Broj 207. Godina V. 26. rujna 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

U Makarskoj obiljeæ ena 17. obljetnica Hrvatske ratne mornarice

Ulazak u NATO proπ iritÊ e zadaÊ e HRM-a

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 09/24/08 10:54 Page 1

B ritanski novËani fond za Vojni medicinsko-rehabilitacijski centar uHeadley Courtu pod nazivom PomoÊ za heroje od 20. rujna jebogatiji za 1,25 milijuna funti (1,8 milijun eura). Novac je priku-

pljen organiziranjem ragbi utakmice, u kojoj su protivniËke strane Ëiniledvije kombinirane momËadi. Neki igraËi su bili profesionalci, a neki aktivnipripadnici oruæanih snaga, i to sve tri grane. Koliko su Britanci bili zain-

teresirani za spektakl go-vori i podatak o 52 tisuÊegledatelja na londonskomstadionu Twickenham. Upublici su se naπli i princod Walesa sa suprugomCamillom, vojvotkinja odCornwalla, ministar obraneDes Browne te mnogidrugi uglednici. Rezultatvas, smatramo, neÊe pre-viπe zanimati...

2

LO N D O N

P rvi Ëasnik finskih oruæanih snaga,admiral Juhani Kaskeala, 22. rujnanegativno se oËitovao o moguÊnosti

da se Finska pridruæi meunarodnom spo-razumu o zabrani kazetnih bombi. Smatra dabi to uvelike smanjilo finske obrambenekapacitete. NapominjuÊi da ni SAD ni Rusijanisu potpisali sporazum, admiral je dodao daFinska ne treba posezati za zabranom dok

to ne uËine i susjedne zemlje. “Do tada, finsko kazetno streljivo je prijet-nja samo onima koji bi pokuπali oruæanom silom uÊi na finski teritorij”,rekao je Kaskeala na nacionalnom obrambenom teËaju.

Z apovjednik argentinske voj-ske objavio je da odlazi u mi-rovinu nakon πto je protiv nje-

ga podignuta optuænica za korupcijukao dio velikog skandala u nabavivojne opreme. General RobertoBendini je, u vrijeme na koje se od-nosi optuænica, bio zapovjednik 11.mehanizirane brigade, Ëija je baza u

Rio Gallegosu. Pod istragom je joπ nekoliko visokopozicioniranih aktivnihi bivπih argentinskih Ëasnika, navodi Mercopress. InaËe, Argentincima jezanimljivo πto je general blizak suradnik sadaπnje argentinske predsjed-nice Cristine Fernandez Kirchner i njezina supruga Nestora Kirchnera (naslici s Bendinijem), bivπeg predsjednika.

P roπlog kolovoza Francuze jepogodilo najveÊe stradanjeæivota vojnika u posljednjih

25 godina: u talibanskoj zasjedi uplaninama Afganistana poginula sudesetorica Francuza, a joπ 21 jeranjen. Francuski premijer François Fillon izjavio je da su Francuzi sada“nauËili lekciju” i 22. rujna parlament je izglasao slanje pojaËanja u ljud-stvu i tehnici. U Afganistan Êe se u sljedeÊih nekoliko tjedana uputiti 100vojnika, uz potporu novih transportnih i borbenih helikoptera, proma-traËke opreme, bespilotnih letjelica i muæara. Francuski kontingent takoÊe se poveÊati na 2600 ljudi, πto ih stavlja u skupinu najbrojnijih.

26. rujna 2008.

PAR IZ

R AW AH

H ELSIN KI

TALLIN

P ripremio D. VLAHOVIΔ

BUEN O S AIR ES

A meriËki doËasnik Jovan Rodriguez (20) æelio je biti nazoËan roe-nju svojega prvog djeteta, no u tome ga je sprijeËila duænost uIraku. Ipak, marinac iz Chicaga posluæio se modernom tehnologi-

jom: pomoÊu raËunalne mreæe i web-kamere pridruæio se svojoj supruzikoja je raala tisuÊama kilometara daleko, u Franklinvilleu, u dræavi NewJersey. Rodriguez je iz baze u Al Asadu, osim videom, s raaonicom biopovezan i zvuËnom vezom, tako da je mogao i komunicirati sa suprugom.Pred njegovim oËima svijet je ugledala zdrava mala Liliana.

A dmiral i kazetno streljivo

Utakmica za heroje

MoD

UK

S VIJ ET

Francuzi se ojaË avaju

US

MC

N ekadaπnji djelatnik estonskog ministarstvaobrane uhiÊen je 21. rujna zbog prodaje tajnis oznakom NATO-a ruskim obavjeπtajcima.

Herman Simm je joπ 2006. maknut s poloæaja Ëelni-ka sluæbe za zaπtitu dræavnih tajni, na kojemu je imaopristup povjerljivim spisima Saveza, navodi dnevnikEesti Paevaleht. Uz Simma je uhiÊena i njegovasupruga, inaËe odvjetnica. O sluËaju su se oËitovali i estonski predsjed-nik Toomas Hendrik Ilves i premijer Andrus Ansip, koji je, kako prenoseestonski mediji, izjavio da je za postupke poput Simmovih i “15 godinazatvora vrlo mala kazna”.

O ptuænica i umirovljenje

UhiÊenje estonskog πpijuna Min

iste

re d

e la D

efe

nse

R odila se L iliana!

Kaitse

min

iste

erium

02 strana vijesti.qxd 09/24/08 11:24 Page 2

Snajperska djelovanja (IV. dio)

Na ovogodiπnjem skupu vojnopo-licijskih struËnjaka iz NATO-a izemalja Ëlanica PzM-a sudjelova-lo je oko Ëetrdeset predstavnikaiz trinaest zemalja...

"Iako je dokazala svoju sposob-nost da s partnerima ravnoprav-no sudjeluje u zajedniËkim po-morskim vjeæbama, ulazak u NATO savez proπirit Êe zadaÊeHrvatske ratne mornarice, adoktrine uporabe promijeniti",zakljuËio je predsjednik MesiÊ...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-620-25 00-3 281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 60000-11013 213 02 poziv na broj165 , cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

"Isus Krist i evanelje ostaju uvijek isti. Ali, naËin na koji Êu ja u danaπnje vrijeme

navijeπtati Krista ili tumaËiti evanelje ne mora ine smije biti identiËan onome u srednjem vijeku.

Pokuπavam na svijet i Ëovjeka gledati onako kako danas izgledaju. PoπtujuÊi crkvenu

tradiciju, ne bjeæim od izazova suvremenosti...“,istaknuo je fra Relota

S t r a n a 4

Suvremene snajperske puπke opremaju se ergonomski dizajniranim, podesivim

(tzv. sportskim ili “ortopedskim”) kundacimai rukohvatima pomoÊu kojih snajperist moæe

optimalno podesiti puπku svojim anatomskimznaËajkama, Ëime se postiæe stabilan stav

za gaanje

S t r a n a 2 1

S t r a n a 8

U Makarskoj obiljeæena 17. obljetnica HRM-a

Naslovnicu snimio D avor KIR IN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

U Splitu odræan 5. meu-narodni simpozij "Multina-cionalne postrojbe VP-a umeunarodnim operacija-ma potpore miru"

Fra Æarko Relota, vojni kapelan u kapelaniji sv. Mihovila Arkanela

S t r a n a 1 2

03 strana 09/24/08 11:28 Page 3

26. rujna 2008.4

" P rije 1 7 godina, kada je postalo jasno da su suvereniteti cjelovitost naπeg mora, priobalja i cijele H rvatske do-vedeni u pitanje, svoje ste znanje, sposobnosti i odluË-

nost stavili u sluæbu obrane. Bili ste svjesni da time gradite svo-ju buduÊnost", poruËio je postrojenim pripadnicima H rvatskeratne mornarice predsjednik R epublike i vrhovni zapovjednikOruæanih snaga Stjepan MesiÊ na srediπnjoj proslavi D anaH R M-a, odræanoj 1 8 . rujna u Makarskoj.

IstiËuÊi kako je ponosan πto oni svoje obveze izvrπavaju pra-vodobno i u cijelosti, ujedno je izrazio razumijevanje za teπko-Êe u H R M-u zbog zastarjele tehnike i nedostatka opreme tenemoguÊnosti potrebnog usavrπavanja. "Iako je dokazala svojusposobnost da s partnerima ravnopravno sudjeluje u zajedniË-kim pomorskim vjeæbama, ulazak u NATO savez proπirit Êe za-daÊe H rvatske ratne mornarice, a doktrine uporabe promijeni-ti", zakljuËio je MesiÊ, dodavπi da, zahvaljujuÊi D ugoroËnomplanu razvoja OSR H -a, postupno dostiæemo odgovarajuÊestandarde. D a su za oËekivani ulazak H rvatske u NATO zas-luæni i pripadnici H R M-a istaknuo je ministar obrane Branko

Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN

"Iak o je d o k az ala s v o ju s p o s o b no s t d a s p artne rim a rav no p rav no s ud je luje u z aje d niË -

k im p o m o rs k im v je æ b am a, ulaz ak u N A T O s av e z p ro π irit Ê e z ad aÊ e H r v ats k e ratne

m o rnaric e , a d o k trine up o rab e p ro m ije niti", z ak ljuË io je p re d s je d nik M e s iÊ , d o d av π i

d a, z ah v aljujuÊ i D ug o ro Ë no m p lanu raz v o ja O S R H -a, p o s tup no d o s tiæ e m o o d g o v araju-

Ê e s tand ard e

Ulazak u N ATO proπirit Êe zadaÊe H R M -a

P oËast poginulim mornarima

U M akarskoj obiljeæ ena 17. obljetnica H rv atske ratne mornarice

snim

io J

osi

p K

OP

I, U

red P

redsj

ednik

a R

H

04-07 strana 9/24/08 1:44 PM Page 4

26. rujna 2008.5

V ukeliÊ, zahvalivπi im na njihovu doprinosu. »estitajuÊi imuime premijera Sanadera na svemu πto su uËinili i postigliu proteklih 1 7 godina, poruËio je da Êe se i ubuduÊe nje-govati bogata tradicija H R M-a, istaknuvπi da mornaricaima svoje mjesto u Oruæanim snagama. NajavljujuÊi mo-dernizaciju opreme u mornarici, podsjetio je da im do kra-ja godine stiæu dva raketna broda klase H elsinki. Iako nijebila predviena D PR -om, nabavka dvaju brodova iznimnoje znaËajan i dugoroËno isplativ projekt. R ijeË je, naime, oprojektu vrijednom oko devet milijuna eura, kojim Êe se,kako je istaknuo ministar V ukeliÊ, uπtedjeti joπ viπe od togiznosa, buduÊi da je u planu bilo dodatno opremanje pos-tojeÊih brodova H R M-a, koje bi stajalo oko dvadeset mili-juna eura, a potpisani ugovor ukljuËuje i ofset program. Is-tiËuÊi financijsku isplativost projekta, ministar je napome-nuo da su finski brodovi potpuno kompatibilni s raketnimtopovnjaËama H R M-a, ali bolje opremljeni. Prema procje-nama struËnjaka, oËekuje se da bi se finskim brodovimamogli koristiti joπ najmanje 1 0 do 1 2 godina, a u tom birazdoblju prema D PR -u trebao biti dovrπen proces moder-nizacije i opremanja OSR H -a. To bi znaËilo novu opremu iza H R M, a prema najavi ministra V ukeliÊa novi brod Êe sepoËeti graditi veÊ iduÊe godine. NapominjuÊi da Êe se poπ-

tovati postupak nabave, ujedno je izraziouvjerenje da Êe taj posao dobiti hrvat-

sko brodogradiliπte.O ulozi i doprinosu H R M-a u ratute o njegovim mirnodopskim ak-

tivnostima govorio je naËelnikG lavnog stoæera

general zbora Josip LuciÊ, istaknuvπi da je i mornaricakao dio Oruæanih snaga prolazila brojne promjene u pos-lijeratnom razdoblju, koje je obiljeæio preustroj iz ratne umirnodopsku vojsku. Slavnih, ali i teπkih dana prisjetio sei zapovjednik H R M-a kontraadmiral Ante U rliÊ, istaknuv-πi da "naπi mornari od 1 9 9 1 . godine nisu viπe u sluæbi tu-ih mornarica, nego ponosno sluæe pod imenom H rvatskeratne mornarice, za koju su krvarili tijekom stoljeÊa". Iz-raæavajuÊi zadovoljstvo πto se opremanje i modernizacijaH R M-a odvijaju u skladu s D PR -om, ujedno je napome-nuo da je to nuæno i za uspjeπno obavljanje zadaÊa Obal-ne straæe, koja je takoer u sastavu H R M-a. Na kraju jeizrazio uvjerenje da Êe H R M svoju punoljetnost doËekatikao ravnopravan partner NATO mornarica, s kojima Êepridonositi uspostavi i oËuvanju mira u svijetu.

U povodu D ana H R M-a organiziran je taktiËko-tehniËkizbor i posjet graana brodovima usidrenim uz makarskurivu, a u makarskoj crkvi sv. Marka evanelista sluæeno jemisno slavlje, koje je predvodio vojni ordinarij Juraj Jeze-rinac u pratnji generalnog vikara Josipa ©antiÊa. G rad

Makarska priredio je izloæbu doku-mentarne ratne fotografije JureOdaka pod nazivom "D a se nezaboravi", a na rivi je odræan iprigodni koncert na kojemu sunastupili Orkestar H R M-a

i Klapa SvetiJuraj.

P redsjednik S tjepan M esiÊ u pregledu sveËano postrojenih

mornara na makarskoj rivi

» estitajuÊi HR M -u uime premijera S anadera na svemu πto

su uËinili i postigli u proteklih 17 godina, ministar VukeliÊ po-

ruËio je da Êe se i ubuduÊe njegovati bogata tradicija HR M -a

04-07 strana 9/24/08 1:45 PM Page 5

626. rujna 2008.

Z a pripadnike 1 1 . hrvatskog kontingenta, koji su senakon πestomjeseËnog boravka u misiji ISAF nedav-no vratili iz Afganistana, upriliËen je sveËani doËek

2 3 . rujna u V inkovcima. Tim povodom u vinkovaËkojvojarni “Bosut” okupili su se predstavnici Ministarstva ob-rane i Oruæanih snaga, meu kojima su bili dræavni tajniciMOR H -a Æ eljko G orπiÊ i G ordan »aËiÊ, zamjenici naËel-nika G lavnog stoæera general pukovnik Slavko BariÊ ikontraadmiral Zdenko SimiËiÊ te zapovjednik H KoV -ageneral pukovnik Mladen Kruljac, kao i vinkovaËki gra-donaËelnik Mladen KarliÊ, a povratnike je uime V ladepozdravila potpredsjednica – ura AdleπiË. IzraæavajuÊizadovoljstvo πto su se svi sretno vratili, zahvalila im je zanjihove zasluge i doprinos u misiji ISAF te πto su, zajednosa svojim prethodnicima, profesionalizmom i ljudskoπÊu do-datno pridonijeli ugledu H rvatske u svijetu. "Pokazali ste daje naπa zemlja, pa i vojska spremna postati dio najveÊesvjetske sile", poruËila je – ura AdleπiË postrojenim pripad-nicima kontingenta, te je posebno istaknula iznimno humanodnos hrvatskih vojnika prema stanovniπtvu Afganistana.

