dok ne postignu visinu od otprilike 1,5m ili više, a zatim ih staviti u fotoperiod manji od 12 sati svijetla. Ako je visina prostora ograničena na npr. 1,5m, tada ćete biljke uzgajati 4 do 7 tjedana. Minimalna visina biljke, na kojoj je možete natjerati da procvjeta jest 29-32cm, a to je visina koju biljka dostigne zavisno o svojoj genetici u vremenu od 20 do 40 dana, no to će vam u konačnici donijeti i minimalan urod po stabljici. Dakle, kada odaberete prostor i znate visinu do koje možete uzgajati biljke, tada možete odabrati i rasvjetu koju ćete koristiti za uzgoj. Sam prostor potrebno je dodatno urediti, to znači zidove prostora i strop (bilo da je to ormar ili dio sobe) obložiti aluminijskom folijom ili obojiti u bijelo, kako bi se svjetlost reflektirala prema biljkama. Morate misliti i na manipulaciju biljkama, kabele, zalijevanje i drugo.

 

4.2. SVJETLOST

Sunce kao izvor svjetlosti je najjeftinije i najbolje što biljkama možete priuštiti. To ne znači da ga umjetna rasvjeta ne može dobro zamijeniti. Po mojem iskustvu biljke koje se uzgajaju pri dobroj umjetnoj rasvjeti, rastu brže, i općenito izgledaju bolje. No Sunce je besplatno, pa se samo iz tog razloga isplati koristiti ga kao osnovni izvor svjetlosti, koristeći umjetnu rasvjetu kao dodatak kako bi ste produžili dan u toku vegetacijske faze. Biljke koje rastu pri

nedovoljnoj količini svjetlosti imaju veći razmak između internoda, a sporedne grane se slabo ili nikako  ne razvijaju dok nisu u fazi cvjetanja. Da bi biljke rasle u lijepo formiran grm potrebno im je pet sati ničim neometanog direktnog Sunčevog svijetla. S dva do tri sata direktnog Sunčevog svijetla dobiti ćete dobro razvijen vrh u konačnici uzgoja. Svakako najveći nedostatak je što se Suncem možete koristiti samo u razdoblju od proljeća do kraja ljeta, jer naši krajevi dobivaju svjetlost slabog intenziteta tokom jeseni i zime da biste vaše biljke uzgajali na balkonu ili pak u dnevnom boravku. Ako kombinirate Sunce i umjetnu rasvjetu, onda to činite samo u vegetacijskom razdoblju. Kada su vaše biljke u fazi cvjetanja, a sezona je kasnog ljeta, jeseni ili zime, koristite samo jaku umjetnu rasvjetu. Kada je u pitanju umjetna rasvjeta onda je njen nedostatak j potrošnja el. energije. Oprema ili lampe za uzgoj često su vrlo efikasne i isplative.

4.2.1. Umjetna rasvjeta

Prije svega, početnik će si postaviti pitanje kakve lampe koristiti. To prije svega ovisi o prostoru u kojem ćete uzgajati vaše biljke. Sigurno je da se nećete baciti u potragu za HID lampama i opremom ako svoje biljke uzgajate u npr. prostoru poput ormara, također u takav prostor ne možete staviti niti fluorescentnu cijev od 40W, pa ipak i za takav prostor možete osigurati dobru i kvalitetnu rasvjetu.

Sada ćemo malo o lumenima. Na svakoj kutiji za žarulje, piše koliko lumena one isijavaju. To je jedinica koju ćete koristiti i za određivanje tipa i broja lampi za prostor u kojem namjeravate uzgajati vaše biljke. Na 0,5m2 idealna rasvjeta za odličan rast i razvoj biljaka bila bi snaga svjetlosti od 12 000-13 000 lumena, minimum bi bio 9 000-10 000 lumena.  Minimum minimuma bilo bi 5 000-6 000 lumena, no pri tom osvjetljenju nemojte uzgajati biljke više od 6 tjedana (vegetacijska faza), takve biljke neće razviti sporedne grane, internode će biti veće (biljke kao da trče prema svijetlosti), svejedno- moguće je dobiti dobre vrhove.

Obične žarulje, kada je u pitanju kućni uzgoj nisu primjerene, ne toliko zbog toga što isijavaju svijetlo slabog intenziteta (100W =1350-1400 lumena, 150W =2150-2200 lumena), već što najveći dio el. energije pretvaraju u toplinsku, pa ih je nemoguće staviti blizu vrhova biljke i to je glavni razlog njihove neefikasnosti.

4.2.2. Fluorescentne cijevi

Fluorescentne cijevi dobre su i pogodne za kućni uzgoj. Obično se koriste cijevi od 40W, koje se smještaju vrlo blizu vrhova 4-6cm, i koje isijavaju oko 3 000 lumena. No zbog svoje dužine, ne možete ih smjestiti u ormar. Fluorescentne cijevi od 18W, stanu u ormar, no pored njih ćete morati kombinirati i drugu rasvjetu, kao što su npr. štedne žarulje. Mana fluorescentnih lampi je svakako njihova duljina i to što svoju svjetlost ne bacaju jednakim intenzitetom po cijeloj svojoj duljini. Najjači intenzitet svijetla je po sredini cijevi koji slabi prema krajevima cijevi. Ove lampe najpodesnije su za vegetacijsku fazu, te kloniranje biljaka. I treba reći da ih u svijetu upotrebljava veliki broj uzgajivača rajčice. Kada ih koristite, zbog upotpunjavanja spektra koristite različite tipove npr. cool white i grolux (iako grolux ima slabije karakteristike).4.2.3. Štedne žarulje

Štedne žarulje su vrlo zanimljive i nama u Hrvatskoj, vrlo isplativ izvor svijetla za uzgoj. Štedne žarulje snage 23W isijavaju svjetlost intenziteta 1 500 lumena. Kod nas se mogu naći Phillipsove i Osramove štedne sijalice od 23W, i prema mojim iskustvima čini se da su

Phillipsove nešto bolje. One sigurno nisu najbolji izvor svjetlosti, no ja ih koristim i imam odlične rezultate. S njima nećete uzgajati biljke visine preko 1,5m (iako nisam probao, no ako namjeravate, mislim da će biti potrebno instalirati bočno jednu lampu po biljci). Biljke pod njima odlično rastu ako ih koristite u dovoljnom broju, a ušteda je poprilična kada je u pitanju električna energija. Prema mojim iskustvima, (iako se nisam služio HID lampama), biljke ispod njih rastu zbijene, sporedne grane počinju se razvijati već nakon deset dana (biljke su od početka rasta formirane u predivan grm). Najbolje je da nad dvije biljke stavite 3 , a kasnije 4-5 .Osim toga, one su pogodne za kloniranje. Prednost im je i što se ne zagrijavaju previše da bi toplinom uništile vrhove, stavite ih na visinu od 3-4 cm od vrha biljke. No ako pored njih kombinirate i fluorescentne cijevi tada vas ništa ne sprječava da uzgajate biljke do visine koju želite.

 

4.2.4. HID lampe

HID lampe zasigurno su najbolji izbor svijetla za uzgoj. Kod njih nema problema

kod izbora prostora (vrh biljke mora biti udaljen od 40cm do dva metra), a niti u njihovoj cijeni (osim lampi potrebni su vam i odgovarajući adapteri) ili potrošnji el. energije (za uzgoj se koriste najčešće one od 400W).

