Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim
Ukaz o proglašenju Zakona o stečaju
Proglašavam Zakon o stečaju, koji je donijela Skupština Crne Gore 24. saziva, na
sedmoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 22. decembra
2010. godine.
Broj: 01-2657/2
Podgorica, 27.12.2010. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanović, s.r.
Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skupština
Crne Gore 24. saziva, na sedmoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2010. godini,
dana 22. decembra 2010. godine, donijela je
Zakon o stečaju
Zakon je objavljen u "Službenom listu Crne Gore",
br. 1/2011 od 11.1.2011. godine.
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
(1) Ovim zakonom uređuju se uslovi, način pokretanja i sprovođenja stečaja.
(2) Stečaj, u smislu ovog zakona, sprovodi se bankrotstvom i reorganizacijom.
(3) Pod bankrotstvom se podrazumijeva namirenje povjerilaca prodajom imovine
stečajnog dužnika i prodajom stečajnog dužnika kao pravnog lica.
(4) Pod reorganizacijom se podrazumijeva namirenje povjerilaca prema usvojenom
planu reorganizacije redefinisanjem dužničko-povjerilačkih odnosa, promjenom
pravnog položaja dužnika ili na drugi način predviđen planom reorganizacije.
Ciljevi stečajnoga postupka
Član 2
(1) Stečajni postupak se sprovodi radi kolektivnog namirenja povjerilaca stečajnog
dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava
povjeriocima.
(2) U toku stečajnog postupka može se sprovesti reorganizacija stečajnog dužnika
radi uređivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema
povjeriocima u cilju održavanja njegove djelatnosti.
Načelo zaštite stečajnih povjerilaca
Član 3
Stečajni postupak se sprovodi radi kolektivnog i srazmjernog namirenja stečajnih
povjerilaca, u skladu sa ovim zakonom.
Načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti
Član 4
(1) U stečajnom postupku povjerioci imaju jednak tretman u skladu sa njihovim
statusom uređenim ovim zakonom.
(2) Povjerioci u okviru istog isplatnog reda su ravnopravni.
Načelo ekonomičnosti
Član 5
Stečajni postupak se vodi na način da se omogući ostvarivanje najveće moguće
vrijednosti imovine stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja
povjerilaca uz najniže troškove.
Načelo sudskog sprovođenja postupka
Član 6
Stečajni postupak, nakon otvaranja, sprovodi nadležni sud po službenoj dužnosti.
Načelo imperativnosti i prekluzivnosti
Član 7
(1) Stečajni postupak je uređen ovim zakonom na imperativan način.
(2) Na pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe
zakona kojim se uređuju parnični postupak i postupak posredovanja.
(3) Propisani rokovi su prekluzivni, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Načelo hitnosti
Član 8
(1) Stečajni postupak je hitan.
(2) U stečajnom postupku nije dozvoljen zastoj i prekid postupka.
Načelo dvostepenosti
Član 9
Stečajni postupak je dvostepen, osim ako je ovim zakonom isključen pravni lijek.
Načelo javnosti i informisanosti
Član 10
(1) Stečajni postupak je javan.
(2) Svi učesnici u stečajnom postupku imaju pravo na blagovremeni uvid u podatke
vezane za sprovođenje postupka, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili
službenu tajnu.
Stečajni dužnik
Član 11
(1) Pod stečajnim dužnikom, u smislu ovog zakona, smatraju se:
1) pravna lica;
2) privredna društva koja nemaju svojstvo pravnog lica;
3) preduzetnici.
(2) Stečajni dužnici, u smislu ovog zakona, ne mogu biti:
1) organi, organizacije i institucije koje se finansiraju iz budžeta Crne Gore,
budžeta jedinica lokalne samouprave i državni fondovi;
2) Centralna banka ili nezavisna regulatorna tijela;
3) pravna lica čiji se stečaj uređuje posebnim propisom.
Stečajni razlozi
Član 12
(1) Stečaj se otvara u slučajevima stečajnih razloga utvrđenih ovim zakonom.
(2) Stečajni razlozi su trajnija nesposobnost plaćanja i prezaduženost.
(3) Stečajni dužnik je trajnije nesposoban za plaćanje, ako:
1) ne može odgovoriti svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana
dospjelosti obaveze;
2) je potpuno obustavio sva plaćanja u periodu od 30 dana neprekidno.
(4) Stečajni dužnik je prezadužen ako je njegova imovina manja od njegovih
obaveza.
Pretpostavka stečajnog razloga
Član 13
Postojanje stečajnog razloga se pretpostavlja u slučaju kada je predlog za
pokretanje stečajnog postupka podnio povjerilac koji u izvršnom postupku
sprovedenom u Crnoj Gori nije mogao namiriti svoje potraživanje bilo kojim
sredstvom izvršenja u roku od 45 dana od dana pokretanja izvršnog postupka.
II. STEČAJNI POSTUPAK
Nadležnost
Član 14
Stečajni postupak sprovodi stvarno nadležan sud na čijem se području nalazi
sjedište ili prebivalište stečajnog dužnika.
Obaveze učestvovanja i prinudne mjere
Član 15
(1) Stečajni dužnik, njegovi zastupnici, odnosno druga lica dužni su da stečajnom
sudu, imenovanom vještaku i stečajnom upravniku, na njihov zahtjev, daju potpune i
istinite informacije. Stečajni dužnik ili njegovi zastupnici su dužni i da doprinose
obezbjeđenju stečajne mase, kao i da se uzdržavaju od štetnih radnji.
(2) Ukoliko stečajni dužnik, njegovi zastupnici, odnosno druga lica ne izvršavaju
obaveze iz stava 1 ovog člana ili vrše radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne
preduzimaju radnje potrebne za obezbjeđivanje stečajne mase, stečajni sudija može
tim licima, po službenoj dužnosti ili na predlog privremenog ili stečajnog upravnika,
izreći novčanu kaznu u iznosu do 5.000 eura.
(3) Novčana kazna iz stava 2 ovog člana izriče se rješenjem.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana može se izjaviti žalba koja ne odlaže
izvršenje rješenja.
Dostavljanje
Član 16
(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu lica dostavljaju se, ako ovim
zakonom nije drukčije određeno, isticanjem pismena na oglasnu tablu suda.
Dostavljanje se smatra izvršenim istekom osmog dana od dana isticanja na oglasnoj
tabli.
(2) Kada se prema odredbama ovog zakona pismeno suda ili drugog stečajnog
organa dostavlja dužniku ili drugom licu koje ima sjedište upisano u odgovarajućem
registru, dostavljanje se vrši na adresu sjedišta iz registra. Ako se dostavljanje ne
može izvršiti na toj adresi, dostavljanje će se izvršiti isticanjem pismena na oglasnu
tablu suda. Dostavljanje se smatra izvršenim protekom osmog dana od dana isticanja
na oglasnoj tabli.
(3) Ako lice ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenog zastupnika,
dostavljanje se vrši punomoćniku, odnosno zastupniku.
(4) U slučajevima koji nijesu utvrđeni ovim zakonom dostavljanje se vrši shodno
odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.
Javno oglašavanje
Član 17
(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavještenja i sl.), za koja je zakonom
određeno da se javno objavljuju, objavljuju se u "Službenom listu Crne Gore" i na
oglasnoj tabli suda, u cjelini ili u izvodu. Smatra se da je oglašavanje izvršeno
istekom osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
(2) Sudska pismena iz stava 1 ovog člana objavljuju se i u elektronskoj formi ako
za to postoje uslovi u sudu.
(3) Stečajni sud može odrediti da se oglašavanje izvrši i u nekom drugom javnom
mediju.
(4) Javnim oglašavanjem iz st. 1 i 2 ovog člana se smatra da je dostavljanje
izvršeno svim učesnicima u stečajnom postupku.
Odluke
Član 18
(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u formi rješenja i zaključka.
(2) Zaključkom se odlučuje o izdavanju naloga službenom licu ili organu stečajnog
postupka za vršenje pojedinih radnji, odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim
pitanjima kada je to predviđeno ovim zakonom.
(3) Sud može da izda i druge naloge kojima se obezbjeđuje poštovanje duha i cilja
ovog zakona ili izvršavanje obaveza propisanih ovim zakonom.
Pravni ljekovi
Član 19
(1) Protiv rješenja u stečajnom postupku može se izjaviti žalba nadležnom sudu, u
roku od osam dana.
(2) Rok za žalbu teče od dana objavljivanja rješenja na oglasnoj tabli suda ili od
dana objavljivanja rješenja u "Službenom listu Crne Gore", ako ovim zakonom nije
drukčije određeno.
(3) Kada je ovim zakonom određeno da rješenje mora biti dostavljeno određenim
licima, rok za žalbu teče od dana dostavljanja rješenja.
(4) O žalbi iz stava 1 ovog člana sud je dužan da odluči najkasnije u roku od 30
dana od dana prijema žalbe.
(5) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, osim ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.
(6) Stečajni sudija može, ako nađe da je žalba osnovana, i sam donijeti rješenje o
usvajanju žalbe. Protiv ovog rješenja je dozvoljena posebna žalba.
(7) Odredbe stava 6 ovog člana ne primjenjuju se ako je žalba izjavljena na rješenje
o otvaranju stečajnog postupka, rješenje o potvrđivanju plana reorganizacije i rješenje
o zaključenju stečajnog postupka.
(8) U stečajnom postupku se ne može podnijeti predlog za ponavljanje postupka
niti se može izjaviti revizija.
(9) Protiv zaključka nije dozvoljena žalba.
Prigovori
Član 20
(1) Stečajni dužnik, povjerilac ili lice koje ima pravni interes može da podnese sudu
prigovor na svaku radnju koju izvrši stečajni upravnik ili da podnese zahtjev za
prinudno izvršenje radnje koju je na osnovu ovog zakona trebao da preduzme, a nije
je preduzeo.
(2) Prigovor iz stava 1 ovog člana se podnosi u roku od pet dana od dana saznanja
za radnju stečajnog upravnika, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(3) O prigovoru iz stava 2 ovog člana odlučuje stečajni sudija, u roku od pet dana
od dana podnošenja prigovora.
(4) Podnošenje prigovora ne odlaže izvršenje odluke stečajnog upravnika, ukoliko
sud drukčije ne odluči.
Troškovi postupka
Član 21
Svaki povjerilac snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim zakonom
nije drukčije određeno.
Organi stečajnog postupka
Član 22
Organi stečajnog postupka su stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor povjerilaca.
Stečajni sudija
Član 23
(1) Stečajni sudija:
1) odlučuje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka;
2) utvrđuje postojanje stečajnog razloga i odlučuje o otvaranju stečajnog postupka;
3) imenuje i razrješava stečajnog upravnika;
4) odobrava troškove stečajnog postupka;
5) određuje iznos privremene i konačne naknade troškova i nagrade stečajnog
upravnika;
6) odlučuje o prigovorima na radnje stečajnog upravnika;
7) razmatra predlog plana reorganizacije i donosi odluku o odbacivanju, odnosno
zakazuje ročište za razmatranje plana;
8) donosi rješenje kojim potvrđuje usvajanje plana reorganizacije, odnosno
konstatuje da plan reorganizacije nije usvojen;
9) donosi rješenje o glavnoj diobi stečajne mase;
10) odlučuje o nastavku stečajnog postupka u skladu sa čl. 154 i 157 ovog zakona;
11) donosi druge odluke i preduzima druge radnje određene ovim zakonom.
Pravni položaj i status stečajnog upravnika
Član 24
(1) Stečajni upravnik vodi poslove i zastupa stečajnog dužnika, osim ako je ovim
zakonom drukčije određeno.
(2) Stečajni upravnik ima status službenog lica u smislu odredaba Krivičnog
zakonika.
Uslovi za imenovanje stečajnog upravnika
Član 25
(1) Za stečajnog upravnika može se imenovati fizičko lice koje je državljanin Crne
Gore, koje ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravnika i
koje se nalazi na listi stečajnih upravnika.
(2) Prilikom imenovanja stečajnog upravnika posebno će se voditi računa o
potrebnoj stručnosti i poslovnom iskustvu potrebnim za vođenje stečajnog postupka.
Ograničenja u imenovanju stečajnog upravnika
Član 26
Za stečajnog upravnika ne može biti imenovano lice:
1) koje je pravosnažno osuđivano za krivično djelo izvršeno sa umišljajem ili kome
je izrečena zabrana zbog povrede dužnosti obavljanja određenih poslova ili zabrana
članstva u organima upravljanja;
2) koje ima potraživanje ili obavezu prema dužniku;
3) koje je u prethodnoj godini bilo član organa upravljanja ili drugo ovlašćeno lice,
računovođa, nezavisni revizor, advokat dužnika ili srodnik po krvi u pravoj liniji, a u
pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili je odgovornom licu ili članu upravljanja
stečajnog dužnika bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog
stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije;
4) koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen, u pobočnoj liniji do
četvrtog stepena ili srodnik po tazbini do drugog stepena ili je bračni ili vanbračni
drug, bez obzira da li je brak prestao, stečajnog sudije koji vodi predmetni stečajni
postupak;
5) koje je dužnik, odnosno lice zaposleno u pravnom licu koje je i samo dužnik u
nekom stečajnom postupku;
6) koje je zbog teže povrede službene dužnosti sud u posljednjih pet godina
smijenio sa dužnosti stečajnog upravnika;
7) koje bi imenovanjem za stečajnog upravnika bilo u sukobu interesa u odnosu na
stečajnog dužnika.
Lista stečajnih upravnika
Član 27
(1) Listu stečajnih upravnika utvrđuje organ državne uprave nadležan za poslove
pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde).
(2) Lista iz stava 1 ovog člana može se dopunjavati.
(3) Lice koje se nalazi na listi stečajnih upravnika brisaće se sa liste aktom
Ministarstva pravde ako se utvrdi postojanje razloga iz člana 26 stav 1 tačka 1 ovog
zakona ili na lični zahtjev.
Stručni ispit
Član 28
Program, uslove i način polaganja stručnog ispita za stečajnog upravnika i postupak
upisivanja i brisanja sa liste stečajnih upravnika utvrđuje propisom Ministarstvo
pravde.
Imenovanje stečajnog upravnika
Član 29
(1) Stečajni upravnik se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Protiv rješenja o imenovanju stečajnog upravnika može se izjaviti žalba. Žalbu
mogu izjaviti stečajni dužnik i povjerioci. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja o
imenovanju stečajnog upravnika.
(3) Stečajni sudija može izmijeniti rješenje o imenovanju stečajnog upravnika u
roku od tri dana od dana prijema žalbe. Protiv ovog rješenja dozvoljena je posebna
žalba.
Privremeni stečajni upravnik
Član 30
Sud može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev predlagača, da imenuje privremenog
stečajnog upravnika prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka, ukoliko
je neophodno da se imovina zaštiti od propadanja i neovlašćenog raspolaganja ili ako
postoje druge okolnosti koje zahtijevaju hitno imenovanje.
Imenovanje drugog stečajnog upravnika
Član 31
(1) Povjerilac koji učini vjerovatnim postojanje potraživanja u visini od najmanje
60% od ukupno neizmirenog duga po evidencijama dužnika može podnijeti predlog
da se i prije prvog sastanka povjerilaca imenuje drugi stečajni upravnik.
(2) O predlogu iz stava 1 ovog člana sud odlučuje u roku od tri dana od dana
podnošenja predloga.
(3) Ovlašćenja ranijeg stečajnog upravnika prestaju danom imenovanja novog
upravnika.
(4) Raniji stečajni upravnik dužan je da izvrši predaju svoje dužnosti novom
stečajnom upravniku u roku od tri dana od dana imenovanja novog upravnika.
(5) Stečajni sudija zaključkom određuje potrebne mjere radi ostvarenja
primopredaje dužnosti između stečajnih upravnika iz stava 4 ovog člana.
Ovlašćenja stečajnog upravnika
Član 32
(1) Stečajni upravnik ima prava i obaveze organa stečajnog dužnika kao pravnog
lica, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako stečajni dužnik nastavlja sa poslovanjem tokom stečajnog postupka,
poslovanje vodi stečajni upravnik.
(3) Stečajni upravnik zastupa stečajnog dužnika i stečajnu masu.
(4) Stečajni upravnik vodi samo one poslove preduzetnika ortačkog i komanditnog
društva koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnog dužnika s
ovlašćenjima zakonskog zastupnika.
Dužnosti stečajnog upravnika
Član 33
Stečajni upravnik je dužan da postupa savjesno i blagovremeno, a posebno je dužan
da:
1) izvrši zaplijenu i oduzimanje imovine stečajnog dužnika;
2) izvrši popis materijalne imovine stečajnog dužnika;
3) preduzima neophodne mjere za obezbjeđenje zaštite imovine stečajnog dužnika;
4) koristi državne izvršne organe, policiju ili da angažuje privatno obezbjeđenje,
ako je to potrebno za obavljanje radnji navedenih u tač. 1, 2, i 3 ovog člana;
5) pokrene postupak pred sudom na osnovu ovog zakona ili drugog propisa, ako je
to cjelishodno i opravdano;
6) pokrene postupak, podnese tužbu, angažuje advokata, zaključi poravnanje,
povuče tužbu ili se odrekne tužbe u postupku pred sudom ili organom uprave u Crnoj
Gori ili inostranstvu;
7) podnese predlog sudu za izdavanje uputstava o daljem postupku, ako je to
potrebno;
8) podnese predlog odgovarajućim organima uprave ili pravosudnim organima u
inostranstvu kao ovlašćeni zastupnik stečajne mase stečajnog dužnika, kojim zahtijeva
zapljenu, oduzimanje, zaštitu ili povraćaj imovine stečajnog dužnika koja se nalazi u
inostranstvu;
9) zapošljava i vrši nadzor nad radom zaposlenih, svojih podređenih i stručnjaka
angažovanih za potrebe vođenje postupka, uz odobrenje suda;
10) utvrdi osnovanost, obim i prioritet prijavljenih potraživanja prema stečajnom
dužniku i svih obezbjeđenja potraživanja i podnosi odgovarajuće prigovore na takva
potraživanja, ukoliko za to postoji odgovarajući pravni osnov;
11) pokrene postupak pred sudom ili drugim odgovarajućim pravosudnim organom
u okviru izvršenja svojih obaveza propisanih ovim zakonom, uključujući sljedeće
radnje:
- povraćaj sredstava ili imovine stečajnog dužnika koja se nalazi u posjedu trećih
lica;
- povraćaj sredstava koja su protivzakonito prenešena;
- povraćaj sredstava isplaćenih po prioritetu koji nije zasnovan na zakonu.
12) vrši nadzor i upravlja djelatnostima stečajnog dužnika u okviru svojih dužnosti
propisanih ovim zakonom.
13) izda naloge za zatvaranje svih računa stečajnog dužnika, otvori poseban
stečajni račun u banci koju odobri sud, a koja se nalazi i registrovana je u Crnoj Gori i
sva sredstva koja je primio u ime stečajnog dužnika, kao i sva sredstva sa postojećih
računa deponuje na ovaj račun, prije njihovog gašenja;
14) pretvori nenovčana sredstva stečajnog dužnika u novčana;
15) angažuje odgovarajuće stručnjake za obezbjeđenje potrebnih podataka i da ih
isplati na teret stečajne mase, ako stečajni dužnik ne podnese te podatke u roku
propisanom ovim zakonom;
16) angažuje odgovarajuće stručnjake koji će potvrditi pouzdanost podataka koje je
podnio stečajni dužnik i da ih isplati na teret stečajne mase;
17) obavijesti sva odgovarajuća lica o prenosu na upravnika ili na poseban
poštanski fah poslovne korespondencije koja je adresirana na stečajnog dužnika;
18) obavijesti o stečajnom postupku sve banke preko kojih stečajni dužnik posluje
radi sprječavanja prenosa sredstava i drugih transakcija stečajnog dužnika bez
odobrenja upravnika;
19) obavijesti o stečajnom postupku odgovarajuće organe koji vrše registraciju
pokretne, nepokretne i druge imovine koja podliježe državnom evidentiranju;
20) izradi nacrt za glavnu diobu stečajne mase i konačni izvještaj;
21) izvrši isplatu povjeriocima na osnovu rješenja o glavnoj diobi, u dijelu u kojem
je rješenje postalo pravosnažno u skladu sa ovim zakonom;
22) uz saglasnost stečajnog sudije, na teret stečajne mase, osigura imovinu
stečajnog dužnika, u cjelini ili djelimično, ako je potrebno radi njene zaštite.
Zaduživanje putem kredita ili zajma u stečajnom postupku
Član 34
(1) Stečajni upravnik može uzeti kredit ili zajam, bez obezbjeđenja ili uz
obezbjeđenje na imovini koja čini stečajnu masu, u skladu sa članom 35 stav 1 ovog
zakona.
(2) Kredit ili zajam iz stava 1 ovog člana smatra se obavezom stečajne mase, čime
se ne dira u ranije stečena prava razlučnih povjerilaca.