U ime ministra obrane, na uspjeπno obavljenoj zadaÊi u mi-siji ISAF pripadnicima 1 1 . kontingenta Ëestitao je dræavnitajnik »aËiÊ, poruËivπi im da su svojim profesionalnim an-gaæmanom joπ jednom potvrdili sposobnost i spremnost OS-R H -a, a general BariÊ zahvalio im je uime naËelnika G lav-nog stoæera za doprinos u realizaciji misije, kao i u pribliæa-

vanju H rvatske NATO-u. "Kad je H rvatska dobila po-zivnicu za prijam u NATO, bili smo veoma ponosni naËinjenicu da dio zasluga za to pripada hrvatskom kon-tingentu u misiji ISAF ", potvrdio je zapovjednik 1 1 .kontingenta brigadir Stanislav LiniÊ, dodajuÊi da supripadnici kontingenta bili dostojni vojske kojoj pripa-daju i zastave pod kojom izvrπavaju zadaÊu te da su za-ista sluæili na ponos svojoj zemlji. "Svaki hrvatski kon-tingent do sada je svojom poærtvovnoπÊu i radom malo-pomalo stjecao ugled i poπtovanje savezniËkih nacija umisiji ISAF . I ovaj je nastavio tu tradiciju", zakljuËio je

brigadir LiniÊ, napomenuvπi da su sve zadaÊe 1 1 . kontingen-ta izvoene u uvjetima visokog rizika. "Bilo je i onih zadaÊaza koje se nismo spremali, koje su bile daleko od onoga πtosmo uvjeæbavali, a provoene su u uvjetima blizu granice iz-dræljivosti", priznao je LiniÊ, izrazivπi zadovoljstvo πto su svezadaÊe izvrπili uspjeπno i bez stradavanja. IstiËuÊi kako ih jeod drugih izdvajala psiholoπka pripremljenost te obuËenost istega za provedbu zadaÊa, kao i svijest o prostoru i vremenuu kojemu se nalaze, zakljuËio je da su se zahvaljujuÊi upravotome vratili bez gubitaka. Zadovoljstvo provedenom misijomizrazili su i mnogi drugi pripadnici kontingenta, a o njiho-vim dojmovima najbolje svjedoËe izraæene æelje za ponovnimodlaskom u Afganistan.

OS RH

Marija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT

"K ad je H r v ats k a d o b ila p o z iv nic u z a p rijam u N A T O , b ili s m o v e o m a p o no s ni na Ë i-

nje nic u d a d io z as lug a z a to p rip ad a h r v ats k o m k o nting e ntu u m is iji IS A F ", p o t v rd io

je z ap o v je d nik 1 1 . k o nting e nta b rig ad ir S tanis lav L iniÊ , d o d ajuÊ i d a s u p rip ad nic i

k o nting e nta b ili d o s to jni v o js k e k o jo j p rip ad aju i z as tav e p o d k o jo m iz v r π a v aju z ad a-

Ê u te d a s u z ais ta s luæ ili na p o no s s v o jo j z e m lji

Dostojni vojske kojoj pripadaju

U Vinkov cima prire en sv eË ani doË ek 11. hrv atskog kontingenta iz misije ISAF

G eneral B ariÊ zah valio je pripadnicima 11. kontingenta

uime naËelnika G lavnog stoæera za doprinos u realizaciji

misije, kao i u pribliæavanju Hrvatske N A T O -u

04-07 strana 9/24/08 1:45 PM Page 6

26. rujna 2008.7

MORH

U sluæbenom posjetu Inspektoratuobrane MOR H -a boravilo je od 2 2 .do 2 5 . rujna izaslanstvo Inspektora-ta obrane R epublike R umunjske, ukojemu su bili brigadir E mil Tudo-sie, brigadir Adrian Aurelian Ale-x andru, pukovnica Otilia D ulgherui V IZ R epublike R umunjske u R Hbrigadir Ovidiu Corneliu Josif.

Izaslanstvo je pri-mio u prostorijamaInspektorata glav-ni inspektor obra-ne general pukov-nik Marijan Mare-koviÊ sa suradnici-ma, pomoÊnikomG IO za vojni sek-tor brigadirom Iva-

nom Benetom, pomoÊnikom G IO zacivilni sektor Marijem V ukeliÊem inaËelnikom Odjela za koordinacijubrigadirom Ivanom Mihalinom.

Nakon sluæbenih razgovora u In-spektoratu obrane, kad je gostimaprezentiran ustroj i rad IO MOR H -ate vojnog i civilnog sektora, izaslan-stvo R epublike R umunjske primioje i dræavni tajnik MOR H -a Mate

R aboteg. R umunjsko

je izaslanstvotakoer pos-jetilo Srediπ-te za meu-narodne voj-ne operacijeH KoV -a uR akitju, Za-povjedniπtvoH KoV -a uKarlovcu itvornicu H S-produkt.

OJ I

U Zagrebu je od 2 3 . do 2 5 . rujna odræana R adionica oupravljanju krizama, civilnom planiranju izvanrednihsituacija i meunarodnim organizacijama koje pruæajuodgovor u krizama ili katastrofama.

D ogaaj je organiziran u sklopu priprema za Ëetvrtumeunarodnu simulacijsku vjeæbu SE E SIM 2 0 0 8 , a no-sitelji organizacije bili suMOR H i Zapovjedniπtvoza zdruæene snage SAD .InaËe, SE E SIM (Simula-cijska mreæa JugoistoËneE urope) jest projekt za-miπljen da poveæe simula-cijska srediπta zemalja Ëla-nica radi odræavanja simu-lacijskih vjeæbi. D omaÊinovogodiπnje bit Êe Bugar-ska, uz pomoÊ SAD -a i©vedske - po scenariju kojiÊe obuhvaÊati niz teroris-tiËkih napada i incidenata.V jeæba Êe ukljuËivati voj-ne i civilne agencije dræava Ëlanica SE D M-a (F orumaministara obrane JugoistoËne E urope).

ZagrebaËka pripremna radionica okupila je viπe ugled-nih predavaËa iz H rvatske i inozemstva - πto vojnika, πto

civila - koji su doπli iz dræavnih agencija, ministarstava,sveuËiliπta, instituta... G lavne teme su navedene u samomimenu radionice: upravljanje krizama, civilno planiranjeizvanrednih situacija i meunarodne organizacije kojepruæaju odgovor u krizama ili katastrofama, s time da jesvaka od tih skupina iscrpnije obraena u viπe razliËitih

izlaganja.Osim hrvatskih polaznika,

na predavanjima su bili igosti iz Bugarske, R umunj-ske, Turske, Makedonije,Crne G ore, Srbije, Albanije,BiH , SAD , G rËke i U krajine.Svi oni Êe dati obol u pro-vedbi vjeæbe SE E SIM 2 0 0 8 .Nositelj organizacije uimeMOR H -a bila je Sluæba zaobrambenu politiku i plani-ranje. R adionicu je otvorionaËelnik te sluæbe, pukov-nik Anto ZeliÊ, koji je istak-nuo vaænost meudræavne

suradnje u pitanjima oËuvanja i promicanja mira, sigur-nosti i stabilnosti, s osobitim osvrtom na proces SE D M, Ëi-ji je konkretni projekt upravo SE E SIM.

D. VLAHOVIΔ

P ripremna radionica za SEESIM 2008

snim

io D

. V

LAH

OV

I∆

R umunjsko izaslanstvo u Inspektoratu obrane

snim

io D

. V

LA

HO

VI∆

snim

io D

. V

LAH

OV

I∆

04-07 strana 9/24/08 1:45 PM Page 7

RA ZG OVOR

26. rujna 2008.

P rije nego πto je doπao u V ojniordinarijat, vojni kapelan Æ ar-ko R elota stekao je veliku po-

pularnost meu vjernicima kao du-gogodiπnji æupnik na zagrebaËkomSvetom D uhu. Taj karizmatiËni 4 2 -godiπnji franjevac, rodom iz Busova-Ëe u Bosni, bio je na sluæbi u Splitu iZagrebu, u R imu je stekao titulu ma-gistra znanosti, dio E urope proπao jes hrvatskom nogometnom reprezen-tacijom katoliËkih sveÊenika, a ne-davno gostovanje u SAD -u na pozivtamoπnje hrvatske katoliËke zajedni-ce najbolje svjedoËi o njegovoj popu-larnosti i izvan granica Lijepe Naπe.

Ovog ljeta proslavili ste petnaestugodiπnjicu misniπtva. Kako ste seodluËili zarediti i πto biste istaknuliu svom dosadaπnjem sveÊeniËkompozivu?

Prorok Jeremija kaæe da ga je G os-podin zaveo i da se on dao zavesti. Tuleæi odgovor na vaπe pitanje. Bogu jeteπko reÊi ne. Barem kad poziva. Nje-gov je poziv neodoljiv. Apostolima jesamo rekao da pou za njim i svi sukrenuli a da o Njemu nisu mnogo

znali. PrivlaËan je. Ili, kako to kaæeJean de la F ontaine, "Ëovjek je stvo-ren tako da nemoguÊe stvari nestajuËim mu neπto zapali duπu“. ©to se ti-Ëe moga dosadaπnjeg æivota u ovompozivu, mogu reÊi jedino to da sam,unatoË mnogim problemima, sretan izadovoljan. Moja sreÊa i zadovoljstvoizviru iz Ëinjenice πto silno volim svo-ga Boga i svoj poziv, πto osjeÊam da iOn mene voli, a kad je tako onda sve-mu πto Ëinim pristupam sa srcem tenajbolje πto znam i mogu.

U kojoj mjeri vas je obiljeæila pri-padnost franjevaËkom redu i kakouopÊe gledate na tu podjelu na raz-liËite crkvene redove?

Svaka formacija ostavlja svoje tra-gove na odgajanicima. Tako sam i javjerojatno obiljeæen franjevaËkom ka-rizmom. Ako se to na meni primijeti,onda mi je to joπ draæe jer bih i ja vo-lio biti poput F ranje, koji pjeva "ja lu-tam presretan ovom divnom zemljomil' kiπa pada il' sunce sja, ja uvijekdobre sam volje, uvijek radosno pje-vam, u mom srcu tuga neÊe naÊistan...“. Taj svetac je Ëak i sva stvore-

nja, a kamoli Ëovjeka, nazivao svo-jom braÊom i sestrama. Kad s togstajaliπta razmiπljam o vaπem pitanjus obzirom na podjele, onda ih ja negledam na naËin na koji ih moæda vividite ili su u javnosti percipirane.Kad bi to bile podjele, onda bi meniosobno bile apsolutno nejasne i ne-prihvatljive. Ovo su samo razliËitipristupi istim datostima, razliËiti na-Ëini djelovanja, ali kako nam je ciljsvima isti, a to je spasenje duπa, on-da mi je teπko povjerovati da bi se ra-dilo o nekom drastiËnijem sukobu. Toviπe πto ste spomenuli redovnike ifranjevaËki red, a F ranjo je bio dokraja Ëovjek Crkve i zalagao se zanjezino jedinstvo te svoje sinove ikÊeri pozivao na bezrezervnu posluπ-nost pastirima Crkve.

U dva navrata boravili ste u Rimu,gdje ste na papinskom sveuËiliπtumagistrirali iz pastorala obitelji. Ko-liko vam formalno obrazovanje po-maæe u vaπem duhovnom pozivu?

Pripadam onima koji smatraju dasveÊenik, uz ono πto mu je po pozivuimanentno, treba biti i Ëovjek uËen i

Marija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT

Fra Æ arko R elota, v ojni kapelan u kapelaniji sv . M ihov ila A rkan ela

P oπtujuÊi crkvenutradiciju, ne bjeæim odizazova suvremenosti"Is us K ris t i e v an e lje o s taju uv ije k is -

ti. A li, naË in na k o ji Ê u ja u d anaπ nje

v rije m e nav ije π tati K ris ta ili tum aË iti

e v an e lje ne m o ra i ne s m ije b iti id e n-

tiË an o no m e u s re d nje m v ije k u. P o k u-

π a v am s v ije t i Ë o v je k a g le d ati o nak o

k ak o d anas iz g le d aju. P o π tujuÊ i c rk v e -

nu trad ic iju, ne b je æ im o d iz a z o v a s uv -

re m e no s ti i ne m is lim d a je trad ic ija

z ap re k a nav ije π tanju u d anaπ nje v rije -

m e “ , is tak nuo je fra R e lo ta

8

08,09 strana 9/24/08 1:47 PM Page 8

926. rujna 2008.

obrazovan. Meni je jasno da vrijediona H eraklitova "znati mnoge stvarine znaËi biti mudar“, ali ja sam ipaku tom pogledu tradicionalna osobakoja na svijet sveÊeniπtva gleda krozprizmu tradicije, a sluæbenici Crkvegotovo redovito su bili predvodnicikulturnog, prosvjetnog, znanstvenogæivota. Pomaæe li mi naobrazba umom duhovnom æivotu ne znam jer"razum za Ëovjeka moæe biti istodob-no i blagoslov i prokletstvo“, ali mi jedraæe πto sam imao priliku obrazovatise na velikim uËiliπtima i osobno tosmatram velikom prednoπÊu za svojpoziv jer svako obrazovanje daje πiri-nu i obogaÊuje.

U dva mandata, koliko ste bili æup-nik u æupi sv. Antuna Padovanskogau Zagrebu, napravili ste mnogo uoæivotvorenju æupne zajednice krozrazliËite segmente. ©to su vam prio-riteti u zajednici u kojoj boravitekao sveÊenik i uspijevate li ih uvi-jek realizirati?

Kao predvoditelju æupne zajednice,prioritet mi je pribliæiti Boga Ëovjeku iËovjeka Bogu. "Biblijska neishranje-nost“ katolika u hrvatskom naroduopÊe je poznata stvar. Æ ivimo u vre-menima distanciranoga krπÊanstva islaboga poznavanja vlastite vjere.Zbog toga smatram da je potrebnostvarati programe za sve uzraste uæupnoj zajednici, osobitoza odrasle, te organiziratisustavne susrete s njima ukojima Êe bolje i viπe upoz-nati svoga Stvoritelja te sa-mim time viπe mu se pribli-æiti. W ay ne D y er je rekaoda "napredak i razvoj nisumoguÊi ako sve uvijek ra-diπ onako kako si radio“. Iu Crkvi je doπlo vrijeme dase o tome promiπlja. Novavremena, nove okolnosti,pa i novi Ëovjek, zahtijeva-ju da im se pristupi na novnaËin. Oæivotvorenja æupnezajednice bez toga nema.

Nakon osam godina pro-vedenih na Svetom Duhu,zadnje dvije ste na sluæbiu Vojnom ordinarijatu.Moæete li usporediti tadva iskustva?

