ULICA SV. MARGARETE U NASELJU · GRAĐEVINA ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN - ODRŽAVANJE GRAĐEVINE VRSTA PROJEKTA AĐEVINSKO PROMETNI GLAVNI PROJEKTANT - PROJEKTANT Igor

PONTIFEX d.o.o.

Istarska 21., 52100 PULA, HRVATSKA

OIB 19356057901

Ured adresa: PONTIFEX d.o.o.; J.Dobrile 6; HR-52100 PULA email: [email protected] Telefon: +385 52 555 991 IBAN: HR1224840081100160165

ZAJEDNIČKA

OZNAKA

PROJEKTA

PROSTOR ZA OVJERU NADLEŽNOG TIJELA

BROJ PROJEKTA PFX/P-39/2014-IZ-0

KNJIGA -

DATUM 07/2014

RAZINA OBRADE IZVEDBENI PROJEKT

INVESTITOR GRAD PULA, FORUM 2, 52100PULA

GRAĐEVINA ULICA SV. MARGARETE U NASELJU

ŠTINJAN - ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

VRSTA PROJEKTA GRAĐEVINSKO PROMETNI

GLAVNI

PROJEKTANT -

PROJEKTANT Igor BANOVIĆ dip.ing.građ.

SURADNIK Daniela GRAKALIĆ mag.ing.aedif.

DIREKTOR Igor BANOVIĆ dip.ing.građ.

PONTIFEX d.o.o. IZVEDBENI PROJEKT BROJ PFX/P-39/2014-IZ-0

ULICA SV.MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Stranica: 1

INVESTITOR: GRAD PULA, FORUM 2, 52100 PULA; NAZIV GRAÐEVINE : ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN - ODRŽAVANJE

GRAĐEVINE

VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKO – PROMETNI; FAZA PROJEKTA : IZVEDBENI PROJEKT; BROJ PROJEKTA: PFX/P-39/2014-IZ-0; MJESTO I DATUM IZRADE: Pula, srpanj 2014.

SADRŽAJ PROJEKTA:

A) OPĆA DOKUMENTACIJA • Naslovnica

• Sadržaj

• Upis u sudski registar

• Imenovanje projektanta

• Rješenje o upisu u Hrvatsku komoru ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu

• Popis suradnika na izradi projekta

• Izjava projektanta o izradi izvedbenog projektau skladu s glavnim projektom te

zakonima i propisima

• Isprava o primjenjenim mjerama zaštite od požara

• Izjava o primjeni propisa zaštite na radu

B) TEHNIČKI OPIS

C) PRIMJENJENI ZAKONI, PRAVILNICI, UREDBE I NORME

D) PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

E) PROGRAM SANACIJE OKOLIŠA

F) PROGRAM ZAŠTITE NA RADU I PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

G) ISPIS KOORDINATA U OSOVINI PROMETNICE

H) TROŠKOVNIK

I) GRAFIČKI DIO

• Pregledna karta M 1:1500 list 1

• Situacija postojećeg stanja M 1:100 list 2

• Situacija - shema popločenja M 1:100 list 3

• Uzdužni profil M 1:500/100 list 4

• Shema popločenja-postojeće stanje M 1:100 list 5

• Shema popločenja M 1:50 list 6

• Shema popločenja M 1:100 list 7

• Normalni poprečni presjek A-A M 1:25 list 8

• Poprečni profili P1;P2;P3 M 1:100 list 9


ULICA SV.MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE



• Poprečni profil P10 M 1:100 list 12

• Detalj ugradnje poklopca revizionog okna M 1:20 list 13

• Detalj ugradnje poklopca revizionog okna M 1:20 list 14

• Detalj ugradnje slivne rešetke M 1:20 list 15

• Detalj vertikalne signalizacije M 1:20 list 16

• Specifikacija prometnih znakova M 1: - list 17

Sastavio: Igor Banović, dipl.ing.građ.


ULICA SV.MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE


GRAĐEVINE


A.OPĆA DOKUMENTACIJA

Projektant: Igor Banović, dipl.ing.građ.


ULICA SV.MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Stranica:A-1






GRAĐEVINE


U suglasju s Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (N.N. br. 152/08, 49/11, 25/13), Zakona o prostornom uređenju (N.N. br.153/13) te Zakona gradnji (N.N. br. 153/13) donosi se :

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

Za projektanta izvedbenog projekta ‘ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN - ODRŽAVANJE

GRAĐEVINE' imenuje se Igor Banović, dipl.ing.građ., upisan u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva pod rednim brojem G3011. U Puli,srpanj 2014. Direktor: Igor Banović dipl.ing.građ.






GRAĐEVINE


POPIS SURADNIKA NA IZRADI PROJEKTA

Suradnici: Daniela Grakalić, mag.ing.aedif. U Puli, srpanj 2014. Direktor: Igor Banović dipl.ing.građ.




GRAĐEVINE

VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKO – PROMETNI; FAZA PROJEKTA : IZVEDBENI PROJEKT; BROJ PROJEKTA: PFX/P-39/2014-IZ-0; MJESTO I DATUM IZRADE: Pula, srpanj 2014. GLAVNI PROJEKTANT: IGOR BANOVIĆ dipl.ing.građ PROJEKTANT: IGOR BANOVIĆ dipl.ing.građ

ISPRAVA

Kojom se potvrđuje da su mjere zaštite od požara primjenjene u Izvedbenom projektu za prometnicu ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN ODRŽAVANJE GRAĐEVINE, u skladu s Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/2010), Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/1994; 55/1994; 142/2003), propisima i tehničkim normama. U Puli, srpanj 2014. Direktor: Igor Banović, dipl.ing.građ.




GRAĐEVINE

VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKO – PROMETNI; FAZA PROJEKTA : IZVEDBENI PROJEKT; BROJ PROJEKTA: PFX/P-39/2014-IZ-0; MJESTO I DATUM IZRADE: Pula, srpanj 2014. GLAVNI PROJEKTANT: IGOR BANOVIĆ dipl.ing.građ PROJEKTANT: IGOR BANOVIĆ dipl.ing.građ

U skladu s odredbom iz čl.93, stavak 2., Zakona o zaštiti na radu (NN 59/1996; 94/1996; 114/2003; 86/2008; 75/2009, 143/2012) izdaje se:

IZJAVA

o primjeni propisa zaštite na radu za građevinu. Kojom se potvrđuje da sva tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite na radu sadržana u Izvedbenom projektu za prometnicu ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN - ODRŽAVANJE GRAĐEVINE. U Puli, srpanj 2014. Direktor: Igor Banović, dipl.ing.građ.


ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE


GRAĐEVINE


B.TEHNIČKI OPIS

Projektant: Igor Banović, dipl.ing.grad.


ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Stranica: B-1

B. TEHNIČKI OPIS

1. UVOD

Investitor, GradPulanaručio je izradu Izvedbenog projekta za sanaciju dijela ulice Sv. Margarete u naselju Štinjan. Predmetna prometnica planirana je za izvođenje na dijelukatastarske čestice: 362/1, k. o. Štinjan.

1.1. Dokumentacija korištena u izradi Izvedbenog projekta

• Generalni urbanistički plan Grada Pule (Službene novine Grada Pule 5a/2008)

1.2. Podloge Geodetsku podlogu za potrebe projektiranja izrađena je od AGG d.o.o. za geodetske poslove i

projektiranje iz Pule, obrađeno u digitalnom obliku za potrebe rada na računalu u CAD program, broj

elaborata: 46/2014.

2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Predmetni zahvat čini dio Ulice sv. Margarete u Štinjanu koja se koristi kao prometnica i kao pješačka

površina. Predmetni lokalitet, prema Konzervatorskoj podlozi koja čini sastavni dio GUP-a Grada Pule

pripada kategoriji "3" zaštite koju čine građevine ili sklopovi građevina ambijentalne vrijednosti

gradskog značaja.

Površine prometnice izvedene su kao kameno opločenje koje je u velikoj mjeri devastirano prilikom

izvođenja komunalnih prekopa iz razloga što predmetni prekopi nisu adekvatno sanirani već su isti

izbetonirani ili nasipani.

Duž prometnice su obostrano izgrađeni stambeni objekti s izvedenim ogradnim zidovima, koji imaju

izgrađen pristup sa postojeće prometnice. Oborinske vode prikljupljaju se putem postojećeg slivnika i

slivničke rešetke smještene na završetku zahvata predmetne prometnice na križanju s ulicom Selo.

POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA U trupu postojeće prometnice smještena je komunalna infrastruktura:

• Vodovodneinstalacije, PVC DN 110

• Elekroinstalacije

• Kolektor fekalne kanalizacije

• Telefonski kablovi

Položaj pojedinih postojećih instalacija dobiven je od komunalnih poduzeća (Vodovod Pula d.o.o.,

Plinara d.o.o. Pula), međutim podaci nisu dobiveni u digitalnom obliku, te nisu dobiveni za sva

komunalna poduzeća.

U troškovniku građevinskih radova su predviđeni radovi izmještanja i zaštite infrastrukture.

3. PLANIRANO STANJE

Površinskom analizom ustanovljen je način opločenje, veličina, smjer i redosljed polaganja kamenog

opločenja, kamenih pasica te dijelova kamenog nogostupa kako bi se novo opločenje moglo polagati

po uzoru na povijesno opločenje.