HID lampe dolaze u različitim izvedbama, prema prostoru koji osvjetljavaju. Svakako se prije kupovine dobro informirajte i kupite one koje su namijenjene za uzgoj cvijeća ili sobnog bilja u rasadnicima.

HID lampe dolaze u tri osnovne izvedbe: High Pressure Sodium (HPS), Metal Halide (MH) i Mercury Vapor. Karakteristike su im odlične. Osim toga kada se uzme u obzir intenzitet svjetlosti koji isijavaju cijena im i nije visoka kao što se to u početku čini, dapače ispada da su u konačnici isplativije od drugih izvora svijetla. Na primjer MH 250W isijava 19 000-22 000 lumena, MH 400W 36 000 lumena.

Ako se odlučite za HID sustave imajte na umu, da je za prostor od 1m2 preporučena lampa od 400W za odličan uzgoj. Razlog tome je što se lampe postavljaju daleko od vrhova biljaka.

4.2.5. Timer za paljenje i gašenje svijetla

U iGrow Shop-u možete naći timere različitih izvedbi, od mehaničkih pa do digitalnih. Sasvim je svejedno koji kupite. Jednodnevni program znači, da kad ga namjestite za paljenje i gašenje on to radi sve dok mu sami ne promijenite vrijeme paljenja i gašenja. Tjedni timer, možete i morate podesiti tako da se svijetlo pali i gasi u određeno vrijeme za svaki dan u tjednu. Ako se upustite u uzgoj bez timera, uvidjet ćete koliki je napor uzgajati biljke.

4.3. Tlo i posude za uzgoj biljaka

U prirodi, rajčica razvija svoj korijenski sustav vrlo brzo. U suhim predjelima, biljka u potrazi za vodom može razviti korijen do dubine preko 2m. Korijenski sustav ima oblik mrkve, iz glavnog korijena koji se proteže u dubinu izbija niz sporednih korijena. U izrazito vlažnim i

hranjivima bogatim vrstama tla, korijenski sustav biljke visoke oko 2m može biti dubok svega 20cm.

4.3.1. Posude za uzgoj

Svrha posude je da biljci omogući da iz tla crpi dovoljne količine vode i hranjiva, no i dobro razvijen korijen koji će usidriti biljku i omogućiti joj da raste u vis bez opasnosti da se prevrne ili da je vjetar iščupa.

Za uzgoj biljaka, koristite samo plastične i platnene posude. Veličina posude ovisi o vremenu uzgajanja, odnosno visine do koje želite uzgajati vaše biljke, ali i o načinu uzgoja rajčica. Ako vremenski period uzgajanja biljke do berbe iznosi manje od 4 mjeseca, a pri uzgoju se koristite svijetlom slabijeg intenziteta (manje od 12 000 lumena po 0,5m2), te uzgajate više biljaka na manjem prostoru, tada se nećete koristiti širokim cilindričnim posudama. Ako pak, želite uzgajati biljke duže vremensko razdoblje, pri svijetlu normalnog intenziteta do njihove pune visine i širine, tada ćete ipak morati kupiti cilindrične posude. Naravno, nećete sjemenku odmah posaditi u posudu dijametra 30 cm, biti će dovoljna posuda dijametra 20cm, a nakon dva mjeseca uzgoja presadite je u posudu promjera od 25 do 40cm. Bitno je znati, već u startu koliko dugo želite uzgajati svoje biljke.        Svi  koji žele uzgajati biljke do pune visine, trebaju imati na umu da se za takav uzgoj koriste posude od 3,5 do 10 litara. Pri tom veličina posude nije bitna- ako ste u mogućnosti svaki dan zalijevati biljke, jer biljke će podjednako uspijevati i u posudi od 3,5 litre i onoj od 10 litara, s tom razlikom što ćete kod većih posuda imati manju potrebu za dodavanjem hranjiva i zalijevanjem.Nemojte zaboraviti na dnu posude izbušiti rupe za otjecanje viška tekućine.

4.3.2. Priprema tla

Priprema tla za uzgoj u našim uvjetima neizvediva je po standardima koje rajčica zahtijeva. Često, u razgovorima s uzgajivačima, možete čuti da rajčica raste kao korov, no to nije točno. Rajčica zahtijeva tla bogata hranjivima i mineralima za svoj rast. Biljka ima u svojim životnim fazama različite potrebe prema osnovnim elementima a to su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ti se elementi ne nalaze u čistom obliku već u spojevima. U fazi klijanja potrebno joj je više fosfata (P), u vegetacijskoj fazi potrebno joj je više dušičnih spojeva (N), željeza i magnezija (elementi u tragovima), a tokom cvjetanja potreban joj je kalij (K) te niz elemenata u tragovima (Fe,Mg,B,Zn,Cu).

Dakle, po mogućnosti miješajte barem dvije vrste zemlje. Nikako nemojte uzeti tlo iz vrta, jer u njemu se nalaze sjemenke drugih biljaka, ali i mikroorganizmi koji u uvjetima kućnog uzgoja imaju više nego idealne uvjete za razvoj i mogu ugroziti vaše biljke. Dakle, kada sastavljate mješavinu za uzgoj neka vam se polovica sastoji od humusa, a ostatak od mješavine za uzgoj sobnog bilja ili po mogućnosti od mješavine za uzgoj pelargonija. Mješavine su sitan izdatak, pa kad ih kupujete, kupite one poznatih proizvođača. Na vrećici imate otisnut postotak dušika, fosfora i kalija koji se u njoj nalaze (N-P-K), a kod boljih proizvođača, u mješavini se nalaze i odgovarajući elementi u tragovima. Ako se koristite samo jednom vrstom zemlje, dodajte u nju jednu malu žlicu pepela nastalog sagorijevanjem drveta i jednu do dvije velike žlice kravljeg gnoja ili malu žlicu umjetnog gnojiva. I ovdje vrijedi jedno važno pravilo koliko svijetla pružite vašim biljkama tolike su njene potrebe za hranjivima. Biljke koje primaju svjetlost slabijeg intenziteta trebaju manje hranjiva, dok biljke koje primaju normalno svijetlo imaju veću potrebu za hranjivima koje ćete dodavati tokom uzgoja.

Nikad ne upotrebljavajte tlo u kojem je rasla druga biljka. Nakon berbe bacite tlo u kojem ste uzgajali biljku. Ne koristite kisela tla ili treset pri sastavljanju mješavine za uzgoj, također vam ne preporučujem niti tla pripremljena za kaktuse.

1. PRIHRANJIVANJE BILJAKA

 

5.1. Elementi

Postoji 15 esencijalnih elemenata potrebnih za nesmetan rast i razvoj biljaka. Ugljik (C), vodik (H) i kisik (O), tri su osnovna elementa i biljka ih uzima iz zraka i vode. Ostalih 12 elemenata prvenstveno se apsorbiraju iz tla u obliku minerala ili iona (u anorganskom obliku). Oni su prirodni sastojak tla. Također u komercijalnim mješavinama nalaze se u dovoljnim količinama. Problem s nedostatkom hranjiva nastaje jer se biljke sade u male posude, pa one brzo potroše potrebna im hranjiva.

Elementi potrebni za normalan rast zovu se nutrienti. Ta tri primarna nutrienata su: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ta tri elementa glavni su sastojak svih umjetnih gnojiva za prihranjivanje biljaka. Na ambalaži svakog gnojiva nalazi se postotak u obliku oznake N-P-K, 15-10-11, ti brojevi znače da se u gnojivu nalazi 15 % dušika, 10% fosfora i 11% kalija, u obliku njihovih spojeva.