I jedno i drugo je neobiË-no lijepo i zahvalan sam

Bogu na ovim sluæbama i ovim is-kustvima. Sluæba æupnika zasigurnodonosi viπe radosti jer se tu, zbog di-namike æivota unutar æupne zajedni-ce, osjeÊate korisnije. Meutim, udanaπnje vrijeme sluæba vojnoga ka-pelana, koja se, usput govoreÊi, uH rvatskoj joπ nije jasno definirala iisprofilirala, postaje sve vaænija te Êevojni kapelan biti nezaobilazni Ëim-benik unutar vojno-redarstvenih sna-ga. Sa stupnjem pribliæavanja H rvat-ske NATO-u raste i vaænost sluæbevojnoga kapelana, jer Êe odgoj za mi-rovne i druge misije, kao i socijaliza-cija osoba unutar sustava, te kohezijaosoblja unutar Oruæanih snaga ovisi-ti i o stupnju pripremljenosti osobaza takvo πto. Tu vidim vojnoga kape-lana, odnosno njegovu osobu i rijeË,vrlo bitnim za bolje funkcioniranjeËovjeka, a samim time i sustava. Na-ravno, uz preduvjet da se ukljuËi uizobrazbu i da mu se pruæi prilikanavijeπtati i predavati ne samo uprostorijama vojnih kapelanija.

Kao vojni kapelan, osim duπobriæ-niπtva unutar Hrvatskog vojnog uËi-liπta, imate i mnoge druge obveze, aposebno valja istaknuti vaπ angaæ-man u pripremi za hodoËaπÊe u Lurd.

U z duæno poπtovanje prema svimdrugim obvezama, pripreme za Lurdi samo hodoËaπÊe najviπe mi stoje na

srcu. Kad sam uvrπten u taj meuna-rodni tim za pripremu hodoËaπÊa, ni-sam ni znao πto se od mene oËekuje.No, vrlo brzo sam shvatio da treba,preko odreenih aktivnosti i sadræa-ja, predstavljati svoju zemlju i svojnarod. A kad je tako, onda Ëovjek da-je najbolji dio sebe. ZahvaljujuÊi ulo-zi V ojnoga ordinarijata u R epubliciH rvatskoj, danas se na hrvatskogahodoËasnika u Lurdu sasvim druga-Ëije gleda. Tu nismo graani drugogareda. Naprotiv, hrvatskoj se delegaci-ji daju najzahtjevnije zadaÊe, ali ne usmislu koje E U ili netko od "velikih“ima prema nama. Kad se æeli da neπ-to uspije kako treba, da bude poboæ-no i dobro organizirano, onda se po-gledom traæi gdje su H rvati. Zbog to-ga sam sretan πto sam dio toga tima:tu smo kao zemlja uvrπteni meu"velike“.

Uz sluæbu u Vojnom ordinarijatu,predavaË ste i na studiju teologije uRijeci i Zagrebu. Kakva su vam is-kustva na tom podruËju? Sluπaju listudenti vaπa predavanja s jedna-kim zanimanjem kao vjernici vaπepropovjedi?

Sa studentima imam ljudski, kvali-tetan i profesionalan odnos. ImamsreÊu πto predajem kolegije koji suvrlo praktiËni, studentima zanimljivii nadasve korisni za ono za πto se u

RA ZG OVOR

“Z ah valjujuÊi ulozi Vojnoga ordinarijata u R H

danas se na h rvatskoga h odoËasnika u Lurdu

sasvim drugaËije gleda”, istaknuo je fra R elota,

priznavπi da mu pripreme za Lurd i samo

h odoËaπÊe “najviπe stoje na srcu”

(snimljen u bazilici svete K runice

tijekom ovogodiπnjeg h odoËaπÊa)

08,09 strana 9/24/08 1:47 PM Page 9

æivotu pripremaju pa ondanije teπko potaknuti njihovdolazak i sudjelovanje napredavanjima. A πto se tiËepropovijedi, vrlo me veseliako je tako kako vi kaæete.Propovijed je u danaπnje vri-jeme vrlo vaæan dio svetemise. Mnogi dolaze u crkvusamo radi propovijedi. Netvrdim da je to dobro, teoloπ-ki zasigurno nije ispravno,ali kad je veÊ tako, onda sevalja potruditi reÊi neπto πtoÊe Ëovjeka obogatiti u vjer-skom i ljudskom pogledu iπto Êe ga joπ viπe privuÊi na-πem G ospodinu.

Poznat je i vaπ angaæman usvijetu nogometa. Vi ste,naime, kapetan hrvatskenogometne reprezentacijekatoliËkih sveÊenika, a sasvojom ste ekipom dvaputbili europski prvaci meusveÊenicima. Odakle tastrast spram nogometa tepomaæe li vam to u dodat-nom okupljanju i zbliæava-nju vjerske zajednice?

Za naπu se reprezentacijukaæe da je najuspjeπnija uH NS-u. R ezultati to potvru-ju. Nogomet, sport opÊenito,jest moja velika strast i mojavelika ljubav. U natoË tomu,joπ nikada nisam zbog sportazanemario ono πto mi je pri-marno kao sveÊeniku ili za-kasnio na neku svoju vaænijuobvezu. Meni je nogomet joπuvijek igra i zato u tome uæi-vam. Jedan od glavnih cilje-va ove reprezentacije jest or-ganiziranje karitativnih akci-ja ili sudjelovanje u humani-tarnim projektima. Samo Bogzna koliko smo dobra prekonogometa uspjeli uËiniti dru-gima. To osjeÊam i naπomsveÊeniËkom duænoπÊu. D av-no je Ciceron rekao: "»ovjekse ni u Ëemu toliko ne primi-Ëe Bogu kao kad drugima Ëi-ni dobro." S druge, pak, stra-ne, mi smo preko nogometauspjeli doÊi do osoba do ko-jih nam je put bio zatvoren,pokazali smo katoliËkog sve-Êenika u jednom drugom

svjetlu, razbili smo neke ta-bue, donijeli Krista na terenena kojima dotad nije u tomobliku boravio...

U Hrvatskoj, mnogi da-nas viπe nego prije istiËuodreene vjerske simbole,napose u obliku nakita(lanËiÊi s kriæevima, naruk-vice s likovima svetaca isl.). Smatrate li da je to tre-nutaËni modni trend ili is-tinsko slavljenje vjere, kojeje nekoÊ u toj mjeri ipak bi-lo nepoæeljno?

I jedno i drugo. Nemamniπta protiv toga da kriæ budemodni detalj ili dekorativnipredmet ako je u isto vrijemei znak Krista Spasitelja zaone koji ga uza se u nekomobliku imaju. Ali, ako se tajznak pretvori samo u modnidetalj, a æivot osoba koje ganose potpuno odudara odduha Isusa Krista, onda bihvolio da se njima ne koriste uspomenute svrhe. U natoË ka-toliËkoj tradiciji, naπ je narodu dobroj mjeri praznovjeranpa mu uvijek trebaju nekeamajlije. Kad na nekome da-nas primijetim ove narukvices likovima svetaca, odmahpomislim: Boæe, znaju li oveosobe iπta iz æivota svetacaËijim su se likovim oboruæali?Moæda pitanje nije na mjestu,ali bojim se da je i to pone-kad plod suvremene sekulari-zacije i profanacije svetoga.

Za kraj, te uoËi skoraπnjeproslave blagdana sv. Miho-vila Arkanela, kada se obi-ljeæava i dan istoimene voj-ne kapelanije, πto biste po-ruËili naπim Ëitateljima?

Svim æupljanima naπe vojnekapelanije Ëestitam dan naπe-ga zaπtitnika. Onima koji togdana slave imendan, æelimæivot u duhu sveca Ëije imenose, a svim Ëitateljima æelimono πto na prvi dan u godiniuvijek kaæem u crkvi: "Nekavam æivot bude poput mate-matike: zbrajajte sreÊu, odu-zimajte nesreÊu, mnoæite os-mijehe i dijelite ljubav."

26. rujna 2008.1 0

RA ZG OVOR

Iako ukorijenjena u tradiciji, mnogo je dokaza dase i crkvena kao i druπtvena zajednica mijenja. Viste oËito jedan od onih koji uspjeπno balansiraju utim promjenama, prihvaÊajuÊi odreene prednostimodernog doba i istodobno ostajuÊi vjerni tradicijivaπeg poziva. Kako to uspijevate?

Imam sreÊu da sam specijalizirao pastoralnu teolo-giju, koja se bavi upravo tom problematikom. IsusKrist i evanelje ostaju uvijek isti. Ali, naËin na kojiÊu ja u danaπnje vrijeme navijeπtati Krista ili tumaËitievanelje ne mora i ne smije biti identiËan onome usrednjem vijeku. Pokuπavam na svijet i Ëovjeka gleda-ti onako kako danas izgledaju. PoπtujuÊi crkvenu tra-diciju, ne bjeæim od izazova suvremenosti i ne mislimda je tradicija zapreka za navijeπtanje u danaπnje vri-jeme. S druge strane, ne smatram da su danaπnja vre-mena bolja ili loπija od prijaπnjih. Takva su, takav jedanaπnji Ëovjek, i ja, ako hoÊu tom Ëovjeku donijetiKrista, mogu to uËiniti jedino ako mu se, poπtujuÊicrkvenu regulativu, pribliæim u njegovu danaπnjemsvijetu. Ne sporim i ne nijeËem da se u proπlosti do-bro radilo, ali Ëinjenica jest da je danas u narodu ma-nje vjere, a jedan je od razloga upravo to πto smo pre-viπe navezani na "uvijek se tako Ëinilo“ i πto se pone-kad bojimo modernih izazova, odnosno bojimo se, ka-ko bi Papa rekao, "izvesti na puËinu“. Tradiciju valjapoπtovati, a sa suvremenim se treba suoËiti i za njegaπto bolje pripremiti kako bi i naπe danaπnje djelovanjeu buduÊim vremenima bila lijepa tradicija. Onako ka-ko to netko zapisa: "Æ ivoti velikana podsjeÊaju nas dai mi moæemo uzvisiti svoj æivot i na odlasku ostavitiza sobom tragove u pijesku vremena."

08,09 strana 9/24/08 1:47 PM Page 10

1 1

U Splitu je, u hotelu Lav Le Meridien, od 2 1 . do 2 4 .rujna odræana konferencija Open U p, u suorganiza-ciji norveπkog i hrvatskog ministarstva obrane.

Open U p je sastanak struËnjaka za odnose s javnoπÊu eu-ropskih ministarstava obrane, a naglasak je na vjeæbanjuznanja i vjeπtina potrebnih za uspjeπno informiranje jav-nosti i ostvarivanje dobre suradnje s medijima.

Sudionici, osim iz Norveπke i H rvatske, dolaze iz joπosam dræava. To su Albanija, Bosna i H ercegovina, Bugar-ska, Makedonija, Mol-dova, Crna G ora, Srbi-ja i Slovenija.

OtvarajuÊi konferen-ciju, naËelnik Sluæbeza odnose s javnoπÊunorveπkog ministarstvaobrane Kaare H elland-Olsen ukratko se osvr-nuo na okolnosti nas-tanka Open U p konfe-rencije, koja je postalasvojevrsna tradicija. Iz-nio je kako je poËet-kom procesa πirenjaNATO-a poËela opseæ-na suradnja izmeuËlanica Saveza i onihdræava koje su to æeljele biti i tek trebale ispuniti kriterijeza Ëlanstvo. ZakljuËeno je da postoji mnoπtvo zajedniËkihaktivnosti na brojnim podruËjima, ali da je podruËje odno-sa s javnoπÊu slabije zastupljeno. Zato se poËelo razmiπ-ljati kako znanja, vjeπtine i dobru tradiciju u odnosima sjavnoπÊu prenijeti buduÊim Ëlanicama.

F orma radne konferencije s naglaskom na praktiËnimvjeπtinama potrebnim za rad s medijima pokazala se kaonajbolje rjeπenje.

U pripremi i provedbi Open U p konferencije, naglasakje stavljen na praktiËni rad s medijima, koordiniranje me-dijskog profila, te stalno podsjeÊanje na vaænost i vrijed-nost komunikacije, kao i na primjenu dobre prakse koja seu drugim dræavama pokazala uspjeπnom i uËinkovitom.

Posebna je vaænost pridana uspostavi uzajamnog povje-renja i njegovanja otvorenosti prema medijima i javnosti.To je od osobite vaænosti na modernom medijskom prosto-ru, gdje mnogi nastoje osvojiti pozornost medija i javnostipa vaænost kvalitetnog i uËinkovitog pristupa poslu dolaziosobito do izraæaja.

Joπ jedna od vaænih sastavnica, istaknuo je Kaare H el-land Olsen, jest i sve veÊa angaæiranost u mirovnim opera-cijama, koje su same po sebi sloæen mehanizam, pa je us-

postava i provedba kva-litetnog i pravodobnoginformiranja javnosti imedija jedan od kljuË-nih elemenata uspjehatih misija. Na kraju jeH elland Olsen izraziozadovoljstvo dosadaπ-njom suradnjom te uv-jetima rada i organiza-cijom konferencije.

Sudionicima se obra-tio i G oran G roπiniÊ,naËelnik Sluæbe za od-nose s javnoπÊu i infor-miranje Ministarstvaobrane R H , te istaknuoposebnost i izazov rada

u odnosima s javnoπÊu u oruæanim snagama i ministarstvi-ma obrane. To je posao, rekao je, s visokim stupnjem odgo-vornosti zbog svoje prirode i podruËja. Naveo je vaænost do-bre komunikacije s novinarima te potrebu odræavanja do-brih odnosa s medijima. Na kraju je istaknuo korisnost raz-mjene iskustava na ovakvim konferencijama, koje su izvrsnaprilika da se vidi radimo li dobro, jesmo li na pravom putu ipostupamo li na pravi naËin u poslu kojim se bavimo.

PraktiËni dio konferencije obavili su norveπki medijskitreneri, koje su predvodili Katrine Adair i Christian F ossen,a njima je pomogao i novinar Morten Jentof iz norveπkeTV kuÊe NR K, koji je specijalist za meunarodne odnose.On je odræao predavanje o odnosima s javnoπÊu i radu smedijima, ali iz drugog kuta, iz pozicije novinara.

26. rujna 2008.

T oma VLA© IΔ, s nimio Dav or K IRIN

O p e n U p je s as tanak s truË njak a z a o d no s e s ja v no π Ê u e uro p s k ih m inis tars tav a o b ra-

ne , a nag las ak je na v je æ b anju z nanja i v je π tina p o tre b nih z a us p je π no info rm iranje

jav no s ti i o s t v ariv anje d o b re s urad nje s m e d ijim a. S ud io nic i, o s im iz N o r v e π k e i H r-

v ats k e , d o laz e iz jo π o s am d r æ a v a …

U Splitu odræ ana konferencija struË njaka z a odnose s jav noπ Ê u europskih ministarstav aobrane - O pen Up

N aglasak na praktiË nim vjeπtinama potrebnim za rad s medijima

KONFERENC IJ A

10,11 strana 9/24/08 1:49 PM Page 11

26. rujna 2008.1 2

U organizaciji Odjela V ojne policije G lavnog stoæeraOSR H -a, u H rvatskoj je petu godinu zaredom odr-æan meunarodni simpozij pod nazivom "Multina-

cionalne postrojbe vojne policije u meunarodnim ope-

racijama potpore miru". Simpozij je rea-liziran u sklopu NATO/PzM aktivnosti,a odræan je u Splitu od 1 6 . do 2 0 . rujna.