Projektom je predviđena sanacija kamenog opločenja prometnice duljine L= 128.64m. Na samom

početku zahvata prometnica se spaja s ulicom Varoš, dok se na završetku priključuje na Ulicu Selo.



Pješački hodnik se izvodi jednostrano, promjenjive širine zbog prilagodbe postojećim objektima i

ogradnim zidovima.

Nogostup se izvodi s desne strane prometnice u smjeru rasta stacionaže na potezu:

- od st.0.0+16.51 do st. 0.0+46.94

- od st. 0.0+66.03 do st. 0.0+93.93

- od st. 0.1+01.81 do st. 0.1+11.40

3.1. Vertikalni elementi prometnice

Vertikalnom niveletom maksimalno se pratila niveleta postojeće prometnice te postojeći kolni

pristupi.

Uzdužni nagibi prometnice iznose: 3.0%, 1.85%, 4.07% i 8.38%. Radijusi vertikalnih krivina: Rkv=300m, konveksno zaobljenje Rkv=300m, konveksno zaobljenje Rkv=200m, konveksno zaobljenje Uzdužni profil prometnice prikazan je u nacrtnom dijelu projektne dokumentacije (list 4).

3.2. Horizontalni elementi prometnice

Osovina prometnice definirana je pravcima. Prometnica se sastoji od jedne osovine ukupne

duljine L= 128.64 m.

3.3. Elementi poprečnog presjeka

Poprečni nagib prometnice je dvostrešni i izvodi se tako da zadovolji uvjet odvodnje oborinskih voda sa površine kolnika. Poprečni nagib kolnika izvodi se u nagibu min. 4.0% u smjeru osi prometnice. Poprečni pad nogostupa iznosi 2.5% i izvodi se prema kolniku.

Uslijed izvođenja prometnice uklanjati će se postojeći kolni i pješački prilazi okolnim objektima (koji

zadiru u trup prometnice) uslijed čega je Investitor dužan izgraditi/rekonstruirati rampe kojim

osigurava pristup objektima. Prilikom izgradnje prometnice, a zbog novoprojektirane nivelete

prometnice, potrebno je prilagoditi pristupne rampe dvorišnim vratima novoprojektiranom stanju.

Prije početka radova izvođač treba snimiti postojeće stanje kolnih prilaza radi rekonstrukcije istih do

dvorišnih vrata, te po potrebi prilagoditi dvorišna vrata na novoprojektiranu visinu. Odabrana

konstrukcija pristupnih rampi i površina ovisiti će o postojećim rampama, te će se primjeniti slijedeća

konstrukcija:

- betonska rampa, izvesti će se mehanički zbijenim kamenim materijalom granulacije 0-63 mm,

debljine d=15 cm i betonskim slojem (C30/37) debljine d=15 cm

3.4. Kolnička konstrukcija

Materijali koji će se upotrebiti za izradu gornjeg stroja, izvedba radova kao i kvaliteta izvedenih

radova moraju po kvaliteti odgovarati hrvatskim normama, te zahtjevima Općih tehničkih uvjeta za

radove na cestama iz 2001.

Zahtjevana najmanja vrijednost modula stišljivosti, ispitana kružnom pločom promjera 30cm na

završnoj površini nosive podloge od kamenog materijala 0/63mm mora iznositi min. Ms≥80MN/m2, a

stupanj zbijenosti mora biti 100% modificiranog Proctora.



Posteljicu treba zbiti tako da se postigne stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov

postupak min. Sz=100%, odnosno modul stišljivosti metodom kružne ploče promjera 30 cm min.

Ms≥40 MN/m2.

KONSTRUKCIJA PROMETNE POVRŠINE I POVRŠINE NAMIJENJENE PJEŠACIMA

Predmetna prometnica izložena je srednjem prometnom opterećenju vozila stoga se kamene ploče

polažu na posteljicu od morta debljine 4-7 cm. Suho-vlažni mort se rasprostire iznad zbijenog nosivog

sloja od zrnatog kamenog materijala, 0/63mm, debljine 15-20cm vodeći računa o uzdužnim i

poprečnim padovima.

Kameno opločenje se u mort fiksira udaranjem gumenim čekićem ili drvenim nabijačem pri čemu

pritisna čvrstoća morta treba iznositi 5.0 Mpa.

Mort za posteljicu:

- 4 dijela pijeska

- 1 dio cementa (portland ili pucolanski)

- 1-11/2 dijela hidratiziranog vapna

Mort se izrađuje od drobljenog agregata frakcije 0/4mm, odnosno 0/8mm, ovisno o debljini

posteljice.

KAMENI MATERIJAL

Kod rekonstrukcije i sanacije kamenog opločenja, obradu i dimenzije elemenata potrebno je

prilagoditi postojećem stanju. Kameni elementi u pravilu su širine 15-25cm, pravilnog i duguljastog

oblika.

OBRADA I POLAGANJE

Kamene elemente potrebno je obraditi ručno i strojno. Gornju vidljivu plohu kamenog elementa

potrebno je obraditi klesarski pikovanjem šiljkom i grubo ozrnjavanjem. Donja nevidljiva ploha po

potrebi se samo grubo obrađuje, a stjenke je potrebno dotjerati špicom.

Opločenje se izvodi u neravnomjernom prevokutnom vezu sa reškama širine 1-1.5cm. Redovi

prometnih površina se nižu koso u odnosu na os prometnice, dok se redovi nogostupa nižu okomito

na os prometnice i granične objekte.

Mort za posteljicu se priprema u konzistenciji vlažnosti kao zemlja. Nakon poravnanja, nabija se na

visinu polaganja ploča. Radi boljeg polaganja kamenih ploča na mort, površinu posteljice moguće je

zaliti rijetkim cementnim mlijekom.

Reške se popunjavaju suhom mješavinom kamenog pijeska, cementa i vapna te se površina navlaži.

Postupak se po potrebi ponavlja. U fazi rane plastifikacije morta, površinu je potrebno dotjerati i

ogrubiti četkom ili metlicom.

Postupak polaganja:

- Pažljivo uklanjanje postojećeg opločenja ručnim alatom u dinamici koju će ovisno o

odabranoj tehnologiji odrediti izvođač radova

- Redovi se skidaju u cijeloj dužini poteza i adekvatno deponiraju

- Prilikom polaganja novog kamenog opločenja i prilagodbe visne poklopaca okana postojećih

komunalnih instalacija, visine i padove potrebno je prilagoditi postojećem sustavu oborinske

odvodnje



- Prilikom izvođenja radova potrebno je osigurati nadzor iz domene konzervatorske i

građevinske struke

Shema polaganja opločenja vidljiva je u nacrtnom dijelu projektne dokumentacije.

4. OBORINSKA ODVODNJA

Odvodnja oborinskih voda s površine kolnika i nogostupa osigurana je uzdužnim i poprečnim

padovima. Elementi oborinske odvodnje ostaju neizmijenjeni. Oborinske se vode prikljupljaju

postojećim sustavom oborinske odvodnje putem slivnika i rešetke.

5. PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA

Prometna signalizacija projektirana je u skladu s važećim normama, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, te Pravilnikom o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama. Projektom je predviđeno privremeno uklanjanje i skladištenje postojeće vertikalne signalizacije te ponovna ugradnja na postojeću lokaciju. Rješenje prometne signalizacije prikazan je u grafičkom dijelu projekta.

Prometni znakovi

Vertikalna signalizacija projektirana je na način da bojom i veličinom bude u skladu s kategorijom ceste i u skladu s hrvatskim normama.

Tehničkim rješenjem obuhvaćeni su slijedeći znakovi vertikalne signalizacije:

-znakovi izričitih naredbi:

• »obvezno zaustavljanje« B02

- označuje mjesto pred ulazom u raskrižje na kojem je vozač dužan zaustaviti vozilo i dati

prednost prolaska vozilima

• »dopušteni smjerovi« B56

- označuju smjerove kojima se vozila smiju kretati

- dopunska ploča:

• » polozaj ceste s pravom prednosti« E36

-označuju položaj ceste s pravom prednosti

-ploča s imenom ulice

Prometni znakovi postavljaju se na način da ne ometaju kretanje vozila i pješaka.

Dimenzije pojedinih prometnih znakova prikazani su u grafičkom prilogu, specifikacija prometnih

znakova (list 17).

Za izradu znakova potrebno je upotrijebiti retroreflektirajuće folije "HIGH INTENSITY" stabilne na UV

zračenje i aplikacijom nanešene na Al-podlogu, s pojačanim okvirom zbog kvalitete i trajnosti

znakova. Za izradu znakova mora se koristiti antikorozivni lim, kvalitete 99,5% sadržaja aluminija.



Debljina lima mora biti min 2 mm, a kod ploča većih od 1 m2, debljina lima mora biti minimalno 3

mm. Pričvršćenje znakova mora biti izvedeno na način da s prednje strane nema vidljivih znakova

pričvršćenja. Vijci i podložne pločice ne smiju biti od različitih materijala radi pojave elektrokorozije.

Vijci moraju biti osigurani protiv samoodvijanja.