Tri sekundarna nutrienata su: kalcij (Ca), sumpor (S) i magnezij (Mg). Biljkama su potrebni za normalan razvoj i također se u tlu nalaze u dovoljnim količinama.

Ostali elementi potrebni za razvoj biljaka su Fe,Zn,Mo,B,Mn i Cu. Zovemo ih elementi u tragovima jer su biljkama potrebni u malim količinama.

DUŠIK (N)- Dušik, je više nego drugi elementi u tlu povezan s živim ekosustavom. On neprestano kruži živim sustavima: iz tla dospijeva u biljni sustav i iznova se vraća u tlo, njegova glavna zadaća je da potiče na aktivnost mikroorganizme u tlu i esencijalan je za cjelokupni život na zemlji. Dušik je ključni element u strukturi amino kiselina, koje tvore bjelančevine, te ali i druge biomolekule sadrže dušik. Klorofil, genetski materijal, te brojni enzimi i biljni hormoni koje biljka stvara sadrže dušik. Dakle, dušik ima važnu ulogu u mnogim procesima koji se odvijaju u biljkama u svim njihovim životnim fazama. Kada govorimo o rajčici, onda možemo reći da ona zahtijeva velike količine dušika, posebno u vegetacijskoj fazi. Doziranje dušika pri uzgoju, u primjerenim količinama u direktnoj je vezi s brzim i zdravim rastom biljke.

FOSFOR (P)- Fosfor je prisutan kod prijenosa energije iz tvari kao što su NADP i ATP, te molekularnih sustava poput gena. Energija je potrebna za disanje, fotosintezu i sintezu molekula. Rajčica ima veće potrebe za fosforom tokom klijanja, rane faze vegetacije, cvjetanja i stvaranja sjemenki. Može se reći da su kod rajčice potrebe za fosforom velike.

KALIJ (K)- Kalij utječe na mnoge procese koji se odvijaju u biljkama uključujući fotosintezu, disanje, sintezu bjelančevina, te je povezan s drugim nutrientima. Upravo s fosforom, kalij je u dodiru najviše tokom rane faze rasta. Kalij je u vezi s razvojem stabiljke i otpornošću biljke prema bolestima.

KALCIJ (Ca)- Kalcij ima ulogu u sintezi masnoća i izgradnji staničnih membrana, on je također prisutan pri mitozi (diobi stanice). Biljke uzimaju onoliko kalcija koliko im je to potrebno za normalan rast. U mješavinama za uzgoj malo je kalcija, no u vodi prisutan je u velikim količinama (voda iz vodovoda). On utječe na kemijske procese u tlu, te na PH tla.

SUMPOR (S)- Sumpor je prisutan u amino kiselinama i bjelančevinama. On je važan sastojak biljnih vitamina kao što su biotin i tiamin, koji imaju važnu ulogu kod disanja i metaboličkih procesa (biljka sve vitamine potrebne za normalan razvoj stvara sama). U mješavinama za uzgoj nalazi se u dovoljnim količinama.

MAGNEZIJ (Mg)- Magnezij je uključen u sintezu bjelančevina i metabolizam ugljikohidrata. Magnezij je središnji element u strukturi molekula klorofila i ima značajnu ulogu u fotosintezi. Kvalitetne mješavine za uzgoj imaju ga u dovoljnim količinama.

ELEMENTI U TRAGOVIMA (Zn,B,Cu,Fe,Mn,Mo,)- Oni su posebno važni kao koencimi i katalizatori u mnogim biokemijskim procesima koji se odvijaju u biljkama.

5.2. PRIHRANA UMJETNIM GNOJIVIMA

Za uzgoj kvalitetne rajčice, potrebno je redovito prihranjivanje umjetnim gnojivima. Kada se biljke uzgajaju u normalnim uvjetima, odnosno, nalaze se u posudama primjerene veličine te što je najbitnije dobivaju svijetlo odgovarajućeg intenziteta, onda se sljedeće opisane doze hranjiva mogu i moraju  primjeniti. No ako biljke rastu u lošijim uvjetima, prije svega misli se na to da primaju svijetlo slabijeg intenziteta od preporučenog, treba biti oprezan pri upotrebi hranjiva te je bolje upotrijebiti manje doze hranjiva jer pregnojavanjem možete uništiti biljku.

Hranjiva se mogu dodati prije sađenja kada se priprema mješavina za uzgoj ili tokom uzgoja. Gnojiva u rasutom stanju poput umjetnih koncentrata, humusa, komposta ili stajskog gnojiva stavljaju se prije sađenja jer ako se dodaju tokom uzgoja mogu prouzrokovati više štete nego koristi. Mogu uništiti dijelove biljke s kojima dolaze u kontakt- poput stabljike i korijena,  vrlo dobra su podloga za štetne mikroorganizme i gljivice, zbog čega  se biljke tokom uzgoja prihranjuju  gnojivima u tekućem stanju.

Tekuća gnojiva miješaju se s vodom, a mogu biti organske ili najčešće kemijske smjese koje sadrže glavne nutriente (N-P-K) u određenom postotku. Nadalje, nutrienti mogu biti u jednakim proporcijama (npr. 20-20-20), različitim proporcijama (npr. 10-20-5) ili mogu sadržavati samo jednu komponentu (npr. 10-0-0). Na primjer oznaka (N-P-K),10-5-5, znači da se tekuće gnojivo sastoji od 20% nutrienata, a 80% su inertne tvari (najčešće voda).Kada je u pitanju uzgoj rajčice, treba reći da mu najviše odgovaraju gnojiva koja sadrže veće količine dušika, no ipak u određenom manjem postotku moraju biti prisutni fosfor i kalij, a po mogućnosti i elementi u tragovima. Ako biljke rastu u većim posudama, nije ih potrebno prihranjivati 30 do 45 dana, no kasnije će im prihranjivanje biti potrebno. Biljke u manjim posudama pri normalnom intenzitetu svjetlosti može se početi prihranjivati s polovicom propisane doze od 3 ili 4 tjedna uzgoja.Brzina rasta biljaka u zatvorenim prostorima ograničena je prostorom, veličinom posude te osvjetljenošću prostora i količinom hranjiva koje biljka može preraditi. Povećano dodavanje hranjiva od propisanog neće natjerati biljke da rastu brže, dapače nakupljena u tlu u povećanim dozama uzrokovati će trovanje tla, a zatim i biljaka.Glavnina tekućih umjetnih gnojiva dizajnirana su za potrebe sobnog bilja. Rajčica nije sobna biljka, i potrebe za hranjivima daleko su veće. Ako ste se potrudili oko mješavine tla za uzgoj,

velika je vjerojatnost da potrebe za hranjivima budu podmirene s dozama tekućih gnojiva za kućno bilje, isto vrijedi ako koristite veće posude ili redovito presađujete biljke.Ako koristite gnojiva koja sadrže 50-70% glavnih nutrienata (npr. 20-20-20), koja se vani često upotrebljavaju, tada prihranjujte poslije petog tjedna uzgoja i to svaka dva tjedna, 1 čep na 5 litara vode. Možete prihranjivati s pola čepa na pet litara vode svaki tjedan što je puno preporučljivije. Zapamtite da je bolje češće prihranjivanje s manjim dozama, nego na primjer s punim dozama ali u većim vremenskim intervalima.