M e usobna pomoÊ na sv eopÊ u koristNa ovogodiπnjem skupu vojnopolicij-

skih struËnjaka iz NATO-a i zemaljaËlanica Partnerstva za mir sudjelovalo jeoko Ëetrdeset predstavnika iz trinaestzemalja. U z domaÊine iz H rvatske, nasimpoziju su bili gosti iz Austrije, Bu-garske, Crne G ore, »eπke, G rËke, Kana-de, Maarske, Poljske, SAD -a, SlovaËkete Slovenije i Srbije. Svi oni bili su ili Êebiti sudionici operacija potpore miru, ana ovom skupu razmjenjuju iskustva steËena u radu ti-jekom angaæmana u mirovnim misijama te nastoje pro-naÊi odgovarajuÊa rjeπenja. ZajedniËki im je cilj uoËiti iraπËlaniti probleme s kojima se suoËavaju multinacio-nalne postrojbe vojne policije, πto je ujedno svrha ovog

simpozija koji se organizira radi doprinosa razvoju uËin-kovitije meunarodne vojne organizacije koja sudjelujeu stvaranju pretpostavki za mir u svijetu.

Ovogodiπnji je simpozij obuhvaÊao tri kljuËne teme -kriminalistiËka vojna policija iosiguranje podruËja te odnosi svlastima zemlje domaÊina od-nosno dræave primateljice. U zto, odræane su i prezentacije voj-nih policija zemalja koje prviput sudjeluju na simpoziju, Aus-trije te Crne G ore i Srbije, kao i

H rvatske koja se predstavila novim sudionicima. Pred-stavljena su i regionalna meunarodna obuËna srediπtaza mirovne operacije smjeπtena u R akitju i Sarajevu, aosim trenutaËne sigurnosne situacije u Afganistanu raz-matrala se i suradnja meunarodne civilne i vojne poli-

ME– U NA ROD NI S IMPOZIJ

N a o v o g o d iπ nje m s k up u v o jno p o lic ijs k ih s truË njak a iz N A T O -a i z e m alja Ë lanic a P z M -a

s ud je lo v alo je o k o Ë e trd e s e t p re d s tav nik a iz trinae s t z e m alja, a s v e v e Ê i o d az iv s ud io -

nik a najb o lja je p re p o ruk a z a o d r æ a v anje to g m e unaro d no g s im p o z ija i ub ud uÊ e

Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN

Za lakπe i sigurnije oË uvanje mira u svijetu

U Splitu odræ an 5 . me unarodni simpoz ij "M ultinacionalne postrojbe v ojne policije u me unarodnim operacijama potpore miru"

U z domaÊine iz Hrvatske, na sim-

poziju su bili gosti iz A ustrije, B u-

garske, C rne G ore, » eπke, G rËke,

K anade, M a arske, P oljske, S A D -a,

S lovaËke te S lovenije i S rbije. S vi

oni bili su ili Êe biti sudionici ope-

racija potpore miru, a na ovom sku-

pu razmjenjuju iskustva steËena u

radu tijekom angaæmana u mirov-

nim misijama

12,13 strana 9/24/08 1:50 PM Page 12

1 326. rujna 2008.

cije u mirovnoj misiji. Istodobno je odræan i sastanakKoordinativno-nadzorne skupine NATO multinacional-ne bojne V P-a, na kojem su, uz hrvatske, sudjelovalipredstavnici »eπke i SlovaËke te Poljske.

U ime naËelnika G lavnog stoæera sudionike simpozijapozdravio je njegov zamjenik Zdenko SimiËiÊ. Podsjeti-

vπi da je do danas u mirovnoj operaciji ISAF u Afganis-tanu sudjelovalo jedanaest rotacija s oko 4 0 0 vojnih po-licajaca, istaknuo je njihove zasluge u pribliæavanju H r-vatske NATO-u. "Profesionalni pristup u misiji ISAF ,kao i u U N mirovnim misijama u kojima OSR H sudjelu-je sa sve veÊim brojem pripadnika, najbolji je doprinosugledu R epublike H rvatske u meunarodnoj zajednici",zakljuËio je, dodavπi da je H rvatska prepoznata kao oz-biljan partner u operacijama oËuvanja mira u svijetu.Posebno je pozdravio inicijativu za organizaciju meu-narodnog simpozija vojne policije, a naËelnik OdjelaV P-a brigadir V lado KovaËeviÊ podsjetio je da je ideja oorganiziranju takvog skupa u H rvatskoj nastala samogodinu dana nakon upuÊivanja prvih hrvatskih vojnihpolicajaca u misiju ISAF . NapominjuÊi da su za veÊinuvojnih policija koje prihvaÊaju NATO standarde zadaÊeu meunarodnom okruæju vrlo sliËne, zakljuËio je da, zarazliku od sluæbe u matiËnoj zemlji, vojni policajci umeunarodnim misijama rade ne samo u podruËjimaveÊeg rizika i opasnosti, nego i u okruæju u kojem sevojnopolicijske zadaÊe u planiranju i provedbi dotiËupostojeÊih nacionalnih ograniËenja i zakonodavstavadræava sudionica misije. "KljuËni element spremnostiprije upuÊivanja u misiju svakako je obuka i odgovara-juÊa oprema te razraena taktika postupanja", istaknuoje KovaËeviÊ, izrazivπi pritom uvjerenje da Êe i ovaj sim-pozij pomoÊi u traæenju rjeπenja za probleme s kojimase susreÊu vojni policajci u mirovnim misijama. Prvisimpozij odræan je 2 0 0 4 . godine u Zagrebu, sa Ëetrnaestsudionika iz Ëetiri zemlje, a sve veÊi odaziv sudionikanajbolja je preporuka za odræavanje tog meunarodnogvojnopolicijskog skupa i ubuduÊe.

U ime naËelnika G lavnog stoæera sudionike simpozija pozdravio

je njegov zamjenik Z denko S imiËiÊ, podsjetivπi da je do danas u

mirovnoj operaciji IS A F u A fganistanu sudjelovalo jedanaest rota-

cija s oko 4 00 vojnih policajaca

T ijekom boravka na jugu Hrvatske za sudionike me unarodnog simpozija organiziran

je izlet brodom Hrvatske ratne mornarice na otok Hvar, a povodom obiljeæavanja

D ana HR M -a posjetili su i M akarsku, gdje su nazoËili dijelu proslave

ME– U NA ROD NI S IMPOZIJ

12,13 strana 9/24/08 1:51 PM Page 13

1 426. rujna 2008.

H rvatski Ëasnik Æ eljko H eimer joπ je poËetkom 2 0 0 5 .godine predstavljen u naπem Ëasopisu. Tada je po Ëi-nu bio natporuËnik, a povod tadaπnjem razgovoru

bila je izloæba pod nazivom "Norveπke zastave", kojoj je tajveksilolog bio autor. Podsjetimo,veksilologija je pomoÊna povi-jesna znanost koja se bavi prou-Ëavanjem zastava, a H eimer jejedan od svjetski prepoznatljivi-jih struËnjaka koji se bave tomdisciplinom. Prilikom intervjua,H eimer je izjavio i ovo: "Naovom naπem prostoru, grbovi sugotovo redovito sastavni dio gra-fiËkog rjeπenja zastave ili su ba-rem posluæili kao osnova dizajnai stoga nije moguÊe te zastaveprouËavati odvojeno od pripada-juÊih grbova." U skladu s timrazmiπljanjem, u svojoj knjizi"G rb i zastava R epublike H rvat-ske" H eimer je spojio veksilolo-giju i heraldiku i uspjeπno ostva-rio svoj cilj: omoguÊiti svima kojiizrauju i upotrebljavaju grb izastavu R H da dobiju najπirumoguÊu podlogu za kvalitetnuizradu i primjereno isticanje tihnacionalnih simbola. Smatrao je da naπU stav pitanje grba i zastave rjeπava vr-lo opÊenito, a zakon, iako ih opisuje vr-lo detaljno, "nije ni pribliæno jednozna-Ëan i jasan da bi samo na osnovi tekstaomoguÊio nesporan crteæ". D oduπe, uzzakon su objavljeni i crteæi, ali su oni upravilu malih dimenzija i loπe kvalitete.

Za vizualne tipove, opis knjige ÊemopoËeti sljedeÊim detaljima: djelo je od-liËno opremljeno, na 2 0 0 stranica, s pri-padajuÊim CD -om. No, od izgleda jemnogo vaæniji sadræaj: hrvatski struË-njak je naπe najvaænije nacionalne sim-bole razloæio do najsitnijih pojedinosti.©toviπe, u poËetku je tematiku pribliæioi laicima, objasnivπi πto su heraldika iveksilologija, a nastavio s kratkim povi-jesnim pregledom i postojeÊim zakon-skim odredbama. ©to se tiËe samog gr-

ba, H eimer je definirao njegovu konstrukciju i bojenje. Zas-tavi je posveÊeno Ëak πest poglavlja: njezina konstrukcija,boje, izrada, oprema, uporaba, te uporaba na brodovima.D odana su i poglavlja "Zastava i lenta predsjednika R H " i

"G rbovi i zastave æupanija, gra-dova i opÊina u R H ". U priloguse nalaze izvaci iz vaænijih povi-jesnih i danaπnjih zakonskih tek-stova te popis zakonskih akatakoji ureuju pitanja grbova i zas-tava u R H . Ne zaboravimo CD ,koji sadræi vektorske crteæe grbai zastave u razliËitim formatimazapisa i za razliËite naËine tiska.

Iako je rijeË o zaista struËnomdjelu, "G rb i zastava R H " sigur-no Êe biti zanimljivi i πirem kru-gu Ëitatelja, a ponajprije onimakoji se Ëesto sluæe naπim nacio-nalnim simbolima. Podsjetimo,veÊina naπih vojnika ima ih nasvojim odorama i kapama, usvojim uredima, vojarnama ipostrojenjima... V rlo je vjerojat-no da Êete pronaÊi mnoπtvo raz-liËitih varijanti - Æ eljko H eimerna to pokuπava staviti toËku.

D a djelo naπeg svestranog sat-nika ima priliËnu teæinu, dokazuju i po-voljne recenzije u struËnim krugovima.D ubravka PeiÊ »aldareviÊ, struËnjaki-nja za heraldiku H rvatskoga povijesnogmuzeja, za knjigu je imala samo najlje-pπe rijeËi, okarakteriziravπi je kao "kva-litetnu, multidisciplinarnu i viπestrukodruπtveno i kulturno znaËajnu".

Ipak, najveÊi kompliment za H eimerastigao je od najviπega hrvatskog dræav-nog tijela. Na sveËanoj sjednici 3 0 .svibnja, povodom D ana H rvatskog sa-bora, knjiga u izdavaπtvu Ley kam In-ternational doæivjela je i sluæbenopredstavljanje. H rvatski satnik je napi-sao prvu knjigu koja je ikad sluæbenopredstavljena u Saboru, a imao je Ëasti da se sluæbeno obrati naπim zastupni-cima, baπ kao i urednik knjige prof. dr.sc. Neven Budak.

S atnik H e im e r s p o jio je v e k s ilo lo g iju i h e rald ik u i us p je π no o s t v ario s v o j c ilj: o m o g u-

Ê iti s v im a k o ji iz ra uju i up o tre b lja v aju g rb i z as tav u R H d a d o b iju naj π iru m o g uÊ u

p o d lo g u z a k v alite tnu iz rad u i p rim je re no is tic anje tih nac io nalnih s im b o la...

Domagoj VLAHOVIΔ

N ov a knjiga Æ eljka H eimera, satnika O SR H -a i priz natog v eksilologa

G rb i zastava R epublike H rvatske

© to se tiË e grba, H eimer je defini-rao njegov u konstrukciju i bojenje.Zastav i je posv eÊ eno Ë ak π est po-

glav lja: njez ina konstrukcija, boje, iz -rada, oprema, uporaba, te uporabana brodov ima. D odana su i poglav lja"Zastav a i lenta predsjednika R H " i

"G rbov i i z astav e æ upanija, gradov a iopÊ ina u R H ". U prilogu se nalaz e iz -v aci iz v aæ nijih pov ijesnih i danaπ njihz akonskih tekstov a te popis z akon-skih akata koji ure uju pitanja grbo-v a i z astav a u R H . N e z aborav imo

C D , koji sadræ i v ektorske crteæ e grbai z astav e u raz liË itim formatima z api-

sa i z a raz liË ite naË ine tiska

PRED S T A VLJ A MO

12,13 strana 9/24/08 1:51 PM Page 14

26. rujna 2008.1 5

OS RH

U sklopu viπednevnog posjeta H rvatskoj, MOR H -u i OSR H -u izaslan-stvo OS NR Kine posjetilo je 1 7 . rujna R atnu πkolu "Ban Josip JelaËiÊ".

Kinesko izaslanstvo na Ëelu s general bojnikom Ma Zhongshengom doËe-kao je ravnatelj H V U -a general bojnik Mirko ©undov. U sastavu kineskogizaslanstva bio je i vojni izaslanik NR Kine u R H , brigadir H u Ping.

Posjet kineskog izaslanstva prireen je u sklopu provedbe bilateralnevojne suradnje dviju zemalja. Nakon uvodnih pozdrava kineskog i hrvat-skog izaslanstva, kapetan bojnog broda Ivan BakaviÊ odræao je prezenta-ciju o sustavu vojnog πkolovanja na H V U "Petar Zrinski" i R © "Ban JosipJelaËiÊ", a potom su razmijenjena iskustva s podruËja vojne izobrazbe.

Na kraju susreta razmijenjeni su protokolarni darovi, a Ëelnik kineskogizaslanstva svoje je dojmove upisao u Ljetopis R © "Ban Josip JelaËiÊ".

Z. L.

Srediπte za borbenu obuku na voj-nom poligonu "E ugen Kvaternik“,Slunj, u prvom polugodiπtu 2 0 0 8 .provelo je niz vjeæbi na zemljiπtu,koje su se temeljile na borbeno us-redotoËenoj obuci, a u drugom dije-lu godine vjeæbe se orijentiraju pre-ma meunarodnim vojnim operaci-jama i provjeri obuËenosti postrojbiza njih.

Od 1 5 . do 1 8 . rujna provedena je5 . vjeæba na zemljiπtu, Puma 0 8 -0 2 ,postrojbe iz gombr koja Êe uskoro

zamijeniti postojeÊe postrojbe OS-R H -a u misiji ISAF u Afganistanu.U provedbi vjeæbe, postrojba sudio-nik i Srediπte za borbenu obuku po-kazali su iznimnu struËnost u oba-vljanju zadaÊa iz podruËja MV O ia-ko je u tijeku izgradnja infrastruk-ture za to. Na zavrπnoj raπËlambi,svi sudionici provedene vjeæbe zak-ljuËili su da im je vjeæba dalasmjernice za daljnji rad i informaci-ju o njihovu statusu obuËenosti.

I. M.

Pripadnici TreÊe bojne Prve gardijske brigade Tigrovi, njih oko 2 5 0 , poznatijihpod nadimkom Æ une, okupili su se 1 3 . rujna kako bi odali poËast poginulim subor-cima u D omovinskom ratu.