Prometni znakovi se postavljaju na vlastite stupove-nosače promjera 60,3 mm izrađenih od Fe cijevi

zaštićenih protiv korozije vrućim cinčanjem. Minimalna debljina stijenki mora biti 3,2 mm. Stupovi

znakova postavljaju se u betonske temelje (C 20/25) oblika zarubljene piramide čije su stranice

donjeg kvadrata 30 cm, a gornjeg 20 cm. Dubina temelja je min. 70 cm. Na donjem dijelu mora imati

sidreni vijak (anker) koji se postavlja u beton.

Pri postavljanju prometni znak treba zakrenuti za 3-5˚ u odnosu na os prometnice da se izbjegne

intenzivna refleksija i smanji kontrast oznaka, znaka i pozadine koja je osvijetljena. Najmanja

udaljenost prometnog znaka od prometnog profila iznosi 0,30 m. Visina od površine kolnika do

donjeg ruba znaka iznosi 2,20 m. Temelje i stupove prometnonih znakova postaviti uz vanjski rub

nogostupa, ali tako da horizontalna udaljenost od ruba kolnika do stupa ne bude veća od 200 cm.

6. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAĐEVINE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Radi utvrđivanja stanja cesta i objekata na cestama obavljaju se njihovi pregledi.

Održavanje javnih cesta provodi se u skladu s planovima održavanja javnih cesta prema Zakonu o

cestama (NN 84/11; NN 22/13; 54/13; 80/13).

Radovi održavanja obuhvaćaju sve one radove na prometnim površinama koji se bezuvjetno moraju

permanentno obavljati tokom cijele godine:

Ovim građevinskim projektom nisu predviđene posebne mjere održavanja osim redovnog

održavanja:

- čišćenje prometnih površina od snijega, blata, prašine, smeća i dr.

- odstranjivanjem posipnog materijala nakon završetka Zimske službe

- košenje trave zelenog pojasa

- održavanja odvodnje (slivnika i separatora)

- radovi na kolniku (ispunjavanje pukotina asfaltnom masom, zalijevanje razdjelnica

na betonskim kolnicima).

Gore navedene radove treba izvoditi prema prioritetima i u skladu sa Pravilnikom o održavanju cesta

i OTU za radove u cestogradnji.

Prije samog početka izvođenja radova, izvođač radova dužan je obavijestiti nadležna javna

komunalna poduzeća o početku izvođenja radova i zatražiti točan položaj podzemne i nadzemne

izgrađene infrastrukture kao i sudjelovanje njihovih predstavnika u samom nadziranju i kontroli

izvođenja radova, kako bi se izbjegla neželjena eventualna oštećenja izgrađene infrastrukture.Sve

sanacije oštećenja nastala tokom izvođenja radova na postojećoj infrastrukturi snosi izvođač radova.

Sastavni dio ovog tehničkog opisa je i program kontrole i kvalitete radova, program zaštite na radu i

protupožarne zaštite, program sanacije okoliša, posebni uvjeti komunalnih poduzeća te grafički dio.

U Puli, srpanj 2014. Projektant: Igor Banović, dipl.ing.grad.




GRAĐEVINE


C.PRIMJENJENI ZAKONI, PRAVILNICI, UREDBE I NORME



ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Stranica: C-1

ZAKONI I PRAVILNICI

PROSTORNO UREĐENJE

- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i

uređivanju prostora (NN 24/83; 36/85; 42/86; 30/94)

GRAĐENJE

- Zakon o gradnji (NN 153/13)

- Pravilnik o uvjetima, načinu i obrascu vođenja građevinskog dnevnika (NN 06/00)

- Pravilnik o kontroli projekta (NN 89/00)

CESTA

- Zakon o cestama (NN 84/11; 22/13; 54/13, 80/13) - Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, NN48/10, NN74/11) - Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi morajuudovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (NN 110/01) - Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, NN 64/05, NN155/05, NN 14/11) - Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinama osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13) - Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) - Pravilnik o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (NN 53/02) - Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN 25/98, NN 162/98)

ZAŠTITA NA RADU

- Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09)

- Zakon o inspekciji rada (NN 59/96, 94/96)

- Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84, 42/05, 113/06)

- Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (SL 42/86, SL 45/68)

- Pravilnik o sadržaju planova uređenja privremenih i zajedničkih privremenih gradilišta (NN 45/84)

- Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84)

- Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83)

- Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN 52/84) - Pravilnik o osiguranju smještaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca (NN 7/87) - Pravilnik o maksimalno dopuštenim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 92/93) - Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)

ZAŠTITA OD POŽARA

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)

- Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od

požara

(NN 35/94)

- Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija ( NN 56/94)

- Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od



požara (NN 62/94)

- Zaštita od požara. Ispitivanje materijala i konstrukcija. Definicije i pojmovi (U.J1.010/73)

- Zaštita od požara. Požarno opterećenje (U.J1.030/76)

ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

- Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08)

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)

- Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)

VODE I FINANCIRANJE VODNOG GOSPODARSTVA - Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11) - Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08) - Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) - Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) - Odluka o popisu voda I. reda (NN 97/07) - Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja (NN 109/08) - Odluka o utvrđivanju slivnih područja (NN 20/96, 98/98 i 5/99) - Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju djelatnosti odvodnje otpadnih voda (NN 93/96, 53/97, 102/97, 145/08) - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) - Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11)

ZAŠTITA OD BUKE - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

OTPADNE TVARI - Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)

KOMUNALNO GOSPODARSTVO - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03; 82/04;178/04; 38/09; 79/09) - Uredba o dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 110/04)

NORMIZACIJA

- Zakon o normizaciji (NN 163/03)

- Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03)

OBVEZNI ODNOSI SUDIONIKA U GRAĐENJU

- Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08)

KATASTAR VODOVA - Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 124/10) - Pravilnik o katastru vodova (NN 71/08)

OSTALI PRAVILNICI I ODLUKE - Zakon arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/0849/11, 25/13) - Tehnički propisi o građevnim proizvodima (NN33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11) - Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09) - Tehnički propis o izmjeni i dopuni tehničkog propisa za betonske konstrukcije (NN 14/10, NN 125/10) - Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08)



- Tehnički propis o izmjeni i dopuni tehničkog propisa za čelične konstrukcije (NN 125/10, NN 73/12)

NORME

CESTOGRADNJA

HRN EN 13043:2003 – Agregati za bitumenske mješavine i površinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih površina (EN 13043:2002)

HRN EN 13043:2003/AC:2006 – Agregati za bitumenske mješavine i površinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih površina (EN 13043:2002/AC:2004)

HRN EN 12271:2008 – Površinska obrada -- Zahtjevi (EN 12271:2006)

HRN EN 12591:2009 – Bitumen i bitumenska veziva -- Specifikacije za cestograđevne bitumene (EN 12591:2009)

HRN EN 13108-1:2007 – Bitumenske mješavine -- Specifikacije materijala -- 1. dio: Asfaltbeton (EN 13108-1:2006)

HRN EN 13108-1:2007/Ispr.1:2008 Bitumenske mješavine -- Specifikacije materijala -- 1. dio: Asfaltbeton (EN 13108-1:2006/AC:2008)

HRN EN 13808:2005 – Bitumen i bitumenska veziva -- Okvir za specificiranje kationskih bitumenskih emulzija (EN 13808:2005)

HRN EN 13924:2007 – Bitumen i bitumenska veziva -- Specifikacije za tvrde cestograđevne bitumene (EN 13924:2006+AC:2006)

HRN EN 15322:2010 – Bitumen i bitumenska veziva -- Okvir za specificiranje razrijeđenih i omekšanih bitumenskih veziva (EN 15322:2009)

HRN EN 13304:2009 – Bitumen i bitumenska veziva -- Okvir za specifikaciju oksidiranih bitumena (EN 13304:2009)

HRN EN 13305:2009 – Bitumen i bitumenska veziva -- Okvir za specifikaciju tvrdih industrijskih bitumena (EN 13305:2009)

PROMETNA SIGNALIZACIJA I CESTOVNA OPREMA

HRN U.S4.201/8 Signalizacija na cestama. Latinično pismo normalne širine za prometne

znakove. Oblik i veličine. HRN U.S4.202/80 Signalizacija na cestama. Latinično usko pismo za prometne znakove. Oblik i veličine. HRN U.S4.221/80 Oznake na kolniku. Uzdužne oznake. Definicije i podjela. HRN U.S4.222/80 Oznake na kolniku. Uzdužne oznake. Pune (neisprekidane) crte. HRN U.S4.223/80 Oznake na kolniku. Uzdužne oznake. Isprekidane crte.



HRN U.S4.225/80 Oznake na kolniku. Poprečne oznake. Crte zaustavljanja. HRN U.S4.232/80 Oznake na kolniku. Ostale oznake. Natpisi. HRN Z.S2.236/82 Tehnička oprema javnih cesta. Oprema za usmjeravanje. Vertikalno obilježavanje. HRN Z.S2.240/83 Oznake na kolniku. Boje za tankoslojne oznake na kolniku. Tehnički uvjeti. HRN Z.S2.304/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi zabrane odnosno ograničenja. Grafičko predstavljanje. HRN Z.S2.305/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi obaveze. Grafičko predstavljanje. HRN Z.S2.306/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi obavijesti. Grafičko predstavljanje. HRN Z.S52.314/82 Prometni znakovi na cestama. Smjerokazi i smjerokazne ploče. Oblik i mjere HRN 1114 Prometni znakovi - Tehnički uvjeti. HRN 1116 Prometni znakovi - Znakovi izričitih naredaba - Oblikovanje znakova. HRN 1117 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti - Oblikovanje znakova. HRN 1119 Prometni znakovi - Prometna oprema za ceste - Oblikovanje prometne

opreme za ceste.