Kada primjenjujete umjetna gnojiva, pazite da je zemlja vlažna, u slučaju da je suha zalijte je prvo s običnom vodom bez hranjiva. Promiješajte vodu s gnojivom prije nego zalijete biljke.Ovisno o uvjetima u kojima uzgajate biljke, s doziranjem gnojiva treba biti vrlo oprezan. Ako se biljke uzgajaju pri slabom svijetlu rast im je duži, i u odnosu na visinu imaju malu lisnu masu, zbog čega vam ne preporučujem  upotrebu gnojiva više od 1/3 propisane doze i u vremenskom intervalu manjem od 10 dana.

5.3. Pregnojavanje

Pregnojavanje biljaka vrlo je čest slučaj kod uzgoja u zatvorenim prostorima. Pregnojavanje dovodi do većih količina nutrienata u tlu, koje postaje otrovno za biljku koja u njemu raste. Prevelike količine dušika koče proces osmoze i dovodi do dehidracije biljke. Pregnojavanje biljaka vrlo brzo dolazi do izražaja, vrhovi listova savijaju se, gube boju. Boja se mijenja iz žute u smeđu ili sivo-zelenu, listovi se suše i biljka umire. Sve te opisane promjene vrlo su brze. Ako ste ih primjetili postoji mogućnost spašavanja biljke. Možete posudu s biljkom potopiti u vodu ili zalijevati s velikim količinama vode kako biste isprali zemlju. Listove koji su suhi odstranite, ako ste pravovremeno reagirali listovi koji se nisu osušili za dva do tri dana će se oporaviti. Treba posebno naglasiti da je pregnojavanje izrazito opasno za biljke, više nego nedostatak nutrienata kod kojeg uvijek ima dovoljno vremena za reakciju.

5.4. Nedostatak nutrienata

Prije utvrđivanja nedostatka hranjiva kod biljaka, potrebno ju je pregledati i utvrditi da razlog oštećenja nisu gljivice ili drugi organizmi. Čak i pod najboljim uvjetima uzgoja neće svo lišće izgledati perfektno niti imati potpuno zelenu boju. Mali donji listovi kod biljaka normalno umiru nakon mjesec do dva. Pod umjetnom rasvjetom donje lišće može biti u sjeni ili predaleko od izvora svijetla da bi normalno obavljalo proces fotosinteze. Takvo lišće postepeno gubi boju te prelazi u žutu sa smeđim površinama i naposljetku umire. Veliko lišće na glavnoj stabljici trebalo bi ostati zeleno i zdravo od 1m do 1,5m ispod vrha biljke. Čak i kod manjih rasvjetnih sustava. Niže sporedne grane i donje veliko lišće na glavnoj stabljici kod slabog svijetla može biti zahvaćeno oštećenjima. Neki simptomi nedostatka nutrienata počinju od dna biljke, ali oni općenito zahvaćaju lišće na glavnoj stabiljci, a tek kasnije lišće na sporednim granama.Neki simptomi nedostatka nutrienata počinju od dna biljke zahvaćajući veliko lišće, dok drugi počinju sa rastućim vrhovima. Te razlike ovise da li su nutrienti koji manjkaju pokretni ili nisu tj. mogu li se kretati iz starijeg lišća u rastuće vrhove. Nedostatak pokretnih nutrienata počinje od dna biljke. Nedostatak nepokretnih nutrienata zahvaća rastuće vrhove, odnosno mlado lišće. N, P, K, Mg su pokretni nutrienti, Mn i Zn su manje pokretni nutrienti dok su Ca, S, Fe,B, Mo i Cu općenito nepokretni elementi.

1. METODE UZGOJA

 

Nijedna metoda koja će biti opisana ne mora biti bolja od druge, vrijednost se ogleda u tome što uzgojite. Vi ćete prije svega uzgoj prilagoditi svojim mogućnostima, a to su: raspoloživi prostor i rasvjeta koju možete pružiti vašim biljkama. Četiri opisane metode poslužiti će vam prije svega da steknete uvid u način kako to rade drugi. No, jedno je sigurno, sami ćete po mogućnostima koje imate steći s vremenom dovoljno iskustva da stvorite vlastitu metodu uzgoja.

6.1. Metoda rezanja rastućeg vrha(topping)

Ova metoda ima svojih prednosti i mana. Zahtjeva sadnju sjemenki u veće posude zbog dugotrajnijeg uzgoja. Samim time ograničeni ste brojem biljaka koje možete posaditi u određenom prostoru. No, najveći problem je što ne znate kojeg je spola vaša biljka, a vrijeme i uloženi trud znatan su ulog ako se ispostavi da je biljka muška. No, ako pokušate s klonom čiji spol znate onda je metoda odlična.

Kada počinjete iz sjemenki: Posadite nekoliko sjemenki u posude od 3-5 litara. Ovisno o broju biljaka koje niknu, u razdoblju od 6-8 tjedana uništite biljke koje zaostaju u razvoju ili koje vam se čine pretjerano velikim, odnosno pazite da vam u svakoj posudi ostane po jedna biljka s debljom stabljikom, biljke koje ne želite dalje uzgajati odrežite pri dnu stabljike, nemojte ih čupati.  Tokom 4.-5. tjedna rasta, podrežite vrhove biljki tako da vam biljke budu u istoj razini, sporednim granama odsjecite vrhove do 4 internode. Ako imate dovoljno prostora i svijetla, možete postupak ponoviti nakon mjesec do dva dana ili se odlučiti da biljke stavite u fazu cvjetanja. Kada primjetite biljke s muškim cvijetovima maknite ih iz vrta. Ova metoda daje vam velike mogućnosti i odlična je jer možete uzgajati biljke dugo vremena, a da pri tom kontrolirate visinu biljke. Urod biljki veći je nego kada uzgajate biljku bez podrezivanja jer grane bolje ispunjavaju raspoloživi prostor, no zato sam uzgoj iziskuje poprilično vremena.

6.2. Metoda uzgoja više biljki u jednoj posudi

Ova metoda sastoji se u uzgoju tri biljke u posudi od 5 litara pa i više. Posadite desetak sjemenki, te u razdoblju do tri tjedna ostavite po tri biljke u posudi i nastavite ih uzgajati do vremena kad ih poželite staviti u fazu cvjetanja. Metoda je zahvalna samo iz jednog razloga, u svakoj posudi biti će barem jedna ženska biljka. No, mane su što biljke neće rasti jednako, a sporedne grane slabije će se razvijati. No, ako znate karakteristike biljaka čije sjemenke sadite, a to možete samo ako su sjemenke iz vašeg uzgoja ili uzgoja vašeg prijatelja. onda treba spomenuti da su biljke manjeg rasta pogodnije za ovakav uzgoj. Inače, nikako nemojte u posudi ostaviti više od tri biljke. Kada je u pitanju urod, on je manji zbog slabijeg razvoja sporednih grana. Da biste pospješili njihov razvoj možete otkinuti donje velike listove do polovice visine biljke.