Odavπi poËast poginulim suborcima paljenjem svijeÊa i polaganjem vijenaca kodspomenika poginulim Tigrovima u zagrebaËkoj vojarni "Croatia", pripadnici TreÊebojne Prve gardijske brigade Tigrovi nastavili su druæenje. Prema rijeËima Æ eljkaH ajtoka iz Organizacijskog odbora, neki veterani te postrojbe nisu se vidjeli 1 7 go-dina, a okupili su se kako bi oæivjeli sjeÊanja i podsjetili na ærtve πto ih je ova pos-trojba dala za domovinu.

I.M.

V jeæba P uma 08-02 u Srediπtu za borbenu obuku

Susret pripadnika 3. bojne Tigrova

G alerija "Zvonimir", Bauerova 3 3 , prikuplja ponude za izloæbeni program u 2 0 0 9 . godini. Pozivamo sve djelatnikeMO-a i pripadnike OS-a da svoje prijedloge za izloæbe poπalju na adresu G alerije do 1 5 . listopada 2 0 0 8 .

Sve Êe prijedloge razmotriti posebna komisija, te odabrati najbolje za realizaciju.Osoba za kontakt jest Zrinka Pillauer MariÊ, prof., tel. 4 5 6 7 9 2 6 , fax : 4 5 6 8 3 9 4 , e-mail: galerija.zvonimir@ morh.hrTakoer podsjeÊamo sve zainteresirane da Êe u boæiÊno vrijeme, krajem prosinca 2 0 0 8 ., u G aleriji "Zvonimir“ biti

otvorena skupna izloæba likovnih radova, na kojoj iskljuËivo pravo izlaganja imaju pripadnici OS-a i djelatniciMO-a. Prijave su joπ uvijek moguÊe. Podrobnije informacije u G aleriji “Zvonimir“, tel. 4 5 6 7 9 2 6 .

P oziv djelatnicima M O -a i O S-a za izloæbe

P osjet kineskog izaslanstva R atnoj πkoli

snim

io I

. M

ATO

©EV

I∆

12,13 strana 9/24/08 1:51 PM Page 15

26. rujna 2008.

SREDINOM 9 0 -ih godina X X .stoljeÊa njemaËka i francuska voj-ska razmiπljale su o visoko mobil-nom sustavu za otkrivanje mina.Pokrenuti su brojni razvojni projek-ti u obje dræave koji su potaknulirazvoj novih tehnologija za otkriva-nje mina. F rancuski je pristup biousmjeren prema automatskom de-

toniranju mina koje se izazivamamcima, a njemaËki je pristupnaglaπavao elektroniËku detekcijupa nakon toga uniπtavanje ovisno otipu mine.

R azvoj je doveo do zajedniËkogdogovora o razvoju uporabljivogsustava. Od 2 0 0 1 . do 2 0 0 3 . dvije suse strane dogovarale o provedbi

razvijenih koncepata i tehnologija,financiranju projekta razvoja ope-rativnog sustava i industrijskoj su-radnji.

G odine 2 0 0 3 . dogovorena je su-radnja njemaËke tvrtke R heinmetallte francuskih MBD A i Thales narazvoju demonstratora sustava kojise sastoji od Ëetiri vozila. Premaplanu, to bi trebalo dovesti do pot-puno operativnog sustava spremnogza isporuku kupcima nakon 2 0 1 0 .

Kao dio tog programa R heinmetallje razvio sustav za otkrivanje mina,Sy dera, koji se sastoji od radara zaotkrivanje objekata ispod povrπine idetektora metala koji radi u 3 D mo-du rada. R ijeË je o ureaju na mo-bilnom podvozju, koji radi na naËe-lu viπesenzornosti, a podatke prika-zuje u realnom vremenu.

M. P E T ROVIΔ

1 6

INDIJSKA novinska agencija TheH indu izvijestila je 1 4 . rujna kakoje dan prije indijska obrambenaagencija za istraæivanje i razvoj(D R D O) uspjeπno prvi put lansiralaBV R AAM (bey ond visual range airto air missile) projektil srednjeg do-meta Astra. Iako je Astra projektilzrak-zrak, prvo rujansko lansiranjeobavljeno je sa zemlje sa specijalnonapravljenog lansera. Moæe se reÊikako objavljeni podaci The H induapobuuju veliku pozornost. Lansira-na Astra “napala” je dvije mete uzraku koje su se kretale supersoniË-nom brzinom od 1 ,2 i 1 ,4 M, i jed-nim ispaljenim projektilom pogodilaobje. Naime, 2 0 sekundi nakon lasi-ranja Astra je “pogodila” prvu me-tu, a potom izvela manevar premadrugoj meti koju je pogodila nakon4 0 sekundi. Let je trajao neπto viπeod 8 0 sekundi, pri Ëemu je projektilpreπao udaljenost veÊu od 2 3 kilo-metra. D o kraja ove godine Indijakani obaviti joπ nekoliko zemaljskihlansiranja Astre, a tijekom iduÊe go-

dine zapoËela bi lansiranje projekti-la s borbenih aviona Su-3 0 MKI,Mirage 2 0 0 0 H i Tejas.

Svojim izgledom Astra djelomicepodsjeÊa na francuski projektil Ma-tra Super 5 3 0 D , dok je svojim teh-niËko-taktiËkim odlikama vrlo sliË-na ruskom projektilu R -7 7 (AA-1 2Adder). Projektil ima kombinacijuinercijskog i aktivnog radarskog sa-monavoenja, s maksimalnim do-metom od 8 0 km. Imat Êe snaæan

obrambeni sustav, koji Êe omoguÊa-vati veliku otpornost na protivniËkeelektronske protumjere. D uæinaprojektila iznosi 3 5 7 0 mm, dijame-tar projektila 1 7 8 mm, raspon krila-ca 2 5 4 mm, a teæina projektila 1 5 4kg, od Ëega na H E bojnu glavu sblizinskim upaljaËem otpada 1 5 kg.Brzina projektila iznosi 4 M, dok jeoperativni raspon visina od razinemora do visine od 2 0 km.

I. S K E N DE ROVIΔ

Rhein

meta

ll

Sydera otkriva mine

Indija lansirala A stru

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 09/24/08 08:24 Page 16

1 726. rujna 2008.

NJEMA»KA tvrtka R heinmetallrazvija novo lako taktiËko vozilo To-keh, zamiπljeno za opremanje snagaza specijalne operacije. V ozilo jerazvila tvrtka vlastitim snagama, amoæe se smatrati vizijom modernogvozila za buduÊe operacije.

Jedna od temeljnih znaËajki mo-dernih lakih vozila jest moguÊnostjednostavnog prijevoza zrakoplovi-ma. Tokeh je zamiπljen tako da semoæe jednostavno prevoziti novimeuropskim transportnim helikopte-rom NH 9 0 .

V ozilo ima pogon na sva Ëetiri ko-taËa i napredni sustav prilagodbe

klirensa vozila, πto je korisna mo-guÊnost kad vozilo treba prevestinekim drugim veÊim prijevoznimsredstvom.

Tokeh prevozi dva vojnika, imadobre moguÊnosti svladavanja teπkoprohodnog terena, ima i gume s runflat umecima. Na vozilo se moæemontirati strojnica, za koju je za-duæen suvozaË. PokreÊe ga dizelskimotor radne zapremine 2 ,3 litre, ko-ji zadovoljava E U R O III ekoloπkunormu o ËistoÊi ispuha. R azvijamaksimalnu brzinu od 1 2 0 km/h, azbog male specifiËne potroπnje mo-dernog motora s jednim punjenjem

spremnika goriva moæe prijeÊi veli-ku udaljenost bez potrebe za dopu-njavanjem. U z pogon na sve kotaËe,vozilo ima visoki klirens i sustavsrediπnjeg nadzora tlaka u gumamapa moæe svladati i teæe terene.

M. P E T ROVIΔ

PREMA navodima ruske novinskeagencije R IA Novosti, V enezuela iKuba bi se mogle ukljuËiti u ruskisatelitski navigacijski sustav G LO-NASS (G LObalnay a NAvigatsion-nay a Sputnikovay a Sistem - G lobal-ni navigacijski satelitski sustav).Navodi se takoer kako su u tomsmislu predstavnici ruske svemirskeagencije R oscosmos obavili odree-

ne razgovore s venezuelanskim ikubanskim dræavnim duænosnicima.

Iako je G LONASS izvorno razvi-jen kao satelitska navigacijska pot-pora ruskim balistiËkim projektili-ma, R usija je po svemu napravilaodreeni taktiËki zaokret. Osim πtos G LONASS-om na odreeni naËinkani konkurirati europskom satelit-skom navigacijskom sustavu G ali-

leo, ruska ponuda G LONASS-a V e-nezueli i Kubi moæe se na odreeninaËin, uz slanje strateπkih bombar-dera i ratnih brodova prema JuænojAmerici, smatrati i svojevrsnim od-govorom na πirenje proturaketnogπtita u »eπkoj i Poljskoj. Znakovitoje i to da je tijekom rujna ruski pre-mijer V ladimir Putin odobrio dodat-ni financijski poticaj projektu G LO-

NASS-a u iznosu od 1 ,8 5 mi-lijardi eura.

Satelitski sustav G LONASSpripada drugoj generaciji rus-kih navigacijskih satelita(U ragan - prva generacija na-vigacijskih satelita), odnosnoon je tehnoloπki nasljednikdosadaπnjeg ruskog satelit-skog sustava Tsikada, kojemje trebalo i do dva sata zaprocesuiranje signala i odre-ivanje toËne pozicije. G LO-NASS, primjerice, moæe to ra-diti trenutaËno. Preciznostodreivanja vodoravne pozi-cije kreÊe se unutar 5 7 -7 0 m,a preciznost odreivanja oko-mite pozicije unutar 7 0 m.Potpuna operativna G LO-NASS-ova konstelacija iznosi2 4 satelita, od kojih su tripredviena kao zamjenska.

I. S K E N DE ROVIΔ

Venezuela i Kuba G LO N A SS-ovi partneri?

Lako taktiË ko vozilo Tokeh

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Rhein

meta

ll

16-19 vijesti 09/24/08 08:24 Page 17

BRITANSKA tvrtka Q inetiQ raz-vija novu informacijsku usluguCW ID (Coalition W arrior Interope-rability D emonstration). R ijeË je opartnerstvu ministarstva obrane iindustrije, koje pruæa naprednetehnoloπke moguÊnosti uspostavesustava veza πto povezuje 1 5 dræa-va diljem svijeta. To je zapravo glo-balna mreæna infrastruktura podu-prta sposobnoπÊu upravljanja tak-vim sustavom.

Pri provedbi umreæene virtualnevojne vjeæbe, CW ID je na temeljustvarnih podataka i sigurnosnihograniËenja u sklopu realistiËnogvojnog scenarija iskazao manjka-

vosti u kapacitetima podsustava mi-nistarstva obrane te se pokazao is-koristiv u reduciranju rizika budu-Êih projekata nabave.

CW ID se rabi za razliËite napred-ne demonstracije i eksperimentalneprikaze rada naprednih umreæenihsustava, smanjivanja neizvjesnosti irizika kod razliËitih programa u

sklopu ministarstva obrane. Zavojne C2 sustave od presudne jevaænosti imati pristup pravim infor-macijama u pravo vrijeme. V izijaumreæenog ratovanja u tom smisluznaËi da Êe svjeæe i toËne informa-cije biti dostupne πirokom spektruvojnih korisnika.

M. P E T ROVIΔ

PO»ETKOM lipnja ove godine, nanavozu danske brodograevne tvrt-ke Odense Steel Shipy ard (OSS) uLindou poloæena je kobilica prvefregate namijenjene protuzrako-plovnoj borbi, nove klase koja Êe sesastojati od tri broda za potrebedanske kraljevske mornarice. Sekci-ja dna i tri okolne sekcije trupa sti-gle su nekoliko dana prije iz brodo-gradiliπta Baltija, inaËe podruænicetvrtke OSS u Litvi. D ruga podruæni-ca, brodogradiliπte Loksa u E stoniji,takoer Êe graditi pojedine sekcijetrupa novih plovila vrijednosti 6 3 5milijuna eura, koji Êe se, poput spo-menutih, sklapati u D anskoj.

Projekt nove klase fregata, kojepojedini izvori nazivaju i patrolnimbrodom prema izvornom danskomnazivu Patruljeskibe, temelji se naviπenamjenskom fleksibilnom logis-tiËkom brodu klase Absalon danskemornarice, koji je takoer izgradilatvrtka OSS na svojim navozima

2 0 0 3 . i 2 0 0 4 . U govor o projektiranjui gradnji novih brodova, primarnonamijenjenih za priobalne zadaÊe smoguÊnoπÊu djelovanja u globalnimoperacijama, dodijeljen je domaÊemizvoaËu krajem 2 0 0 6 .

G lavne znaËajke koje odlikujunovu klasu fregata jesu duljina1 3 8 ,7 m, πirina 1 9 ,8 m te pribliænaistisnina od 6 6 0 0 tona, πto ih Ëinineznatno veÊim plovilima od onihklase Absalon. No, unutraπnji planbroda te razmjeπtaj prostora i kabi-na znatno su promijenjeni, kao πtoje i sama oprema broda zbog svojefunkcije razliËita. Protuzrakoplovnikapaciteti fregata oËitovat Êe se uuporabi APAR i Smart L radara te3 2 -cijevnog Mk 4 1 sustava za oko-mito lansiranje konfiguriranog zaSM2 /SMK6 projektile. V rlo je iz-gledno da Êe taj sustav u buduÊnos-ti rabiti krstareÊe projektile Toma-haw k. Naoruæanje nadalje ukljuËuje2 4 projektila E volved SeaSparrow i1 6 H arpoon projektila, Ëiji se lanse-ri nalaze u tzv. Standard F lex kon-tejnerima. TrenutaËna konfiguracijanaoruæanja pramËane palube uklju-Ëuje dva topa OTO Melara kalibra7 6 mm na primarnoj i sekundarnojpoziciji, pri Ëemu je moguÊe top naprimarnoj poziciji nadograditi nakalibar 1 2 7 mm Mk 4 5 Mod 4 . Mil-

lennium sustav naoruæanja, namije-njen neposrednoj borbi, smjeπten jeiznad helikopterskog hangara, apreostalo naoruæanje ukljuËuje pro-tupodmorniËka torpeda, lansere zaprojektile kratkog dometa Stinger,teπke strojnice i lansere za ispaljiva-nje laænih mamaca. Na krmenomdijelu fregata nalazi se letna palubai hangar za smjeπtaj jednog sred-njeg mornariËkog helikoptera teprostor za smjeπtaj bespilotne letje-lice. Propulzijsko postrojenje sastojise od Ëetiriju MTU 2 0 V serije 8 0 0 0dizel-motora, koji bi trebali omogu-Êiti postizanje maksimalne brzineod 2 8 Ëv. Ovisno o reæimima plovid-be, najveÊa autonomija broda iznosi2 8 dana ili 1 2 0 0 0 nm.

Tvrtka OSS se ugovorom obvezalana dostavu prve fregate do sredine2 0 1 0 ., druge godinu dana poslije,dok bi posljednja fregata u klasi tre-bala biti dostavljena do kraja 2 0 1 1 .Opremanje brodova vojnom opre-mom i instrumentima povjereno jedanskoj organizaciji za vojne akvi-zicije i logistiku. U laskom u opera-tivnu sluæbu danske mornarice urazdoblju 2 0 1 1 .-2 0 1 3 ., nove Êe fre-gate zamijeniti fregate klase NielsJuel, koje Êe tada imati operativnivijek 3 0 godina.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 826. rujna 2008.