Sastavio: Igor Banović, dipl.ing.građ.




GRAĐEVINE


D.PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Stranica: D-1

Predmetni projekt je izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN i Zakonom o gradnji –

(NN153/13)kojim su propisani bitni zahtjevi za građevinu (odrednice Zakona - članak 14. do 22.).

Navedeni članci Zakona obavezuju proizvođača, projektanta i izvoditelja na kontrolu i osiguranje

kakvoće materijala, radova i građevine.

P O S E B N I U V J E T I

Građevinske radove treba izvesti točno prema opisu troškovnika i Općim tehničkim uvjetima za radove

na cestama (Hrvatske ceste, 2001.). U stavkama gdje nije objašnjen način rada i posebne osobine

finalnog produkta izvoditelj je dužan pridržavati se uobičajenog načina rada, uvažavajući odredbe

važećih standarda, uz obavezu izvedbe kvalitetnog proizvoda. Osim toga, izvoditelj je obavezan

pridržavati se uputa projektanta u svim pitanjima koja se odnose na izbor i obradu materijala i način

izvedbe pojedinih detalja, ukoliko nije već detaljno opisano troškovnikom, a naročito u slučajevima

kada se zahtjeva izvedba van propisanih standarda.

Sav materijal za izgradnju mora biti kvalitetan i mora odgovarati opisu troškovnika i postojećim

građevinskim propisima. Cijene pojedinih radova moraju sadržavati sve elemente koji određuju cijenu

gotovog proizvoda, a u skladu s odredbama troškovnika. Ako izvoditelj sumnja u valjanost ili kvalitetu

nekog propisanog materijala i drži da za takvu izvedbu nebi mogao preuzeti odgovornost, dužan je o

tome obavijestiti projektante s obrazloženjem i dokumentacijom. Konačnu odluku donosi projektant u

suglasnosti s nadzornim inženjerom investitora, nakon proučenog prijedloga izvoditelja.

U slučaju da opis pojedine stavke nije dovoljno jasan, mjerodavna je samo uputa i tumačenje

projektanta. O tome se izvoditelj treba informirati već prilikom sastavljanja jedinične cijene.

I S P I T I V A N J A I A T E S T I

Da bi se osigurala stalna kvaliteta sastavnih materijala, te da bi se imao odgovarajući uvid u kvalitetu

sastavnih materijala potrebno je:

� kontrolirati kvalitetu materijala;

� osigurati odgovarajuću dokumentaciju o kvaliteti materijala;

� za ispitivanje materijala primjenjivati metode ispitivanja propisane

hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom.

K O N T R O L A K V A L I T E T E

Kontrola kvalitete sastoji se od:

� ispitivanja pogodnosti materijala;

� tekuće kontrole;

� kontrolnog ispitivanja;

� provjere kvalitete uskladištenih materijala.



ISPITIVANJE POGODNOSTI

Pogodnost materijala s obzirom na njegovu namjenu utvrđuje se prethodnim laboratorijskim

ispitivanjima. Svojstva materijala moraju zadovoljiti zahtijeve propisane hrvatskim normama i važećom

zakonskom regulativom.

Uzorkovanje (uzimanje uzoraka) i ispitivanje svojstava obavljaju ovlaštene pravne osobe, kojima je

jedna od djelatnosti i kontrola kvalitete.

TEKUĆA KONTROLA

Tekuća kontrola obavlja se radi kontrole tehnološkog procesa. Tekuća ispitivanja obavlja proizvođač u

vlastitom laboratoriju ili ih o njegovom trošku obavlja pravna osoba registrirana za kontrolu kvalitete.

Vrsta tekućih ispitivanja, kao i njihova učestalost, propisana su hrvatskim normama i važećom

zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti, količini i namjeni materijala.

KONTROLNO ISPITIVANJE

Kontrolno ispitivanje obavlja se radi provjere usklađenosti kvalitete proizvoda sa svojstvima i

karakteristikama propisanim hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom.

Kontrolna ispitivanja, kao i uzorkovanje materijala može obavljati jedino pravna osoba koja je

registrirana za te poslove. Vrste i učestalosti ispitivanja propisani su hrvatskim normama i važećom

zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti i namjeni materijala.

Za materijale i proizvode koji podliježu obaveznom atestiranju (što je propisano Zakonom o

normizaciji, NN 55/96), uzorkovanje i ispitivanje radi izdavanja atesta (potvrde o sukladnosti) obavlja

isključivo ovlaštena pravna osoba.

PROVJERA KVALITETE USKLADIŠTENOG MATERIJALA

Ispitivanjem se utvrđuje kvaliteta uskladištenog materijala (na deponijama, u silosima, cisternama i sl)

u ovim slučajevima:

� kada svojstva i karakteristike materijala nisu praćeni u tijeku proizvodnje;

� radi provjere svojstava i karakteristika prema posebnom zahtijevu ili potrebi.

Uzorkovanje i ispitivanje obavlja tvrtka ovlaštena za kontrolu kvalitete.

D O K U M E N T A C I J A

IZVJEŠTAJ O PRETHODNOM ISPITIVANJU KVALITETE

S OCJENOM POGODNOSTI MATERIJALA

Izvještaj o pogodnosti materijala mora sadržavati ove podatke:

� opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu ili proizvođaču, datum

uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala i laboratorijsku oznaku uzorka;



� rezultate svih laboratorijskih ispitivanja propisanih Tehničkim uvjetima za tu vrstu materijala;

� ocjenu kvalitete materijala s obzirom na vrstu i namjenu;

� mišljenje o pogodnosti materijala s obzirom na namjenu.

IZVJEŠTAJ O TEKUĆOJ KONTROLI

Rezultati tekućih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (laboratorijski

dnevnik, knjigu i slično). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvođač je dužan priložiti

rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine.

IZVJEŠTAJ O KONTROLNOM ISPITIVANJU

Izvještaj o kontrolnom ispitivanju mora sadržavati ove podatke:

� opći dio: naziv proizvoda, podatke o proizvođaču i naručiocu;

� mjesto, način i datum uzorkovanja, količinu uzoraka, završetak ispitivanja i laboratorijsku

oznaku uzorka;

� rezultate laboratorijskih ispitivanja;

� ocjenu kvalitete materijala s obzirom na vrstu i namjenu.

ATEST (POTVRDA O SUKLADNOSTI)

Za materijale koji podliježu Naredbi o obaveznom atestiranju Državnog zavoda za normizaciju i

mjeriteljstvo, izdaje se atestna dokumentacija propisana Naredbom o obaveznom atestiranju.

UVJERENJE O KVALITETI PROIZVODA

Uvjerenje o kvaliteti proizvoda izdaje se poslije najmanje tri uzastopna kontrolna ispitivanja proizvoda,

kojima je ustanovljena propisana kvaliteta. Uvjet za izdavanje uvjerenja o kvaliteti je redovita

evidencija rezultata tekuće kontrole. Rok valjanosti uvjerenja o kvaliteti proizvoda može biti najviše

jedna godina.

Uvjerenje o kvaliteti proizvoda mora sadržavati ove podatke:

� opći dio: naziv proizvoda, daklaraciju, mjesto, podatke o proizvođaču i naručiocu, datum

uzorkovanja, te laboratorijske oznake uzoraka;

� pregledni prikaz rezultata kontrolnih ispitivanja na osnovu kojih se izdaje uvjerenje;

� ocjenu kvalitete i mišljenje o upotrebljivosti s obzirom na stalnost kvalitete proizvoda,

namjenu materijala i svojstva primarne sirovine;

� rok valjanosti uvjerenja.

UVJERENJE O KVALITETI SIROVINE

Kvaliteta i svojstva sirovine koja se koristi za proizvodnju pojedinih vrsta sastavnih materijala

(primjerice asfaltna mješavina) utvrđuje se laboratorijskim ispitivanjem.

Po završetku ispitivanja izdaje se uvjerenje o kvaliteti i upotrebljivosti sirovine s obzirom na namjenu.

Uvjerenje o kvaliteti primarne sirovine mora sadržavati ove podatke:

� opći dio: naziv materijala, mjesto, podatke o naručiocu, datum uzorkovanja i završetka

ispitivanja, te laboratorijsku oznaku uzorka;

� rezultate laboratorijskih ispitivanja;



� ocjenu kvalitete i mišljenja o upotrebljivosti sirovina s obzirom na vrstu i namjenu;

� rok valjanosti uvjerenja.

IZVJEŠTAJ O PROVJERI KVALITETE USKLADIŠTENOG MATERIJALA

Izvještaj o provjeri kvalitete materijala deponiranog na deponijama ili uskladištenog u silose, cisterne i

sl, izdaje se na temelju laboratorijskih ispitivanja i mora sadržavati ove podatke:

� opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu ili proizvođaču, datum

uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala i laboratorijsku oznaku uzorka;

� približnu količinu uskladištenog materijala;

� rezultate laboratorijskih ispitivanja propisanih Tehničkim uvjetima za tu vrsu materijala;

� način uzorkovanja i približnu količinu skupnog uzorka;

� ocjenu kvalitete;

� mišljenje o kvaliteti i upotrebljivosti uskladištenog materijala s obzirom na namjen.