Odnosi stečajnog upravnika sa drugim organima stečajnog postupka
Član 35
(1) Radnje koje preduzima stečajni upravnik, a koje značajnije utiču na stečajnu
masu, kao što su uzimanje kredita ili zajma, nabavka opreme veće vrijednosti i druge
radnje, mogu se preduzeti uz prethodnu saglasnost odbora povjerilaca i odobrenje
stečajnog sudije.
(2) Stečajni upravnik je dužan da, prije preduzimanja radnji iz stava 1 ovog člana,
obavijesti odbor povjerilaca i stečajnog sudiju najkasnije 15 dana prije preduzimanja
tih radnji.
(3) U slučajevima izuzetne hitnosti rok iz stava 2 ovog člana može biti i kraći, ali
ne kraći od tri dana, pod uslovom da nijedan član odbora povjerilaca pisanim putem
ili na sjednici odbora ne prigovori takvom roku dostavljanja.
(4) Smatraće se da je odbor povjerilaca saglasan sa predloženim radnjama iz stava 1
ovog člana, ako je o njima obaviješten u rokovima iz stava 2, odnosno stava 3 ovog
člana i ako nakon prijema obavještenja stečajnog upravnika nije osporio predložene ili
predložio druge radnje.
(5) Radnje stečajnog upravnika iz stava 1 ovog člana preduzete bez saglasnosti
odbora povjerilaca i odobrenja stečajnog sudije ne proizvode pravno dejstvo.
Izvještavanje
Član 36
(1) Stečajni upravnik podnosi tromjesečne pisane izvještaje o toku stečajnog
postupka i o stanju stečajne mase odboru povjerilaca i stečajnom sudiji.
(2) Na zahtjev odbora povjerilaca ili povjerilaca čija su ukupna utvrđena ili
osporena potraživanja veća od 20% od ukupnog iznosa prijavljenih potraživanja
stečajnih povjerilaca, stečajni upravnik je dužan da podnosi i mjesečne i druge tražene
izvještaje.
(3) Troškove pripreme i dostavljanja izvještaja iz stava 2 ovog člana snosi
podnosilac zahtjeva.
(4) Pisani izvještaji stečajnog upravnika iz st. 1 i 2 ovog člana mogu se dostaviti
putem pošte, faksom, elektronskim putem ili ličnom dostavom.
(5) Tromjesečni izvještaj iz stava 1 ovog člana naročito sadrži:
1) spisak imovine koja je prodata, prenesena ili na drugi način otuđena;
2) spisak gotovinskih priliva i odliva učinjenih u toku prethodna tri mjeseca;
3) početno i krajnje stanje na računu stečajnog dužnika;
4) spisak obaveza stečajnog dužnika;
5) spisak angažovanih stručnjaka i iznosa koji su im isplaćeni.
(6) U slučaju da je stečajni upravnik imenovan u toku prethodnog stečajnog
postupka, stečajni upravnik podnosi poseban pisani izvještaj o toku prethodnog
stečajnog postupka stečajnom sudiji i sadrži podatke iz stava 5 tač.1 do 4 ovog člana.
(7) Stečajni upravnik podnosi konačni izvještaj stečajnom sudiji i odboru
povjerilaca.
(8) Odbor povjerilaca daje saglasnost na konačni izvještaj.
Odgovornost za štetu
Član 37
(1) U slučaju kada je u obavljanju poslova stečajni upravnik prouzrokovao štetu
učesnicima u postupku, namjerno ili krajnjom nepažnjom, stečajni upravnik odgovara
ličnom imovinom za takvu štetu.
(2) Ako je šteta nastala zbog radnje stečajnog upravnika koja je izvršena po nalogu
stečajnog sudije, stečajni upravnik nije odgovoran za nastalu štetu, osim ako je nalog
dat na osnovu njegovih nesavjesnih radnji ili predloga.
(3) Za štetu koju učine lica koja je angažovao stečajni upravnik, stečajni upravnik
odgovara ako je šteta nastala usljed propuštanja stečajnog upravnika da izvrši nadzor
nad njihovim radom.
(4) Zahtjev za naknadu štete zastarijeva u roku od jedne godine od dana saznanja
oštećenog za štetu, a u svakom slučaju po isteku roka od tri godine od pravosnažnosti
rješenja o zaključenju ili obustavljanju stečajnog postupka, odnosno rješenja kojim je
odobren plan reorganizacije.
Razrješenje stečajnog upravnika
Član 38
(1) Stečajni sudija, po službenoj dužnosti ili na predlog odbora povjerilaca,
razrješava stečajnog upravnika, ako utvrdi da stečajni upravnik:
1) ne ispunjava svoje obaveze;
2) ne poštuje rokove određene ovim zakonom;
3) postupa pristrasno u odnosu na pojedine povjerioce;
4) po proteku jedne godine od dana održavanja ročišta za ispitivanje potraživanja
nije postigao zadovoljavajući napredak u unovčenju imovine koja ulazi u stečajnu
masu, osim kada je unovčenje bilo spriječeno višom silom ili okolnostima koje se
nijesu mogle predvidjeti;
5) nije osigurao imovinu stečajnog dužnika za slučaj nastupanja štete poslije
upozorenja stečajnog sudije ili odbora povjerilaca;
6) nije tražio saglasnost ili nije postupio po pribavljenoj saglasnosti u slučajevima
gdje je ovim zakonom predviđena saglasnost odbora povjerilaca;
7) ne ispunjava uslove za imenovanje stečajnog upravnika usljed nastupanja
okolnosti koje za posljedicu imaju gubitak statusa stečajnog upravnika i njegovo
brisanje sa liste stečajnih upravnika.
(2) U slučaju postojanja okolnosti iz stava 1 tačka 7 ovog člana i razloga za brisanje
stečajnog upravnika sa liste stečajnih upravnika, stečajni sudija je dužan o tim
okolnostima obavijestiti Ministarstvo pravde.
(3) Prije donošenja odluke o razrješenju iz stava 1 ovog člana, stečajni sudija će
omogućiti stečajnom upravniku da se izjasni o razlozima za razrješenje, osim u
slučaju iz stava 1 tačka 7 ovog člana.
(4) Stečajni upravnik se razrješava i na lični zahtjev.
Primopredaja dužnosti
Član 39
(1) Razriješeni stečajni upravnik dužan je da, bez odlaganja, izvrši primopredaju
dužnosti novoimenovanom stečajnom upravniku predajom cjelokupne dokumentacije
i primopredajom imovine stečajnog dužnika, uz podnošenje izvještaja o toku
stečajnog postupka i stanju stečajne mase od dana otvaranja stečaja do dana
razrješenja. Izvještaj mora da sadrži sve podatke iz člana 36 stav 5 ovog zakona.
(2) Obaveza iz stava 1 ovog člana u pogledu predaje dokumentacije važi i za treća
lica, ako se dokumentacija stečajnog upravnika nalazi u njihovom posjedu u trenutku
razrješenja stečajnog upravnika i ako to od njih zahtijeva novoimenovani stečajni
upravnik.
(3) Ako razriješeni stečajni upravnik ili lice iz stava 2 ovog člana odbije
primopredaju imovine i dokumentacije ili odugovlači sa primopredajom, stečajni
sudija će, na zahtjev novoimenovanog stečajnog upravnika, bez odlaganja, naložiti
primopredaju pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
(4) U slučaju nepostupanja po nalogu iz stava 3 ovog člana stečajni sudija će prema
stečajnom upravniku ili trećem licu sprovesti mjere prinude radi izvršenja.
Nagrada za rad i naknada troškova stečajnom upravniku
Član 40
(1) Stečajni upravnik ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova
(u daljem tekstu:nagrada i naknada troškova).
(2) Konačnu visinu nagrade, kao i naknade troškova određuje stečajni sudija u
vrijeme zaključenja stečajnog postupka, uzimajući u obzir obim poslova, vrijednost
stečajne mase i poslovne rezultate stečajnog upravnika u skladu sa osnovama i
mjerilima za određivanje visine naknade i nagrade stečajnog upravnika.
(3) Do određivanja konačne visine nagrade i naknade troškova, stečajni sudija
rješenjem koje se dostavlja stečajnom upravniku i odboru povjerilaca određuje
privremenu nagradu i naknadu troškova stečajnom upravniku. Protiv rješenja o
privremenoj nagradi i naknadi troškova nije dozvoljena žalba.
(4) Naknada troškova određuje se prema stvarnim troškovima koje je stečajni
upravnik imao u obavljanju poslova.
(5) U slučaju kada se iz stečajne mase ne mogu namiriti ni troškovi stečajnog
postupka, naknada za rad i troškovi stečajnog upravnika isplaćuju se iz posebno
određenog fonda utvrđenog budžetom Crne Gore.
(6) Bliže osnove i mjerila za određivanje visine naknade i nagrade iz stava 1 ovog
člana utvrdiće propisom organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije.
(7) Konačna visina nagrade iz st. 1 i 2 ovog člana, iskazana u mjesečnom iznosu, ne
može biti veća od dvije i po prosječne neto zarade u Crnoj Gori na mjesečnom nivou,
u vrijeme određivanja nagrade.
Nagrada privremenom stečajnom upravniku
Član 41
Privremenom stečajnom upravniku pripada pravo na jednokratnu nagradu čiju
visinu utvrđuje stečajni sudija u zavisnosti od obima i složenosti poslova.
Prvi sastanak povjerilaca i odbor povjerilaca
Član 42
(1) Prvi sastanak povjerilaca održava se najkasnije u roku od 40 dana od dana
otvaranja stečajnog postupka.
(2) Prvim sastankom povjerilaca predsjedava stečajni upravnik .
(3) Na prvom sastanku povjerioci formiraju odbor povjerilaca.
(4) Na prvom sastanku povjerilaca raspravlja se o izvještaju o finansijskom
položaju stečajnog dužnika i procjeni stečajnog upravnika da li postoji mogućnost
reorganizacije stečajnog dužnika.
(5) Stečajni upravnik daje pregled svih potraživanja o kojima na dan održavanja
sastanka ima saznanje, kao i procjenu njihove osnovanosti, visine, odnosno
procentualno učešće u odnosu na sva ta potraživanja.
Troškovi sazivanja sastanka povjerilaca
Član 43
(1) Sastanak povjerilaca može biti sazvan i na predlog povjerilaca, stečajnog
upravnika i povjerioca ili povjerilaca čija potraživanja iznose preko 5% ukupnih
(poznatih) potraživanja. Povjerioci na čiji predlog se saziva sastanak snose troškove
sastanka.
(2) Troškovi sastanka odbora povjerilaca sazvanog na predlog stečajnog upravnika
isplaćuju se na teret stečajne mase.
(3) Stečajni dužnik ili zastupnik stečajnog dužnika obavezan je da prisustvuje svim
sastancima povjerilaca na kojima se zahtijeva njegovo prisustvo, osim u slučaju
dobijanja pisanog odobrenja stečajnog upravnika da ne prisustvuje sastanku.
(4) Na sastanku povjerilaca stečajni dužnik ili zastupnik stečajnog dužnika dužan je
da stečajnom upravniku i povjeriocima pruži tražene podatke i informacije o svim
poslovnim aktivnostima, imovini i mjestu na kojem se nalazi imovina koja čini
stečajnu masu.
Sastav odbora povjerilaca
Član 44
Odbor povjerilaca se sastoji od tri do pet članova sa najvećim neobezbijeđenim ili
djelimično obezbijeđenim potraživanjima. Odbor povjerilaca se ne formira ukoliko
stečajni dužnik ima manje od tri povjerioca ili je manje od tri povjerioca dalo
pristanak da budu članovi tog odbora.
Djelokrug poslova i prava odbora povjerilaca
Član 45
(1) Odbor povjerilaca:
1) daje saglasnost u vezi sa svim pitanjima koja su od izuzetne važnosti za stečajnu
masu, kao što je podizanje kredita, davanje sredstava na zajam i sl. u skladu sa ovim
zakonom;
2) daje mišljenje stečajnom upravniku o načinu unovčenja imovine, ukoliko se
prodaja ne vrši javnim nadmetanjem i nastavljanju započetih poslova stečajnog
dužnika u skladu sa ovim zakonom;
3) razmatra izvještaje stečajnog upravnika o toku stečajnog postupka i o stanju
stečajne mase;
4) vrši i druge poslove propisane ovim zakonom.
(2) Odbor povjerilaca ima pravo:
1) prigovora stečajnom sudiji na rad stečajnog upravnika;
2) na podnošenje žalbe na rješenja stečajnog sudije kada je žalba dozvoljena;
3) uvida u zapisnike, nalaze vještaka i druga akta koja se nalaze u stečajnom
predmetu;
4) davanja mišljenja o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih prilikom
inventarisanja;
5) predlaganja razrješenja stečajnog upravnika i predlaganja imenovanja novog;
6) izjašnjavanja o visini naknade troškova i nagrade stečajnom upravniku.
(3) Prigovor na radnje stečajnog upravnika odbor povjerilaca podnosi u roku od pet
dana od dana saznanja za radnje zbog kojih se podnosi prigovor.
(4) Članovi odbora povjerilaca odgovaraju ostalim stečajnim povjeriocima za štetu
koju su prouzrokovali svojim radom namjerno ili krajnjom nepažnjom .
Razrješenje članova odbora povjerilaca
Član 46
(1) Odbor povjerilaca može člana odbora povjerilaca razriješiti po službenoj
dužnosti, kada to član odbora zatraži ili na zahtjev drugih povjerilaca. Prije donošenja
odluke može se saslušati član odbora povjerilaca.
(2) Odbor povjerilaca će imenovati novoga člana odbora povjerilaca ako bi zbog
razrješenja broj članova odbora povjerilaca bio manji od tri.
Sjednice odbora i donošenje odluka
Član 47
(1) Sjednice odbora povjerilaca saziva predsjednik odbora.
(2) Predsjednika odbora povjerilaca biraju između sebe članovi odbora povjerilaca.
(3) Odbor povjerilaca o pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje na sjednicama ako
je prisutna većina od ukupnog broja njegovih članova.
(4) Člana odbora povjerilaca na sjednicama može zamjenjivati lice koje član odbora
ovlasti ovjerenim punomoćjem.
(5) Sjednicama odbora povjerilaca može prisustvovati i stečajni upravnik, bez
prava glasa.
(6) Stečajni sudija ne može prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca.
Naknada troškova
Član 48
(1) Predsjednik i članovi odbora imaju pravo na naknadu nužnih troškova za rad u
odboru povjerilaca.
(2) Naknada iz stava 1 ovog člana se obračunava i isplaćuje na teret stečajne mase
kao trošak stečajnog postupka.
(3) Obračun i isplatu naknade iz stava 2 ovog člana vrši stečajni upravnik, na
predlog odbora povjerilaca, uz odobrenje stečajnog sudije.
Stranke i učesnici u stečajnom postupku
Član 49
(1) Stranke u stečajnom postupku su stečajni dužnik i stečajni povjerioci.
(2) Pored lica iz stava 1 ovog člana u stečajnom postupku mogu da učestvuju i lica
koja su njihovi solidarni dužnici, jemci, garanti, na način utvrđen ovim zakonom.
(3) Lica iz stava 2 ovog člana mogu kao stečajni povjerioci zahtijevati da im se
vrati iznos koji su za stečajnog dužnika platili prije ili poslije dana pokretanja
stečajnog postupka, ako imaju regresno pravo prema stečajnom dužniku.
Stečajni povjerilac
Član 50
Stečajni povjerilac je lice koje na dan pokretanja stečajnog postupka ima
neobezbijeđeno potraživanje prema stečajnom dužniku.
Sticanje svojstva stranke
Član 51
(1) Stečajni povjerioci stiču svojstvo stranke podnošenjem prijave potraživanja u
skladu sa ovim zakonom.
(2) Stečajni povjerioci na osnovu svojih nenaplaćenih potraživanja mogu da
učestvuju u stečajnom postupku i prije podnošenja prijave potraživanja sudu, na način
i u obimu propisanim ovim zakonom.
(3) Stečajni povjerilac gubi svojstvo stranke potpunim namirenjem svojih
potraživanja.
Izlučni povjerilac
Član 52
(1) Izlučni povjerilac je lice koje, na osnovu svog stvarnog ili ličnog prava, ima
pravo da traži da se određena stvar izdvoji iz stečajne mase.
(2) Izlučni povjerilac nije stečajni povjerilac.
(3) Stvar iz stava 1 ovog člana ne ulazi u stečajnu masu.
(4) Ako je stečajni dužnik neovlašćeno otuđio stvar iz stava 1 ovog člana u toku
stečajnog postupka, izlučni povjerilac ima pravo da traži namirenje iznosa koji
odgovara tržišnoj vrijednosti stvari, koji se izmiruje kao obaveza stečajne mase.
Razlučni povjerilac
Član 53
(1) Razlučni povjerilac je povjerilac koji ima založno pravo ili pravo namirenja na
stvarima ili pravima o kojima se vode javne knjige ili registri.
(2) Razlučni povjerioci imaju pravo namirenja iz sredstava stečenih prodajom
imovine na kojoj su stekli razlučna prava. Ostvarivanje tih prava može biti
privremeno odloženo u slučajevima iz čl. 64 i 65 ovog zakona.
(3) Povjerioci koji imaju zakonsko pravo zadržavanja stvari nijesu dužni da predaju
stvar stečajnom dužniku dok im se ne isplati njihovo razlučno potraživanje, ali su
dužni da stečajnom upravniku omoguće prodaju stvari koja je predmet zadržavanja.
(4) Povjerioci iz st. 1 i 2 ovog člana nijesu stečajni povjerioci. Ako je visina
njihovog potraživanja veća od visine iznosa dobijenog unovčenjem stvari ili prava na
kojima postoji razlučno pravo, pravo na razliku u visini iznosa ostvaruju kao stečajni
povjerioci.
(5) Razlučna prava stečena izvršenjem ili obezbjeđenjem za posljednjih 60 dana
prije dana pokretanja stečajnog postupka radi prinudnog namirenja ili obezbjeđenja
prestaju da važe i takvi povjerioci nijesu razlučni povjerioci.
(6) Razlučni povjerioci imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stečajne mase kao
stečajni povjerioci, ako se odreknu svog statusa razlučnog povjerioca ili ako bez svoje
krivice ne mogu namiriti svoje razlučno potraživanje. Pisanu izjavu o odricanju od
statusa razlučnog povjerioca razlučni povjerioci podnose stečajnom sudiji i stečajnom
upravniku.
Redosljed namirenja
Član 54
(1) Iz stečajne mase prioritetno se namiruju troškovi stečajnog postupka, a po
njihovom punom namirenju namiruju se obaveze stečajne mase.
(2) Stečajni povjerioci se, u zavisnosti od njihovih potraživanja, svrstavaju u
isplatne redove.
(3) Stečajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno visini
potraživanja.
(4) Stečajni povjerioci nižeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto se namire
stečajni povjerioci višeg isplatnog reda.
Isplatni redovi
Član 55
(1) Isplatni redovi se razvrstavaju u tri isplatna reda:
1) u prvi isplatni red spadaju:
- neisplaćene bruto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih, u iznosu minimalnih
zarada za posljednje dvije godine prije otvaranja stečajnog postupka, sa kamatom od
dana dospijeća do dana otvaranja stečajnog postupka;
- potraživanja zaposlenih, prije i poslije podnošenje predloga za pokretanje
stečajnog postupka, na ime povreda na radu kod stečajnog dužnika;
2) u drugi isplatni red spadaju potraživanja po osnovu svih javnih prihoda dospjelih
u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka, osim doprinosa za
penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih;
3) u treći isplatni red spadaju potraživanja ostalih stečajnih povjerilaca, uključujući
i potraživanja povjerilaca preko iznosa iz stava 1 tač. 1 i 2 ovog člana.
(2) Potraživanja stečajnih povjerilaca koji su se prije pokretanja stečajnog postupka
saglasili da budu namireni tek nakon punog namirenja potraživanja jednog ili više
stečajnih povjerilaca namiruju se nakon punog namirenja trećeg isplatnog reda sa
pripadajućim kamatama.
III. POKRETANjE STEČAJNOG POSTUPKA
Ovlašćeni predlagači
Član 56
(1) Stečajni postupak se pokreće na predlog povjerioca, dužnika ili likvidatora.
(2) Povjerilac podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka, bez obzira na
osnov potraživanja, samo u slučaju postojanja trajnije nesposobnosti plaćanja i u
slučajevima iz člana 13 ovog zakona.
(3) Dužnik podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka i nije dužan da
dokazuje postojanje stečajnih razloga.
(4) Likvidator podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučajevima
propisanim zakonom kojim se uređuju privredna društva.
Forma i sadržina predloga
Član 57
(1) Predlog za pokretanje stečajnog postupka se podnosi nadležnom sudu u pisanoj
formi.