6.3. Metoda uzgoja više biljaka na manjem prostoru

Metoda se sastoji od uzgoja biljaka u malim posudama. Pogodna je za uzgoj ograničen prostorom, vremenom ili rasvjetom. U posude 1-2 litre sadi se nekoliko sjemenki, te se tri do četiri dana nakon klijanja ostavlja po jedna biljka u svakoj posudi, koju se nastavlja uzgajati. Biljke koje zaostaju u razvoju miču se iz daljnjeg uzgoja. Na ovaj način možete uzgojiti puno više biljaka na malom prostoru, te do maksimuma iskoristiti rasvjetu koja vam je na

raspolaganju. Mana ove metode je to što biljke rastu nejednoliko, pa će biti potrebna postolja za manje biljke.

6.4. Metoda konstantnog uzgoja

Ova metoda zahtijeva tri uređena prostora s odgovarajućom rasvjetom. Prvi prostor koristi se za uzgoj biljaka do 8 tjedana, drugi veći prostor za nastavak uzgoja sljedećih 8 tjedana i treći za fazu cvjetanja sljedećih 8 tjedana. Ova metoda je zasigurno san svakog uzgajivača. No, prije svega treba početi pa s vremenom možda san postane stvarnost.

1. UVJETI ZA UZGOJ

 

7.1. Minimalna rasvjeta

Investirati u rasvjetu popriličan je trošak, no činjenica je da samo dobra rasvjeta znači dobre uvjete za uzgoj. HID sustav lako je nabavljiv u Hrvatskoj, možete ga kupiti u svakom iGrow Shopu.

Dakle, minimum čini rasvjeta i prostor. Minimum svijetla na 0,5m2 je od 5000-6000 lumena. Biljke koje rastu pri tom intenzitetu svjetlosti pokazuju tendenciju brzog rasta, no taj brzi rast je rast stabljike, tako da biljka visoka više od 50cm ima svega 8-9 razvijenih parova listova i to nakon 6-7 tjedana uzgoja.  Sporedne grane ne razvijaju se do faze cvjetanja. Ako sadite u proljeće, pa koristite Sunčevo svijetlo tokom dana, situacija se mijenja ovisno o mjestu uzgoja. Na balkonu je rast daleko bolji, dok je u dobro osunčanoj prostoriji (na najboljoj mogućoj poziciji) rast   bolji nego pri umjetnoj rasvjeti od 6000 lumena po 0,5m2,a biljke razvijaju i sporedne grane.

Donji minimum trebao bi biti od 9000-10000 lumena po 0,5m2, s takvom rasvjetom dobiti ćete dobre biljke. Ako koristite male fluorescentne cijevi (18W) ili štedne žarulje (23W), nemojte uzgajati biljke preko visine od 1,30m vegetativne faze. Obavezno skinite donje veliko lišće od jedne trećine do polovice visine biljke kako biste omogućili nesmetan razvoj doljnih sporednih grana. To činite postepeno otklanjajući svakih par dana po dva do tri lista poslije 6 tjedana uzgoja, nikako to ne radite u fazi predcvjetanja ili ranoj fazi cvjetanja.

Naglašavam da je optimum za dobar uzgoj 12000-13000 lumena po 0,5m2.

7.2. Minimalno vrijeme uzgoja

Minimum kada je biljka spremna za cvjetanje je visina biljke iznad  30cm. Naravno, nećete je staviti u mrak pri takvoj visini. Količina uroda kao i kvantiteta bila bi vrlo mala. Tu visinu biljka može pri optimalnom svijetlu doseći u vremenu od 4 do 6 tjedana razvijajući pri tom 10-15 parova listova. Ovisno o raspoloživom prostoru i svijetlu biljku stavite u mrak za minimalan urod tek kada bude visoka od 45-55cm s bar 13 dobro razvijenih parova listova. Inače, pri minimumu svijetla, biljka će već s 6 tjedana biti vrlo visoka, pa za minimum svijetla i prostora to je i vrijeme kada ćete staviti biljke u mrak.

Dobar urod možete očekivati ako biljke stavite u mrak poslije 10-14 tjedana uzgoja pri optimalnom intenzitetu svijetla. Jasno, što dulje budete uzgajali biljke- one će imati bolji urod. Optimalna visina biljke spremne za cvjetanje i dobar urod za normalne prostore je 1,5m.

Minimalno vrijeme cvjetanje je 7 tjedana (s razdobljem predcvjetanja). Biljka će procvjetati ako je razdoblje mraka veće od 12 sati. Da bi se pospješilo cvjetanje biljku se stavlja u mrak u trajanju od 13-14 sati. Kada se pojave prvi cvijetovi, biljci se smanji razdoblje mraka na 12,5-13 sati. Ako želite brže dozrijevanje cvijetova, možete je konstantno držati u fotoperiodu od 14 sati mraka. Pri takvom fotoperiodu cvijetovi će brže dozrijevati, no biti će manji nego ako povećate fotoperiod na 12,5-13 sati mraka pri čemu će dozrijevanje cvijetova trajati 8-9 tjedana. Dakle, ako ste stavili male biljke ili biljke koje ste uzgajali do 8 tjedana, onda im svakako u razdoblju cvjetanja (kada se pojave prvi cvijetovi) pružite fotoperiod od 12,5-13 sati mraka.

7.3. Voda

Voda, fluid života čini više od 80% biljke. Svi životno važni procesi u biljci zapravo, odvijaju se u prisutnosti vode. Voda osigurava vodik neophodan za stvaranje ugljikohidrata. Ona služi i kao otopina nutrienata koji struje kroz sve dijelove biljke. No, unatoč njenoj važnosti, nije točno da biljka brže raste ako je tlo mokro. Činjenica je da se rast rajčice usporava pri velikoj vlažnosti tla. Proces fotosinteze odvija se normalno i kad je tlo oko biljke suho. Kad biljku zalijete, ne treba je više zalijevati dok površina tla na opip nije suha.

Koliko često ćete zalijevati i s kojom količinom vode ovisi o veličini rajčice, veličini posude, vrsti tla, temperaturi, vlažnosti zraka, strujanju zraka i tipu biljke. No, zalijevanje je od životne važnosti za biljke.

Kad posadite sjemenku, ne smijete dopustiti da se tlo oko nje i ona sama osuši. Pazite da je do klijanja uvijek u vlažnom mediju, posebno ako se proces klijanja odvija izvan tla, što mnogi uzgajivači čine. Ako se vlažna sjemenka jednom osuši do klijanja neće doći. Ako su lampe uključene pazite da su dovoljno udaljene kako ne bi svojom toplinom osušile tlo oko sjemenke, no nije ih potrebno ni imati upaljene osim ako je temperatura zraka niža od 16°C.

Kad se sadnica formira, ne treba je zalijevati dok površina tla na opip nije suha. Nemojte pri zalijevanju dopustiti da se voda cijedi iz posude odnoseći hranjive sastojke. Ako biljku sadite u veće posude, neće je biti potrebno zalijevati toliko često, kao one koje rastu u malim posudama. Manje biljke kroz svoje listove isparavaju i manje vode, tako da će u početku razvoja biljke biti potrebno zalijevati jednom do dva puta u sedam dana, kasnije će je biti potrebno zalijevati češće, pa i svaki dan. Znači biljke zalijevamo prema potrebi tek kad je tlo 2-5cm u dubinu suho.

Kad zalijevanje nije dovoljno, to se vidi po listovima biljke koji se objese. Dehidracija nije problem, čim zalijemo biljku ona će se oporaviti u vrlo kratkom vremenu. Rajčica može par dana preživjeti bez vode, no ipak nemojte dozvoliti da se to dogodi. Važno je da biljku ne držite u vodi, rajčica nije močvarna biljka. Ako pri zalijevanju voda ostane u poklopcu, izlijte je.