O P Ć I U V J E T I

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima

navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena

odgovarajućih EN (europskih normi). Ako se u međuvremenu neka norma ili propis stavi van snage,

važit će zamjenjujuća norma ili propis.

Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne normizacijske

ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja nadzornog inženjera. Tu

promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvođač je dužan promjenu unijeti u

izvedbeni projekt.

P R I P R E M N I R A D O V I

P R I P R E M A G R A D N J E

OTU – POGLAVLJE 1.01

U cilju mogućnosti cjelovitog i dosljednog izvršenja graditeljskih radova potrebno je vršiti kontrolu

organizacije gradilišta, tehničke opreme i potrebne mehanizacije u skladu sa zahtjevima projekta.

G E O D E T S K I R A D O V I


Geodetski radovi pri građenju cesta obuhvaćaju:

� iskolčenje trase i svih objekata u trasi i preko trase cesta;

� sva mjerenja koja su u vezi s prijenosom podataka iz projekata na teren i obrnuto;

� održavanje iskolčenih oznaka na terenu u cijelom razdoblju od početka radova do

predaje svih radova investitoru;

� izradu snimka izvedenog stanja.

Č I Š Ć E N J E T E R E N A


Radove treba izvoditi uz punu primjenu higijensko-tehničkih zaštitnih mjera i bez nanošenja štete

susjednim objektima, posjedima uz trasu i imovini uopće.



Z E M L J A N I R A D O V I

I S K O P P O V R Š I N S K O G S L O J A T L A I H U M U S A

OTU – POGLAVLJE 2-01

Površine na kojima je nakon iskopa površinskog sloja i humusa predviđena izrada nasipa potrebno je

odmah urediti i zbiti, te izraditi prvi sloj nasipa.

Kontrolirati da prilikom odlaganja humusa ne dođe do miješanja s nehumusnim materijalom.

Debljinu iskopa humusa ustanovljuje nadzorni inženjer u prisutnosti ovlaštenog predstavnika izvođača,

za svaki profil posebno ili za pojedine dionice trase ceste ako se njihova debljina na pojedinim

dionicama ne mijenja, na osnovu geomehaničkog elaborata. Ako sloj humusa i tlo pogodno za

uređenje u temeljno tlo nije moguće jasno odijeliti vizualnim načinom debljinu sloja humusa treba

odrediti na osnovu važećeg standarda HRN U.B1.024.

Materijal dobiven skidanjem površine osnovnog terena, nakon što se odstrani eventualni humusni dio,

treba koristiti za oblaganje pokosa nasipa.

Iskopani materijal potrebno je provjeriti u toku rada laboratorijskim ispitivanjem predviđenim u

poglavlju ''Izrada nasipa'', te na osnovi kriterija navedenih u tom poglavlju određuje se njegova

pogodnost.

Š I R O K I I S K O P


Sve iskope treba obaviti prema predviđenim visinskim kotama i propisanim nagibima po projektu,

odnosno po zahtjevima nadzornog inženjera. Pri izradi iskopa treba provesti sve mjere sigurnosti pri

radu i sva potrebna osiguranja postojećih objekata i komunikacija.

Pri radu na iskopu treba paziti da ne dođe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviđenih pokosa

uslijed čega bi moglo doći do klizanja i odrona. Široki iskop treba obavljati prema odabranoj tehnologi

upotrebom odgovarajuće mehanizacije i drugih sredstava, a ručni rad ograničiti na nužni minimum.

Š I R O K I I S K O P U M A T E R I J A L U K A T E G O R I J E ' ' A ' '

OTU – POGLAVLJE 2-02.01

Pri svakoj upotrebi eksploziva potrebno je postupati u skladu s odabranom tehnologijom, važećim

zakonima i propisima. Kod miniranja i radova na iskopima potrebno je postaviti svu potrebnu

prometnu i sigurnosnu signalizaciju, a utjecaje koji bi prouzročili ometanje prometa, ljudi i okoliša

treba svesti na minimum.

Radi što kvalitetnije izrade pokosa, obvezno je izvesti “glatko miniranje” prije ostalih mina u profilu

iskopa. Time se pokosi pri konačnom uređenju lakše urede, pravilnijih su ploha, a količina rastresitog

materijala koji treba očistiti s pokosa je minimalna. Na taj se način sprječava rastresanje stijenske mase

u pokosima čime oni postaju stabilniji i lakše se održavaju.



Materijal se kopa uz obavezno odstranjivanje labavih i rastresitih dijelova stijene do projektiranog

nagiba pokosa, odnosno do kote posteljice po kojoj se tako može odvijati gradilišni promet. Potrebno

je urediti privremenu poprečnu i uzdužnu odvodnju.

Materijal iz iskopa potrebno je provjeriti u toku rada laboratorijskim ispitivanjem, te na osnovu

dobivenih rezultata utvrđuje se njegova pogodnost za izradu nasipa, klinova uz objekte, nosivih slojeva

kolničke konstrukcije, agregata za beton i asfaltne slojeve i sl.

Š I R O K I I S K O P U M A T E R I J A L U K A T E G O R I J E ' ' B ' '


Tijekom radova na širokom iskopu potrebno je kontrolirati:

� da se iskop obavlja prema profilima i visinskim kotama iz projekta, te prema propisanim

nagibima kosina, a uzimajući u obzir geomehanička svojstva tla iz geomehaničkog elaborata;

� da tijekom rada ne dođe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviđenih pokosa;

� da se iskop vrši do predviđene kote planuma posteljice samo ako materijal nije osjetljiv na

utjecaje atmosferlija i ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese gradilišni promet (u

protivnom iskop treba obaviti do dubine od 20 do 30cm iznad projektirane kote planuma

posteljice), te da se konačni iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije;

� da za vrijeme radova na iskopu, pa do završetka svih radova na objektu, izvođač osigura

pravilnu odvodnju i time spriječi oštećenja izrađenih pokosa i njihovu stabilnost.

Nagibe pokosa u usjeku i zasjeku treba izraditi po projektu. Nagibi mogu biti vrlo različiti jer ova grupa

materijala obuhvaća širok raspon stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima.

Nagib pokosa ovisit će o:

• vrsti veziva i stupnju povezanosti kod pješčara i konglomerata,

• padu slojeva (prema osi ceste ili prema brdu) kod uslojenih stijena i

• stupnju raspucalosti i svojstvima tla.

Tijekom rada, na zahtjev izvođača radova, moguće promjene nagiba pokosa odredit će nadzorni

inženjer uz prethodno mišljenje projektanta, a u skladu sa svojstvima miješanog materijala, geološkim

nalazima, povećanom potrebom za odgovarajućim materijalom, pojavama u iskopima i sl.

Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, njegovo odlaganje u trup ceste nije

dopušteno, pa se prilikom iskopa takav materijal mora odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasip ili

istovariti na odlagalište.

Materijal iz iskopa potrebno je provjeriti u toku rada laboratorijskim ispitivanjem predviđenim u


pogodnost za ugradnju u nasip.



Š I R O K I I S K O P U M A T E R I J A L U K A T E G O R I J E ' ' C ' '


Tijekom radova na širokom iskopu potrebno je kontrolirati:

� da se iskop obavlja prema profilima i visinskim kotama iz projekta, te prema propisanim

nagibima kosina, a uzimajući u obzir geomehanička svojstva tla iz geomehaničkog elaborata;

� da tijekom rada ne dođe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviđenih pokosa;

� da se iskop vrši najviše do dubine od 20 do 30cm iznad projektirane kote planuma posteljice,

te da se konačni iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije, osim kod

materijala koji nisu osjetljivi na utjecaj vode;

� da za vrijeme radova na iskopu, pa do završetka svih radova na objektu, izvođač osigura

pravilnu odvodnju i time spriječi oštećenja izrađenih pokosa i njihovu stabilnost;

� da se nagib radnih pokosa kreće u granicama od 1:1 za nevezane krupnozrnata tla do 1:3 za

sitnozrnata vezana koherentna tla.

Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, njegovo odlaganje u trup ceste nije

dopušteno, pa se prilikom iskopa takav materijal mora odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasip ili

istovariti na odlagalište.

Materijal iz iskopa potrebno je provjeriti u toku rada laboratorijskim ispitivanjem predviđenim u


pogodnost za ugradnju u nasip.

T E M E L J N O T L O


Kontrolu kvalitete materijala za izradu temeljnog tla treba provesti prema važećim hrvatskim

normama:

HRN U. B1. 010/79 Uzimanje uzoraka tla

HRN U. B1. 012/79 Određivanje vlažnosti uzoraka tla

HRN U. B1. 014/68 Određivanje specifične težine tla

HRN U. B1. 016/68 Određivanje zapreminske težine tla

HRN U. B1. 018/80 Određivanje granulometrijskog sastava

HRN U. B1. 020/80 Određivanje granica konzistencije tla

Aterbergove granice

HRN U. B1. 024/68 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih

materija tla

HRN U. B1. 038/68 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U. E1. 010/81 Zemljani radovi na izgradnji puteva

Kvaliteta se osigurava uvjetima:

ZEMLJANI MATERIJALI

(SZ - standardni Proctorov postupak, Ms – ploča φ30cm)

� projektirani nasipi niži od 2,0m SZ=97% ili MS=20MN/m2;

� projektirani nasipi viši od 2,0m SZ=95% ili MS=20MN/m2.