(2) Predlog iz stava 1 ovog člana sadrži:
1) naziv suda kojem se predlog podnosi;
2) naziv, odnosno ime i adresu, odnosno prebivalište predlagača ili adresu lica koje
je u ovom postupku ovlašćeno za prijem pismena i za zastupanje predlagača;
3) naziv, odnosno ime stečajnog dužnika, kao i podatke o kontakt adresi;
4) spisak stečajnih i drugih povjerilaca sa navođenjem visine iznosa i osnova
potraživanja, kao i imena i prebivališta članova organa stečajnog dužnika koji za
obaveze stečajnog dužnika odgovaraju svojom imovinom, ako je predlagač stečajni
dužnik;
5) činjenice i prateću dokumentaciju koja dokazuje vrstu, osnov i visinu
neizmirenog potraživanja, ako je predlagač povjerilac;
6) spisak dokumenata priloženih uz predlog.
Postupanje sa neurednim i nepotpunim predlogom
Član 58
(1) Ako predlog za pokretanje stečajnog postupka ne sadrži sve propisane elemente
iz člana 57 ovog zakona, sud će o tome obavijestiti predlagača i odrediti rok, koji ne
može biti duži od osam dana od dana prijema obavještenja, u kom je predlagač dužan
da predlog uredi i da nedostatke otkloni.
(2) Ako predlagač ne postupi po nalogu suda iz stava 1 ovog člana, sud će predlog
odbaciti rješenjem.
(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana troškove postupka snosi predlagač.
Povlačenje predloga
Član 59
(1) Predlog za pokretanje stečajnog postupka se može povući do objavljivanja
oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda, odnosno prije donošenja
rješenja o odbacivanju ili o odbijanju predloga.
(2) Ako predlagač povuče predlog, sud obustavlja postupak, a troškove postupka
snosi predlagač.
Naknada troškova
Član 60
(1) Predlagač je dužan da, u roku od osam dana od dana dobijanja naloga od suda,
uplati avans na ime troškova stečajnog postupka, koji obuhvataju troškove oglasa i
troškove stečajnog upravnika, u visini koju odredi sud.
(2) Ako predlagač u propisanom roku ne uplati sredstva iz stava 1 ovog člana, sud
će odbaciti predlog.
(3) Ako sud utvrdi da je predlog neosnovan i da ne postoje uslovi za pokretanje
stečajnog postupka, nastali troškovi, po nalogu suda, izmiruju se iz uplaćenih
sredstava iz stava 1 ovog člana.
(4) Ako su nastali troškovi veći od uplaćenih sredstava iz stava 1 ovog člana,
predlagač čiji je predlog odbijen dužan je da nadoknadi razliku tih sredstava, u roku
od osam dana od dana dobijanja naloga od suda.
(5) U slučaju pokretanja stečajnog postupka, u troškove tog postupka ulaze i
troškovi prethodnog stečajnog postupka.
Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka
Član 61
(1) Sud u roku od tri dana od dana dostavljanja predloga za pokretanje stečajnog
postupka donosi rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka. Protiv rješenja
o pokretanju prethodnog stečajnog postupka nije dozvoljena žalba.
(2) Prethodni stečajni postupak se pokreće radi utvrđivanja razloga za pokretanje
stečajnog postupka.
(3) Rješenje iz stava 1 ovog člana se dostavlja predlagaču i stečajnom dužniku, ako
je povjerilac predlagač.
(4) Dužniku se, uz rješenje, dostavlja i primjerak predloga za pokretanje stečajnog
postupka, kada je predlagač povjerilac.
(5) Rješenjem o pokretanju prethodnog stečajnog postupka zakazuje se ročište za
raspravljanje o postojanju stečajnog razloga za otvaranje stečaja
Otvaranje stečajnog postupka bez vođenja prethodnog stečajnog postupka
Član 62
Stečajni postupak će se otvoriti bez vođenja prethodnog stečajnog postupka u
sljedećim slučajevima:
1) ako dužnik podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka;
2) ako povjerilac podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka, a dužnik
prizna postojanje stečajnog razloga;
3) kada je postupak pokrenut na predlog povjerioca koji nije mogao namiriti svoje
potraživanje u izvršnom postupku.
Obaveza stečajnog dužnika da pruži potrebne podatke
Član 63
(1) Ovlašćena lica stečajnog dužnika, punomoćnici i lica koja za stečajnog dužnika
obavljaju finansijske poslove i poslove revizije dužna su da stečajnom sudiji i
stečajnom upravniku, na njihov zahtjev i bez odlaganja, pruže sve podatke i
obavještenja.
(2) Obaveza iz stava 1 ovog člana odnosi se i na članove organa stečajnog dužnika
kojima je prestala dužnost otvaranjem stečajnog postupka.
(3) Stečajni sudija može rješenjem naložiti stečajnom dužniku, kao i licima iz stava
1 ovog člana da, u određenom roku, predaju pisani izvještaj o finansijskom stanju
stečajnog dužnika.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana nije dozvoljena žalba.
(5) Ako stečajni dužnik, odnosno lica iz stava 1 ovog člana ne postupe po nalogu
stečajnog sudije, stečajni sudija može naložiti i sprovesti mjere prinudnog izvršenja u
skladu sa ovim zakonom.
(6) Lica iz stava 1 ovog člana odgovorna su povjeriocima za naknadu štete koju su
prouzrokovali nedostavljanjem podataka i obavještenja, kao i nesavjesno sastavljenim
izvještajem o finansijskom stanju stečajnog dužnika ili nedostavljanjem tog izvještaja.
Mjere obezbjeđenja
Član 64
(1) Stečajni sudija će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev podnosioca predloga za
pokretanje stečajnog postupka, rješenjem o pokretanju prethodnog stečajnog postupka
odrediti mjere obezbjeđenja radi sprječavanja promjene imovinskog položaja
stečajnog dužnika, odnosno uništavanja poslovne dokumentacije, ako postoji opasnost
da će stečajni dužnik otuđiti imovinu, odnosno uništiti dokumentaciju do otvaranja
stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudija može izreći jednu ili više mjera radi sprječavanja radnji iz stava
1 ovog člana, i to:
1) postaviti privremenog stečajnog upravnika koji će preuzeti sva ili dio ovlašćenja
organa stečajnog dužnika;
2) zabraniti isplate sa računa stečajnog dužnika bez saglasnosti privremenog
stečajnog upravnika;
3) zabraniti raspolaganje imovinom stečajnog dužnika ili odrediti da stečajni dužnik
može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodno pribavljenu saglasnost
stečajnog sudije ili privremenog stečajnog upravnika;
4) zabraniti ili privremeno odložiti sprovođenje izvršenja prema stečajnom dužniku,
uključujući i zabranu ili privremeno odlaganje koje se odnosi na ostvarivanje prava
razlučnih povjerilaca.
(3) U slučaju povrede zabrane raspolaganja iz stava 2 tačka 3 ovog člana
primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na pravne posljedice poslije
otvaranja stečajnog postupka.
(4) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana dozvoljena je žalba, koja ne zadržava
njegovo izvršenje.
(5) Mjere iz stava 2 ovog člana mogu se izreći samo do okončanja prethodnog
stečajnog postupka i stečajni sudija ih može izmijeniti ili ukinuti.
Ukidanje i izmjena mjera obezbjeđenja i zakonske zabrane izvršenja i
namirenja
Član 65
(1) U slučaju zabrane izvršenja i namirenja, koja obuhvata određivanje mjera
obezbjeđenja iz člana 64 stav 2 ovog zakona ili u slučaju zakonske zabrane izvršenja i
namirenja iz člana 95 ovog zakona, stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik dužan
je da obezbijedi adekvatnu zaštitu imovine, na način kojim će osigurati da vrijednost i
stanje imovine ostanu nepromijenjeni.
(2) Stečajni sudija, na pisani zahtjev razlučnog povjerioca, može donijeti odluku o
ukidanju ili izmjeni mjera obezbjeđenja iz člana 64 stav 2 tačka 4 i mjera iz člana 95
ovog zakona, ako:
1) stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik nije na adekvatan način zaštito
obezbijeđenu imovinu;
2) vrijednost imovine opada, a nema druge mogućnosti da se obezbijedi primjerena
i efikasna zaštita;
3) je vrijednost predmetne imovine manja od ukupnog iznosa obezbijeđenih
potraživanja, a predmetna imovina nije od ključnog značaja za reorganizaciju.
(3) O zahtjevu iz stava 2 ovog člana stečajni sudija odlučuje u roku od 20 dana od
dana prijema zahtjeva.
(4) Ako stečajni sudija u roku iz stava 3 ovog člana ne odluči po zahtjevu, smatra
se da je zabrana izvršenja privremeno ukinuta u odnosu na podnosioca zahtjeva u onoj
mjeri u kojoj je ukidanje neophodno za ostvarivanje prava razlučnog povjerioca na
imovini koja je predmet obezbjeđenja njegove imovine u skladu sa zakonom.
(5) Na predlog razlučnog povjerioca stečajni sudija može da donese odluku o
adekvatnoj zaštiti imovine koja je predmet obezbjeđenja njegovog potraživanja
određivanjem sljedećih mjera:
1) isplatom redovnih novčanih nadoknada razlučnom povjeriocu, čiji je iznos
jednak iznosu za koji se umanjuje vrijednost imovine ili nadoknada za stvarne ili
predviđene gubitke;
2) zamjenom imovine ili određivanjem dodatne obezbijeđene imovine dovoljne da
nadoknadi smanjenje vrijednosti ili gubitak;
3) podjelom prihoda dobijenih prodajom, korišćenjem ili otuđenjem imovine koja
je predmet obezbijeđenog potraživanja razlučnom povjeriocu, do visine njegovog
obezbijeđenog potraživanja;
4) popravkom, održavanjem, osiguranjem ili mjerama posebnog obezbjeđivanja i
čuvanja imovine;
5) drugim zaštitnim mjerama ili drugim vrstama nadoknada za koje stečajni sudija
smatra da će zaštititi vrijednost imovine razlučnog povjerioca.
Javnost mjera obezbjeđenja
Član 66
(1) Rješenje kojim se određuju mjere obezbjeđenja iz člana 64 stav 2 ovog zakona
objavljuje se na oglasnoj tabli i dostavlja se nadležnom organu koji vodi registar
pravnih lica.
(2) Organ iz stava 1 ovog člana dužan je da, bez odlaganja, upiše izrečene mjere iz
ovog rješenja.
(3) Ako se rješenjem iz stava 1 ovog člana određuje mjera zabrane isplate sa
računa, rješenje se dostavlja i finansijskoj organizaciji ili banci koja vrši platni promet
za stečajnog dužnika i nadležnom sudu koji sprovodi izvršenje.
Pružanje usluga od opšteg interesa
Član 67
(1) Pravna lica koja stečajnom dužniku pružaju komunalne, telekomunikacione i
usluge isporuke električne energije, gasa ili drugog energenta (u daljem tekstu: usluge
od opšteg interesa) ne mogu obustaviti vršenje tih usluga po osnovu neplaćenih
računa nastalih prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(2) Stečajni dužnik je dužan da redovno vrši plaćanja za tekuće obaveze po osnovu
usluga iz stava 1 ovog člana, od dana podnošenja predloga za pokretanje stečajnog
postupka.
(3) Na pisani zahtjev pravnog lica iz stava 1 ovog člana stečajni sudija može da
naloži stečajnom dužniku da kod suda deponuje dio svojih sredstava u cilju
obezbjeđenja plaćanja usluga tog pravnog lica za tekuće obaveze nastale poslije
podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(4) Iznos deponovanih sredstava iz stava 3 ovog člana ne može biti veći od
jednomjesečne uplate za usluge od opšteg interesa koje se dužniku pružaju u toku
kalendarskog mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je podnijet predlog za
pokretanje stečajnog postupka.
Privremeni stečajni upravnik u prethodnom stečajnom postupku
Član 68
(1) Za privremenog stečajnog upravnika u prethodnom stečajnom postupku može
se imenovati lice koje ispunjava uslove propisane za imenovanje stečajnog upravnika.
(2) Ako je izrečena mjera obezbjeđenja zabrane raspolaganja imovinom, ovlašćenje
raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi na privremenog stečajnog
upravnika, koji je dužan da zaštiti i održava imovinu i da nastavi sa vođenjem poslova
stečajnog dužnika, osim ako stečajni sudija ne odredi prekid poslova.
(3) Ovlašćenja privremenog stečajnog upravnika određuju se rješenjem o njegovom
imenovanju.
(4) Ovlašćenja privremenog stečajnog upravnika prestaju donošenjem rješenja o
otvaranju stečajnog postupka.
(5) Stečajni upravnik koji je imenovan u prethodnom stečajnom postupku
stečajnom sudiji podnosi izvještaj o svom radu sa podacima o finansijskom stanju
stečajnog dužnika i rezultatima rada u prethodnom stečajnom postupku.
Trajanje prethodnog stečajnog postupka
Član 69
Prethodni stečajni postupak može trajati najduže 30 dana od dana podnošenja
predloga za pokretanje stečajnog postupka.
Rasprava o otvaranju stečajnog postupka
Član 70
(1) Ako je pokrenut prethodni stečajni postupak, stečajni sudija zakazuje ročište
radi raspravljanja o postojanju stečajnog razloga za otvaranje stečajnog postupka,
najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema predloga za pokretanje stečajnog
postupka.
(2) Na ročište iz stava 1 ovog člana pozivaju se predlagač, stečajni dužnik i stečajni
upravnik imenovan u prethodnom stečajnom postupku.
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka
Član 71
(1) O predlogu za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija odlučuje rješenjem
(2) Rješenje iz stav 1 ovog člana donosi se najkasnije u roku od tri dana od dana
zaključenja ročišta iz člana 70 ovog zakona.
(3) Rješenjem kojim se odbija predlog za otvaranje stečajnog postupka određuje se
ko snosi troškove prethodnog stečajnog postupka.
(4) Rješenjem kojim se usvaja predlog iz stava 1 ovog člana stečajni sudija otvara
stečajni postupak.
Sadržina rješenja o otvaranju stečajnog postupka
Član 72
(1) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:
1) naziv i sjedište suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka;
2) naziv, odnosno ime i sjedište, odnosno adresu stečajnog dužnika;
3) stečajne razloge;
4) ime, prezime i adresu imenovanog stečajnog upravnika;
5) poziv povjeriocima da u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o
otvaranju stečajnog postupka prijave svoja obezbijeđena i neobezbijeđena
potraživanja;
6) poziv dužnicima stečajnog dužnika da ispune svoje obaveze prema stečajnoj
masi;
7) datum, vrijeme i mjesto održavanja ročišta za ispitivanje potraživanja;
8) datum, vrijeme i mjesto održavanja prvog sastanka povjerilaca;
9) datum objavljivanja oglasa na oglasnoj tabli suda.
(2) Podaci o otvaranju stečajnog postupka upisuju se u registar suda na osnovu
rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
Dostavljanje rješenja i objavljivanje oglasa
Član 73
(1) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka se istog dana kada je donijeto dostavlja
stečajnom dužniku, podnosiocu predloga za otvaranje stečajnog postupka, banci kod
koje stečajni dužnik ima račun, registru privrednih subjekata, organu uprave
nadležnom za evidenciju nepokretnosti, registru zaloga nad pokretnim stvarima i
nadležnim poreskim organima.
(2) Oglas o otvaranju stečajnog postupka sačinjava stečajni sudija odmah po
donošenju rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(3) Oglas iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Službenom
listu Crne Gore", a može se objaviti i u drugim domaćim i međunarodnim sredstvima
javnog informisanja.
(4) Oglas o otvaranju stečajnog postupka sadrži sve podatke iz rješenja o otvaranju
stečajnog postupka i druge podatke od značaja za povjerioce.
(5) Sud je dužan da oglase, rješenja i ostale akte koji se objavljuju na oglasnoj tabli
suda objavi i na internet stranici suda, u roku od 24 časa od trenutka njihovog isticanja
na oglasnoj tabli suda.
Zakazivanje ispitnog ročišta
Član 74
(1) Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka stečajni sudija zakazuje ročište za
ispitivanje potraživanja (u daljem tekstu: ispitno ročište).
(2) Ispitno ročište će se održati u roku koji nije duži od 60 dana od dana isteka roka
određenog rješenjem za prijavljivanje potraživanja.
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka
Član 75
Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju danom objavljivanja
oglasa o otvaranju postupka na oglasnoj tabli suda, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.
Prelazak prava i obaveza na stečajnog upravnika
Član 76
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju zastupnička i upravljačka prava
izvršnog direktora, zastupnika i punomoćnika, kao i organa upravljanja stečajnog
dužnika i ta prava prelaze na stečajnog upravnika.
(2) Pravni posao raspolaganja stvarima i pravima koja ulaze u stečajnu masu, koji
je stečajni dužnik zaključio poslije otvaranja stečajnog postupka, ne proizvodi pravno
dejstvo, osim u slučaju raspolaganja za koja važe opšta pravila pouzdanja u javne
knjige, a druga strana ima pravo da zahtijeva vraćanje protivčinidbe iz stečajne mase
kao stečajni povjerilac.
(3) Punomoćja koja je dao stečajni dužnik, a koja se odnose na imovinu koja ulazi u
stečajnu masu, prestaju otvaranjem stečajnog postupka.
Pravo preče kupovine
Član 77
Otvaranjem stečajnog postupka prestaju ranije stečena prava preče kupovine u
pogledu imovine stečajnog dužnika.
Nasljednička izjava
Član 78
Ako je stečajni dužnik stekao nasljedstvo poslije otvaranja stečajnog postupka,
nasljedničku izjavu daje stečajni upravnik.
Prestanak radnog odnosa
Član 79
(1) Otvaranjem stečajnog postupka otkazuju se ugovori o radu koje je stečajni
dužnik zaključio sa zaposlenima.
(2) Odluku o otkazu ugovora o radu iz stava 1 ovog člana donosi stečajni upravnik .
(3) Stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog sudije, može da angažuje potreban
broj lica radi okončanja započetih poslova ili radi vođenja stečajnog postupka.
(4) Zarade i ostala primanja lica iz stava 3 ovog člana određuje stečajni upravnik,
nakon pribavljenog mišljenja odbora povjerilaca, uz saglasnost stečajnog sudije.
(5) Zarade i primanja iz stava 4 ovog člana namiruju se iz stečajne mase i
predstavljaju trošak stečajnog postupka.
Naziv stečajnog dužnika
Član 80
Uz naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka "u stečaju".
Računi stečajnog dužnika
Član 81
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju
prava lica koja su bila ovlašćena da raspolažu sredstvima sa računa stečajnog dužnika.
(2) Na zahtjev stečajnog upravnika banka će otvoriti novi račun preko kojeg će se
vršiti poslovanje stečajnog dužnika.
(3) Novčana sredstva sa ugašenih računa stečajnog dužnika prenose se na novi
račun.
Potraživanja povjerilaca
Član 82
(1) Stečajni povjerioci svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvaruju samo
u stečajnom postupku.
(2) Otvaranjem stečajnog postupka razlučno pravo se ostvaruje isključivo u
stečajnom postupku, osim u slučaju iz člana 65 ovog zakona.
(3) Izlučni povjerioci mogu svoje potraživanje ostvarivati u svim sudskim i drugim
postupcima.
Dospjelost potraživanja prema stečajnom dužniku
Član 83
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka potraživanja povjerilaca prema stečajnom
dužniku koja nijesu dospjela smatraju se dospjelim.
(2) Novčana i nenovčana potraživanja prema stečajnom dužniku koja imaju za
predmet povremena davanja postaju jednokratna potraživanja danom otvaranja
stečajnog postupka i izračunavaju se u novčanoj vrijednosti.
(3) Potraživanja u stranoj valuti obračunavaju se u eurima prema srednjem kursu na
dan otvaranja stečajnog postupka.
Pravo na prebijanje potraživanja u stečajnom postupku
Član 84
(1) Ako je stečajni povjerilac prije podnošenja predloga za pokretanja stečajnog
postupka stekao pravo na prebijanje svog potraživanja sa potraživanjem stečajnog
dužnika prema njemu, otvaranje stečajnog postupka nema uticaja na postojanje prava
na prebijanje.
(2) Stečajni povjerilac je dužan da, do isteka roka za prijavu potraživanja, sudu
dostavi prijavu na cjelokupan iznos potraživanja i izjavu o prebijanju. U suprotnom,
stečajni povjerilac gubi pravo na prebijanje.
Slučajevi kad prebijanje nije dopušteno
Član 85
(1) Prebijanje nije dopušteno, ako:
1) je stečajni povjerilac stekao pravo na prebijanje nakon podnošenja predloga za
pokretanje stečajnog postupka;
2) je stečajni povjerilac potraživanje stekao u posljednjih šest mjeseci prije dana
podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, a stečajni povjerilac je znao ili
je morao znati da je dužnik nesposoban za plaćanje ili je prezadužen;
3) su se uslovi za prebijanje stekli pravnim poslom ili drugom pravnom radnjom
koja se može pobijati.