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

P oloæena kobilica nove danske fregate

M reæna infrastruktura C W ID

Qin

etiQ

16-19 vijesti 09/24/08 08:24 Page 18

1 9

TURSKA vlada je krajem srpnjaove godine odluËila otvoriti prego-vore s njemaËkim partnerskim tvrt-kama H ow aldtsw erke-D eutscheW erft i Marine F orce International(H D W /MF I) o akviziciji πest Ty pe2 1 4 podmornica sa zraËno neovis-nom (AIP) propulzijom. Podmornicebi se trebale graditi u turskome bro-dogradiliπtu G oluck, a trenutaËnavrijednost moguÊeg ugovora procje-njuje se na 2 ,5 milijarde eura. Prvabi podmornica trebala biti dostavlje-na tijekom 2 0 1 5 . U proπlosti, naturskim navozima i halama veÊ jeizgraeno 1 1 dizel-elektriËnih pod-mornica prema projektima njemaË-ke tvrtke. Preostale brodograevnekompanije koje su sudjelovale unatjeËaju otvorenom u prosincu2 0 0 6 . jesu francuski D CNS i πpa-njolska Navantia. Akvizicija novihpodmornica Ty pe 2 1 4 oznaËit Êeuvoenje prvih podmornica sa zraË-no neovisnim pogonom u flotu turs-ke mornarice. U pravo zraËno neo-visna propulzija omoguÊava pod-mornicama nesmetanu plovidbupod morem najmanje 1 4 dana, πto jeu usporedbi s Ëetiri dana kod klasiË-

nih dizel-elektriËnihpodmorni-ca znatnoviπe.

Osnovnaobiljeæjadizel-elek-triËnihpodmornica Ty pe 2 1 4 jesu duljina6 5 m, πirina 6 ,3 m, povrπinska istis-nina 1 7 0 0 t, a podvodna istisnina1 8 6 0 t, πto je neπto manje nego kodgrËke inaËice podmornica Ty pe2 1 4 . Propulzijski sustav sastoji seod jednog MTU 1 6 V 3 9 6 dizel-mo-tora snage 3 ,1 2 MW i jednog Sie-mens Permasy n elektriËnog motorasnage 2 ,8 5 MW , dok se zraËno neo-visna propulzija (AIP) oslanja na 9H D W PE M gorivih Ëlanaka snage3 0 6 kW , πto u inaËici s dizel-elek-triËnim pogonom omoguÊava povr-πinsku brzinu od 1 2 Ëv i podvodnuod 2 0 Ëv. Procjenjuje se da brzinapodmornice u AIP pogonu iznosiizmeu 2 i 4 Ëv. Podmornice imajuosam torpednih cijevi promjera5 3 3 mm. Sluæbeno se navodi daoperativna dubina podmornica iz-

nosi 2 5 0 m, dok im je procijenjena4 0 0 m. Prema izjavi turskog minis-tra obrane V ecdija G onula, partici-pacija turske industrije u programupodmornica Ty pe 2 1 4 iznosit Êe go-tovo 8 0 % ukupne vrijednosti ugovo-ra. No, pojedini izvori upuÊuju nateπkoÊe u ostvarivanju 8 0 % vrijed-nosti unutar samoga programapodmornica te se vjeruje da Êeodreeni dio vrijednosti biti ostva-ren nekim drugim projektima. Pre-ma rijeËima ministra obrane, kljuË-ni Ëimbenik pri odabiru njemaËkogprojekta podmornice bio je u zapri-mljenim tehniËkim jamstvima kojase odnose na inæenjerstvo projekta,te transfer tehnologije kao i infra-strukture od njemaËkih partnera ubrodogradiliπte G oluck.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

NA SVE»ANOSTI koja je odræanau njemaËkom gradu H allbergmoo-su, tvrtka E urofighter G mbH i NA-TO E urofighter and Tornado Mana-gement Agency (NE TMA) dogovo-rile su se o prihvaÊanju zadnje ina-Ëice viπenamjenskog borbenog avio-na E urofighter Ty phoon II Block 8

(Tranche 2 ). Toj sveËanosti prethodi-li su brojni testni letovi i primopre-daja prateÊe tehniËke dokumentaci-je, odnosno time je uspjeπno zao-kruæen poËetak sklapanja prvihaviona iz Tranche 2 serije, koja jezapoËela 2 0 0 6 . godine. U ovom tre-nutku na liniji za zavrπno sklapanje

aviona nalazi se 6 0 E urofightera izTranche 2 serije.

Ono πto je znakovito za Tranche 2seriju jest preobrazba E urofighteraiz Ëistog lovca, πto je odlika Tranche1 serije, u moÊni viπenamjenski bor-beni avion. U tom smislu poboljπa-nja se odnose na nove raËunalnesustave u avionu, s novom genera-cijom pripadajuÊeg softvera, znatnopoboljπano radno suËelje Ëovjek-avi-on (Man-Machine Interface), inte-gracija laserskog podvjesnika za oz-naËavanje ciljeva (Laser D esignatorPods - LPD ), poboljπani komunika-cijski te MID S, G PS, D ASS sustavi,moguÊnost noπenja navoenih avio-bombi Pavew ay IV i E G BU -1 6 (E n-hanced G uided bomb U nit 1 6 ).

I. S K E N DE ROVIΔ

26. rujna 2008.

O dobren Eurofighter Typhoon Tranche 2

Turska akvizicija podmornica Type 214

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 09/24/08 08:24 Page 19

BASF

Prirodni plin je nezaobilazanËimbenik u globalnom svjet-skom gospodarstvu i pokreta-

nju gospodarskog rasta te polakopreuzima mjesto nafte u svjetskojenergetskoj potroπnji. Neke studijepokazuju da Êe upravo prirodni plinimati najveÊi porast te da bi se usljedeÊa dva desetljeÊa njegovauporaba mogla udvostruËiti. Prirod-ni plin se sve viπe rabi zbog njego-vih pogodnosti: cijena, zaπtita okoli-πa, deregulacija svjetskog træiπta isigurnost opskrbe energijom. Zbogsve veÊih cijena nafte i pada pro-duktivnosti naftnih polja te zbogsve veÊe poveÊane potraænje oËeku-je se da bi se relativno nerazvijenaplinska træiπta srediπnje i juæne Azi-je mogla ubrzano razvijati.

Prirodni plin je mjeπavina ugljiko-vodika i malih koliËina drugih spo-jeva koji se javljaju samostalno u

plinovitom stanju ili se nalaze otop-ljeni u nafti u podzemnim nalaziπti-ma i postaju plinoviti pri atmosfer-skom tlaku i temperaturi. U pravospojevi ugljikovodika sadræe velikuenergetsku vrijednost i postaju sveviπe jednim od nezaobilaznih ener-getskih izvora. Cijena i prihvatlji-vost za okoliπ Ëine plin uËinkovitimgorivom koje pronalazi svoju upora-bu u industriji, pogonima za proiz-vodnju elektriËne energije i drugimsektorima potroπnje poput prometa.Kao najËistiji oblik fosilnih gorivapostaje ekoloπki prihvatljiv i idealanje za ispunjavanje obveza iz Ky otoprotokola. Iako alternativni izvorienergije, poput solarnih Êelija ilivjetroelektrana nude ekoloπke po-godnosti, zbog visokih cijena joπ ni-su dostupni svima.

Tehnoloπke prednosti kombinira-nja plinskih i parnih turbina pretvo-

rile su plin u najisplativije gorivo zaproizvodnju energije. U prilog sveveÊoj potraænji plina ide joπ jedanËimbenik, a to je njegova cijena.Plin na træiπtu ima relativno niskucijenu zbog napretka u tehnologijikoji omoguÊuje uËinkovitu proiz-vodnju i nove transportne moguÊ-nosti. Naime, poboljπavanjem kon-strukcijske tehnike i samih materi-jala koji se upotrebljavaju u izgrad-nji plinovoda moguÊe je plinovodi-ma povezati velike udaljenosti bezobzira na geografsku konfiguracijuterena.

Poboljπavanjem konstrukcijske tehnike i samih materijala koji se upotrebljavaju u izgradnji plinovoda moguÊe je

plinovodima povezati velike udaljenosti bez obzira na geografsku konfiguraciju terena

Strateπko znaË enje prirodnog plina

Iv an G UB E RIN A

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatski-vojnik.h r

26. rujna 2008.20

ENERG ET S KA S IG U RNOS T

20,21 strana 09/24/08 10:45 Page 20

Po danaπnjim mjerilima, svakostreljaËko oruæje kojemu je os-novni ciljnik optiËki ili optiË-

ko-elektronski, moæe se uopÊenonazvati snajperskim. Naime, svakasistematizacija snajperskih sustava,bez obzira na naËin klasificiranja,uvijek se temelji na snaæno izraæe-noj komponenti ciljnika u okvirusustava oruæje-ciljnik, jer oni uznatnoj mjeri mijenjaju cjelokupneznaËajke oruæja (osobito kod oruæjastandardiziranog po osobinama ikvaliteti). ZajedniËka znaËajka zasve vrste snajperskog oruæja jest po-veÊana preciznost paljbe na traæe-nim dometima u odnosu premastandardnom oruæju, tako da se svelikom vjerojatnoπÊu ostvare zah-tjevi za pogodak prvim hicem. Teh-niËki gledano, poveÊana preciznostsnajperskog oruæja (neovisno o vrstii kalibru streljiva kojim se koristi) uodnosu na standardno oruæje posti-æe se preciznijom izradom vitalnihdijelova oruæja (cijev-vodiπte zrna,leæiπte metka, usta cijevi), izboromdeblje cijevi, preciznom konstrukci-jom mehanizma za okidanje, ma-njom silom i ravnomjernoπÊu okida-nja, anatomski oblikovanim kunda-kom i sl. te ugraenim optiËkim ili

optiËko-elektronskim ciljnikom.U suvremenim okolnostima, tak-

tiËki zahtjevi primjene snajperskogoruæja nametnuli su razvoj viπe raz-liËitih vrsta tog oruæja, meutim usnajperskoj borbi, pa i u veÊini osta-lih snajperskih aktivnosti (policij-ske, teroristiËke, protuteroristiËke,lovaËke, sportske i sl.), osnovnooruæje je snajperska puπka, koja jetakoer doæivjela cijeli niz kon-strukcijskih modifikacija, zbog Ëegase puπke mogu viπestruko klasifici-rati, prema namjeni, prema naËelurada (na repetirke i poluautomat-ske), prema kalibru (malokalibarskei velikokalibarske) i prema kon-strukcijskim rjeπenjima (klasiËnepuπke i puπke posebne izrade). Os-novna klasifikacija snajperskih pu-πaka utemeljena je u skladu s njiho-vom namjenom, te o tome uglav-nom ovisi i sistematizacija premaostalim parametrima, a razvrstanesu na lovaËke, sportske, policijske,vojniËke i specijalne.

Kako je, tijekom svoje povijesti,lov sve viπe iz egzistencijalne po-trebe Ëovjeka prerastao u sport irekreaciju, tako se razvijao i lovaË-ki etiËki kodeks, prije svega usmje-ren na skraÊivanje agonije ulovlje-

ne divljaËi. U tom kontekstu, razvi-jano je i lovaËko oruæje kojem jeneprekidno poboljπavana preciz-nost i ubojna moÊ. LovaËke snaj-perske puπke su najËeπÊe klasiËnelovaËke puπke risanice (kuglare)opremljene optiËkim ciljnikom kojilovcu pomaæe pri sigurnijem pogot-ku divljaËi. U potrebljava se u raz-nim vrstama lova, a u nekim dræa-vama su zakonom regulirane kaoobvezatne za odstrijel visoke divlja-Ëi. Proizvode se u πirokom spektrukalibara, modela, tipova i s vrloraznolikom opremom. NajËeπÊe suopremljene fiksnim optiËkim ciljni-cima podeπenim za gaanje na da-ljine 1 0 0 -2 0 0 m. U sluËaju veÊenuæde mogu se rabiti i za vojne ilipolicijske snajperske zadaÊe (de-taljnije o tome u Ëlanku Alternativ-no oruæje, H rvatski vojnik br. 8 1 od1 4 . travnja 2 0 0 6 .), pa su npr. u po-Ëetku D omovinskog rata lovaËkepuπke odigrale znaËajnu ulogu usnajperskim djelovanjima hrvatskihoruæanih snaga, vrlo uspjeπno na-domjestivπi manjak “pravih”vojniËkih snajperskih puπaka.

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatski-vojnik.h r

26. rujna 2008. 21

Marink o OG ORE C

Suvremene snajperske puπke opremaju se ergonomski dizajniranim, podesivim (tzv. sportskim ili “ortopedskim”)

kundacima i rukohvatima pomoÊu kojih snajperist moæe optimalno podesiti puπku svojim anatomskim znaËaj-

kama, Ëime se postiæe stabilan stav za gaanje

Snajperska djelovanja (IV . dio)

VOJ NA T EH NIKA

20,21 strana 09/24/08 10:45 Page 21

26. rujna 2008.22

RA T NA MORNA RIC A

Kraljeænicu modernih ratnihmornarica X X I. stoljeÊa neÊeËiniti najmoderniji razaraËi i

krstarice niti ultrasposobne podmor-nice. Tu Êe ulogu preuzeti viπenam-jenski amfibijsko-logistiËki brodovi,koji Êe biti sposobni na “vruÊe” toË-ke πirom svijeta brzo i uspjeπno do-premiti desantne postrojbe, borbenehelikoptere, tenkove, topniπtvo, go-rivo, hranu, medicinske kapacitete,ali i koji Êe raspolagati velikim C4 Isposobnostima. Nizozemska brodo-graevna industrija, predvoenatvrtkama Schelde Naval Shipbuil-ding i Imtech Marine & Offshore,ponudila je domaÊem, ali i stranimvojnim træiπtima projekt E NF OR -CE R / R otterdam (LPD -1 ) amfibij-sko-logistiËkog broda, koji se umnogim svojim segmentima poka-zao kao temeljni uzor u razvojuvlastitih projekata i sliËnih brodova

kod nekih drugih mornarica zapad-nog svijeta.

Nakon prvog broda iz spomenutogprojekta E nforcer, LPD -1 R otterdam,najnovije je dostignuÊe nizozemskevojne brodogradnje LPD -2 Johan deW itt. Porinut je na sveËanoj ceremo-niji u svibnju 2 0 0 5 ., a sluæbeno jepredan ratnoj mornarici 2 6 . listopa-da iste godine. Od tada pa do poËet-ka ove godine nizozemska ratnamornarica provodila je jednogodiπnjiprogram ispitivanja broda, prije sve-ga njegovih C4 I sposobnosti.