NEKOHERENTNI I MIJEŠANI MATERIJALI

(SZ - standardni Proctorov postupak, Ms – ploča φ30cm)

� projektirani nasipi niži od 2,0m SZ=100% ili MS=25MN/m2;

� projektirani nasipi viši od 2,0m SZ=95% ili MS=25MN/m2.

KONTROLA KVALITETE

TEKUĆA TEHNOLOŠKA ISPITIVANJA

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod kontrolnih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju,

vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 1000m2 temeljnog tla.

KONTROLNA ISPITIVANJA

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak

(Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom φ30cm (ovisno o vrsti materijala) na

najmanje svakih 2000m2 temeljnog tla.

Z A M J E N A S L O J A S L A B O G T E M E L J N O G T L A B O L J I M M A T E R I J A L O M


Slabi materijal temeljnog tla zamijenit će se prikladnijim kada se zbog svojstava materijala u temeljnom

tlu uz odgovarajući način rada ne mogu postići zahtjevi kakvoće propisani za temeljno tlo.

Materijal za zamjenu predlaže izvođač. Izvođač mora osigurati i sva potrebna ispitivanja radi uvida u

njegovu kakvoću. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inženjer.

Debljina sloja koji će se zamijeniti određena je projektom ili se određuje na pokusnoj dionici. Na

pokusnoj dionici određuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za zbijanje i način njihova rada.

U R E Đ E N J E S L A B O N O S I V O G T E M E L J N O G T L A I P O S T E L J I C E

G E O T E K S T I L O M


KONTROLA KVALITETE


Tekuća ispitivanja obuhvaćaju kontrolu proizvođača i ovlaštenog tijela kako bi se utvrdilo odgovaraju li

svojstva proizvoda ugovorenim zahtjevima i zahtjevima iz OTU-a. Tekuća ispitivanja treba provesti

najmanje na svakih 10 000m2 ugrađenog geotekstila. O rezultatima ispitivanja vodi se protokol. U

okviru vlastitog nadzora izvođač mora minimalno provesti ispitivanja uzimajući u obzir slijedeće norme:

HRN EN 965 Određivanje mase po jedinici površine;

HRN EN ISO10319 Vlačno ispitivanje široke trake;

HRN EN ISO12236 Ispitivanje statičkim probijanjem;

HRN EN 964-1 Određivanje debljine pri određenom tlaku.

Osim toga, najmanje jednom godišnje na svakom tipu proizvoda mora se ispitati:

HRN EN ISO 12956 Određivanje karakteristične veličine otvora;



DIN 53 384/postupak B UV-postojanost.


Uz stalni nadzor pakiranja, etiketiranja i oznaka na samom proizvodu, provode se i kontrolna ispitivanja

proizvoda najmanje na svakih 20 000m2, pri čemu se utvrđuju opseg ispitivanja i metode ispitivanja.

Kontrolna ispitivanja prihvatljivosti moraju minimalno obuhvaćati ispitivanja prema slijedećim

normama:

HRN EN 965 Određivanje mase po jedinici površine;

HRN EN ISO 10319 Vlačno ispitivanje široke trake;

HRN EN ISO 12236 Ispitivanje statičkim probijanjem;

HRN EN 964-1 Određivanje debljine pri određenom tlaku.

Smjernice i norme

RVS 3.63 Građevinskotehnički detalji;

RVS 8.24 Zemljani radovi;

HRN EN 918 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi -

Ispitivanje dinamičkim probijanjem;

HRN EN 964-1 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi -

Određivanje debljine pri određenom tlaku-1. dio: jednoslojni;

HRN EN 965 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi -

Određivanje mase po jedinici površine;

ÖNORM EN 30 318 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi, pojmovi;

HRN EN ISO 10319 Geotekstili - Vlačno ispitivanje na širokim rakama;

ÖNORM S 2073 Odlagališta; sintetičke izolacijske trake; zahtjevi i ispitivanja;

ÖNORM S 2076 Odlagališta; sintetičke izolacijske trake; postavljanje;

DIN 18 200 Kontrola kakvoće građevinskih materijala;

dijelova građevine i načina gradnje, opće postavke;

DIN 53 384 Ispitivanje sintetičkih materijala; simuliranje

uvjeta djelovanja okoliša putem UV oštećenja;

HRN EN ISO 11 058 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi -

Određivanje vodopropusnosti okomito na ravninu, bez opterećenja;


Određivanje karakteristične veličine otvora;


Određivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini;


Ispitivanje statičkim probijanjem (CBR ispitivanje).

I Z R A D A P O S T E L J I C E


Kontrolu kvalitete materijala za izradu posteljice treba provesti prema važećim hrvatskim normama:

HRN U. B1. 010/79 Uzimanje uzoraka tla

HRN U. B1. 012/79 Određivanje vlažnosti uzoraka tla

HRN U. B1. 014/68 Određivanje specifične težine tla

HRN U. B1. 016/68 Određivanje zapreminske težine tla

HRN U. B1. 018/80 Određivanje granulometrijskog sastava



HRN U. B1. 020/80 Određivanje granica konzistencije tla

Aterbergove granice

HRN U. B1. 022/68 Određivanje promjene zapremine tla

HRN U. B1. 024/68 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih

materija tla

HRN U. B1. 038/68 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U. B1. 042/69 Određivanje kalifornijskih indeksa nosivosti

HRN U. E8. 010/81 Nosivost i ravnost na nivou posteljice

HRN U. B1. 046/68 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

KONTROLA KVALITETE

TEKUĆA TEHNOLOŠK ISPITIVANJA

Metode ispitivanja zbijenosti posteljice iste su kao kod kontrolnih ispitivanja.

Minimalna tekuća ispitivanja jesu:

- jedno određivanje stupnja zbijenosti na 1000m2,

- jedno određivanje modula stišljivosti na 1000m2,

- jedno određivanje modula stišljivosti i stupnja zbijenosti na svakih 400m posteljice

u zoni bankine;

- jedno određivanje granulometrijskog sastava materijala posteljice na svakih 6000m2.

Kote planuma posteljice mogu odstupati od projektiranih najviše ±3cm. Poprečni i uzdužni nagibi

posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost se mjeri uzdužno poprečno i dijagonalno. Ako je

posteljica načinjena niže od projektirane visine dopunit će se, na teret izvođača, materijalom od

kojeg će se izraditi donji slojevi kolničke konstrukcije. Visina izrađene posteljice dokazuje se

nivelmanskim zapisnikom. Ravnost izrađene posteljice mora biti takva da pri mjerenju letvom

dužine 4m u bilo kojem smjeru odstupanje ne bude veće od 3cm. Ispitivanje ravnosti kao i

poprečnog pada posteljice obavlja se na svakih 100m.

Pri kontroli kvalitete izrade posteljice ispitivanja se obavljaju u serijama pri čemu je najmanji broj

pokusa u seriji 5. U takvom slučaju mogu se dopustiti dalje navedene tolerancije u odnosu na

minimalne zahtjevane vrijednosti korištene pri kontroli. U jednoj seriji, jedan od

pet rezultata može biti manji od minimalno traženog s tim da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa

za više od:

� 5% pri mjerenju potrebne mase u suhom stanju;

� 10% pri mjerenju modula stišljivosti.

Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, potrebno je da sve vrijednosti (rezultati)

određene ispitivanjem budu veće od minimalno zahtijevane.Izvođač je dužan rezultate ispitivanja

predočiti nadzornom inženjeru koji će, ako rezultati zadovoljavaju, odobriti početak izrade kolničke

konstrukcije.




Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak

(Sz) najmanje na svakih 2000m2 svakog nasipnog sloja i određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom

pločom φ30cm najmanje na svakih 2000m2 posteljice. Posteljica bankine ispituje se posebno na svakih

400m po jednoj ili po drugoj strani.

Granulometrijski sastav materijala iz posteljice ispituje se na svakih 10000m2 .

Kontrolirati da se radovi na izradi posteljice ne obavljaju kada je tlo smrznuto i kada na trasi ima

snijega i leda.

I Z R A D A P O S T E L J I C E O D K A M E N I T I H M A T E R I J A L A



� granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednakosti U>9;

� maksimalna veličina zrna je 60mm (10% zrna do 70mm).

Kriterij za ocjenu kvalitete posteljice od kamenitih materijala

� stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovom postupku SZ≥100%;

� modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Φ 30cm MS≥40MN/m2.

I Z R A D A P O S T E L J I C E O D M I J E Š A N I H M A T E R I J A L A



� granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednakosti U>9;

� maksimalna veličina zrna je 60mm (10% zrna do 70mm).

Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene standardnim

Proctorovim postupkom).




I Z R A D A P O S T E L J I C E O D Z E M L J A N I H M A T E R I J A L A



� koeficijent nejednakosti U(d60/d10)>9;

� maksimalna suha prostorna masa (po standardnom Proctoru) mora biti veća od 1,65t/m3;

� granica tečenja W2mora biti manja od 40%;

� indeks plastičnosti Ip mora biti manji od 20%;

� bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi ne smije biti veće od 3%;

� kalifornijski indeks nosivosti CBR mora biti veći od 3%.



Vlažnost materijala ne smije varirati više od ±2% od optimalne vlažnosti određene standardnim

Proctorovim postupkom.