(2) Izuzetno, prebijanje potraživanja iz stava 1 tačka 2 ovog člana dopušteno je ako
je u pitanju potraživanje koje je stečeno u vezi sa ispunjenjem neizvršenih ugovora ili
potraživanje kome je vraćeno pravno dejstvo u postupku pobijanja pravnog posla ili
druge pravne radnje stečajnog dužnika.
Konverzija potraživanja stečajnog dužnika
Član 86
(1) Nenovčana potraživanja stečajnog dužnika unose se u stečajnu masu i
izražavaju se u novčanoj vrijednosti.
(2) Potraživanja u stranoj valuti unose se u stečajnu masu u toj valuti, ali se
obračunavaju u eurima prema srednjem kursu na dan otvaranja stečajnog postupka.
Kamate
Član 87
(1) Za neobezbijeđena potraživanja u stečajnom postupku obračunavanje
ugovorenih i zateznih kamata prestaje danom otvaranja stečajnog postupka.
(2) Na obezbijeđena potraživanja u stečajnom postupku obračunava se ugovorena i
zatezna kamata, ali samo do visine realizovane vrijednosti imovine koja služi za
obezbjeđenje potražnje.
(3) Ako poslije izmirenja svih potraživanja postoje raspoloživa sredstva za isplatu,
stečajni sudija odobrava obračunavanje i plaćanje kamata stečajnim povjeriocima i za
period poslije otvaranja stečajnog postupka i obračunavanje i plaćanje kamata
obezbijeđenih povjerilaca koje nijesu izmirene iz realizovane vrijednosti prema
obezbjeđenju.
(4) Kamata iz stava 3 ovog člana obračunava se po propisima kojima se reguliše
stopa zakonske zatezne kamate iz obligacionih odnosa, pri čemu se kamata svim
stečajnim povjeriocima isplaćuje srazmjerno, nezavisno od isplatnih redova.
(5) Odredbe ugovora kojima se u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza
stečajnog dužnika, odnosno nesposobnosti plaćanja ili pokretanja stečajnog postupka
predviđa ugovorna kazna, povećana kamatna stopa ili druga kaznena mjera, smatraju
se ništavim u postupku utvrđivanja visine potraživanja u stečajnom postupku.
Zastarjelost potraživanja
Član 88
(1) Prijavljivanjem potraživanja prekida se zastarjelost potraživanja koje postoji
prema stečajnom dužniku.
(2) Zastarjelost potraživanja stečajnog dužnika prema njegovim dužnicima zastaje
danom pokretanja stečajnog postupka i ne teče godinu dana od dana otvaranja
stečajnog postupka.
Uslovna potraživanja
Član 89
(1) Povjeriocu čije je potraživanje vezano za odložni uslov rezervišu se
odgovarajuća sredstva iz stečajne mase.
(2) Ako odložni uslov ne nastupi do pravosnažnosti rješenja o glavnoj diobi
stečajne mase, potraživanje vezano za odložni uslov se gasi, a sredstva se raspoređuju
na ostale povjerioce, srazmjerno visini njihovih potraživanja.
(3) Potraživanja vezana za raskidni uslov uzimaju se u obzir prilikom diobe
stečajne mase ako povjerilac pruži obezbjeđenje da će vratiti ono što je primio iz
stečajne mase kada nastupi raskidni uslov. Ako raskidni uslov ne nastupi do
pravosnažnosti rješenja o konačnoj diobi stečajne mase, smatra se da taj uslov nije ni
postojao.
Procesnopravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
Član 90
U trenutku nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka prekidaju se
svi sudski i upravni postupci u odnosu na stečajnog dužnika i njegovu imovinu.
Nastavak postupka
Član 91
(1) Parnični postupak u kojem je stečajni dužnik tužilac nastavlja se kada stečajni
upravnik obavijesti sud pred kojim se vodi parnični postupak da je preuzeo postupak.
(2) Upravni postupak pokrenut na zahtjev stečajnog dužnika nastavlja se kada
stečajni upravnik obavijesti nadležni organ da je preuzeo postupak.
Nastavak parničnog postupka
Član 92
Parnični postupak u kojem je stečajni dužnik tuženi nastavlja se, ako je:
1) tužilac kao stečajni i razlučni povjerilac podnio blagovremenu i urednu prijavu
potraživanja;
2) na ispitnom ročištu stečajni upravnik osporio prijavu potraživanja;
3) tužilac kao stečajni ili razlučni povjerilac zaključkom stečajnog sudije upućen na
nastavak prekinutog parničnog postupka radi utvrđivanja osnovanosti potraživanja;
4) tužilac kao stečajni ili razlučni povjerilac predložio nastavak prekinutog
postupka u roku od osam dana od dana prijema zaključka stečajnog sudije iz tačke 3
ovog člana.
Način odlučivanja po predlogu za nastavak parničnog postupka
Član 93
(1) Ako nijesu ispunjeni procesni uslovi iz člana 92 ovog zakona, parnični sud će
rješenjem odbaciti predlog za nastavak prekinutog postupka.
(2) Ako su ispunjeni uslovi iz člana 92 ovog zakona sud će rješenjem, protiv kojeg
nije dozvoljena žalba, odrediti nastavak postupka.
(3) Ako se prekinuti parnični postupak vodio pred sudom opšte nadležnosti, taj sud
će se, ukoliko nastavi postupak, rješenjem oglasiti nenadležnim i predmet ustupiti
sudu koji vodi stečajni postupak nad tuženim.
(4) Ako se prekinuti parnični postupak vodio pred privrednim sudom kod koga se
ne vodi stečajni postupak nad tuženim, taj sud će se, ukoliko nastavi postupak,
rješenjem oglasiti mjesno nenadležnim i predmet ustupiti sudu koji vodi stečajni
postupak nad tuženim.
Postupanje u slučaju nepreinačenja tužbenog zahtjeva
Član 94
Ukoliko u predlogu za nastavak postupka tužilac ne preinači tužbu postavljanjem
utvrđujućeg, umjesto obavezujućeg tužbenog zahtjeva, nadležni sud će nastaviti
postupak i odbaciti tužbu kao nedozvoljenu.
Zabrana izvršenja i namirenja
Član 95
(1) Od dana otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv stečajnog dužnika,
odnosno nad njegovom imovinom odrediti i sprovesti prinudno izvršenje, niti bilo
koja mjera postupka izvršenja u cilju namirenja potraživanja, osim izvršenja koja se
odnose na obaveze stečajne mase.
(2) Postupci iz stava 1 ovog člana, koji su u toku, obustavljaju se.
(3) Zabrana izvršenja i namirenja iz stava 1 ovog člana može biti ukinuta ili
izmijenjena pod uslovima i na način propisan članom 65 ovog zakona.
Pravo na izbor u slučaju dvostranoteretnog ugovora
Član 96
(1) Ako stečajni dužnik i njegov saugovarač do pokretanja stečajnog postupka
nijesu u cjelosti ili delimično izvršili obaveze iz dvostranoteretnog ugovora koji su
zaključili, stečajni upravnik može, umjesto stečajnog dužnika, ispuniti obaveze iz
ugovora i tražiti ispunjenje obaveza od druge ugovorne strane.
(2) Ako stečajni upravnik odbije ispunjenje obaveza iz stava 1 ovog člana,
saugovarač stečajnog dužnika može ostvariti svoje potraživanje kao stečajni
povjerilac.
(3) Ako saugovarač stečajnog dužnika pozove stečajnog upravnika da se izjasni o
ispunjavanju obaveza iz ugovora, stečajni upravnik je dužan da saugovarača stečajnog
dužnika, u roku od 15 dana od dana prijema poziva, pisano obavijesti o tome da li
namjerava da ispuni te obaveze.
(4) Ako se stečajni upravnik izjasni da će izvršiti obaveze iz ugovora, pa u toku
stečajnog postupka prestane da ih izvršava, potraživanje po osnovu tog ugovora spada
u prvi isplatni red, kao trošak stečajnog postupka.
Finansijski lizing
Član 97
(1) Ako se stečajni postupak pokrene nad primaocem lizinga, davalac lizinga ima
pravo na odvojeno namirenje i pravo prioriteta na predmetu lizinga.
(2) Zabrana izvršenja i namirenja iz člana 95 ovog zakona shodno se primjenjuje i
na ostvarivanje prava iz stava 1 ovog člana.
(3) Davalac lizinga može zahtijevati ukidanje ili izmjenu mjera obezbjeđenja,
odnosno primjenu mjera zaštite iz člana 65 st. 3 i 4 ovog zakona.
(4) U slučaju bankrotstva stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik je dužan da
preda predmet lizinga davaocu lizinga, u roku od 30 dana od dana prijema pisanog
zahtjeva, koji može biti upućen poslije odluke o bankrotstvu i prodaji imovine, osim u
slučaju da se davalac lizinga saglasi sa drukčijom odlukom.
(5) Ako stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik ne preda predmet lizinga u roku
iz stava 4 ovog člana, davalac lizinga ima pravo da zahtijeva povraćaj državine i
izvršenje na predmetu lizinga, u skladu sa ugovorom, odnosno zakonom.
(6) U slučaju reorganizacije stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik je dužan da,
u roku od osam dana od dana prijema pisanog zahtjeva, pisano obavijesti davaoca
lizinga o namjeri da nastavi sa korišćenjem imovine koja je predmet lizinga.
(7) Ako stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik ne obavijesti davaoca lizinga o
namjeri da nastavi sa korišćenjem predmeta lizinga u roku iz stava 6 ovog člana,
odnosno ne plati u ugovorenom roku, davalac lizinga ima pravo da zahtijeva povraćaj
državine i izvršenje na predmetu lizinga, u skladu sa ugovorom, odnosno zakonom.
(8) Na slučajeve pokretanja stečajnog postupka protiv davaoca lizinga, kao i na
ugovore o operativnom lizingu shodno se primenjuju odredbe člana 96 ovog zakona.
Fiksni poslovi
Član 98
(1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveze iz fiksnog ugovora nastupilo poslije
pokretanja stečajnog postupka, saugovarač stečajnog dužnika ne može tražiti
ispunjenje tih obaveza, ali može tražiti naknadu zbog neispunjenja, kao stečajni
povjerilac.
(2) Naknada zbog neispunjenja obaveza iz stava 1 ovog člana određuje se u visini
razlike između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne
ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.
Primjena pravila na druge poslove sa ugovorenim rokom
Član 99
Odredbe čl. 96 i 98 ovog zakona shodno se primjenjuju i na pravne poslove koji su
predmet ugovora činidbe, kao što su: predaja hartija od vrijednosti, isporuka
plemenitih metala, novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti i dr., a
ugovoreno vrijeme ili rok ispunjenja su nastupili poslije otvaranja stečajnog postupka.
Nalozi i ponude
Član 100
(1) Nalog koji je izdao stečajni dužnik gubi dejstvo danom otvaranja stečajnog
postupka, ako stečajni upravnik ne odluči drukčije.
(2) Ponude učinjene stečajnom dužniku ili ponude koje je učinio stečajni dužnik
koje nijesu prihvaćene do dana otvaranja stečajnog postupka prestaju da važe danom
otvaranja stečajnog postupka, ako stečajni upravnik ne odluči drukčije.
Zakup
Član 101
(1) Zakup nepokretnosti ne prestaje otvaranjem stečajnog postupka.
(2) Prava koja su nastala u vrijeme prije pokretanja stečajnog postupka prema
stečajnom dužniku saugovarač stečajnog dužnika može ostvariti samo kao stečajni
povjerilac.
(3) Ugovore o zakupu stečajni upravnik može otkazati nezavisno od zakonskih i
ugovorenih rokova, sa otkaznim rokom od 30 dana.
(4) Pravo na naknadu štete zbog otkaza zakupa zakupodavac ostvaruje u iznosu koji
ne može biti viši od iznosa polugodišnje zakupnine.
(5) Saugovarač stečajnog dužnika ne može otkazati zakup zbog kašnjenja
zakupnine ili zbog pogoršanja imovinskog stanja stečajnog dužnika poslije
podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(6) Ako ugovor o zakupu ostane na snazi, stečajni dužnik je u obavezi da uredno
plaća ugovorenu zakupninu, a potraživanje po osnovu tog ugovora smatra se
obavezom stečajne mase.
(7) Ako je stečajni postupak otvoren prije nego što je stečajni dužnik otpočeo sa
korišćenjem nepokretnosti kao zakupac, stečajni upravnik i saugovarač stečajnog
dužnika mogu odustati od ugovora o zakupu.
Roba u prevozu
Član 102
(1) Saugovarač stečajnog dužnika, odnosno prodavac ili njegov komisionar, kome
cijena nije isplaćena u cjelosti, može tražiti da mu se vrati roba koja je poslata
stečajnom dužniku, koja do dana otvaranja stečajnog postupka nije prispjela u mjesto
opredjeljenja, odnosno nije preuzeta od stečajnog dužnika - pravo na potragu.
(2) Ako je stečajni dužnik preuzeo robu koja je stigla u mjesto opredjeljenja prije
otvaranja stečajnog postupka samo na čuvanje, prodavac nema pravo na potragu, ali
može ostvariti svoja prava kao izlučni povjerilac po opštim pravilima.
IV. STEČAJNA MASA
Pojam
Član 103
(1) Stečajna masa je cjelokupna imovina stečajnog dužnika u zemlji i inostranstvu
na dan otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom
stečajnog postupka.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, u stečajnu masu ne ulazi imovina, odnosno
sredstva obezbjeđenja koje je dužnik kao učesnik u platnom sistemu založio radi
obezbjeđenja kredita koji je dobio od drugog učesnika platnog sistema radi ispunjenja
obaveza iz platnog sistema.
(3) Sud koji vodi stečajni postupak je dužan da, bez odlaganja, obavijesti Centralnu
banku Crne Gore i druge operatere platnog sistema o datumu podnošenja predloga za
pokretanje stečajnog postupka nad učesnikom u platnom sistemu.
(4) Centralna banka Crne Gore i drugi operateri platnog sistema dužni su da, bez
odlaganja, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana dobijanja obavještenja iz
stava 3 ovog člana, obavijeste sud o postojanju obezbjeđenja kredita iz stava 2 ovog
člana, radi donošenja odluke o izuzeću tog obezbjeđenja iz stečajne mase.
(5) Na imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u inostranstvu primjenjuju se
odredbe ovog zakona kojima se uređuje međunarodni (prekogranični) stečaj.
Izlučna prava, naknada za izlučna prava
Član 104
(1) Ako je izlučno pravo upisano u zemljišnu ili u drugu javnu knjigu ili registar,
teret dokazivanja da stvar na kojoj postoji takvo pravo ulazi u stečajnu masu pada na
stečajnog dužnika.
(2) Ako je stvar na kojoj postoji izlučno pravo stečajni dužnik neovlašćeno otuđio
prije otvaranja stečajnog postupka, izlučni povjerilac može zahtijevati da se na njega
prenese pravo na protivčinidbu ako ona još nije izvršena, a ako je izvršena, može
tražiti naknadu štete kao stečajni povjerilac.
Troškovi stečajnog postupka
Član 105
Troškovi stečajnog postupka obuhvataju:
1) sudske troškove stečajnog postupka;
2) nagrade i naknade stečajnom upravniku ili privremenom stečajnom upravniku;
3) druge izdatke za koje je ovim zakonom predviđeno da se namiruju kao troškovi
stečajnog postupka.
Obaveze stečajne mase
Član 106
(1) U obaveze stečajne mase spadaju obaveze:
1) prouzrokovane radnjama stečajnog upravnika ili na drugi način upravljanjem,
unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove postupka;
2) iz dvostranoteretnog ugovora, ako se njegovo ispunjenje traži za stečajnu masu
ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnog postupka;
3) nastale neosnovanim uvećanjem stečajne mase;
4) prema zaposlenima stečajnog dužnika nastale nakon otvaranja stečajnog
postupka.
(2) U obaveze stečajne mase spadaju i obaveze iz stava 1 ovog člana nastale tokom
prethodnog stečajnog postupka u slučaju otvaranja stečajnog postupka.
Preuzimanje stečajne mase
Član 107
(1) Otvaranjem stečajnog postupka stečajni upravnik preuzima u državinu
cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu i njome upravlja.
(2) Ako stečajni dužnik ili treće lice odbije da izvrši predaju stvari koje ulaze u
imovinu stečajnog dužnika, stečajni upravnik će od stečajnog sudije zatražiti da hitno
naloži i sprovede prinudno izvršenje. Uz nalog za predaju stvari stečajni sud može
prema stečajnom dužniku ili trećem licu odrediti i mjere prinude radi sprovođenja
izvršenja.
(3) Ako se u imovini stečajnog dužnika nađu gotov novac, hartije od vrijednosti ili
dragocjenosti, stečajni upravnik određuje način njihovog čuvanja ili ulaganja uz
saglasnost odbora povjerilaca.
Popis i pečaćenje
Član 108
(1) Stečajni upravnik je dužan da popiše stvari koje ulaze u stečajnu masu, uz
naznačenje njihove procjene u visini očekivanog unovčenja. Ako je potrebno, stečajni
upravnik će, uz saglasnost stečajnog sudije, procjenu vrijednosti stvari povjeriti
vještaku.
(2) Stečajni upravnik može, pošto je preuzeo stečajnu masu, prije ili poslije popisa
stvari, prema okolnostima, zatražiti da službeno lice stečajnog suda zapečati prostorije
u kojima se nalaze stvari stečajnog dužnika.
(3) Stečajni dužnik je dužan da, bez odlaganja, obavijesti stečajnog sudiju i odbor
povjerilaca o pečaćenju, odnosno skidanju pečata sa službenih prostorija iz stava 2
ovog člana.
Lista povjerilaca
Član 109
(1) Stečajni upravnik je dužan da, u roku od 30 dana od dana otvaranja stečajnog
postupka, sačini listu svih povjerilaca za koje je saznao iz poslovnih knjiga i ostale
dokumentacije stečajnog dužnika.
(2) U listi iz stava 1 ovog člana posebno se evidentiraju razlučni i izlučni povjerioci
i zaposleni kod stečajnog dužnika za iznose neisplaćenih zarada.
(3) Lista povjerilaca, za svakog povjerioca, sadrži:
1) naziv, odnosno ime i sjedište, odnosno prebivalište sa kontakt adresom;
2) iznos potraživanja, sa određivanjem glavnog duga i obračunom kamata;
3) pravni osnov potraživanja;
4) popis stvari na kojima postoji razlučno ili izlučno potraživanje.
Popis dužnika stečajnog dužnika
Član 110
(1) Stečajni upravnik je dužan da sačini listu dužnika stečajnog dužnika.
(2) Na sadržaj liste dužnika iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe
člana 109 stav 3 ovog zakona.
Početni stečajni bilans i izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju
Član 111
(1) Stečajni upravnik je dužan da, u roku od 30 dana od dana preuzimanja imovine i
prava stečajnog dužnika, sačini početni stečajni bilans u kome će navesti i uporediti
aktivu i pasivu stečajnog dužnika.
(2) Stečajni sudija može, na predlog stečajnog upravnika, rok iz stava 1 ovog člana
produžiti ako postoje opravdani razlozi.
(3) Stečajni upravnik je dužan da podnese sudu i odboru povjerilaca početni
stečajni bilans sa izvještajem o ekonomsko-finansijskom položaju stečajnog dužnika
sa procjenom mogućnosti reorganizacije, najkasnije pet dana prije dana održavanja
prvog povjerilačkog ročišta.
V. UTVRĐIVANjE POTRAŽIVANjA
Prijavljivanje potraživanja
Član 112
(1) Prijavljivanje potraživanja vrši se podnošenjem pisane prijave stečajnom sudu,
koja sadrži sljedeće podatke:
1) naziv, odnosno ime i sjedište, odnosno prebivalište povjerioca sa kontakt
adresom;
2) matični broj pravnog lica, odnosno JMBG za fizička lica:
3) broj poslovnog ili tekućeg računa;
4) pravni osnov potraživanja;
5) iznos potraživanja, a posebno iznos glavnog potraživanja sa obračunom kamate;
6) stvar na kojoj je povjerilac stekao razlučno pravo, ukoliko se radi o
obezbijeđenom potraživanju i iznos njegovog potraživanja koji nije obezbijeđen, ako
njegovo potraživanje nije u cjelini obezbijeđeno;
7) određeni zahtjev povjerilaca, shodno odredbama o sadržini tužbe zakona kojim
se uređuje parnični postupak.
(2) Povjerioci koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju ih u valuti
potraživanja.
(3) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima se vodi parnica, u prijavi se navodi sud
pred kojim se vodi postupak sa oznakom spisa.
(4) Solidarni dužnici i jemci stečajnog dužnika mogu, kao stečajni povjerioci,
tražiti da im se vrate sredstva koja su za stečajnog dužnika platili poslije dana
otvaranja stečajnog postupka, ako prema stečajnom dužniku imaju pravo regresa.