Izgradnjom LPD -1 R otterdam joπ1 9 8 9 . godine, nizozemska R M naja-vila je poËetak procesa stvaranjakapaciteta za izvoenje vlastitih,amfibijskih i ekspedicijskih operaci-ja radi osiguranja i zaπtite vlastitihinteresa. V eÊ od prvih dana prove-denih na moru, sposobnosti LPD -1R otterdam naπle su se pod upitni-

kom, ponajprije njegove amfibijskesposobnosti, ali i njegova uloga“strateπkog” transportera. Odreeninedostaci uoËeni pri odræavanjutempa brodskih operacija ukrcaja iiskrcaja vozila, opreme i desantnihsnaga, ali i potreba za moguÊnoπÊuukrcaja zdruæenih stoæera i njihovaduljeg uspjeπnog djelovanja na mo-ru, nagnali su nizozemsku mornari-cu da krene u projektiranje i izgrad-nju drugog LPD broda, koji Êe moÊiudovoljiti upravo takvim zahtjevi-ma. Odluka je bila potkrijepljena Ëi-njenicom da je potreba za takvomvrstom visoko sofisticiranog, viπe-namjenskog amfibijskog plovila iujedno zapovjedne ploveÊe platfor-me bila prepoznata i unutar samogNATO saveza.

A mfibijski brod LP D-2 Johan De W ittU skladu s vlastitom vizijom razvoja mornariËkih potencijala i potrebama N ATO saveza, nizozemska ratna mor-

narica uvrstila je u svoju flotu jedan od svakako najmodernijih amfibijsko-logistiËkih brodova danaπnjice

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatski-vojnik.h r

Igor S P IC IJ ARIΔ

22,23 strana 09/24/08 10:47 Page 22

Iako je francuska vojna industrijatijekom I. svjetskog rata uspjelanapraviti najbolji tenk tog rata -

slavni F T-1 7 , nakon njega nikakojoj nije uspijevalo napraviti dos-tojnu zamjenu. »udni koncepcijskizahtjevi, prije svega inzistiranje nasamo dva Ëlana posade, redovito sudovodili do neuspjeπnih rjeπenja.Zadnji pokuπaj da se napravi suvre-meni laki tenk zapoËeo je 1 9 3 3 . go-dine, te je doveo do tri manje-viπeuspjela tenka: R enault R 3 5 (vidiH rvatski vojnik broj 1 9 4 ), H otch-kiss H 3 5 (vidi H rvatski vojnik broj2 0 3 ) i F CM3 6 . Pravo ime ovog ten-ka bilo je Char lé ger ModËle 1 9 3 6F CM iako dio izvora navodi i F or-ges et Chantiers de la Mé diterra-né e F CM 3 6 .

Tvrtka F orges et Chantiers de laMé diterrané e (F CM) osnovana jejoπ 1 8 5 3 . u Toulonu s namjeromgradnje velikih trgovaËkih i ratnihbrodova. S vremenom se proizvod-nja proπirila, a tijekom I. svjetskograta F CM je zapoËeo i proizvodnjutenkova. Prvi znaËajni proizvod natom podruËju bio je teπki tenk F CM

Char 2 C. Osim toga ova je tvrtka bi-la ukljuËena u razvoj i proizvodnjuteπkog tenka Char B1 . Nakon togaF CM se nikako nije mogao izboritida francuska vojska odobri neki nje-gov prijedlog. Stoga je Ëelniπtvotvrtke, jednako kao i Ëelniπtvo tvrtkeH otchkiss, u novom zahtjevu fran-cuske vojske za naprednim lakimtenkom, koji je sluæbeno objavljen 2 .kolovoza 1 9 3 3 ., vidjelo priliku da strona najveÊeg i najvaænijeg fran-cuskog proizvoaËa tenkova konaË-no zbaci R enault. Znali su da zbogtoga moraju predloæiti tenk koji Êepo svim odlikama biti bolji od kon-kurencije. Kako bi se zadovoljilajavnost, francusko ministarstvoobrane je na natjeËaj pozvalo sveveÊe francuske metalske tvrtke. Teπ-ka zadaÊa projektiranja najnapred-nijeg lakog tenka dodijeljena jeinæenjeru Boudrotu, koji je prije to-ga napravio suspenziju za tenkChar B1 . Jedna od prvih Boudroto-vih odluka bila je da se tijelo tenkaizrauje varenjem, bez uporabe za-kovica. Prvi drveni model u prirod-noj veliËini dovrπen je u oæujku

1 9 3 4 ., te je predstavljen ministar-stvu obrane i vojski. Na kraju su uuæi izbor uπli (oËekivano) R enaultovR 3 5 , H otchkiss H 3 5 i F CM3 6 , te sudobili ugovore za izradu tri prototi-pa. Za razliku od R enaulta iH otchkissa, koji su zapravo prikaza-li demonstratore tehnologija i kojisu tek trebali prikazati prave tenko-ve, F CM je odmah prezentirao goto-vi prijedlog tenka. Zbog toga je do-nekle kasnio za konkurencijom, alije zato i profitirao. Naime, F CM-ovje prijedlog bio daleko najnapredni-ji, Ëime je sprijeËeno da im konku-rencija ukrade tehniËka rjeπenja.U natoË prividnom poËetnom kaπnje-nju u razvoju, prvi je prototip dovr-πen krajem oæujka 1 9 3 5 . (R enault jeprvi prototip tenka R 3 5 dovrπio 2 0 .prosinca 1 9 3 4 ., a H otchkiss prviprototip H 3 5 tek 1 1 . sijeËnja 1 9 3 5 .),a Commission de V incennes predanje 2 . travnja iste godine. Prototip suopremili jednostavnom kupolom na-oruæanom tek s dvije strojnice.

26. rujna 2008. 23

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatski-vojnik.h r

S iniπ a RADAK OVIΔ

VOJ NA POVIJ ES T

Francuski laki tenk FC M 36

Iako je FCM 36 bio najbolji francuski laki

tenk proizveden neposredno prije II.

svjetskog rata, u povijesti Êe ostati za-

pamÊen kao prvi tenk koji je uπao u

operativnu uporabu pokretan

dizelskim motorom

22,23 strana 09/24/08 10:47 Page 23

H omo Volans, rani hrv atski av ijatiË ari 1550.-1925.

26. rujna 2008.24

Ove godine navrπa-va se stotinu godi-na otkako je prvi

hrvatski pilot, Ivan Bje-lovuËiÊ, upisao pilotskuπkolu braÊe V oisin uprijestolnici europskogzrakoplovstva, Parizu.IduÊe godine u Parizuletenje strojem teæim odzraka uËi i V iktor Klo-buËar. G odine 1 9 1 0 . uZagrebu i Subotici uzli-jeÊu tri zrakoplova hr-vatskih konstruktora itri samouka pilota, a uPuli zapoËinje gradnjaprvog hidroplana. Pot-kraj ljeta 1 9 1 0 . godine,sa znamenite pariπke li-vade Le Burgues uzlije-Êe prvi zrakoplov. ZaupravljaËem je bio hr-vatski letaË…

Kada u naslovu oveknjige proËitate rijeËavijatiËar, ona se neÊeodnositi samo na piloteletjelica kao πto su avio-ni, helikopteri ili baloni,πto je danas njezino uv-rijeæeno znaËenje. Po-jam avijatiËara iz ovognaslova odnosi se nazrakoplovce u najπiremsmislu rijeËi i obuhvaÊabrojne zanesenjake,knjiæevnike (D æmanjiÊ)i znanstvenike koji su

se bavili letenjem, Ëak i ondakada je razmiπljanje o tom fe-nomenu bilo povlastica djece,“nadriuËenjaka“ i ljudi “kra-Êe pameti“. Odnosi se i namehaniËare, konstruktore i,dakako, pilote letjelica teæihili lakπih od zraka, ali i naone koji su djelovanjem udrugim podruËjima pridonije-li razvoju zrakoplovstva. Po-jam “hrvatski avijatiËari“ oz-naËava pripadnost zrakoplov-ca hrvatskoj zrakoplovnoj po-vijesti, ali ne nuæno i hrvat-skom etniËkom korpusu. Naovo naoko πkakljivo pitanjeautor je potroπio mnogo ener-gije i vremena, no poslije jeprihvatio da hrvatski avijati-Ëari u isto vrijeme mogu biti iaustrijski, maarski, poljski,britanski, srpski, francuski iliperuanski velikani. Njihovodjelo, baπ kao i njihovo podri-jetlo, ponekad nadilazi da-naπnje dræavne granice. Kaoπto su mnogi naπi znamenitisunarodnjaci sastavni dio po-vijesti zrakoplovstava nekihdrugih dræava i naroda, takosu i neki “stranci“ postali ne-zaobilazan dio naπe zrako-plovne povijesti.

Bogata z rakoplov na proπ lostG ovoriti o razvoju bilo koje-

ga segmenta hrvatskoga zra-koplovstva nije moguÊe ako

Leonard E LE R© E K

POD LIS T A K

Nova interpretacija povijestihrvatskoga zrakoplovstva

Homo volans - glasoviti crteæ Fausta VranËiÊa “najzasluæniji” je

za naslov knjige koju priprema Leonard Elerπek i prigodnog felj-

tona koji Êe te Ëitati na ovim stranicama

Povodom velikih obljetnica, prikazat Êemo u ovom feljtonu kratke æivotopise desetak, danas veÊ zaboravljenih, hr-

vatskih velikana “zraËnih visina“ iz zanimljive knjige koja bi se potkraj godine trebala naÊi u tisku. Djelo Leonarda

Elerπeka neobiËna naslova “Homo Volans, rani hrvatski avijatiËari 1550.-1925.” donosi kronologiju zrakoplovnih do-

gaanja i æivotopise 26 znaËajnih hrvatskih zrakoplovaca koji su obiljeæili domaÊu i svjetsku povijest zrakoplovstva...

24,25 dossier strana.qxd 09/24/08 10:50 Page 24

ne poznajemo naπu zrakoplovnuproπlost. Ona je vrlo bogata, a prvaznanstvena razmatranja moguÊnostiljudskog leta seæu u X V I. stoljeÊe(Paletin). H rvatsko je zrakoplovstvodijelilo sudbinu hrvatske dræave pasmo tako sudjelovali u zrakoplov-stvima dræavnih integracija u koji-ma se naπa domovina nalazila ilismo kao pojedinci dali doprinoszrakoplovnoj povijesti nekih dalekihnaroda. ProuËimo li trijezno naπuzrakoplovnu proπlost u relaciji s do-gaanjima u svijetu, doznat Êemokoliki su bili dosezi hrvatskih znan-stvenika, pionira konstrukcije, pro-izvodnje, odræavanja i eksploatacijeletjelica. U poznat Êemo dosege na-πih sportskih i vojnih letaËa te go-lem uËinak naπih vojnih zrakoplo-vaca bez obzira na to u kojim suvojskama djelovali.

Od samih poËetaka zrakoplovstvaH rvati teorijski razmatraju problemletenja (Paletin) te daju konkretandoprinos razvoju padobranstva(V ranËiÊ) i balonstva (D omin, Ma-zaroviÊ). Pioniri su konstrukcijeupravljivih zraËnih brodova i zrako-plovne metalurgije (D avidSchw arz). Konstruiraju zrakoplove ilete njima u pionirsko doba zrako-plovstva (Penkala, SariÊ, MerÊep,Prodam), a na natjecanjima postiæuvrijedne pobjede i rekorde (Bjelovu-ËiÊ, KlobuËar, Novak). Naæalost, ra-tovi ih nikad nisu zaobilazili pa ta-ko ni oni voeni u zraku.

Inov atori, utemeljitelji, z apov jedniciH rvati su bili nositelji priprema

zraËnih snaga crno-æute monarhijeza prvi veliki rat, zapovijedaju nje-zinom avijacijom (U zelac) i hidroa-vijacijom (KlobuËar), njezinim bor-benim eskadrilama (StojsavljeviÊ,Navratil), daju prve zraËne asove(Lasi), upravljaju proizvodnim po-gonima, tehnikom i letaËkim πkola-ma, obuËavaju letaËe i tehniËare iodræavaju zrakoplove. Neki naπizemljaci rade na konstrukciji naj-modernijih njemaËkih vojnih zrako-plova toga doba, a istodobno ih po-jedinaËno nalazimo i u elitnim pos-trojbama protivniËkih vojski.

U daraju temelje zrakoplovstvakratkotrajne dræave SH S i zapovije-

daju njezinim borbenim eskadrila-ma. U doba meuratnog mira, pos-tavljaju temelje avijacije, hidroavija-cije i balonstva nove juænoslavenskekraljevine i konstruiraju izvrsnezrakoplove koji pobjeuju na meu-narodnim natjecanjima. V iπe od dvi-je treÊine letjelica domaÊe kon-strukcije proizvedenih u meurat-noj juænoslavenskoj dræavi konstrui-rao je samo jedan Ëovjek, i on je bioH rvat (F izir). U prekomorskim zem-ljama, naπi zemljaci zapovijedajuvojnim zrakoplovstvima ili se istiËukao letaËi u dalekim ratovima.

U drugom velikom ratu, oni lete usastavu niza sukobljenih zrakoplov-stava. V eÊ poËetkom rata nad Polj-skom i V elikom Britanijom, ruπenjemaËke avione i daju novog zraË-nog asa. Lete u travanjskom ratu,istiËu se hrabroπÊu i ruπe njemaËkei talijanske letjelice nad Beogra-dom. Potom ginu na strani sila Oso-vine, lete protiv partizanskih i Ëet-niËkih snaga, a njihovi bombarderirazaraju Moskvu. Samo nad Sovjet-skim Savezom dvadeset i jedan hr-vatski lovaËki pilot stjeËe naslovzraËnog asa. V elik broj zrakoplova-ca istodobno djeluje u britanskoj iameriËkoj te talijanskoj avijaciji. U s-koro Êe velik broj H rvata prijeÊi nastranu zapadnih saveznika pa sto-ga, prije mnogih (svih) u okupiranojE uropi, postaju prvi letaËi i zapov-

jednici partizanskih zrakoplovnihpostrojbi. Zapovijedaju i lete u par-tizanskim eskadrilama u sastavuR AF -a ili onima formiranima uz po-moÊ Sovjetskog Saveza.

C jelov iti sud i nev jerojatne istineU stvarnosti, hrvatsku su povijest,

pa tako i zrakoplovnu, uvijek pisalistranci pa je iz nje nestao velik dioËinjenica, dogaaja, pa Ëak i æivihljudi. D anas imamo svoju dræavu,pa smo dobili priliku i duænost sa-mostalno interpretirati naπu zrako-plovnu povijest. To je potrebno uËi-niti iz poπtovanja prema onima kojisu nepravedno zaboravljeni, ali iradi nas samih i naπih buduÊih na-raπtaja, koji trebaju znati da ishodi-πte zrakoplovstva u H rvata seæe da-leko prije 1 9 4 5 . godine i pokojne,nekad nove Jugoslavije. Pritom jeneobiËno vaæno da napisana povi-jest hrvatskoga zrakoplovstva budeπto bliæa istini, ma kakva ona bila,jer samo tako Êemo moÊi ispravnoprosuditi svoje moguÊnosti, svojepotrebe, svoje kapacitete i priorite-te. Samo je tako moguÊe izbjeÊigreπke u koracima koje se poslijeskupo plaÊaju.