Ako u usjecima sa zemljanim materijalom materijal ne zadovoljava tražene kriterije pogodnosti,

potrebno je provesti zamjenu lošeg materijala u posteljici u kombinaciji s primjenom geotekstila.




O D L A G A N J E M A T E R I J A L A


Pozornost treba posvetiti pravilnoj odvodnji oko deponije i na deponiji, te ocjeni geomehaničkih

svojstava tla na kojem se blikuju veća odlagališta, radi sprječavanja mogućih nastajanja klizišta i ostali

deformacija tla.

U G R A D N J A P O K L O P A C A N A R E V I Z I J S K A O K N A

OTU – POGLAVLJE 3-04.4.4

Prije ugradnje poklopca izvođač radova dužan je nadzornom inženjeru predati dokaz o uporabljivosti i

nosivosti u originalu.

Točnost izvedbe kontrolira se geodetskom snimkom visine ugrađenog poklopca. Dozvoljeno

odstupanje od projektirane kote iznosi ±1cm, odnosno ±5mm ukoliko se RO nalazi u kolniku.

S L I V N I C I ( V O D O L O V N A G R L A )


Slivnici se ugrađuju u pripremljeni iskop. Sraslo ili nasuto tlo ispod RO mora biti sabijeno do modula

stišljivosti Ms≥30MN/m2 mjereno kružnom pločom Φ300mm ili stupanja zbijenosti Sz≥95% u odnosu na

standardni Proctorov postupak.

Tekućim ispitivanjem treba provjeriti i dokazati projektom propisanu zbijenost uređenog tla ispod

svakog revizijskog okna.

Svi radovi moraju biti izvedeni tako da je osigura vodonepropusnost slivnika.

Točnost izvedbe prati se i provjerava geodetskim snimkama.

Prije ugradnje lijevano željeznih kišnih rešetki izvođač radova dužan je nadzornom inženjeru predati

dokaz o uporabljivosti i nosivosti u originalu.

S L I V N I C I O D M O N O L I T N O G B E T O N A


Slivnici se izvode od betona klase C40/45 (minMB30).

Kontrola kakvoće, proizvodnje i ugradnje, te potvrđivanje sukladnosti betona treba odgovarati



zahtjevima iz poglavlja 7-00.1 i 7-00.2 Knjige IV OTU-a.

Gornji rub slivnika treba izvesti u zadanom poprečnom nagibu kolnika ili rigola. Gornji rub rešetke

treba ugraditi za 5 do 8mm niže od ruba kolnika ili kote rigola.

S L I V N I K O D M O N T A Ž N I H B E T O N S K I H E L E M E N A T A


Montažni betonski, tvornički pripravljeni elementi rade se od betona klase C40/45 (min MB30).

Kontrola kakvoće betona vrši se uzorkovanjem iz gotovih ugrađenih elemenata cijevi slivnika prema

odredbama OTU-a.

S L I V N I K O D M O N T A Ž N I H P E H D E L E M E N A T A

Proizvodnja PE-HD slivnikau skladu s normomHRN EN 13598-2:2009, sva okna dostavljena na gradilište

moraju biti popraćena odgovarajućom potvrdom o sukladnosti izdanom od nadležne institucije.

Za oblogu slivnika koristi se beton klase C12/15 koji mora zadovoljiti uvjete iz poglavlja 7-00.1 i 7-00.2

Knjige IV OTU-a.

K A M E N O O P L O Č E N J E

Izvedeni radovi i ugrađena oprema i materijali trebaju zadovoljavati tehnička svojstva kojima će se

osigurati :

- mehanička otpornost i stabilnost

- zaštita od požara

- sigurnost u korištenju

- traženi estetski učinak

Prirodni kamen I. Klase "kanfanar" ili drugi odgovarajući kamen istih ili boljih svojstava.

Može se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako ima dokazanu kakvoću što se dokazuje sukladno zakonu. Izvođač je dužan u skladu s ovim projektom osigurati dokaz o kvaliteti ugrađenog kamena kao i dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog kamena Elementi od kamena koje se ugrađuju u ovaj prostor trebaju kakvoćom odgovarati svojstvima

propisanim u HRN.

Kameni blokovi za oblaganje trebaju odgovarati kvaliteti propisanoj u HRN B.B3.200.

Polaganje se izvodi u cementnom mortu, kvalitete propisane u HRN U.M2.010. Radove je izvođač

dužan izvesti sukladno HRN U.F7.010 i predati naručiocu potpuno dovršene, očišćene i oprane kamene

blokove.

Kamen treba udovoljavati uvjetima za oblaganje vanjskih pješačkih i kolno-pješačkih površina za

određeni intenzitet pješačkog i kolnog prometa u uvjetima klime lokaliteta.

Blokovi su piljeni, prema dimenzijama iz projekta, a gornja je površina obrađena strojno, grubim

"štokanjem" ili adekvatno tome.

Atest kamena treba potvrditi adekvatnu kakvoću kamena za tražene uvjete prema propisanim

standardima za slijedeća fizičko - mehanička svojstva:

- čvrstoća na pritisak u suhom i u vodom zasićenom stanju i poslije smrzavanja,



- čvrstoća na savijanje,

- otpornost na habanje struganjem,

- otpornost protiv udara,

- postojanost ( Na2So4)

- lom kamena,

- upijanje vode,

- postojanost na mrazu,

- prostorna masa,

- gustoća,

- stupanj gustoće,

- poroznost,

- udio ukupnog sumpora,

- udio klorida,

- postojanost.

Kamen mora zadovoljavati min. slijedeća svojstva:

- boja: bijela

- čvrstoća na pritisak: najmanje 133 Mpa

- čvrstoća na savijanje: najmanje 14,9 MPa

- otpornost na habanje struganjem: 0,63*/19,1**

Kontrolu kvalitete materijala treba provesti prema važećim hrvatskim normama:

Ploče od prirodnog kamena za vanjsko popločivanje -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 1341:2001)

Ploče od prirodnog kamena za vanjsko popločivanje -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 1341:2012)

Prizme od prirodnog kamena za vanjsko popločivanje -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 1342:2001)

Prizme od prirodnog kamena za vanjsko popločivanje -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 1342:2012)

Rubnjaci od prirodnog kamena za vanjsko popločivanje -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 1343:2001)

Rubnjaci od prirodnog kamena za vanjsko popločivanje -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 1343:2012)

Proizvodi od prirodnog kamena -- Modularne ploče -- Zahtjevi (EN 12057:2004)

Proizvodi od prirodnog kamena -- Ploče za podove i stube -- Zahtjevi (EN 12058:2004)

K O L N I Č K A K O N S T R U K C I J A

N O S I V I S L O J E V I

N O S I V I S L O J O D Z R N A T O G K A M E N O G M A T E R I J A L A B E Z V E Z I V A


Kontrolu kvalitete materijala za izradu ovog sloja treba provesti prema važećim hrvatskim normama:

HRN U. B1. 010 Uvjeti uzorkovanja materijala

HRN U. B1. 018 Određivanje granulometrijskog sastava

HRN B. B1. 014 Određivanje gustoće

HRN B. B8. 035 Određivanje vlažnosti

HRN B. B8. 031 Određivanje prostorne mase i upijanja vode

HRN B. B8. 048 Ispitivanje oblika zrna kamenih agregata

HRN B. B8. 037 Određivanje slabih zrna

HRN B. B8. 044 Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrijevim sulfatom

HRN B. B8. 045 Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata



mašinom " Los Angeles "

HRN U. B1. 024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih

materija tla

HRN B. B8. 034 Određivanje lakih čestica

HRN U. B1. 038 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN B. B8. 039 Približno određivanje zagađenosti organskim

tvarima

HRN U. B1. 042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti

HRN B. B8. 003 Određivanje mineraloško-petrografskog sastava


granulometrijski sastav

- prema tablici 5-01.1.1-1 OTU-a;

- udio zrna manjih od 0,02mm ne smije biti veći od 3%;

- promjer najvećeg zrna ne smije biti veći od polovine debljine sloja, max. 63mm;

- stupanj neravnomjernosti kao mjera dobre ugradljivosti materijala - U=d60/d10 od 15 do 100;

U pojedinim slučajevima može se dopustiti i upotreba materijala s nešto drugačijim sastavom, ako se

ostalim ispitivanjima dokaže njegova uporabljivost i ako to odobri nadzorni inženjer.

sadržaj organskih tvari i lakih čestica

- materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih čestica;

optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa

- maksimalna suha prostorna masa po modificiranom Proctorovom postupku ovisi o mineraloško-

petrografskom sastavu materijala i njegovu granulometrijskom sastavu, a koristi se kao parametar pri

određivanju stupnja zbijenosti ugrađenog sloja;

kalifornijski indeks nosivosti - CBR

- CBR najmanje 40%;

Kriterij za ocjenu kvalitete izvedenog nosivog sloja

Slojevi koji dolaze iznad nosivog sloja od

mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala

modul stišljivosti

MS(MN/m2)

stupanj zbijenosti

SZ(%)

Asfaltni zastor, bitumenizirani nosivi sloj i nosivi

sloj stabiliziran hidrauličnim vezivom ukupne

debljine >40cm

50 95

Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi sloj ukupne

debljine >15cm ili asfaltni zastor, bitumenizirani

nosivi sloj i nosivi sloj stabiliziran hidrauličnim

vezivom debljine od

30cm do 40cm

80 98

Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi sloj ukupne

debljine <15cm 100 100

� ravnost površine - odstupanje površine sloja od letve dužine 4m najviše 20mm;

� visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem ma mjestima ispod

rubova i sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ±15mm (iznimno odstupanja mogu biti



do najviše –30mm, uz odobrenje nadzornog inženjera, s tim da se za visinu odstupanja izvede

nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvođača);

� nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine ±0,4% dopušteno

odstupanje.