(5) Prijave potraživanja se mogu podnijeti i po isteku roka od 30 dana od dana
otvaranja stečajnog postupka, ali najkasnije do početka ispitnog ročišta, ako povjerilac
dokaže da su postojali opravdani razlozi za propuštanje roka koji se nijesu mogli
predvidjeti ili otkloniti.
(6) Prijave podnijete po isteku roka iz stava 5 ovog člana odbacuju se kao
neblagovremene.
Izlučno potraživanje
Član 113
(1) Izlučni povjerilac podnosi zahtjev da mu se izluči stvar koja ne ulazi u stečajnu
masu.
(2) Stečajni upravnik je dužan da, u roku od 20 dana od dana prijema zahtjeva iz
stava 1 ovog člana, obavijesti povjerioca da li prihvata ili odbija zahtjev za izlučenje,
odnosno da odredi rok u kojem će omogućiti povraćaj stvari izlučnom povjeriocu.
(3) Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od 10 dana od dana prihvatanja
zahtjeva izlučnog povjerioca, osim u slučaju da stečajni sudija, iz opravdanih razloga,
odobri produženje ovog roka.
(4) Ako stečajni upravnik odbije da izluči stvar iz stečajne mase, protiv te odluke
povjerilac ima pravo na prigovor stečajnom sudiji, u roku od pet dana od dana prijema
odluke.
(5) Ako stečajni sudija ospori pravo na izlučenje stvari, povjerilac svoje pravo
može ostvarivati u drugim sudskim postupcima u skladu sa zakonom.
Postupak utvrđivanja potraživanja i lista potraživanja
Član 114
(1) Poslije isteka roka za prijavljivanje potraživanja stečajni sudija dostavlja sve
prijave potraživanja stečajnom upravniku.
(2) Stečajni upravnik utvrđuje osnovanost, obim i isplatni red svakog potraživanja i
o tome sačinjava listu priznatih i osporenih potraživanja.
(3) Lista iz stava 2 ovog člana sačinjava se u roku od 40 dana od dana isteka roka
za podnošenje prijava potraživanja određenog rješenjem o otvaranju stečajnog
postupka.
Potraživanje po osnovu izvršne isprave
Član 115
Potraživanje prijavljeno na osnovu izvršne isprave može se osporiti, ako:
1) je izvršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili stavljena van snage;
2) je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila nakon izvršnosti;
3) je protekao rok u kome se po zakonu može tražiti izvršenje;
4) potraživanje nije prešlo na stečajnog povjerioca, odnosno ako obaveza nije
prešla na stečajnog dužnika;
5) je izvršna isprava stečena na osnovu priznanja ili propusta stečajnog dužnika i
ako bi, da je izvršena, radnja njenog izvršenja bila predmet pobijanja, u skladu sa
odredbama ovog zakona.
Obavještavanje i isticanje liste potraživanja
Član 116
(1) Stečajni upravnik je dužan da, u roku od pet dana od dana isteka roka iz člana
114 stav 3 ovog zakona, listu potraživanja dostavi sudu radi isticanja na oglasnoj tabli
suda ili, ukoliko je lista nesrazmjerno velika, da na oglasnoj tabli istakne obavještenje
o mjestu gdje se lista nalazi.
(2) Stečajni upravnik je dužan da izvrši ličnu dostavu obavještenja onim
povjeriocima čija su potraživanja osporena. Na zahtjev povjerioca čije je potraživanje
osporeno stečajni upravnik je dužan da, zajedno sa povjeriocem, pregleda ponovo
njegovu prijavu sa dodatnim dokazima i da poslije toga odluči konačno da li će
priznati ili osporiti potraživanje.
(3) Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom 2 ovog člana, povjerilac
čije potraživanje je osporeno može uložiti prigovor, o kome odlučuje stečajni sudija.
(4) Ako stečajni upravnik poslije ponovnog pregleda prijave promijeni svoju
odluku, dužan je da ispravi listu iz stava 2 ovog člana.
Ispitno ročište
Član 117
(1) Konačna lista o svim prijavama potraživanja sačinjava se na ispitnom ročištu.
(2) Na ispitno ročište se poziva stečajni upravnik, a mogu se pozvati stečajni dužnik
i povjerioci, kao i lica koja su obavljala poslove kod stečajnog dužnika, a mogu da
pruže podatke o postojanju i visini potraživanja, kao i revizori koji su vršili pregled
poslovanja stečajnog dužnika.
(3) Ispitno ročište će se održati i ako mu ne prisustvuju svi povjerioci koji su
prijavili svoja potraživanja.
(4) Povjerioci mogu osporavati prijavljena potraživanja drugih povjerilaca nakon
isticanja liste potraživanja, a najkasnije na ispitnom ročištu.
Posredovanje
Član 118
(1) Sud može, nakon prihvatanja predloga za pokretanje stečajnog postupka, uputiti
predlagača na postupak posredovanja prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog
postupka.
(2) Povjerioci osporenog potraživanja, odnosno stečajni upravnik mogu predložiti
rješavanje spornog odnosa putem posredovanja, u skladu sa zakonom kojim se
uređuje postupak posredovanja.
Utvrđena potraživanja
Član 119
(1) Potraživanje se smatra utvrđenim ako nije osporeno od stečajnog upravnika ili
od stečajnih povjerilaca do zaključenja ispitnog ročišta.
(2) Stečajni sudija će usvojiti konačnu listu na osnovu liste potraživanja koju je
sačinio stečajni upravnik i na osnovu izmjena unijetih na ispitnom ročištu. Konačna
lista sadrži podatke o prijavljenim potraživanjima, o tome ko ih je osporio i u kom
iznosu su utvrđena, odnosno osporena.
(3) Na osnovu konačne liste iz stava 2 ovog člana, stečajni sudija donosi zaključak
o listi utvrđenih i osporenih potraživanja.
(4) Zaključak o listi iz stava 3 ovog člana dostavlja se stečajnom upravniku,
stečajnim povjeriocima čija su potraživanja osporena i upućena na parnicu.
(5) Zaključak iz stava 4 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda.
(6) Konačna lista kojom se utvrđuju potraživanja i isplatni redovi obavezujuća je za
stečajnog dužnika i stečajne povjerioce.
(7) Stečajni povjerilac koji dokaže svoje potraživanje u parnici na koju je upućen
ima pravo da traži ispravku konačne liste utvrđenih potraživanja.
Osporena potraživanja
Član 120
(1) Povjerilac čije je potraživanje osporeno upućuje se na parnicu radi utvrđivanja
osporenog potraživanja, koju može da pokrene u roku od osam dana od dana prijema
zaključka iz člana 119 ovog zakona, odnosno od dana isteka roka za posredovanje.
(2) Povjerilac koji je osporio potraživanje drugog povjerioca priznato od stečajnog
upravnika upućuje se na parnicu, u skladu sa stavom 1 ovog člana. Osporeno
potraživanje smatra se priznatim ako povjerilac koji je osporio potraživanje drugog
povjerioca ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku.
(3) Povjerilac koji je upućen na parnicu dužan je da o pokretanju parnice obavijesti
stečajnog sudiju bez odlaganja.
(4) Ako povjerilac iz stava 3 ovog člana ne obavijesti stečajnog sudiju o pokretanju
parnice, odgovoran je za troškove i štetu prouzrokovanu propuštanjem
obavještavanja.
(5) U slučaju osporavanja potraživanja prijavljenih na osnovu izvršne isprave
stečajni sudija zaključkom upućuje stečajnog upravnika ili povjerioca koji je osporio
potraživanje na parnicu u roku iz stava 1 ovog člana.
Postupak po osporenom potraživanju
Član 121
(1) Ako u trenutku otvaranja stečajnog postupka teče parnica o potraživanju,
stečajni upravnik će preuzeti parnicu u stanju u kom se ona nalazi u trenutku otvaranja
stečajnog postupka.
(2) Ako se parnica iz stava 1 ovog člana ne vodi pred sudom koji vodi stečajni
postupak, sud pred kojim se vodi parnica će prekinuti postupak, a po podnošenju
predloga za nastavak postupka oglasiće se nenadležnim i predmet ustupiti sudu koji
vodi stečajni postupak. Protiv rješenja o ustupanju predmeta nije dopuštena žalba.
(3) Ako o potraživanju koje je osporeno u stečajnom postupku, u vrijeme otvaranja
stečajnog postupka, nije tekla parnica, taj spor po pravilu vodi stečajni sudija.
(4) Izuzetno od stava 3 ovog člana, ukoliko je to cjelishodno za efikasno vođenje
postupka, predmet se može dodijeliti u rad i drugom sudiji.
(5) Pravosnažna odluka o osporenom potraživanju ima dejstvo prema stečajnom
dužniku i prema povjeriocima stečajnog dužnika.
VI. POBIJANjE PRAVNIH RADNjI STEČAJNOG
DUŽNIKA
Opšti uslovi
Član 122
(1) Pravne poslove i druge pravne radnje zaključene, odnosno preduzete prije
otvaranja stečajnog postupka, kojima se narušava ravnomjerno namirenje stečajnih
povjerilaca ili oštećuju povjerioci, kao i pravne poslove i druge pravne radnje kojima
se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj, mogu pobijati stečajni upravnik, u
ime stečajnog dužnika, i povjerioci, u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Propuštanje zaključenja pravnog posla, odnosno propuštanje preduzimanja
radnje, u pogledu pobijanja, izjednačava se sa pravnim poslom, odnosno sa pravnom
radnjom.
(3) Pobijati se mogu i pravni poslovi, pravne i procesne radnje na osnovu kojih je
donijeta izvršna isprava ili koje su preduzete po osnovu izvršne isprave ili u postupku
prinudnog izvršenja, ako ispunjavaju uslov iz stava 1 ovog člana. Ako zahtjev za
pobijanje bude usvojen, prestaje dejstvo izvršne isprave prema stečajnoj masi.
(4) Pobijanje se može vršiti od dana otvaranja stečajnog postupka do dana
održavanja ročišta za glavnu diobu.
Uobičajeno namirenje
Član 123
(1) Pravni posao ili druga pravna radnja preduzeti u posljednjih šest mjeseci prije
podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, kojima se jednom povjeriocu
pruža obezbjeđenje ili daje namirenje na način i u vrijeme koji su u skladu sa
sadržinom njegovog prava (u daljem tekstu: uobičajeno namirenje) mogu se pobijati
ako je u vrijeme kada su preduzeti stečajni dužnik bio nesposoban za plaćanje, a
povjerilac je znao ili morao znati za njegovu nesposobnost plaćanja.
(2) Pravni posao ili druga pravna radnja uobičajenog namirenja mogu se pobijati i
kada su preduzeti poslije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, ako
je povjerilac znao ili je morao znati da je stečajni dužnik nesposoban za plaćanje ili je
znao da je podnijet predlog za pokretanje stečajnog postupka.
(3) Smatraće se da je povjerilac znao ili morao znati za nesposobnost plaćanja
stečajnog dužnika ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka ako je znao za
okolnosti iz kojih se na nesumnjiv način može zaključiti da postoji nesposobnost
plaćanja, odnosno da je stavljen predlog za pokretanje stečajnog postupka.
(4) Smatra se da je lice koje je bilo povezano sa stečajnim dužnikom u vrijeme
zaključenja pravnog posla ili preduzimanja druge pravne radnje znalo ili je moralo
znati za nesposobnost za plaćanje ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka.
Neuobičajeno namirenje
Član 124
Pravni posao ili pravna radnja kojima se povjeriocu pruža obezbjeđenje ili daje
namirenje koje on nije imao pravo da traži ili je imao pravo da traži, ali ne na način i u
vrijeme kada je traženo (u daljem tekstu: neuobičajeno namirenje) mogu se pobijati
ako su preduzeti u posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja predloga za pokretanje
stečajnog postupka.
Neposredno oštećenje povjerilaca
Član 125
(1) Pravni posao ili pravna radnja stečajnog dužnika kojom se povjerioci
neposredno oštećuju može se pobijati, ako:
1) je preduzet u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja predloga za pokretanje
stečajnog postupka, a u vrijeme zaključenja posla stečajni dužnik je bio nesposoban
za plaćanje i ako je saugovarač stečajnog dužnika znao za njegovu nesposobnost
plaćanja;
2) je posao zaključen poslije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog
postupka, a saugovarač stečajnog dužnika je znao ili je morao znati da je stečajni
dužnik nesposoban za plaćanje ili da je stavljen predlog za pokretanje stečajnog
postupka;
3) je u pitanju preduzimanje ili propuštanje preduzimanja pravne radnje stečajnog
dužnika kojom on gubi neko svoje pravo ili zbog koje on to pravo više ne može
ostvariti, a radnja je preduzeta ili propuštena u posljednjih šest mjeseci prije
podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(2) Smatraće se da je saugovarač znao ili je morao znati za nesposobnost plaćanja
stečajnog dužnika ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka ako je znao za
okolnosti iz kojih se na nesumnjiv način može zaključiti da postoji nesposobnost
plaćanja, odnosno da je podnijet predlog za pokretanje stečajnog postupka.
(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe člana 123 st. 3 i
4 ovog zakona.
Namjerno oštećenje povjerilaca
Član 126
Pravni posao, odnosno pravna radnja zaključeni, odnosno preduzeti u posljednjih
pet godina prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka ili zaključeni,
odnosno preduzeti poslije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, sa
namjerom oštećenja jednog ili više povjerilaca, mogu se pobijati ako je saugovarač
stečajnog dužnika znao za namjeru stečajnog dužnika. Postojanje namjere se
pretpostavlja ako je saugovarač stečajnog dužnika znao da stečajnom dužniku prijeti
nesposobnost plaćanja i da se radnjom oštećuju povjerioci.
Poslovi i radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu
Član 127
(1) Pravni posao i pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu
naknadu mogu se pobijati ako su zaključeni, odnosno preduzeti u posljednjih pet
godina prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(2) Ne mogu se pobijati uobičajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao ni darovi
učinjeni iz zahvalnosti niti izdvajanja u humanitarne svrhe, pod uslovom da su u
vrijeme kada su učinjeni bili srazmjerni finansijskim mogućnostima stečajnog
dužnika i uobičajeni za privrednu granu kojoj stečajni dužnik pripada.
(3) Odricanje od nasljedstva smatra se pravnom radnjom stečajnog dužnika bez
naknade.
Povezana lica
Član 128
Povezanim licima stečajnog dužnika, u smislu ovog zakona, smatraju se:
1) izvršni direktor i član odbora direktora stečajnog dužnika;
2) lice koje za obaveze stečajnog dužnika odgovara cjelokupnom svojom
imovinom;
3) akcionar sa najmanje 20% učešća u kapitalu stečajnog dužnika;
4) pravno lice koje stečajni dužnik kontroliše u smislu zakona kojim se uređuju
privredna društva;
5) lica koja imaju pristup povjerljivim informacijama ili imaju mogućnost da se
upoznaju sa finansijskim stanjem stečajnog dužnika;
6) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobočnoj
liniji do četvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili
bračni drug fizičkih lica iz tač. 1, 2, 3 i 5 ovog člana.
Nemogućnost pobijanja
Član 129
(1) Ne mogu se pobijati pravni poslovi zaključeni, odnosno pravne radnje preduzete
radi:
1) izvršenja potvrđenog plana reorganizacije stečajnog dužnika preduzeti poslije
otvaranja stečajnog postupka;
2) nastavljanja poslova poslije otvaranja stečajnog postupka.
(2) Pravna radnja, odnosno pravni posao koji se smatra uobičajenim, odnosno
neuobičajenim namirenjem u smislu ovog zakona ne može se pobijati ako je stečajni
dužnik istovremeno ili u kratkom periodu prije ili poslije izvršenog pravnog posla,
odnosno pravne radnje primio jednaku vrijednost u vidu protivnaknade od povjerioca
ili drugog lica za čiji račun je izvršen pravni posao, odnosno pravna radnja.
Radnje pobijanja
Član 130
(1) Pravni posao ili pravna radnja stečajnog dužnika pobijaju se tužbom.
(2) Pravni posao ili pravna radnja stečajnog dužnika mogu se pobijati i
podnošenjem protivtužbe ili prigovora u parnici, bez obzira na rok iz člana 122 stav 4
ovog zakona.
Stranke u postupku pobijanja
Član 131
(1) U postupku pobijanja tužioci mogu biti povjerilac i stečajni upravnik.
(2) Tužba se podnosi protiv lica sa kojim je pravni posao zaključen (u daljem
tekstu: protivnik pobijanja).
(3) Tužba za pobijanje pravnog posla ili pravne radnje može se podnijeti i protiv
nasljednika ili univerzalnog pravnog sljedbenika protivnika pobijanja.
(4) Tužba se može podnijeti i protiv ostalih pravnih sljedbenika protivnika
pobijanja, ako je:
1) pravni sljedbenik znao za činjenice koje predstavljaju razlog za pobijanje
pravnih poslova ili radnji njegovog prethodnika;
2) ono što je stečeno pravnim poslom ili pravnom radnjom koji se pobijaju
pravnom sljedbeniku ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.
Dejstva pobijanja
Član 132
(1) Ako je po tužbi za pobijanje pravnog posla ili druge pravne radnje donijeta
pravosnažna odluka o usvajanju tužbenog zahtjeva, pobijeni pravni posao, odnosno
pravna radnja nemaju dejstva prema stečajnoj masi, a protivnik pobijanja je dužan da
u stečajnu masu vrati imovinsku korist stečenu na osnovu pobijenog pravnog posla ili
pravne radnje.
(2) Protivnik pobijanja, nakon što vrati imovinsku korist iz stava 1 ovog člana, ima
pravo da ostvaruje svoje protivpotraživanje kao stečajni povjerilac, podnošenjem
naknadne prijave potraživanja.
VII. UNOVČENjE I DIOBA STEČAJNE MASE,
NAMIRENjE I ZAKLjUČENjE STEČAJNOG
POSTUPKA
Rješenje o bankrotstvu i unovčenju imovine
Član 133
(1) Stečajni sudija donosi rješenje o bankrotstvu, ako:
1) u roku od 30 dana od dana otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik ne
podnese izjavu o namjeri da izvrši reorganizaciju;
2) nijedan plan reorganizacije nije podnijet u propisanom roku;
3) nijedan plan reorganizacije nije usvojen na ročištu za razmatranje plana
reorganizacije;
4) dužnik zatraži da sud donese rješenje o bankrotstvu ako nije podnijet plan
reorganizacije koji predlaže neko drugo lice.
(2) U slučaju iz stava 1 tač. 2 i 3 ovog člana stečajni sudija je dužan da rješenje o
bankrotstvu stečajnog dužnika donese narednog dana po isteku propisanog roka za
podnošenje plana reorganizacije, odnosno na ročištu na kome plan nije usvojen ili
najkasnije u roku od dva dana od dana održavanja tog ročišta.
(3) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana žalbu mogu izjaviti stečajni upravnik i
odbor povjerilaca.
Način unovčenja
Član 134
(1) Po donošenju rješenja o bankrotstvu stečajni upravnik javno oglašava i sprovodi
prodaju cjelokupne imovine ili dijela imovine stečajnog dužnika.
(2) Stečajni upravnik dužan je da izvrši procjenu cjelishodnosti prodaje stečajnog
dužnika kao pravnog lica, odnosno cjelokupne imovine stečajnog dužnika u odnosu
na prodaju imovine stečajnog dužnika u djelovima i da o tome obavijesti odbor
povjerilaca.
(3) Prodaja imovine vrši se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda ili
neposrednom pogodbom, u skladu sa ovim zakonom.
(4) Uz saglasnost odbora povjerilaca stečajni upravnik može angažovati domaća ili
strana lica stručna za vršenje prodaje javnim nadmetanjem kada smatra da će se
takvim angažovanjem ostvariti veća javnost prodaje i povoljnije unovčenje.
(5) Predlog prodaje iz stava 4 ovog člana mora da sadrži sve uslove takve prodaje,
uključujući i troškove angažovanja stručnih lica.
(6) Ako se prodaja vrši javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda,
stečajni upravnik je dužan da oglasi prodaju u najmanje dva visokotiražna dnevna
štampana medija koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Crne Gore i to najkasnije 30
dana prije dana određenog za javno nadmetanje ili dostavljanje ponuda.
(7) Izuzetno od stava 6 ovog člana, ako su troškovi oglašavanja nesrazmjerno
visoki u odnosu na vrijednost predmeta prodaje, stečajni upravnik, uz saglasnost
odbora povjerilaca, može oglasiti prodaju na drugi odgovarajući način.
(8) Javni oglas iz stava 1 ovog člana naročito sadrži uslove i rokove prodaje, kao i
podatke o vremenu i mjestu uvida u imovinu koja je predmet oglasa.
(9) Prodaja neposrednom pogodbom može se izvršiti isključivo ako je takav način
prodaje unaprijed odobren od strane odbora povjerilaca.
Obavještenje o namjeri prodaje
Član 135
(1) Prije prodaje imovine stečajni upravnik dužan je da o namjeri prodaje imovine
obavijesti stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce ako je moguće, kao i sva lica koja
imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo
pravo.