Koristite mlaku vodu ili vodu sobne temperature kako biste što manje stresno djelovali na biljke, zalijevajte ih u jutarnjim satima, odnosno kada im palite svijetlo. Ako koristite vodu iz vodovoda, obavezno je pustite da odstoji u otvorenoj kanti barem dva dana, kako bi klor

ishlapio zatim izbalansirajte PH vode. Ako voda sadrži velike količine kalcija, prokuhajte je. Najbolje je zalijevanje kišnicom. Ako pri zalijevanju vodom koja sadrži veće količine kalcija namjeravate uzgajati biljke duže vrijeme, presađujte ih jer se tlo mineralizira i ometa razvoj biljke.

Ako je tlo uvijek mokro, a vlažnost zraka u prostoru niska, što se često događa, vrhovi listova suše se.

7.4. Temperatura

Temperatura zraka ne bi trebala biti problem. Rajčica može izdržati temperature od 10°C do preko 35°C. Temperatura zraka je u uskoj vezi s razvojem odnosno rastom biljke. Općenito su vrste rajčice prilagođene toplijim klimama, no ima i varijacija kojima odgovara umjerena klima. Najbolje su temperature u rasponu od 20-25°C. Pri tim temperaturama razvoj biljke je najbolji. Varijacije iz tropskih područja traže temperature od 23-28°C. Može se slobodno reći da su temperature naših soba najpodesnije za uzgoj rajčice.

7.5. Zrak

Zrak osigurava biljci kisik i ugljični dioksid. Kisik joj potreban za sagorijevanje ugljikohidrata iz kojih dobiva energiju za ostale životno važne procese. Tokom fotosinteze, biljka iz atmosfere uzima CO2 potreban za stvaranje ugljikohidrata. U procesu fotosinteze biljka koristi svjetlosnu energiju za cijepanje molekula vode pri čemu se u atmosferu oslobađa kisik. Pri procesu disanja i fotosinteze u biljci oslobađa se u atmosferu puno više kisika nego što ga je biljka disanjem potrošila, a iz atmosfere biljka troši više ugljičnog dioksida nego što ga disanjem proizvede.

Uzgajivači vani često upotrebljavaju umjetno dobiven CO2 i veći intenzitet svjetlosti da bi potakli brži razvoj biljke. Intenzitet svjetlosti veći od 13000 lumena po 0,5m2 nije potreban baš iz razloga što bi trebalo osigurati dodatne količine CO2.

7.6. Vlažnost

Vlažnost zraka trebala bi biti normalna. Raspon od 40-80% relativne vlažnosti zraka najviše odgovara rajčicama. Prevelika vlažnost zraka usporava isparavanje vode iz biljke, proces disanja i rast biljke. Nasuprot tome, niska vlažnost zraka  potiče biljku na brzo isparavanje vode, i može se dogoditi da biljka ne uspijeva apsorbirati dovoljne količine vode što je dovodi do dehidracije. U suhim sobama (centralno grijanje) potrebno je staviti posude s vodom koja će polako isparavati i vlažiti zrak. U vlažnim prostorima nužno je provjetravanje odnosno ventiliranje. U svakom slučaju provjetrite prostor u kojem uzgajate biljke barem jednom dnevno.

8. UZGAJIVAČKE TEHNIKE

8.1. Prorjeđivanje

Prorjeđivanje je nužno kada u posudu sijete nekoliko sjemenki. U jednoj posudi ne biste trebali uzgajati više od tri biljke i to samo ako koristite velike posude (vidi metode uzgoja). Prorjeđivanje se vrši kada su biljke u trećem do petom tjednu uzgoja. Ostavljajte samo biljke koje vam izgledaju zelene i zdrave bez razvojnih nedostataka. Normalno je posaditi tri

sjemenke u posudu čak i ako u njoj namjeravate uzgajati samo jednu biljku. Biljke koje ne želite uzgajati ne čupajte, već ih samo odrežite pri dnu stabljike, a korijen ostavite u posudi.

8.2. Presađivanje

Presađivanje je jednostavno ako se služite plastičnim posudama. Općenito, zahvalnije je biljke početi uzgajati u manjim posudama, a kada one potpuno ispune prostor posude svojim korijenom presađuju se u za broj do dva veću posudu. Presađivanje je korisno iz više razloga- s vremenom se u posudi  nakupi previše minerala iz vode koji otežavaju apsorpciju vode i nutrienata, isto tako kalcij u većim količinama učini tlo previše lužnatim. Znači primjetili ste da je vaša biljka ispunila prostor posude. Da biste je presadili prije je dobro zalijte, pustite da se višak vode ocijedi. Uhvatite rukom stabljiku pri dnu, a drugom primite posudu i potežite lagano u različitim smjerovima. Biljka bi trebala sama ispasti iz posude, no može se dogoditi da se korijen biljke uhvatio za površinu posude (ako je posuda od keramike). Ako se to dogodilo s nožem prođite po rubu posude kako biste odvojili korijenje. Isto tako može se dogoditi da se korijenje probije kroz otvore za drenažu. U tom slučaju vratite ih u posudu pomoću prsta ili olovke. Kad biljku presađujete u veću posudu radite to pažljivo kako ne biste oštetili korijenje. Na dno posude stavite sloj kamenčića ili kuglica za drenažu, zatim sloj zemlje. Biljku smjestite u centar posude i žlicom dodajte zemlju oko rubova. Povremeno pritisnite zemlju dlanom da se slegne. Ne smijete biljku zakopavati u dublju razinu nego kojoj je rasla prije. Sada dobro zalijte i prema potrebi dodajte još zemlje.

Presađivanje se radi samo u fazi vegetacije, nikada ne presađujte biljke u fazi cvjetanja. Isto tako nikada ih ne presađujte u vremenu do dva tjedna kada ih namjeravate staviti u fazu cvjetanja.

Biljke sadite po mogućnosti u tlo istog sastava u kojem su rasle prije sađenja kako bi stres bio što manji. Tablica pokazuje vrijeme kada biljka otprilike ispuni posudu određene veličine.

VELIČINA POSUDE U VRIJEME UZGOJA:- dijametar 10cm 3.-4. tjedan- dijametar 15cm 4.-5. tjedan- dijametar 20cm 6.-8. tjedan- posude preko 10litara oko 10. tjedna

Posuda u koju ćete presaditi biljku mora biti dublja. Dobro natopite biljku. Ne pokušavajte je iščupati iz prvotne posude. Uzmite dobar nož ili škare i prerežite posudu po visini pazeći da ne oštetite korijenje. Prerežite je s dvije suprotne strane i lagano otvorite.

8.3. Potpornji za biljke

U prirodnom okruženju, biljka je stalno izložena vjetru ili vremenskim nepogodama poput kiše. Ti prirodni stresovi tjeraju biljke da jačaju svoje stabljike kako ne bi pukle. U unutarnjem uzgoju niti puše vjetar niti pada kiša. Biljka je čvrsta onoliko koliko joj je potrebno da nosi težinu vlastitog lišća. Stoga pri nespretnom rukovanju može se prelomiti. Zato je vrlo korisno kupiti ventilator i 2-3 puta tjedno premještati biljke ili ih jedanput do dva puta na dan protresti. Na taj način stimulirate biljku da dio svoje energije potroše na razvoj stabljike.