»itajuÊi ove æivotopise, koje je au-tor pokuπao oËistiti od ideoloπkihpredznaka proteklih vremena, Ëov-jek moæe donijeti cjelovitiji sud iuoËiti neke nevjerojatne istine. Pri-mjerice, moæe se saznati da je pe-ruanski H rvat BjelovuËiÊ prvi prele-tio Alpe i da je zapovijedao peruan-skim zrakoplovstvom, da je Zagrep-Ëanin D avid Schw arz izgradio prvi“cepelin“, da je V iktor KlobuËar us-trojio austrougarsku hidroavijaciju,a R udolf F izir konstruirao osamna-est tipova aviona, da su piloti Miro-slav Navratil i R aoul StojsavljeviÊ uzraËnim borbama tijekom I. svjet-skog rata sruπili po 1 0 aviona, a daje osnivaË i veliki zapovjednik aus-trougarskog zrakoplovstva MilanU zelac bio osnivaË dvaju i generaltriju zrakoplovstava.

PromatrajuÊi djela i pothvate tihljudi, zapitajmo se nisu li zasluæilida im se imena nau u povijesnimudæbenicima, i zaπto naπi aerodro-mi, zrakoplovna uËiliπta, trgovi iliulice ne nose njihova imena.

26. rujna 2008.25

POD LIS T A K

©ibenËanin Faust VranËiÊ na portretu

iz 1605. godine

24,25 dossier strana.qxd 09/24/08 10:50 Page 25

26

Nema sumnje da svako stvorenje æeli æiv-jeti zadovoljno i sretno te da svatko traæinaËina kako to i postiÊi. Zbog toga se sreÊatraæi Ëesto na sve strane, za njom se tragaposvuda. »esto se pritom i ne birajusredstava. Nije rijedak sluËaj da poneki, upotrazi za vlastitom sreÊom, ne razmiπljajuo sreÊi drugoga pa æele do nje doÊi i na ra-Ëun drugoga. A tko bi uopÊe mogao ponu-diti recept za sreÊu? Mislim da bi osoba ko-ja bi uspjela pronaÊi takvo πto ostala za-pamÊena po najveÊem izumu u povijesti.

Jedan od najuspjelijih naËina da se doedo svoje i tue sreÊe, onoliko koliko je touopÊe moguÊe, ponudio je davno sv. Pavao.Zanimljivo. Pavao je to napisao, a rijetko setko usudi o tome govoriti i preporuËiti tajrecept. Piπe on: “Sloæni budite, istu ljubavnjegujte, jednoduπni, jedne misli budite, ni-kakvo suparniπtvo ni umiπljenost, nego - uponiznosti jedni druge smatrajte viπima odsebe; ne starajte se samo svaki za svoje, ne-go i za ono πto se tiËe drugih!“

Lijepo ti to zboriπ, dragi Pavle! Ponudio sineπto πto za sva vremena moæe biti izvorsreÊe; ponudio si, za moj pojam, najboljuformulu, obrazac koji treba ispuniti navede-nim - slogom, ljubavlju, jednoduπnoπÊu, al-truizmom... Bez pretencioznosti da dubljeulazim u analizu ovoga teksta, razmiπljam.Sve πto je Pavao naveo nekako bi iπlo, punotoga moglo bi se “odglumiti“, ali “jednidruge smatrajte viπima od sebe“ - to nika-ko. Ma kako Êeπ to reÊi ljudima u Crkvi, upolitici, u vojsci, na fakultetu, u bolnici...?Kako? Tko Êe od njih biti spreman na to?Oni su navikli gledati samo prema viπimaod sebe, ali da one koji su na niæoj funkciji,s manjim Ëinom, s manjom titulom nego πtoje njihova, smatraju viπima od sebe, to jenjima nepojmljivo, strano, nelogiËno. A kadje tako, onda nema ni vlastite sreÊe niti sre-Êe drugih, onda su sva traæenja samo luta-nja, onda su sva putovanja bez jasnog cilja,onda cilj ostaje nedostiæan.

Poπtovana gospodo, dok se ne nae boljirecept, ovaj Pavlov Ëini mi se sasvim u re-du. ©to je joπ vaænije, moguÊe ga je proves-ti u djelo. Istina, traæi se za to odreena pro-mjena. Najprije u odnosu prema drugima.Ne gledati na drugoga kao na suparnika,ne gledati svisoka na druga stvorenja, usa-diti u svoje srce malo viπe poniznosti i niæe-ga od sebe promatrati jednako kao πto pro-matramo one viπe od sebe. I joπ πtoπta. Ali,za poËetak neka to bude dosta. Ipak, potpu-ne sreÊe nema. A za koliËinu koja bi naπesrce uËinila radosnim, a i drugome bi po-mogla da doe do æivotnog zadovoljstva,ono navedeno sasvim je dovoljno.

Sretno do sreÊe!

26. rujna 2008.

Æ ark o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• rock koncert u 3 dimenzije• trajanje: 85 min• redatelji: Catherine Owens i Mark Pellington• distributer: Blitz film& video• uloge: Bono, The Edge, Adam Clay ton, Larry Mü llen Jr.

Na ulasku u kino, dobijete naoËale. Kad film krene, vaπe oko, a joπ viπe mo-zak, nenavikli na osjeÊaj dubine na platnu, protive se prihvatiti Ëinjenicu daje ispred vas varka. TreÊa dimenzija ne postoji, ona je samo u vaπoj glavi, aliosjeÊaj je uistinu sjajan. Za razliku od obiËnih kinopredstava, koje volim gle-dati iz πto veÊe udaljenosti, 3 -D film poæelio sam pogledati iz prvih redova.Odabir se pokazao vrlo dobrim. ©irina vidnog polja se suzila, pa je osjeÊajbio gotovo ravan trodimenzionalnom iz IMAX kina, u kojemu je platno tolikoveliko da, ni da æelite, ne moæete vidjeti niπta osim filma. Za film U2 3 -Dokupljena je najveÊa zbirka 3 D ureaja, koja je mjesec dana pratila U2 (sni-mili su viπe od 100 sati digitalnog 3 -D materijala) na turneji po Juænoj Ame-rici, a najviπe je snimano u Buenos Airesu. Primjenom ugraene kontrolekretanja i procesiranja slike u realnom vremenu te uklanjanjem nepravilnos-ti koje se nisu mogle izbjeÊi ni u jednom 3 -D filmu snimanom analognim film-skim kamerama, 3 ality digital proces omoguÊio je snimanje dinamiËnog do-gaaja kakav je nastup U2 na stadionu. BuduÊi da je rijeË o rock koncertu,autori su se dobrano potrudili i oko zvuka, pa se u pojedinim trenucima do-ista osjeÊate kao dio mase od 90 tisuÊa ljudi u Buenos Airesu. Taj film semoæe prikazivati samo u kinima koja raspolaæu digitalnom 3 -D projekcijskomopremom ( i naoËalama), a zanimljivo je da iza ove 3 -D rock priËe stoji Na-tional Geographic, koji je svjetski distributer. Na kraju, ipak upozorenje: filmje najobiËniji rock koncert, koji se nikada ne bi prikazivao u kinu da nije teh-noloπki eksperiment. Ako ne volite U2 glazbu ili vas ne zanima dokle je sti-gla 3 D tehnologija, bit Êe vam dosadno i naporno. Bio je ovo moj treÊi glaz-beni odabir zaredom. I samom mi ih je viπe dosta, pa se od iduÊeg tjedna ok-reÊem domaÊem filmu.

U2 3-D (kino)

Leon RIZMAUL

©to je sve potrebno da se bude sretan?

Glasovita turneja Boba Dy lana K (Rolling Thunder Re-vue) , koja se odvijala od jeseni 1975 . do poËetka 1976.godine, zauzima posebno mjesto u povijesti rock glazbe.Dy lan i njegova πarolika grupa prateÊih glazbenika i bli-skih prijatelja (poput Joan Baez, Allena Ginsberga i Ram-blin’ Jacka Elliota) gotovo su dva mjeseca putovali sjeve-roistoËnim dijelom Sjedinjenih Dræava, poznatim kao No-va Engleska. Pisac i glumac Sam Shepard, na Dy lanovpoziv, pridruæio se ekipi kao scenarist planiranog filma otoj turneji. Naæalost, do realizacije filma nikad nije doπlo, iako je 1977. odgotovo stotinu sati snimljenog materijala s turneje i naknadno snimljenihigranih scena Bob Dy lan osobno reæirao film pod nazivom “Renaldo & Cla-ra”, koji traje viπe od Ëetiri sata, pa se zbog duljine nije pojavio u redovitojfilmskoj distribuciji. Zato je, kao trajan i moæda najznaËajniji dokument o tojturneji, ostao ovaj Shepardov dnevnik - knjiga koju mnogi glazbeni i knjiæev-ni kritiËari i danas, viπe od trideset godina nakon njezina nastanka, smatra-ju najboljim pisanim zapisom o æivotu rock glazbenika na koncertnoj turneji. Shepard, kao knjiæevnik i rock glazbenik (60-ih je svirao bubnjeve u grupiHoly Modal Rounders) , na svjeæ i zanimljiv naËin pripovijeda o Dy lanu, Ëla-novima prateÊeg sastava, zajedniËkim prijateljima i novim poznanstvima,putovanju po manjim mjestima Nove Engleske, brojnim dogaajima iza sce-ne, itd. On nije kronoloπkim redom slijedio tijek zbivanja na turneji, nego jejednostavno zabiljeæio njemu najdojmljivije trenutke, dopunjujuÊi svoja lucid-na zapaæanja izvacima iz pjesama i izrescima iz novina. Kad je rijeË o ovomizdanju, treba spomenuti i desetke izvrsnih fotografija Kena Regana.

Mirela ME N G E S

Sam Shepard: KotrljajuÊa grmljavina - putni dnevnik s turneje Boba Dylana,

©areni duÊan, Koprivnica, 2008.

FILMOT EKA

26 strana 09/24/08 11:22 Page 26

26. rujna 2008.

VREMEPLOV

27

27. rujna 1940. Trojni paktPoslije brze Hitlerove pobjedena Zapadu, nacistiËka je diplo-macija i formalno uspjela orga-nizirati vojni savez faπistiËkih si-la. U Berlinu su se okupili

predstavnici NjemaËke, Italije i Japana te 27. rujna 1940.potpisali Trojni pakt, kojim su svijet podijelili na svoje inte-resne sfere. Bila je predviena i meusobna pomoÊ ako ko-ja od ugovornih strana ue u rat protiv SAD-a. UnatoË su-protnim tvrdnjama, pakt je bio i prijetnja SSSR-u s kojim jeNjemaËka tada joπ odræavala dobre odnose i tajni pakt onenapadanju. Poslije su paktu pristupile neke revanπistiËkeeuropske zemlje, a nakratko i Kraljevina Jugoslavija. Povi-jesni je kuriozitet da je Berlin i Moskvi nudio pridruæenjepaktu, πto je Staljin prihvatio, ali je komunistiËki diktatortraæio previπe ustupaka pa je to odbilo nacistiËkog diktato-ra. Imperijalni Japan, zapleten u rat s Kinom, dugo se opi-rao njemaËkim ponudama. Tek poslije pada Francuske nje-gov se militaristiËki vrh odluËio za Trojni pakt. I Japan je,kao i NjemaËka, osigurao svoje zalee: sa Staljinom je1941. sklopio pakt o nenapadanju, jedini ugovor kojega sepridræavao do svog sloma.

28. rujna 48. godine pr. Krista Kraj Pompeja VelikogU bitki kod Farsala rimski dræav-nik i vojskovoa Gnej PompejoËekivao je pobjedu, no vjeπtiji jeCezar do nogu potukao njegovuvojsku. Kaæu da je u Pompejevstoæer dojurio neki izbezumljeniËasnik, opravdavajuÊi se da je morao ostaviti konja na boj-nom polju jer protivnik nezadræivo napreduje. “UËinio siËast konju, ali si sebi nanio sramotu”, mirno je odgovorioPompej. Nedugo poslije i sam je pobjegao, najprije na otokLezbos, a zatim u Egipat, gdje su ga pri iskrcavanju 28. ruj-na 48. godine pr. Krista izdajniËki ubili vojnici njegova πti-Êenika kralja Ptolomeja. Pompej je u antiËkom Rimu stekaonaziv Magnus ili Veliki zbog sjajnih pobjeda nad gusarima,u ©panjolskoj i u Pontskom ratu. Bio je uspjeπan i u politi-ci, ali poslije raspada trijumvirata, u borbi za apsolutnuvlast, nije bio dorastao Cezarovoj ratnoj vjeπtini i posebicelukavπtini. Pompejevu je vlast nad Rimom podupirao Senati sve πto je trebao uËiniti bilo je proglasiti Cezara odmetni-kom. Umjesto da on baci kocku, kao πto je to uËinio supar-nik, napustio je sigurni Rim pa su kod Farsala u GrËkoj zau-vijek nestale njegove legije.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. BanjaluËanin hrvatskih korijena koji je osvojiozlatnu olimpijsku medalju u boksu je:A Anton JosipoviÊB Marijan BeneπC Eduard BlaæeviÊ

2. Mate Parlov, hrvatska boksaËka legenda, roen je u:A PuliB SplituC Zadru

3. Naslov europskog profesionalnog prvaka uteπkoj kategoriji Æeljko MavroviÊ je osvojio pobjedom nad:A Cliftonom MitchellomB Cristopheom BizotomC Przemyslawom Saletom

4. BoksaË Stipe Drviπ ima nadimak:A SpidermanB SupermanC Batman

5. Osim πto je vrhunski boksaË,Stjepan BoæiÊ poznat je i kao:A plesaËB akrobatC atletiËar

Rje

πenj

e: 1

a;2b

;3b;

4a;5

a

Leon RIZMAUL

Sluæbena web-stranica zagre-baËke Zvjezdarnice mnogo jebogatija nego πto bi bila kad bi

sluæila tek za predstavljanje te sto-godiπnje ustanove, smjeπtene uglasovitom Popovu tornju na zagre-baËkom Gornjem gradu. Ako vasbarem malo zanima astronomija,svakako upiπite njihov URL, jerstranica obiluje zanimljivim sadræa-

jima. Osim πto djelatnici predstavljaju svoj svakodnevnirad u sluæbi znanosti, otvoreni su i za vanjske interesente,i u tu svrhu organiziraju velik broj teËajeva, projekcija ipredavanja. Ponose se i priliËno bogatim izdavaπtvom, a osvojim aktivnostima obavjeπÊuju u redovnim vijestima.Ako je vani dan, ili je veËer oblaËna, a æeljni ste pogledana zvjezdano nebo, kliknite na Kartu neba, koju moæeterazvlaËiti prema æeljenom smjeru. Jedini prigovor uputitÊemo siromaπnoj fotogaleriji: sigurni smo da bi dosta pos-jetitelja sitea æeljelo vidjeti atraktivne prikaze nebeskih ti-jela. U svakom sluËaju, ako æivite u Zagrebu ili ga povre-meno posjeÊujete, navratite i do Zvjezdarnice, koja je uveËernjim satima dostupna za posjete graana. Tada Êetei sami kroz teleskop, uz struËna objaπnjenja, moÊi upravitiblizak pogled prema zvijezdama...

Domagoj VLAHOVIΔ

www.zvjezdarnica.hr

27 strana 09/24/08 11:20 Page 27

32 strana 07/16/08 07:57 Page 28