(2) Stečajni upravnik je dužan da obavještenje o namjeri prodaje licima iz stava 1
ovog člana dostavi najkasnije 30 dana prije predloženog datuma javnog nadmetanja,
odnosno 15 dana prije dana održavanja prodaje javnim prikupljanjem ponuda ili
neposrednom pogodbom.
Sadržaj obavještenja o namjeravanoj prodaji
Član 136
(1) Ako se prodaja imovine vrši javnim nadmetanjem, obavještenje stečajnog
upravnika mora da sadrži:
1) mjesto i adresu na kojoj se nalazi imovina koja se prodaje;
2) detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine;
3) početnu cijenu i uslove pod kojima će se izvršiti javno nadmetanje.
(2) U slučaju prodaje imovine javnim prikupljanjem ponuda, obavještenje mora da
sadrži:
1) mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi;
2) detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine;
3) procjenu vrijednosti imovine;
4) postupak i uslove za izbor ponuda.
(3) U slučaju prodaje imovine neposrednom pogodbom, obavještenje mora da
sadrži:
1) mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi;
2) detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine;
3) procjenu vrijednosti imovine;
4) podatke o predloženom kupcu;
5) sve uslove prodaje imovine koja se predlaže, uključujući i cijenu i način
plaćanja.
Prodaja imovine koja je predmet obezbjeđenja
Član 137
Kada je imovina koja se prodaje predmet obezbjeđenja potraživanja jednog ili više
razlučnih povjerilaca, razlučni povjerilac može, u roku od deset dana od dana prijema
obavještenja o predloženoj prodaji, da predloži povoljniji način unovčenja imovine.
Prigovor na predloženu prodaju
Član 138
(1) Stečajni dužnik i povjerioci mogu podnijeti prigovor na predloženu prodaju
najkasnije u roku od 10 dana prije predloženog datuma prodaje. O prigovoru odlučuje
stečajni sudija. Prigovor ne zadržava prodaju, osim ako stečajni sudija drukčije odluči.
(2) Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik je dužan da o izvršenoj prodaji,
uslovima i cijeni obavijesti stečajnog sudiju i odbor povjerilaca u roku od deset dana
od dana izvršene prodaje.
(3) Povjerioci mogu podnijeti prigovor na izvršenu prodaju. Prigovor ne utiče na
izvršenu prodaju, već može da predstavlja osnov za utvrđivanje odgovornosti
stečajnog upravnika, ako je šteta nastala radnjom stečajnog upravnika u postupku
prodaje. Osnov za podnošenje prigovora može biti prevara, pristrasno ponašanje
stečajnog upravnika, nepotpuno dato obavještenje ili bilo koji drugi razlog iz kojeg se
može zaključiti da je stečajni upravnik vodio postupak prodaje na štetu stečajne mase.
Samo tvrdnja da je postignuta cijena preniska nije dovoljan osnov za podnošenje
prigovora.
Namjena sredstava ostvarenih prodajom
Član 139
(1) Sredstva ostvarena prodajom imovine na kojoj nijesu postojala opterećenja
ulaze u stečajnu masu, a njihova dioba vrši se u skladu sa postupkom diobe
propisanim ovim zakonom.
(2) Ako je imovina bila predmet obezbjeđenja potraživanja jednog ili više razlučnih
povjerilaca, iz ostvarene cijene prvenstveno se namiruju troškovi prodaje koji
uključuju i nagradu stečajnog upravnika, a iz preostalog iznosa isplaćuju se razlučni
povjerioci čije je potraživanje bilo obezbijeđeno prodatom imovinom u skladu sa
njihovim pravom prioriteta. Namirenje razlučnih povjerilaca mora biti izvršeno u roku
od tri dana od dana kada je stečajni upravnik primio sredstva po osnovu prodaje
imovine. Ako poslije namirenja razlučnih povjerilaca preostanu sredstva, cjelokupan
preostali iznos ulazi u stečajnu masu i dijeli se stečajnim povjeriocima u skladu sa
odredbama ovog zakona koje se odnose na diobu.
Pravo svojine na kupljenoj imovini
Član 140
(1) Kada kupac isplati cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine na kupljenoj
imovini bez tereta, kao i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje, uključujući
i poreske obaveze i obaveze prema privrednim subjektima pružaocima usluga od
opšteg interesa koje se odnose na kupljenu imovinu. Stečajni sudija će rješenjem
konstatovati da je prodaja izvršena i naložiti odgovarajućem registru da izvrši upis
prava svojine i brisanje tereta nastalih prije izvršene prodaje, odnosno upis drugih
prava stečenih prodajom.
(2) Dragocjeni metali, minerali, hartije od vrijednosti i druge stvari koje imaju
berzansku, odnosno tržišnu cijenu prodaju se po toj cijeni na odgovarajućoj berzi ili
tržištu. Ako dragocjeni metali, minerali, hartije od vrijednosti i druge slične stvari
koje se uobičajeno prodaju na berzi ili imaju tržišnu cijenu, u vrijeme prodaje nemaju
berzansku, odnosno tržišnu cijenu, prodaju se neposrednom pogodbom uz saglasnost
odbora povjerilaca.
Podjela imovine pravne zajednice
Član 141
(1) Pravna zajednica, u smislu ovog zakona, jeste susvojina, ortakluk i slični oblici
pravne ili imovinske zajednice stečajnog dužnika sa trećim licem.
(2) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici, razvrgnuće zajednice sprovodi se
shodnom primjenom pravila vanparničnog i izvršnog postupka. Zajedničar ima pravo
na odvojeno namirenje za obaveze nastale u pravnoj zajednici.
(3) Ako je privremeno ili trajno bilo zabranjeno razvrgnuće zajednice iz stava 1
ovog člana, danom otvaranja stečajnog postupka zabrana prestaje da važi.
Prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica
Član 142
(1) Predmet prodaje može biti stečajni dužnik kao pravno lice, uz saglasnost odbora
povjerilaca.
(2) Prije prodaje stečajnog dužnika iz stava 1 ovog člana stečajni upravnik je dužan
da izvrši procjenu njegove vrijednosti.
Posljedice prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica
Član 143
(1) Poslije prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, stečajni postupak se u
odnosu na stečajnog dužnika obustavlja.
(2) Novac dobijen prodajom stečajnog dužnika ulazi u stečajnu masu i stečajni
postupak se nastavlja namirenjem stečajnih povjerilaca.
(3) Stečajnu masu zastupa stečajni upravnik.
(4) U slučaju kada je stečajni dužnik prodat kao pravno lice, razlučni povjerioci
koji su imali razlučno pravo na bilo kom dijelu imovine stečajnog dužnika imaju
pravo prioriteta u diobi sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su
stekli u skladu sa zakonom, a srazmjerno procijenjenom učešću vrijednosti imovine
koja je predmet razlučnog prava u odnosu na procijenjenu vrijednost pravnog lica.
(5) Za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog
postupka ni stečajni dužnik ni njegov kupac ne odgovaraju povjeriocima, a pravna
lica koja su stečajnom dužniku pružala usluge od opšteg interesa ne mogu obustaviti
vršenje tih usluga po osnovu neplaćenih računa nastalih prije otvaranja stečajnog
postupka.
(6) U registru privrednih subjekata i drugim odgovarajućim registrima registruju se
promjene nastale po osnovu ugovora o prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica.
Prodaja kvarljive robe
Član 144
(1) Stečajni upravnik je dužan obavijestiti stečajnog sudiju o namjeri prodaje
kvarljive robe.
(2) Ukoliko stečajni sudija, u roku od 24 sata od prijema obavještenja iz stava 1
ovog člana, ne obavijesti stečajnog upravnika o donošenju zaključka o prodaji
kvarljive robe, stečajni upravnik može pristupiti prodaji te robe.
(3) Na postupak prodaje robe iz stava 2 ovog člana ne primjenjuju se odredbe čl.
136 i 137 ovog zakona.
Dioba
Član 145
(1) Stečajnu masu za podjelu stečajnim povjeriocima (diobnu masu), čine novčana
sredstva stečajnog dužnika na dan otvaranja stečajnog postupka, novčana sredstva
dobijena nastavljanjem započetih poslova i novčana sredstva ostvarena unovčenjem
stvari i prava stečajnog dužnika, kao i potraživanja stečajnog dužnika naplaćena u
toku stečajnog postupka.
(2) Dioba sredstava radi namirenja stečajnih povjerilaca vrši se prije ili poslije
glavne diobe, a prema dinamici priliva gotovinskih sredstava stečajnog dužnika.
(3) Na osnovu predloga stečajnog upravnika, a u zavisnosti od priliva gotovinskih
sredstava stečajnog dužnika, stečajni sudija odlučuje da li će odobriti djelimičnu
diobu, koja se sprovodi na način i pod uslovima sprovođenja glavne diobe.
Nacrt rješenja za glavnu diobu
Član 146
(1) Prije glavne diobe stečajne mase stečajni upravnik je dužan da sačini nacrt
rješenja za glavnu diobu diobne mase (u daljem tekstu: nacrt za glavnu diobu).
(2) Stečajni upravnik nacrt rješenja za glavnu diobu dostavlja odboru povjerilaca i
stečajnom sudiji radi objavljivanja na oglasnoj tabli suda.
(3) Nacrt za glavnu diobu sadrži sljedeće podatke:
1) konačnu listu svih potraživanja iz člana 116 ovog zakona, uključujući i
potraživanja koja su utvrđena nakon ispitnog ročišta u postupku posredovanja ili
parničnom postupku;
2) iznos svakog potraživanja;
3) isplatni red potraživanja;
4) iznos stečajne mase koji će se raspodijeliti stečajnim povjeriocima, kao i
procenat namirenja stečajnih povjerilaca;
5) Iznos potraživanja stečajnog dužnika koja dospijevaju nakon završne diobe, a
ustupaju se povjeriocima za izmirenje utvrđenih potraživanja;
6) način raspodjele viška diobne mase ako je očigledno da postoji takav višak.
(4) Dospjelo potraživanje iz stava 3 tačka 5 ovog člana povjerioci mogu naplatiti
putem prinudnog izvršenja na osnovu pravosnažnog rješenja o završnoj diobi.
Rješenje o glavnoj diobi
Član 147
(1) Stečajni sudija van ročišta donosi rješenje o glavnoj diobi po isteku roka od
osam dana od dana dostavljanja nacrta za glavnu diobu, ako nije podnijet prigovor
odbora povjerilaca, odnosno povjerilaca pojedinačno.
(2) Prigovor koji je podnijet po isteku roka od osam dana iz stava 1 ovog člana neće
se uzeti u razmatranje.
(3) Ako odbor povjerilaca, odnosno povjerioci pojedinačno podnesu prigovore na
nacrt za glavnu diobu, stečajni sudija će održati ročište i na njemu donijeti rješenje o
glavnoj diobi.
(4) Rješenje o glavnoj diobi objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja se
odboru povjerilaca, povjeriocu koji je izjavio prigovor i stečajnom upravniku.
(5) Smatra se da je dostava svim povjeriocima uredno izvršena po isteku osam dana
od dana dostavljanja rješenja odboru povjerilaca ili isticanja rješenja na oglasnoj tabli
suda.
(6) Žalbu protiv rješenja o glavnoj diobi mogu da izjave stečajni upravnik i
povjerioci čiji su prigovori odbijeni, uz navođenje razloga za izjavljivanje žalbe i
podnošenje dokaza o njihovoj osnovanosti.
(7) Žalba iz stava 6 ovog člana može se izjaviti samo zbog pogrešne ocjene
osnovanosti prigovora na nacrt za glavnu diobu.
(8) Izuzetno od stava 6 ovog člana, žalbu protiv rješenja o glavnoj diobi mogu
izjaviti stečajni upravnik i povjerioci i u slučaju da rješenje o glavnoj diobi odstupa od
objavljenog nacrta za glavnu diobu, kao i zbog povrede ranije stečenog prava ili
pogrešnog obračuna.
Osporena potraživanja
Član 148
U slučaju da je povjerilac čije je potraživanje osporeno u zakonskom roku podnio
tužbu, odnosno predlog za nastavak ranije pokrenute parnice, iznos koji bi povjerilac
dobio da njegovo potraživanje nije osporeno izdvaja se u srazmjeri određenoj
rješenjem o glavnoj diobi do pravosnažnog okončanja parnice.
Potraživanja vezana za uslov
Član 149
(1) Ako je stečajnom povjeriocu utvrđeno potraživanje sa raskidnim uslovom,
potraživanje će se uzeti u obzir ako stečajni povjerilac položi obezbjeđenje da će
sredstva koja je primio vratiti, ako se ispuni raskidni uslov.
(2) Ako je stečajnom povjeriocu utvrđeno potraživanje sa odložnim uslovom,
isplatiće mu se srazmjerni dio potraživanja ako odložni uslov nastupi do ročišta za
glavnu diobu.
Glavna dioba
Član 150
(1) Diobi stečajne mase, odnosno namirenju stečajnih povjerilaca pristupa se po
pravosnažnosti rješenja o glavnoj diobi.
(2) Diobi stečajne mase pristupa se i u slučaju djelimične pravosnažnosti rješenja o
glavnoj diobi, u dijelu u kome je to rješenje postalo pravosnažno.
(3) Diobi se, na predlog stečajnog upravnika, može pristupiti i prije pravosnažnosti
rješenja, uz prethodnu rezervaciju sredstava potrebnih za ostvarenje prava podnosioca
žalbe.
(4) O predlogu iz stava 3 ovog člana odlučuje stečajni sudija zaključkom.
Završna dioba
Član 151
(1) Završnoj diobi stečajne mase pristupa se poslije završetka unovčenja cjelokupne
stečajne mase, odnosno pretežnog dijela stečajne mase, ako glavnom diobom nije
obuhvaćena cjelokupna diobna masa.
(2) Završna dioba se sprovodi na način i pod uslovima sprovođenja glavne diobe.
Završno ročište
Član 152
(1) Stečajni sudija rješenjem određuje završno ročište na kojem se:
1) raspravlja o konačnom izvještaju stečajnog upravnika;
2) raspravlja o konačnim zahtjevima za isplatu nagrade stečajnog upravnika;
3) podnose prigovori na konačni izvještaj ili na podnijete zahtjeve za isplatu
naknada i nagrada;
4) odlučuje o neraspodijeljenim djelovima stečajne mase;
5) odlučuje o drugim pitanjima od značaja za bankrotstvo stečajnog dužnika.
(2) Rješenje o određivanju završnog ročišta objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u
"Službenom listu Crne Gore ".
(3) Rok za održavanje završnog ročišta ne može biti kraći od osam dana, odnosno
duži od 30 dana od dana objavljivanja poziva za njegovo održavanje.
Polaganje zadržanih iznosa
Član 153
Stečajni upravnik će, uz saglasnost stečajnog sudije, a za račun zainteresovanih
lica, položiti kod suda ili na poseban namjenski račun iznose koji su na ime osporenih
potraživanja izdvojeni prilikom završne diobe stečajne mase.
Postupanje sa viškom diobne mase
Član 154
(1) U slučaju da se u postupku diobe, prije završne diobe ili u završnoj diobi mogu
u punom iznosu namiriti potraživanja stečajnih povjerilaca, stečajni upravnik je dužan
da preostali višak diobne mase raspodijeli imaocima udjela ili akcija u privrednom
društvu, srazmjerno vlasničkom udjelu.
(2) Na obrazloženi predlog stečajnog upravnika stečajni sudija može donijeti
rješenje o raspodjeli sredstava iz stava 1 ovog člana i prije isplate stečajnih
povjerilaca ako se nesumnjivo utvrdi da se iz raspoloživih novčanih sredstava
(postojeće diobne mase) svi stečajni povjerioci mogu namiriti u cjelosti, sa
pripadajućim kamatama u skladu sa ovim zakonom.
Rješenje o zaključenju stečajnog postupka
Član 155
(1) Stečajni sudija donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka na završnom
ročištu.
(2) Ako je unovčena sva imovina stečajnog dužnika, a postoje parnice koje su u
toku, stečajni sudija, na predlog stečajnog upravnika, može donijeti rješenje o
zaključenju stečajnog postupka.
(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana stečajni upravnik se imenuje za zastupnika
stečajne mase stečajnog dužnika koju čine sredstva izdvojena po osnovu osporenih
potraživanja i sredstva koja se ostvare okončanjem parnica u korist stečajnog dužnika.
(4) Stečajnu masu zastupa stečajni upravnik.
(5) U slučaju da se parnica okonča u korist povjerioca osporenog potraživanja,
stečajni upravnik će po pravosnažnosti sudske odluke izvršiti isplatu osporenog
potraživanja povjeriocu u skladu sa rješenjem o glavnoj diobi.
(6) U slučaju da se parnica okonča u korist stečajne mase, stečajni upravnik će
postupati u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje sprovođenje
naknadne diobe.
(7) Rješenje iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u
"Službenom listu Crne Gore", a po pravosnažnosti, dostavlja se registru privrednih
subjekata ili drugom odgovarajućem registru radi brisanja stečajnog dužnika iz tog
registra.
Posebni slučajevi u kojima se stečajni postupak obustavlja ili zaključuje
Član 156
(1) Stečajni postupak se obustavlja odmah po utvrđivanju da stečajni dužnik ima
samo jednog povjerioca.
(2) Stečajni postupak se zaključuje po utvrđivanju da je imovina stečajnog dužnika
manja od visine troškova stečajnog postupka ili da je imovina stečajnog dužnika
neznatne vrijednosti.
(3) Ako je u slučaju iz stava 2 ovog člana preostala imovina stečajnog dužnika,
stečajni sudija će rješenjem o zaključenju stečajnog postupka naložiti stečajnom
upravniku da unovči takvu imovinu i ostvarenim sredstvima pokrije troškove nastale
do zaključenja, a eventualni višak sredstava uplati u budžet Crne Gore.
(4) Na zahtjev povjerioca ili stečajnog dužnika nastaviće se sprovođenje stečajnog
postupka u slučajevima iz stava 2 ovog člana, ako podnosilac zahtjeva položi sredstva
neophodna za pokriće troškova stečajnog postupka.
Sprovođenje naknadne diobe
Član 157
(1) Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađe imovina koja ulazi u
stečajnu masu, stečajni sudija, na predlog stečajnog upravnika ili drugog
zainteresovanog lica, donosi rješenje o sprovođenju postupka naknadne diobe
unovčenjem i raspodjelom sredstava ostvarenih prodajom te imovine.
(2) U slučaju naknadno pronađene imovine stečajnog dužnika, prodaja i dioba
imovine vrši se u skladu sa ovim zakonom, osim u dijelu koji se odnosi na prava i
obaveze odbora povjerilaca.
(3) Protiv rješenja o sprovođenju postupka naknadne diobe nije dozvoljena žalba.
(4) Rješenje o sprovođenju naknadne diobe dostavlja se stečajnom upravniku, koji
naknadno pronađenu imovinu unovčava i dijeli na osnovu rješenja o glavnoj diobi.
(5) O unovčenju i diobi naknadno pronađene imovine stečajni upravnik dostavlja
izvještaj stečajnom sudiji.
(6) Stečajni upravnik ima pravo na nagradu za rad i naknadu troškova u slučaju
prodaje naknadno pronađene imovine i namirenja povjerilaca iz ostvarenih sredstava.
Sudska likvidacija
Član 158
U slučajevima kada sud naloži likvidaciju na osnovu drugih propisa, likvidacija će
se sprovesti u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na stečaj.
VIII. REORGANIZACIJA
Sprovođenje reorganizacije
Član 159
(1) Reorganizacija se sprovodi ako se time obezbjeđuje povoljnije namirenje
povjerilaca u odnosu na bankrotstvo, a posebno ako postoje ekonomski opravdani
uslovi za nastavak dužnikovog poslovanja.
(2) Reorganizacija se sprovodi prema planu reorganizacije koji se sačinjava u
pisanoj formi.
(3) Plan reorganizacije može se podnijeti istovremeno sa predlogom za pokretanje
stečajnog postupka ili nakon otvaranja stečajnog postupka u skladu sa ovim zakonom.