Biljke koje zbog nedovoljnog svijetla imaju izdužene stabljike, možda će trebati potporanj. Pored biljke zabijte tanji i čvršći štap i zavežite biljku za njega. Nemojte je stisnuti, nego dozvolite da ima dovoljno prostora da se stabljika na tom mjestu nesmetano razvija.

8.4. Jednoliki rast

Intenzitet svijetla drastično pada što je izvor svijetla udaljeniji od vrha biljke. Neće sve biljke rasti istim tempom bilo zbog genetike ili zbog manjeg intenziteta svijetla koje primaju. Kada biljke nisu jednake visine, biljke koje su niže primati će manje svijetla i njihov će se rast sve više usporavati. Vrlo je bitno da vrhovi svih biljaka bez obzira na visinu budu jednako udaljeni od izvora svijetlosti. Možete biljke poredati po visini i izvor svijetla postaviti u kosini, na taj način će svi vrhovi biljaka biti jednako udaljeni od izvora. Drugi način je da postavite niže biljke na postolja i tako ih približite izvoru svijetla. Kada saznate kojeg su spola vaše biljke, premjestite ženske biljke tamo gdje je intenzitet svijetla najjači.

8.5. Obrezivanje i rezanje biljaka

Rezanje vrhova naizgled se čini ružan način da se izađe na kraj s nejednolikim rastom u vrtu.Skidanje velikih listova kako bi sporedne grane dobivale više svijetla također je metoda koju mnogi uzgajivači koriste pri uzgoju. Obično se otklanja lišće do polovice visine biljke. Nikada se ne podrezuje i  ne skida lišće u fazi predcvjetanja i ranoj fazi cvjetanja biljke. Dva tjedna nakon pojave cvijetova možete skinuti listove koji smetaju.

8.6. Trening biljaka

Biljka raste iz vrhova na glavnoj stabljici i sporednim granama. Rastući vrhovi sadrže hormone koji djeluju kao inhibitor rasta. Ti hormoni sprječavaju sporedne grane bliže vrhu da se razvijaju (iz njih se kasnije razvijaju grane s cvijetovima). Što su sporedne grane udaljenije od rastućeg vrha to je utjecaj inhibitorskih hormona manji, a hormona rasta veći, pa se razvijaju sporedne grane. Zato su sporedne grane pri normalnom intenzitetu svjetlosti najduže pri dnu biljke. To je glavni razlog što rajčica ima oblik božićne jelke. To je i razlog zašto se sporedne grane brže razvijaju kada se odreže vrh biljke. Kad odsiječemo vrh biljke, točke rasta postaju najviše sporedne grane, koje su prije rezanja vrha bile jedva vidljive. Pod umjetnom rasvjetom intenzitet svijetla je daleko manji pri dnu biljke, pa su najrazvijenije sporedne grane po sredini biljke.Vrh biljke savitljiv je u dužini od 5 do 15cm. Vrh savijte tako što ćete komadić žice saviti u obliku slova C, nemojte ga saviti previše prema dole, i pružite mu dobar izvor svjetlosti (štedne sijalice su stvorene za to), a nakon par dana maknite žicu. Ako vam se dogodi da vam vrh pukne, uzmite štapić i postavite ga na prekinuto mjesto i sve povežite platnenom trakom, ozljeda će zacijeliti nakon par dana. Savijajte vrh pažljivo i nećete imati problema. Na taj način možete povećati svoj urod. Nemojte se bojati zarotirati stabljiku ako je potrebno. Ovom tehnikom možete dobiti da vam vrh raste u obliku slova S ili u spiralu. Metoda izgleda komplicirana, no zapravo vrlo je jednostavna i omogućiti će vam bolji urod. Isto se može primjeniti i na sporedne grane.

Osim u fazi cvjetanja, metodu možete koristiti i u toku faze vegetacije, ili da biste dobili bolje formiran grm s većim sporednim granama, ili da usporite rast biljke. Svakako preporučljivo jednom u 2 mjeseca uzgoja.

9. BOLESTI I NAMETNICI

Bolesti biljaka mogu imati različite uzroke, počevši sa lošim uvjetima uzgoja pa do organizama koji se u kućnim uvjetima odlično osjećaju. Kada promatramo organizme koji su uzročnici bolesti kod rajčica onda je lepeza vrlo široka od bakterija, virusa i gljivica pa do nametnika poput crvenog pauka i različitih insekata.

9.1. Mikroorganizmi

Kada je u pitanju kućni uzgoj, onda je utjecaj mikroorganizama poput virusa i bakterija gotovo neznatan i biljka je prirodno zaštićena od njih.

Gljivična oboljenja češća su zbog nepravilne brige oko biljke. Najčešća gljivična oboljenja koja se javljaju kod uzgoja jesu oboljenja korijenskog sustava i stabljike. Javljaju se prilikom pretjeranog zalijevanja i vrlo vlažne atmosfere u prostoru u kojem se biljka uzgaja. Biljka se zalijeva tek kada se tlo u lončanici osuši do dubine oko 1cm i pri tom se pazi da se zalijeva oko stabljike, a ne po njoj. Truljenje korijenja prepoznaje se po smeđoj ili crnoj boji korijena. Stabljika koja je napadnuta gljivicama gubi boju i postaje mekana (gnjila), i to najčešće na mjestu gdje se dodiruje s tlom,a truljenje ide u visinu i dubinu od 1 do 2cm. Ako se na vrijeme primjeti biljku treba tretirati fungicidom.Kada su u pitanju klonovi, onda treba posebno naglasiti da su u periodu dok ne puste korijenje izrazito osjetljivi na gljivice koje su glavni razlog neuspješnosti kloniranja.Kako biljka stari, tako se na njoj povećavaju dijelovi koji prirodno odumiru. Treba imati na umu da u fazi cvjetanja biljku zalijevamo po potrebi ako želimo spriječiti gljivična oboljenja cvijetova. Najbitnije je održavati pravilnu vlažnost zraka. Pljesni, kojih je izrazito velik broj hrane se najčešće mrtvom organskom masom, pa imajte na umu da svoje plodove čuvate i sušite na suhom i prozračnom mjestu.

9.2. Nametnici

Kada organizmi preko naše odjeće, ruku ili na bilo koji način dospiju u prostor za uzgoj mogu uzrokovati pravu katastrofu.. Nametnicima odgovaraju klima i biljke u prostoru za uzgoj, a kako nema niti jednog prirodnog regulatora njihove brojnosti oni se nekontrolirano razmnožavaju i u kratkom vremenu mogu uništiti vaše biljke. Posebno treba naglasiti da nametnici koji se jave prilikom uzgoja postaju prijetnja i pri narednim pokušajima.