Sadržaj plana reorganizacije
Član 160
(1) Plan reorganizacije sadrži:
1) kratak uvod o djelatnosti koju stečajni dužnik obavlja i okolnosti koje su dovele
do finansijskih teškoća;
2) popis mjera i sredstava za realizaciju plana, kao i detaljan opis mjera koje je
potrebno preduzeti i način na koji će se reorganizacija sprovesti;
3) detaljnu listu povjerilaca sa podjelom na klase povjerilaca i kriterijume na
osnovu kojih su klase formirane;
4) visinu novčanih iznosa ili imovinu koja će služiti za potpuno ili djelimično
namirenje prema klasi povjerilaca, uključujući i razlučne i neobezbijeđene povjerioce,
kao i sredstva rezervisana za povjerioce osporenih potraživanja, postupak za izmirenje
potraživanja i vremensku dinamiku plaćanja;
5) opis postupka prodaje imovine, uz navođenje imovine koja će se prodavati sa ili
bez založnog prava i namjenu prihoda od takve prodaje;
6) rokove za izvršenje plana reorganizacije i rokove za realizaciju glavnih
elemenata plana reorganizacije, ako ih je moguće odrediti;
7) jasno naznačenje da se usvajanjem plana reorganizacije sva prava i obaveze
povjerilaca iz plana definišu isključivo u skladu sa odredbama usvojenog plana,
uključujući i situaciju u kojoj plan nije u potpunosti izvršen, odnosno u kojoj se
izvršenje plana obustavlja;
8) spisak članova organa upravljanja i iznos njihovih naknada;
9) spisak stručnjaka koji će biti angažovani i iznos naknada za njihov rad;
10) ime nezavisnog stručnog lica koje će pratiti sprovođenje plana u interesu svih
povjerilaca obuhvaćenih planom i način na koji će to lice obavještavati povjerioce o
sprovođenju plana reorganizacije, kao i iznos i dinamiku isplate nagrade za njegov
rad;
11) godišnje finansijske izvještaje za prethodne tri godine, sa mišljenjem
nezavisnog revizora ako su bili predmet revizije;
12) finansijske projekcije, uključujući projektovani bilans uspjeha, bilans stanja i
izvještaj o novčanim tokovima za period izvršenja plana reorganizacije;
13) procjenu novčanog iznosa koji bi se dobio unovčenjem imovine sprovođenjem
bankrotstva;
14) datum početka primjene plana reorganizacije;
15) rok sprovođenja plana koji ne može biti duži od pet godina;
16) predlog za imenovanje stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca ako je
planom predviđeno njihovo angažovanje.
(2) Rok iz stava 1 tačka 15 ovog člana ne odnosi se na mjere za realizaciju plana
reorganizacije koje se odnose na predviđanje otplate potraživanja u ratama, izmjene
rokova dospjelosti, kamatnih stopa ili drugih uslova zajma, kredita ili drugog
potraživanja ili instrumenta obezbjeđenja, period otplate kredita ili zajma uzetog u
toku stečajnog postupka ili u skladu sa planom reorganizacije, kao ni na rokove
dospjelosti dužničkih hartija od vrijednosti.
Mjere za realizaciju plana reorganizacije
Član 161
(1) Mjere za realizaciju plana reorganizacije su:
1) predviđanje otplate u ratama, izmjena rokova dospjelosti, kamatnih stopa ili
drugih uslova zajma, kredita ili drugog potraživanja ili instrumenta obezbjeđenja;
2) namirenje potraživanja;
3) unovčenje imovine sa ili bez tereta ili prenos takve imovine na ime namirenja
potraživanja;
4) zatvaranje pogona ili promjena djelatnosti;
5) raskid ili izmjena ugovora;
6) otpust duga;
7) izvršenje, izmjena ili odricanje od založnog prava;
8) davanje u zalog opterećene ili neopterećene imovine;
9) pretvaranje potraživanja u kapital;
10) zaključivanje ugovora o kreditu, odnosno zajmu;
11) osporavanje i pobijanje potraživanja koja nisu pravno valjana;
12) otpuštanje zaposlenih ili angažovanje drugih lica;
13) ustupanje neopterećene imovine na ime namirenja potraživanja;
14) izmjene i dopune opštih akata stečajnog dužnika i drugih dokumenata o
osnivanju ili upravljanju;
15) statusne promjene;
16) promjene pravne forme;
17) prenos dijela ili cjelokupne imovine na jednog ili više postojećih ili
novoosnovanih subjekata;
18) poništavanje izdatih ili izdavanje novih hartija od vrijednosti od strane
stečajnog dužnika ili bilo kog novoformiranog subjekta;
19) druge mjere od značaja za realizaciju plana reorganizacije.
(2) U slučaju da je planom reorganizacije predviđena mjera pretvaranja
potraživanja u kapital stečajnog dužnika, stečajni sudija može, po službenoj dužnosti
ili na predlog stečajnog upravnika, angažovati nezavisno stručno lice da izvrši
procjenu kapitala stečajnog dužnika, o trošku podnosioca plana.
Podnosilac plana i troškovi podnošenja plana reorganizacije
Član 162
(1) Plan reorganizacije mogu podnijeti stečajni dužnik, stečajni upravnik, razlučni
povjerioci koji imaju najmanje 30% obezbijeđenih potraživanja u odnosu na ukupna
potraživanja prema stečajnom dužniku, stečajni povjerioci koji imaju najmanje 30%
neobezbijeđenih potraživanja u odnosu na ukupna potraživanja prema stečajnom
dužniku, kao i lica koja su vlasnici najmanje 30% kapitala stečajnog dužnika.
(2) Troškove sačinjavanja i podnošenja plana reorganizacije snosi predlagač plana
reorganizacije.
(3) Troškovi u vezi sa sačinjavanjem i podnošenjem plana reorganizacije koji
predlože stečajni upravnik ili stečajni dužnik predstavljaju trošak stečajnog postupka.
Rok za podnošenje plana
Član 163
(1) Plan reorganizacije podnosi se stečajnom sudiji najkasnije 90 dana od dana
otvaranja stečajnog postupka.
(2) Ako je u roku iz stava 1 ovog člana podnijet obrazloženi predlog za produženje
tog roka, stečajni sudija može odlučiti da taj rok produži za najduže 30 dana.
Odbacivanje predloga plana reorganizacije
Član 164
(1) Stečajni sudija može, po službenoj dužnosti ili na predlog zainteresovanog lica,
da naloži stečajnom upravniku ili drugim stručnim licima koje je angažovao da utvrde
tačnost podataka iz predloga plana reorganizacije. Troškove nastale po tom osnovu
snosi podnosilac predloga plana reorganizacije.
(2) Stečajni sudija će, po službenoj dužnosti ili na predlog zainteresovanog lica,
odbaciti predlog plana reorganizacije, ako:
1) nijesu poštovane odredbe ovog zakona o ovlašćenim podnosiocima, sadržini i
roku za podnošenje plana reorganizacije, a nedostaci se ne mogu otkloniti ili nijesu
otklonjeni u primjerenom roku koji je odredio stečajni sudija;
2) ako plan nije u skladu sa drugim propisima kojim se uređuju pitanja iz oblasti
djelatnosti stečajnog dužnika.
(3) Protiv rješenja kojim se odbacuje plan reorganizacije žalbu može izjaviti samo
podnosilac plana.
Rasprava o planu reorganizacije
Član 165
(1) Stečajni sudija održava ročište za razmatranje predloga plana reorganizacije i
glasanje povjerilaca, u roku od 20 dana od dana podnošenja predloga plana
reorganizacije.
(2) Obavještenje o zakazivanju ročišta iz stava 1 ovog člana dostavlja sud ili
predlagač plana, na način koji odobri sud, stečajnom dužniku, stečajnom upravniku,
svim povjeriocima i svim drugim oštećenim licima, najkasnije 10 dana prije ročišta.
Plan reorganizacije dostavlja se stečajnom upravniku, stečajnom dužniku, svim
povjeriocima koji su poznati sudu i svim vlasnicima ili im se omogućava dostupnost
planu najkasnije 10 dana prije ročišta.
(3) Obavještenje o održavanju ročišta za razmatranje plana reorganizacije i glasanju
povjerilaca objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i u dnevnom listu koji se
distribuira na cijeloj teritoriji Crne Gore.
(4) U obaveštenju iz stava 3 ovog člana navodi se ime stečajnog dužnika, ime lica
koje predlaže plan, dan i mjesto održavanja ročišta i postupak glasanja, kao i način na
koji se sva lica mogu upoznati sa sadržinom plana.
(5) Izuzetno od stava 1 ovog člana, u slučaju kada je predlog plana reorganizacije
podnijet istovremeno sa predlogom za pokretanje stečajnog postupka ili prije
utvrđivanja liste potraživanja, ročište za razmatranje predloga plana reorganizacije se
održava u roku od 20 dana od dana utvrđivanja liste potraživanja.
Glasanje i usvajanje
Član 166
(1) Pravo glasa imaju svi povjerioci srazmjerno visini njihovih potraživanja. U
slučaju kada je potraživanje osporeno ili neispitano stečajni sudija će izvršiti procjenu
osnovanosti i visine potraživanja u svrhu glasanja.
(2) Kada se glasanje obavlja pisanim putem sudu se moraju podnijeti glasački listići
sa ovjerenim potpisom ovlašćenog lica.
Klase za glasanje
Član 167
(1) Glasanje se vrši u okviru klasa povjerilaca.
(2) Ustanovljavaju se i odvojeno glasaju sljedeće klase povjerilaca:
1) razlučni povjerioci;
2) povjerioci prvog isplatnog reda;
3) povjerioci drugog isplatnog reda;
4) povjerioci trećeg isplatnog reda.
(3) Stečajni sudija može, na predlog stečajnog upravnika, odobriti formiranje jedne
ili više dodatnih klasa u sljedećim slučajevima:
1) da su stvarne i suštinske karakteristike potraživanja takve da je opravdano
formiranje posebne klase;
2) da su sva potraživanja u okviru predložene posebne klase u značajnoj mjeri
slična, izuzimajući klase formirane iz administrativnih razloga u skladu sa stavom 3
ovog člana.
(4) Posebna klasa potraživanja može biti formirana iz administrativnih razloga ako
postoji veliki broj potraživanja (više od 100) čiji su iznosi mali (ne prelaze 500 eura) i
ukoliko sud odobri formiranje takve klase. Po dobijanju sudskog odobrenja, takva
potraživanja iz administrativne klase mogu biti izmirena po hitnom postupku, ako je
potrebno umanjiti administrativno opterećenje koje je svojstveno velikom broju malih
potraživanja. Ova potraživanja mogu biti plaćena samo ako je očigledno da će biti
dovoljno raspoloživih sredstava za isplatu svih prioritetnih i glavnih potraživanja.
(5) Prije početka glasanja sud obavještava sve prisutne na ročištu o rezultatima
glasanja putem pisma (u odsustvu).
Izglasavanje plana
Član 168
(1) Plan reorganizacije se smatra usvojenim u jednoj klasi povjerilaca ako su za
plan reorganizacije glasali povjerioci koji imaju prostu većinu potraživanja od
ukupnih potraživanja povjerilaca u toj klasi.
(2) Klasa povjerilaca čija potraživanja prema planu reorganizacije treba da budu u
potpunosti izmirena prije početka primjene plana reorganizacije ne glasa za plan
reorganizacije, odnosno smatra se da je plan reorganizacije u toj klasi usvojen.
(3) Plan reorganizacije se smatra usvojenim ako ga na propisani način prihvati
većina formiranih klasa i ako je plan sačinjen u skladu sa odredbama ovog zakona.
(4) Ako se podnese više od jednog plana reorganizacije, o njima se glasa po
redosljedu podnošenja, a usvojenim se smatra plan reorganizacije koji je prvi
izglasan.
(5) Ako plan reorganizacije ne dobije potreban broj glasova, stečajni sudija može
odobriti predlagaču plana reorganizacije da, najduže u daljem roku od 30 dana,
podnese izmijenjeni plan reorganizacije i zakazati ročište u skladu sa ovim zakonom.
Ako se ne usvoji ni tako izmijenjeni plan reorganizacije, nad stečajnim dužnikom se
sprovodi bankrotstvo.
(6) Danom početka primjene plana reorganizacije smatra se dan koji je određen
planom reorganizacije, s tim da početak primjene tog plana ne može nastupiti prije
isteka najmanje tri, odnosno najviše 15 dana od dana donošenja rješenja kojim se
potvrđuje usvajanje plana reorganizacije.
Minimalna zaštita
Član 169
Povjerioci koji nijesu glasali za plan reorganizacije imaju pravo na isplatu iznosa
koji bi primili u slučaju bankrotstva u skladu sa nivoom prioriteta njihovog
potraživanja.
Rješenje o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije
Član 170
(1) Na ročištu za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje povjerilaca
stečajni sudija donosi rješenje kojim potvrđuje usvajanje plana reorganizacije ili
konstatuje da plan nije usvojen.
(2) Po pravosnažnosti rješenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije
stečajni postupak se obustavlja.
(3) Rješenje iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja
stečajnim i razlučnim povjeriocima, stečajnom dužniku i podnosiocu plana ako to nije
stečajni dužnik.
(4) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana žalbu mogu izjaviti stečajni dužnik,
stečajni upravnik, stečajni povjerioci i razlučni povjerioci.
(5) Po pravosnažnosti rješenja iz stava 1 ovog člana usvojeni plan reorganizacije
stečajni sudija dostavlja registru privrednih subjekata, odnosno drugom
odgovarajućem registru, radi objavljivanja na internet strani tog registra ili na drugi
odgovarajući način, ukoliko takav registar nema svoju internet stranu. Registar je
dužan da obezbijedi da usvojeni plan reorganizacije ostane trajno dostupan svim
trećim licima.
Pravne posljedice potvrđivanja plana
Član 171
(1) Po donošenju rješenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije sva
potraživanja i prava povjerilaca i drugih lica i obaveze stečajnog dužnika određene
planom reorganizacije uređuju se isključivo prema uslovima iz plana reorganizacije.
(2) Rješenjem suda potvrđeni usvojeni plan reorganizacije je izvršna isprava i
smatra se novim ugovorom za izmirenje potraživanja koja su u njemu navedena.
(3) Poslovi i radnje koje preduzima stečajni dužnik moraju biti u skladu sa
usvojenim planom reorganizacije.
(4) Stečajni dužnik je dužan da preduzme sve mjere propisane usvojenim planom
reorganizacije.
(5) Donošenjem rješenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije prestaju sve
posljedice otvaranja stečajnog postupka, a u nazivu stečajnog dužnika briše se oznaka
"u stečaju".
Prioritet klasa povjerilaca
Član 172
Po svakom planu reorganizacije povjerioci iz klase nižeg isplatnog reda mogu
primiti sredstva iz diobne mase, odnosno zadržati određena prava, samo ako su sva
potraživanja povjerilaca iz višeg isplatnog reda u potpunosti izmirena ili ako su ti
povjerioci glasali, u skladu sa planom reorganizacije, da se smatraju povjeriocima
nižeg isplatnog reda.
Namirenje preko nominalnog iznosa potraživanja
Član 173
(1) Planom reorganizacije može se predvidjeti namirenje u iznosu većem od
nominalnog iznosa prvobitnog potraživanja, kao naknada za produženje rokova
isplate.
(2) Povjerioci klase višeg isplatnog reda mogu biti isplaćeni u iznosu koji
premašuje iznos kojim se u potpunosti namiruju njihova potraživanja ako su sva
potraživanja povjerilaca klase nižeg isplatnog reda u potpunosti namirena ili ako su ti
povjerioci glasali za drugačiji tretman, u skladu sa planom reorganizacije.
Izuzetak od primjene propisa o hartijama od vrijednosti
Član 174
Na hartije od vrijednosti koje se učesnicima u reorganizaciji izdaju ili poništavaju u
skladu sa usvojenim planom reorganizacije ne primjenjuju se propisi o hartijama od
vrijednosti i propisi o preuzimanju akcionarskih društava u dijelu koji se odnosi na
izdavanje hartija od vrijednosti.
Pravo povjerilaca na informisanje
Član 175
Tokom sprovođenja usvojenog plana reorganizacije svi povjerioci na koje se plan
odnosi imaju pravo na informisanje i pristup aktima subjekta reorganizacije u skladu
sa odredbama zakona kojim se uređuju privredna društva koje se odnose na pravo
akcionara na informisanje.
Izvršenje plana reorganizacije
Član 176
Izvršenjem plana reorganizacije kojim je stečajni dužnik ispunio sve obaveze
predviđene planom reorganizacije prestaju potraživanja povjerilaca utvrđena planom
reorganizacije.
Nepostupanje po usvojenom planu i prevaran i nezakonit plan kao stečajni
razlog
Član 177
(1) Povjerioci obuhvaćeni usvojenim planom, kao i povjerioci čija su potraživanja
nastala prije usvajanja plana, a nijesu obuhvaćeni planom mogu podnijeti predlog za
pokretanje stečajnog postupka u slučaju da:
1) je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit način;
2) stečajni dužnik ne postupa po planu ili postupa suprotno planu reorganizacije
ako se time bitno ugrožava sprovođenje plana reorganizacije.
(2) Smatra se da je sprovođenje plana bitno ugroženo u smislu stava 1 tačka 2 ovog
člana ako je usljed nepostupanja po planu ili postupanja suprotno usvojenom planu
došlo do:
1) negativnog odražavanja na novčane tokove subjekta reorganizacije;
2) onemogućavanja subjekta reorganizacije da obavlja poslovnu djelatnost;
3) značajnog ugrožavanja interesa jedne ili više klasa povjerilaca.
(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana stečajni sudija može angažovati stručno lice ili
imenovati privremenog stečajnog upravnika radi utvrđivanja činjenica od značaja za
ocjenu postojanja stečajnog razloga tokom prethodnog stečajnog postupka.
IX. MEĐUNARODNI STEČAJ
Primjena odredaba o međunarodnom stečaju
Član 178
(1) Odredbe o međunarodnom stečaju primjenjuju se, ako:
1) strani sud ili drugi strani organ koji sprovodi kontrolu ili nadzor nad imovinom
ili poslovanjem dužnika ili strani predstavnik zatraži pomoć u vezi sa stranim
postupkom;
2) sud ili stečajni upravnik zatraži pomoć u stranoj državi u vezi sa stečajnim
postupkom koji se u Crnoj Gori vodi u skladu sa ovim zakonom;
3) se strani postupak vodi istovremeno sa stečajnim postupkom koji se u Crnoj Gori
vodi u skladu sa ovim zakonom.
(2) Pod stranim postupkom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se sudski ili
upravni postupak, uključujući i prethodni postupak, koji se sa ciljem kolektivnog
namirenja povjerilaca putem reorganizacije, bankrotstva ili likvidacije sprovodi u
stranoj državi u skladu sa propisom kojim se uređuje insolventnost, a u kojem su
imovina i poslovanje dužnika pod kontrolom ili nadzorom stranog suda ili drugog
nadležnog organa.
(3) Dužnik u smislu stava 2 ovog člana može biti:
1) privredno društvo, odnosno pravno lice koje nema registrovano sjedište u Crnoj
Gori;
2) fizičko lice koje nije rezident Crne Gore.
(4) Strani predstavnik, u smislu stava 1 ovog člana, jeste lice ili organ, uključujući i
lica i organe koji su privremeno imenovani, koji su u stranom postupku ovlašćeni da
vode reorganizaciju, bankrotstvo ili likvidaciju nad imovinom ili poslovima dužnika
ili da preduzimaju radnje kao predstavnik stranog postupka.
Mjerodavno pravo
Član 179
(1) Na stečajni postupak i njegova dejstva primjenjuje se pravo države u kojoj je
stečajni postupak pokrenut, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
(2) U slučaju priznanja stranog postupka u skladu sa ovim zakonom, na izlučna ili
razlučna prava na stvarima ili pravima koja se nalaze na teritoriji Crne Gore
primjenjuju se propisi Crne Gore.
(3) Za dejstvo stečajnog postupka na ugovore o radu primjenjuje se pravo koje je
mjerodavno za ugovor o radu.
Stvarna nadležnost za priznavanje stranog postupka i saradnju
Član 180
Priznavanje stranog postupka i saradnju sa stranim sudovima i drugim nadležnim
organima sprovodi nadležni privredni sud.
Mjesna nadležnost za priznavanje stranog postupka i saradnju
Član 181
Priznavanje stranog postupka i saradnju sa stranim sudovima i drugim nadležnim
organima sprovodi sud na čijem području se nalazi pretežni dio imovine dužnika u
Crnoj Gori u slučaju iz člana 178 stav 1 tačka 1 ovog zakona, odnosno sud koji
sprovodi stečajni postupak u Crnoj Gori u slučajevima iz člana 178 stav 1 tač. 2 i 3
ovog zakona.
Ovlašćenje stečajnog upravnika da preduzima radnje u stranoj državi
Član 182
Stečajni upravnik imenovan u skladu sa ovim zakonom ovlašćen je da preduzima
radnje u stranoj državi u ime i za račun stečajnog dužnika, odnosno stečajne mase ako
je to dopušteno zakonom te države.
Izuzetak u slučajevima suprotnim javnom poretku
Član 183
Nadležni sud može da odbije da preduzme radnju u vezi sa međunarodnim stečajem
ako bi takva radnja bila u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore.
Pomoć stranom predstavniku
Član 184
Nadležni sud ili stečajni upravnik mogu da pruže i drugu pomoć stranom
predstavniku, u skladu sa zakonom.
Tumačenje
Član 185
Prilikom primjene odredbi o međunarodnom stečaju nadležni sud će posebno imati
u vidu njihov međunarodni karakter i potrebu poboljšanja njihove jednoobrazne
primjene u dobroj vjeri.
Pravo neposrednog pristupa
Član 186
(1) Strani predstavnik ima pravo neposrednog postupanja pred sudovima u Crnoj
Gori.
(2) Strani predstavnik je, prilikom preduzimanja radnji iz stava 1 ovog člana putem
podnošenja odgovarajućeg zahtjeva ili na drugi način, dužan da u cilju dokazivanja
svoga svojstva podnese:
1) odluku o pokretanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika u
originalu ili ovjerenoj kopiji ili ovjerenom prepisu, prevedenu na jezik koji je u
službenoj upotrebi u nadležnom sudu u Crnoj Gori, zajedno sa dokazom o njenoj
izvršnosti po pravu strane države;
2) potvrdu stranog suda ili drugog nadležnog organa o postojanju stranog postupka
i imenovanju stranog predstavnika;
3) drugi dokaz o postojanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika za
koji nadležni sud u Crnoj Gori smatra da je prihvatljiv, a u odsustvu dokaza iz tač. 1 i
2 ovog stava.
Nadležnost u slučaju podnošenja zahtjeva od strane stranog predstavnika
Član 187
Podnošenjem zahtjeva nadležnom sudu u Crnoj Gori od strane stranog
predstavnika, u skladu sa ovim zakonom, uspostavlja se nadležnost tog suda samo za
odlučivanje po predmetnom zahtjevu.
Predlog stranog predstavnika za pokretanje postupka
Član 188
Strani predstavnik ima pravo da podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka
ako su ispunjeni uslovi za pokretanje takvog postupka u skladu sa ovim zakonom.
Učestvovanje stranog predstavnika u postupku
Član 189
Poslije priznanja stranog postupka strani predstavnik ima pravo da učestvuje u
postupku koji se prema dužniku vodi u skladu sa ovim zakonom.
Zahtjev za priznanje stranog postupka
Član 190
(1) Strani predstavnik može nadležnom sudu u Crnoj Gori da podnese zahtjev za
priznanje stranog postupka u kojem je imenovan, pri čemu svoje svojstvo dokazuje na
način predviđen članom 186 stav 2 ovog zakona.
(2) Uz zahtjev za priznanje prilaže se izjava stranog predstavnika u kojoj se navode
svi strani postupci u vezi sa dužnikom koji su poznati stranom predstavniku,
prevedena na jezik koji je u službenoj upotrebi u nadležnom sudu u Crnoj Gori.
Pretpostavke u vezi sa priznanjem
Član 191
(1) Ako odluka, odnosno potvrda iz člana 186 stav 2 ovog zakona pruža dokaz da
strani postupak ima obilježja postupka iz člana 178 stav 2 ovog zakona i da je strani
predstavnik lice ili organ iz člana 178 stav 4 ovog zakona, sud može te činjenice
smatrati utvrđenim.
(2) Sud može dokumenta koja su podnijeta uz zahtjev za priznanje da smatra
autentičnim, bez obzira na to da li su legalizovana u smislu zakona kojim se uređuje
legalizacija isprava u međunarodnom saobraćaju.
(3) Ako se ne dokaže suprotno, smatra se da je registrovano sjedište dužnika,
odnosno njegovo prebivalište ako se radi o fizičkom licu, središte njegovih glavnih
interesa.
Odluka o priznanju stranog postupka
Član 192
(1) Osim u slučaju iz člana 183 ovog zakona, strani postupak se priznaje, ako:
1) ima obilježja postupka iz člana 178 stav 2 ovog zakona;
2) je strani predstavnik koji podnosi zahtjev za priznanje lice ili organ iz člana 178
stav 4 ovog zakona;
3) zahtjev ispunjava uslove iz člana 186 stav 2 ovog zakona;
4) je zahtjev podnijet nadležnom sudu u skladu sa čl. 179 i 180 ovog zakona.
(2) Strani postupak se priznaje kao:
1) glavni strani postupak, ako se vodi u državi u kojoj je središte glavnih interesa
dužnika;
2) sporedni strani postupak, ako dužnik ima stalnu poslovnu jedinicu u toj stranoj
državi.
(3) Pod glavnim stranim postupkom, u smislu stava 2 tačka 1 ovog člana,
podrazumijeva se strani postupak koji se vodi u državi u kojoj je središte glavnih
interesa dužnika koji nema registrovano sjedište u Crnoj Gori. Izuzetno, pod glavnim
stranim postupkom podrazumijeva se strani postupak koji se vodi u državi u kojoj je
registrovano sjedište dužnika, ako se prema pravu države u kojoj se nalazi središte
glavnih interesa dužnika glavni strani postupak ne može voditi po tom osnovu.
(4) Pod sporednim stranim postupkom, u smislu stava 2 tačka 2 ovog člana,
podrazumijeva se strani postupak koji se vodi u državi u kojoj dužnik ima stalnu
poslovnu jedinicu.
(5) Pod stalnom poslovnom jedinicom, u smislu stava 4 ovog člana, podrazumijeva
se bilo koje mjesto poslovanja u kojem dužnik obavlja ekonomsku aktivnost, koja nije
tranzitornog karaktera, upotrebom ljudske radne snage i dobara ili usluga.
(6) O zahtjevu za priznanje stranog postupka sud odlučuje rješenjem u hitnom
postupku.
(7) Rješenje o priznanju stranog postupka prvostepeni sud će, po službenoj dužnosti
ili na zahtjev zainteresovanog lica, izmijeniti ili ukinuti ako se utvrdi da uslovi za
njegovo donošenje nijesu bili ispunjeni ili da su nakon priznanja stranog postupka
prestali da postoje.
(8) Poslije otvaranja stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom čije je
registrovano sjedište u Crnoj Gori, odnosno čije je središte glavih interesa u Crnoj
Gori strani postupak se može priznati samo kao sporedni strani postupak.
Obaveza obavještavanja
Član 193
Poslije podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka strani predstavnik je
dužan da, bez odlaganja, obavijesti sud kojem je zahtjev podnijet o:
1) svakoj bitnoj promjeni statusa stranog postupka ili statusa stranog predstavnika;
2) svakom drugom stranom postupku u vezi sa istim dužnikom za koji strani
predstavnik sazna.
Pomoć koja se pruža poslije podnošenja zahtjeva za priznanje stranog
postupka
Član 194
(1) Sud može, od momenta podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka pa
do odlučivanja o tom zahtjevu, na zahtjev stranog predstavnika, pružiti potrebnu
pomoć privremene prirode u slučaju da je ta pomoć hitno potrebna radi zaštite
imovine stečajnog dužnika ili interesa povjerilaca.
(2) Pomoć iz stava 1 ovog člana obuhvata izricanje sljedećih mjera:
1) zabranu prinudnog izvršenja nad imovinom dužnika;
2) povjeravanje upravljanja ili prodaje imovine ili dijela imovine dužnika koja se
nalazi u Crnoj Gori stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud, radi zaštite
i očuvanja vrijednosti imovine kojoj, zbog njene prirode ili drugih okolnosti, prijeti
opasnost od nestanka, gubljenja vrijednosti ili je ugrožena na drugi način;
3) druge mjere koje se u skladu sa ovim zakonom mogu odrediti poslije priznanja
stranog postupka.
(3) Na određivanje, važnost, ukidanje i izmjenu mjera iz stava 2 ovog člana shodno
se primjenjuju odredbe ovog zakona koje regulišu mjere obezbjeđenja u prethodnom
stečajnom postupku.
(4) Mjere iz stava 2 ovog člana koje je sud odredio prestaju da važe donošenjem
odluke o zahtjevu za priznanje, osim ako njihovo dejstvo nije produženo u skladu sa
ovim zakonom u okviru pomoći koja se pruža poslije priznanja stranog postupka.
(5) Sud može odbiti da pruži zatraženu pomoć ako bi takva pomoć ometala vođenje
glavnog stranog postupka.
Pravno dejstvo priznanja glavnog stranog postupka
Član 195
(1) Posljedice priznanja glavnog stranog postupka su zabrana:
1) pokretanja novih i prekid započetih postupaka u vezi sa imovinom, pravima,
obavezama ili odgovornostima dužnika;
2) prinudnog izvršenja na imovini dužnika;
3) prenosa, opterećivanja i drugog raspolaganja imovinom dužnika.
(2) Sud može odrediti izuzeća od primjene posljedica iz stava 1 ovog člana samo u
slučajevima predviđenim ovim zakonom za izuzeća od primjene posljedica otvaranja
stečajnog postupka, kao i u slučaju kada utvrdi da glavni strani postupak ne
obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu interesa povjerilaca u Crnoj Gori.
(3) Zabrana iz stava 1 tačka 1 ovog člana ne predstavlja smetnju za podnošenje
tužbi, odnosno za pokretanje postupka, ako je to neophodno radi očuvanja
potraživanja povjerioca prema dužniku.
(4) Zabrana iz stava 1 ovog člana ne predstavlja smetnju za podnošenje predloga za
pokretanje stečajnog postupka u Crnoj Gori ili za prijavljivanje potraživanja u takvom
postupku.
Pomoć koja se pruža poslije priznanja stranog postupka
Član 196
(1) Poslije priznanja stranog postupka, bilo glavnog ili sporednog, ako je to
neophodno radi zaštite imovine stečajnog dužnika ili interesa povjerilaca, sud može,
na zahtjev stranog predstavnika, pružiti odgovarajuću pomoć putem određivanja
sljedećih mjera:
1) zabrane pokretanja novih, odnosno prekid započetih postupaka u vezi sa
imovinom, pravima, obavezama ili odgovornostima dužnika, ako nijesu prekinuti u
skladu sa članom 195 stav 1 tačka 1 ovog zakona;
2) zabrane izvršenja na imovini stečajnog dužnika, ako izvršenje nije prekinuto u
skladu sa članom 195 stav 1 tačka 2 ovog zakona;
3) zabrane prenosa, opterećivanja ili drugog raspolaganja imovinom stečajnog
dužnika, ako takva zabrana nije posljedica primjene odredbe člana 195 stav 1 tačka 3
ovog zakona;
4) izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka ili na drugi način, kao i pružanje
podataka u vezi sa imovinom, poslovanjem, pravima, obavezama ili odgovornostima
dužnika;
5) povjeravanja stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud upravljanja ili
prodaje imovine ili dijela imovine dužnika koja se nalazi u Crnoj Gori;
6) produženja važenja mjera iz člana 194 stav 1 i 2 ovog zakona;
7) davanja drugih ovlašćenja koja ima stečajni upravnik po osnovu ovog zakona ili
određivanje drugih zabrana u skladu sa ovim zakonom.
(2) Poslije priznanja stranog postupka, bilo glavnog ili sporednog, sud može, na
zahtjev stranog predstavnika, povjeriti sprovođenje diobe imovine ili dijela imovine
dužnika koja se nalazi u Crnoj Gori stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi
sud, pod uslovom da sud utvrdi da je obezbijeđena odgovarajuća zaštita interesa
povjerilaca u Crnoj Gori.
(3) Prilikom pružanja pomoći stranom predstavniku u slučaju sporednog stranog
postupka u skladu sa ovim članom sud je dužan da utvrdi da se takva pomoć odnosi
na imovinu kojom bi, po odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u okviru tog
sporednog stranog postupka ili da se odnosi na podatke koji su potrebni u tom
postupku.
Zaštita povjerilaca i drugih zainteresovanih lica
Član 197
(1) Prilikom donošenja odluke o pružanju ili odbijanju pružanja pomoći u skladu sa
čl. 194 i 196 ovog zakona ili odluke o izmjeni ili stavljanju van snage takvih mjera u
skladu sa stavom 3 ovog člana, sud je dužan da utvrdi da je obezbijeđena
odgovarajuća zaštita interesa povjerilaca i drugih zainteresovanih lica, uključujući i
dužnika.
(2) Sud može usloviti dejstvo određenih mjera na način koji smatra odgovarajućim.
(3) Sud može, na zahtjev stranog predstavnika ili lica na koje utiču mjere određene
u okviru pružanja pomoći na osnovu čl. 194 i 196 ovog zakona ili po službenoj
dužnosti, izmijeniti ili staviti van snage određene mjere.
Pobijanje pravnih radnji dužnika
Član 198
(1) Poslije priznanja stranog postupka strani predstavnik može pobijati pravne
radnje dužnika u skladu sa pravilima o pobijanju pravnih radnji stečajnog dužnika.
(2) U slučaju sporednog stranog postupka sud je dužan da utvrdi da se pobijanje
odnosi na imovinu kojom bi, po odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u
okviru tog sporednog stranog postupka.
Učešće stranog predstavnika u postupku koji se vodi u Crnoj Gori
Član 199
(1) Poslije priznanja stranog postupka strani predstavnik može, u skladu sa
zakonom, biti učesnik u svakom postupku u kojem je dužnik stranka.
(2) Postojanje ovlašćenja stranog predstavnika predstavlja prethodno pitanje u
postupku iz stava 1 ovog člana.
Saradnja i neposredno obraćanje između sudova u Crnoj Gori i stranih
sudovai drugih nadležnih organa ili stranih predstavnika
Član 200
(1) U slučajevima iz člana 178 ovog zakona sud je dužan da u najvećoj mogućoj
mjeri sarađuje sa stranim sudovima i drugim nadležnim organima ili stranim
predstavnicima, neposredno ili preko stečajnog upravnika.
(2) Sud ima pravo da se neposredno obraća, odnosno da neposredno zatraži podatke
ili pomoć od stranih sudova i drugih nadležnih organa ili od stranih predstavnika.
Saradnja i neposredno obraćanje između stečajnog upravnika i stranih
sudova i drugih nadležnih organa ili stranih predstavnika
Član 201
(1) U slučajevima iz člana 178 ovog zakona stečajni upravnik je dužan da, u
vršenju svojih dužnosti i pod nadzorom suda, u najvećoj mogućoj mjeri sarađuje sa
stranim sudovima i drugim nadležnim organima ili stranim predstavnicima.
(2) Stečajni upravnik ima pravo da se, u vršenju svojih dužnosti i pod nadzorom
suda, neposredno obraća stranim sudovima i drugim nadležnim organima ili stranim
predstavnicima.
Oblici saradnje
Član 202
Saradnja iz čl. 200 i 201 ovog zakona može se sprovoditi na bilo koji odgovarajući
način, a naročito:
1) imenovanjem lica ili organa koji preduzima radnje po nalogu suda;
2) razmjenom podataka na način za koji sud smatra da je odgovarajući;
3) koordinacijom upravljanja i nadzora nad imovinom i poslovima dužnika;
4) odobravanjem ili primjenom od strane sudova sporazuma o koordinaciji
postupaka;
5) koordinacijom istovremenih postupaka koji se vode prema istom dužniku.
Otvaranje stečajnog postupka poslije priznanja glavnog stranog postupka
Član 203
(1) Poslije priznanja glavnog stranog postupka stečajni postupak se može otvoriti
samo u slučaju da stečajni dužnik ima imovinu u Crnoj Gori.
(2) Stečajni postupak iz stava 1 ovog člana vodi se samo u odnosu na imovinu
stečajnog dužnika koja se nalazi u Crnoj Gori, u mjeri koja je neophodna za
ostvarivanje saradnje u skladu sa čl. 200, 201 i 202 ovog zakona, kao i u odnosu i na
drugu imovinu stečajnog dužnika kojom bi, u skladu sa ovim zakonom, trebalo da se
upravlja u okviru stečajnog postupka.
Koordinacija stečajnog postupka i stranog postupka
Član 204
(1) Kada se strani postupak i stečajni postupak vode istovremeno prema istom
dužniku, sud će zatražiti saradnju i koordinaciju u skladu sa čl. 200, 201 i 202 ovog
zakona.
(2) Kada je u vrijeme podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka već
podnijet predlog za pokretanje stečajnog postupka:
1) svaka pomoć koja se pruža u skladu sa čl. 194 ili 196 ovog zakona mora biti u
skladu sa pravilima i potrebama prethodnog stečajnog postupka, odnosno stečajnog
postupka;
2) član 195 ovog zakona se neće primjenjivati ako je strani postupak priznat kao
glavni strani postupak.
(3) Kada je predlog za pokretanje stečajnog postupka podnijet poslije priznanja ili
poslije podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka:
1) sud će po službenoj dužnosti preispitati svaku pomoć koja je pružena u skladu sa
čl. 194 ili 196 ovog zakona i izmijeniće, odnosno staviti van snage sve takve mjere
ukoliko su u suprotnosti sa pravilima ili potrebama prethodnog stečajnog postupka,
odnosno stečajnog postupka;
2) ako se radi o glavnom stranom postupku, izmjena ili stavljanje van snage
zabrana iz člana 195 stav 1 ovog zakona izvršiće se u skladu sa članom 195 stav 2
ovog zakona, ako su takve zabrane u suprotnosti sa pravilima ili potrebama
prethodnog stečajnog postupka, odnosno stečajnog postupka.
(4) Kod određivanja ili izmjene mjera pomoći koja se pruža predstavniku
sporednog stranog postupka sud je dužan da utvrdi da se takva pomoć odnosi na
imovinu kojom bi, u skladu sa odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u tom
sporednom stranom postupku, odnosno da je u vezi sa podacima koji su potrebni u
okviru tog postupka.
Postupanje u slučaju postojanja više stranih postupaka
Član 205
U slučajevima iz člana 178 ovog zakona, kada se prema istom dužniku vodi više od
jednog stranog postupka, sud će zatražiti saradnju i koordinaciju u skladu sa čl. 200,
201 i 202 ovog zakona, pri čemu:
1) svaka pomoć koja se pruža u skladu sa čl. 194 ili 196 ovog zakona predstavniku
sporednog stranog postupka, poslije priznanja glavnog stranog postupka, mora biti u
skladu sa pravilima i potrebama glavnog stranog postupka;
2) ako je odluka o priznanju glavnog stranog postupka donijeta poslije priznanja
sporednog stranog postupka ili poslije podnošenja zahtjeva za priznanje sporednog
stranog postupka, sud će po službenoj dužnosti preispitati svaku pomoć koja je
pružena u skladu sa čl. 194 ili 196 ovog zakona i izmijeniće, odnosno staviće van
snage sve takve mjere ukoliko su u suprotnosti sa pravilima ili potrebama glavnog
stranog postupka;
3) ako, poslije priznanja sporednog stranog postupka, bude donijeta odluka o
priznanju drugog sporednog stranog postupka, sud će, po službenoj dužnosti ili na
zahtjev stranog predstavnika, odrediti, izmijeniti ili staviti van snage mjere pomoći u
cilju obezbjeđivanja koordinacije postupaka.
Pretpostavka postojanja stečajnog razloga na osnovu priznanja glavnog
stranog postupka
Član 206
Ako se ne dokaže suprotno, postojanje stečajnog razloga se pretpostavlja u slučaju
postojanja pravosnažne odluke o priznanju glavnog stranog postupka koji se vodi
prema stečajnom dužniku. Sud neće otvoriti stečajni postupak ako stečajni dužnik
dokaže da ne postoji nijedan od stečajnih razloga iz člana 12 ovog zakona.
Namirenje povjerilaca u postupcima koji se vode istovremeno
Član 207
Osim u slučaju postojanja razlučnog ili izlučnog prava, povjerilac čije je
potraživanje djelimično isplaćeno u postupku koji je sproveden u skladu sa zakonom
kojim se uređuje insolventnost u stranoj državi ne može da primi isplatu na ime istog
potraživanja u stečajnom postupku koji se vodi prema istom dužniku sve dok su
isplate prema ostalim povjeriocima istog isplatnog reda ili klase u reorganizaciji
proporcionalno manje od iznosa koji je taj povjerilac već primio.
X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prelazne odredbe
Član 208
(1) Stečajni postupci pokrenuti po Zakonu o insolventnosti privrednih društava
("Službeni list RCG", br. 6/02, 1/06, 2/07 i "Službeni list CG" broj 62/08), u kojima
do dana stupanja na snagu ovog zakona nije donijeto rješenje o otvaranju stečajnog
postupka, okončaće se po odredbama ovog zakona.
(2) Stečajni postupci u kojima je, do dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeto
rješenje o otvaranju stečajnog postupka nastaviće se po odredbama Zakona o
insolventnosti privrednih društava ("Službeni list RCG", br. 6/02, 1/06, 2/07 i
"Službeni list CG" broj 62/08).
Podzakonski akti
Član 209
(1) Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se propisi
donijeti na osnovu Zakona o insolventnosti privrednih društava ("Službeni list RCG",
br. 6/02, 1/06, 2/07 i "Službeni list CG" broj 62/08).
Prestanak važenja zakona
Član 210
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o insolventnosti
privrednih društava ("Službeni list RCG", br. 6/02, 1/06, 2/07 i "Službeni list CG",
broj 62/08).
Stupanje na snagu
Član 211
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu
Crne Gore".
SU-SK Broj 01-735/11
Podgorica, 22. decembra 2010. godine
Skupština Crne Gore 24. saziva Predsjednik,
Ranko Krivokapić, s.r.