Najčešći nametnici koji se pojavljuju kod uzgoja jesu crveni pauk i lisne uši. Crveni pauk je vrsta grinja koja često napada kućne biljke. Vrlo ih je teško primjetiti golim okom. Mladi crveni pauk proziran je i mijenja boju u zelenu dok siše biljne sokove. Odrasli su crne boje ili su poluprozirni. Lažni crveni pauk crvene je boje. Bitno je znati da kada jednom primjetimo crvenog pauka treba odmah reagirati iako je tada najvjerojatnije kasno. Kad se kolonija razvije možete vrlo malo učiniti. Preporučuje se pranje biljke u neem oil otopini, no puno je bolje takve biljke potpuno ukloniti iz prostora za uzgoj. Gotovo je nemoguće ukloniti potpuno crvenog pauka. Ako ste na vrijeme zapazili promjene na listovima, otkinite list i na svijetlu pogledajte donju stranu lista. Ako primijetite da na žilama postoje jajašca koja izgledaju poput bijele prašine (brašna) ili dva do tri odrasla primjerka crvenog pauka tada vam se isplati prskati biljku insekticidom namijenjenom suzbijanju crvenog pauka. No ,ako primjetite paučinu i veći broj odraslih crvenih paukova tada uništite biljku. Suzbiti crvenog pauka kada se on pretjerano razmnoži nemogući je zadatak. Kako biste spriječili pojavu crvenog pauka, nabavite neem oil u iGrow Shop-u, koji se preventivno stavlja prije cvjetanja rajčice te štiti biljku od crvenog pauka i lisnih ušiju.

Ako koristite insekticid u obliku spreja, obavezno ga upotrijebite i nakon 14 dana, kako biste potpuno uništili crvenog pauka ili biljne uši. Naime, sprej efikasno uništava samo odrasle primjerke, a larve se normalno razvijaju.Ostali nametnici nisu česti no treba paziti da ih ne unesete u prostor za uzgoj. Protiv velikih insekta nije potrebno koristiti insekticide, uklonite ih sami. Imajte na umu da ih svijetlo privlači, pa za svaki slučaj upotrijebite ljepljive trake koje su jeftine i efikasne.

10. Kloniranje biljaka

Kloniranje je vegetativno razmnožavanje biljaka, pri tome klonovi imaju sve karakteristike matične biljke.Kod klonova imate prednost što u potpunosti znate što ćete dobiti na kraju uzgoja, pri tome ne mislim samo na spol već i na potenciju. Pa tako kada već uvelike konzumirate matičnu biljku od koje ste dobili klonove- znate i dali se isplati ostaviti klon za selekciju, odnosno za dobivanje sjemenki.Mana kloniranja je dugotrajnost postupka. Kada sadite sjemenku, s tri tjedna imate dobro razvijenu biljku. Kod klonova može proći tri tjedna a da nemate biljku s korijenom koju možete posaditi.Za kloniranje se uzimaju reznice biljke, najčešće su to sporedne grane iako možete klonirati i sam vrh biljke. Bitno je pridržavati se pravila kloniranja jer o tome ovisi i uspješnost postupka.

Za sve koji se upuštaju u kloniranje neka osnovna pravila:

Pravilo 1.

biljka od koje uzimate reznice treba biti u vegetativnoj fazi.

Pravilo 2.- biljka bi trebala biti stara barem 8 tjedana. Iako sporedne grane mogu biti dovoljno razvijene za kloniranje i nakon 4 tjedna, ostaje porazna činjenica da reznicama treba i više od 15 dana da puste korijenje, a čak više od 40% klonova propadne zbog truljenja stabljike bilo da ste reznicu zabili u zemlju ili stavili u posudu s vodom. Što je matična biljka starija to je broj preživjelih veći.

Pravilo 3.- klon stavite u posudu s vodom. Iako reznicu možete zabiti u zemlju, činjenica je da je veći postotak uspješnosti kada reznice stavite u kamenu vunu. Posude koje koristite trebale bi biti široke i ispunjene perlitom ili kamenčićima za drenažu (nabavite u iGrow Shop-u).

Pravilo 4.- klonove stavite pod slabo fluorescentno svijetlo koje će biti upaljeno 24 sata na dan. Možete ih staviti pod štedne sijalice na udaljenosti 50cm od vrha biljke. Možete ih smjestiti i pod fluorescentno svijetlo od 8W kakvo se koristi za 24 litarske akvarije. Akvarij zatvoren s poklopcem idealno je mjesto za klonove.

Pravilo 5.- u iGrow Shop-u nabavite hormonski preparat za zakorjenjivanje.

Pravilo 6.- klonovi zahtijevaju visok postotak vlage u zraku. Ako ih ne držite u akvariju ili plastičnom terariju onda ih barem jednom dnevno prskajte.

Pravilo 7.- dva dana prije nego odrežete sporednu granu s matične biljke, s budućeg klona maknite sve listove osim gornja dva jedva vidljiva lista. Listove skidate dva dana ranije kako bi rane zacijelile. To morate napraviti jer reznica nema korijenje kroz koje bi crpila potrebnu vodu, pa bi se klonovi osušili jer bi kroz listove voda isparavala brže nego što je klon može nadoknaditi. Zanimljivo je što, iako je reznica bez korijena, njezini listovi rastu, pa ako listovi postanu preveliki otkinite jedan list.

Pravilo 8.- za kloniranje uzmite sporedne grane po sredini biljke, s minimalno 3 ili 4 internodija. Dužina grane neka vam bude u rasponu od 9 do 12cm. Sama debljina grane nije bitna, no što je deblja to bolje.

Pravilo 9.- koristite žilet za rezanje listova i same grane. Doljnji dio stabljike zarežite po dužini od 1 do 2cm pod kutom od 45°. Na tom dijelu klon ne pušta korijenje, kroz taj dio biljka crpi vodu. Jedan centimetar od reza, na neoštećenom mjestu je prostor koji će se prvi zakorijeniti, pa pazite da taj dio uvijek bude u vodi. Ako voda ispari dolijte je u posudu.

Pravilo 10.

budite strpljivi!

 

Ako se držite navedenih pravila, biljka bi trebala pustiti korijenje u razdoblju od 14 do 21 dan.

 

Postupak:

1. Dva dana prije rezanja grane skinite sve velike listove žiletom, ostavljajući samo dva jedva razvijena lista na vrhu.

2. U čašu stavite kamenčiće za drenažu (može i perlitni pijesak). Ako ste nabavili hormonski preparat za zakorijenjivanje stavite ga malo u čašu i izmiješajte ga sa kamenčićima za drenažu. Dolijte vodu, no pazite da voda ne pokrije nekoliko milimetra kamenčiće na vrhu. Nije potrebno u vodu stavljati nikakva hranjiva, no ako stavljate neka to bude manje od 1/10 propisane doze.

3. Granu skinite pomoću žileta s matične biljke. Doljnji dio zarežite pod kutom od 45° po dužini od 1-2cm.

4. Ako ste nabavili hormonski preparat za zakorijenjivanje, zabodite granu do dubine od 3cm i otresite je.

5. Sada granu stavite u posudu ili u kamenu vunu i držite pod konstantnim svijetlom. Ako s vremenom voda u kamenoj vuni (posudi) ispari dolijte je.

6. Redovito prskajte klonove barem jednom dnevno.

7. Nakon 15-20 dana klonovi bi trebali pustiti korijenje, te ih posadite u posudu sa zemljom.

8. Onda Jovo nanovo!

 

igrow, rajčica, uzgoj

← iGrow best buy – oprema za napredne početnikeTest efikasnosti Prima Klima karbonskih filtera →

Pregledaj komentare (0) Pošalji komentar

No comments yet.

Leave a Reply

Name (Required)

Email (Required)

Website

Comment

Facebook Like Box*

Posljednji Blog postovi

Testiranje pH tla Rasvjetni kompleti na AKCIJI -10% Ventilacijski kompleti PrimaKlima na AKCIJI -10% Secret Jardin grow boxevi na AKCIJI -15%!!!

Submit Comment 613 0

Pirate grow boxevi na AKCIJI!!!

iGrow © 2013. Sva prava pridržana