KONTROLA KVALITETE

PRETHODNO ISPITIVANJE MATERIJALA

Sukladno poglavlju 5-01.1.1 OTU-a izvođaču ili proizvođaču se na temelju provedene kontrole kakvoće

u ovlaštenom laboratoriju izdaje izvještaj o pogodnosti zrnatog kamenog materijala za izradu nosivog

sloja bez veziva.

Izvještaj o pogodnosti materijala potvrđuje mogućnost proizvođača da proizvede pogodan materijal za

izradu nosivog sloja.

Dođe li do bitne promjene granulometrijskog sastava u smislu odstupanja od graničnog područja ili

lokacije nalazišta, naručitelj izvještaja mora pribaviti novu dokumentaciju o kakvoći novog materijala.

Ispitivanje pogodnosti provodi se na reprezentativnim uzorcima u čijem uzorkovanju obavezno

sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naručitelj izvještaja.

Izvještaj o pogodnosti materijala predaje se u originalu nadzornom inženjeru, a vrijedi najviše godinu

dana.


� ispitivanje modula stišljivosti (MS) kružnom pločom Φ30cm na svakih 500m2;

� ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctoru

najmanje na svakih 500m2;

� ispitivanje granulometrijskog sastava na najmanje svakih 3000m2;

� ispitivanje ravnosti na svakom poprečnom profilu ili prema zahtjevu nadzornog inženjera

letvom duljine 4m;

� ispitivanje sloja po visini, položaju i nagibu geodetskim snimanjem.

Napomena: Ispitivanje zbijenosti i nosivosti pločom je na 1000m2 ako se ispituju oba svojstva, a ako se

ispituje samo jedno onda na 500m2.


Kontrolna ispitivanja provode se nakon tekućih ispitivanja u opsegu jedno kontrolno ispitivanje na dva

tekuća ispitivanja.

B E T O N S K I R A D O V I

B E T O N

Tehnička svojstva betonske konstrukcije, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje

i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnička svojstava i drugi zahtjevi za građevne proizvode

namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu

propisana su Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10, 136/12).



Tehnička svojstva betonske konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano izvođenje radova i održavanje ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče: – rušenje građevine ili njezinog dijela, – deformacije nedopuštena stupnja, – oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije betonske konstrukcije, – nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Tehnička svojstva betonske konstrukcije moraju biti takva da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom. Građevni proizvodi za betonske konstrukcije proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta i iznimno na gradilištu za potrebe toga gradilišta. Građevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu izvan gradilišta smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane Tehničkim propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. Beton, armatura i predgotovljeni betonski element proizvedeni ili izrađeni na gradilištu za to gradilište, smiju se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom i Tehničkim propisom. Dokumentacija s kojom se isporučuje građevni proizvod mora sadržavati podatke kojima se osigurava sljedivost identifikacije građevnog proizvoda i isprava o sukladnosti za taj proizvod, podatke koji su u vezi označavanja građevnih proizvoda propisani prilozima Tehničkog propisa, te druge podatke značajne za rukovanje, prijevoz, pretovar, skladištenje, ugradnju i uporabu građevnog proizvoda i njegovog utjecaja na svojstva i trajnost betonske konstrukcije. Kod preuzimanja građevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilišta izvođač mora utvrditi: – je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumenciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci, – je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu, – jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost betonske konstrukcije sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom. Propisana svojstva i uporabljivost građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu utvrđuju se na način određen projektom i Tehničkim propisom.

TEHNIČKA SVOJSTVA BETONA UVJETOVANA PROJEKTOM KONSTRUKCIJE

OCJENA SUKLADNOSTI BETONA Za predmetnu konstrukciju određen je razred nadzora 2, odnosi se na cjelokupnu konstrukciju. Nadzorne radnje tijekom betoniranja provodi izvođač radova u skladu s odredbama Smjernica za nadzor iz dodatka G norme HRN ENV 13670-1. Kontrolni postupci za utvrđivanje tehničkih svojstava betona prema TPBK prilog J

- Kontrola podataka na dostavnici, vizualni pregled isporučenog betona i ovjera dostavnice - Uzorkovanje i ispitivanje kojim se utvrđuju svojstva betona na mjestu ugradnje - Uzorkovanje na mjestu ugradnje potrebna za ispitivanje svojstva očvrslog betona - Laboratorijska ispitivanja tlačne čvrstoće



Za provođenje kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstva betona na gradilištu (na mjestu ugradnje) odgovorna je stručna osoba izvođača radova, imenovana od strane Inženjera gradilišta. Svi postupci kontrole moraju biti nadzorom nadzornog inženjera ili od njega imenovane osobe. U skladu s ZOG članak 39, TBPK – Prilog J i HRN ENV 13670-1, za provedene kontrolne postupke moraju se voditi zapisi i odgovarajuća evidencija zapisa u građevinskom dnevniku. Laboratorijska ipitivanja očvrslog betona mora se provesti u laboratoriju akreditiranom za provedbu ispitivanja očvrslog betona od strane Hrvatske akreditacijske agencije prema HRN EN ISO/IEC 17025. Rezultati ispitivanja dokumentiraju se u Izvještajima o ispitivanju koji su sastavni dio gradilišne dokumentacije. Svi kontrolni postupci utvrđivanja svojstva betona provoditi će se u skladu s Programom kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije. Izvođač je dužan nakon odabira tehnologije izvođenja, tvornice betona i akreditiranog laboratorija, u suradnji s istim napraviti Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije. U slučaju da se kontrolnim postupcima na gradilištu utvrdi da svojstva dopremljenog betona nisu u skladu s zahtjevima iz projekta, takav se beton nesmije ugraditi u konstrukciju.

KONTROLNI POSTUPCI ZA SVJEŽI BETON - Kontrola podataka o dostavljenom betonu na dostavnici betona, svaki kamion. - Vizualni pregled betona u slučaju da se vizualnim pregledom utvrdi da postoji sumnja u

svojstva svježeg betona potrebno je ispitati: o Provjera konzistencije betona prema HRN EN 12350-2 ili -5 o Ispitivanje sadržaja zraka u svježem betonu prema HRN EN 12350-7 o Ispitivanje temperature svježeg betona prema HRN EN 12350-1-7

U slučaju da se utvrdi da beton ne zadovoljava uvjete iz normi, beton se nesmije ugrađivati u konstrukciju.

KONTROLNI POSTUPCI ZA OČVRSLI BETON Plan uzorkovanja i ispitivanja uzoraka očvrslog betona mora biti definiran u Programom kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije. Isti ovisi o:

- Tehnologiji izvođenja radova - Dinamici izvođenja radova - Odredbama iz TPBK i HRN EN 206-1

Učestalost uzimanja uzoraka:

- Jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona - Minimalno jedan uzorak za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida

ugrađivanja izvedu unutar 24h sa istim sastavom i proizvođačem betona. - Jedan uzorak od svake isporučene količine betona za konstrukcijske elemente koji su značajni

za sigurnost konstrukcije, a u koje se ugrađuju i manje količine betona. Uzorak dimenzija 150x150x150 mm, uzorkovanje u skladu s HRN EN 12390-1; -2 Ispitivanje tlačne čvrstoće očvrslog betona u skladu s HRN EN 12390-3 starosti 28 dana

• Za sve konstrukcije koje se izvode od predgotovljenih elemenata, Proizvođač je dužan Naručitelju dostaviti odgovarajuću tehničku dokumentaciju kojom se, u skladu s prilogom „G“ TPBK dokazuje uporabljivost i potvrđuje sukladnost istih.

• Ostala svojstva betona (vodonepropusnost, otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje) dokazivat će se izvještajima o ispitivanju s postrojenja za proizvodnju betona, odnosno odgovarajućim Izjavama o sukladnosti.



Naputak:

Izvoditelj je dužan predočiti program kontrolnih ispitivanja, kao i instituciju koja će ih provoditi

nadzornom inženjeru na odobrenje. Nadzorni inženjer je dužan zahtijevati provođenje programa

kontrolnih ispitivanja i po potrebi naručiti bilo koje drugo testiranje ako se pokaže neophodnim za

ocjenu kvalitete radova.

POPIS NORMI

BETON

HRN EN 206-1:2002 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000)

HRN EN 206-1/A1:2004 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/A1:2004)

nHRN EN 206-1/A2 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/prA2:2004)

HRN EN 12350-1 Ispitivanje svježeg betona – 1. dio: Uzorkovanje

HRN EN 12350-2 Ispitivanje svježeg betona – 2. dio: Ispitivanje slijeganjem

HRN EN 12350-3 Ispitivanje svježeg betona – 3. dio: Vebe ispitivanje

HRN EN 12350-4 Ispitivanje svježeg betona – 4. dio: Stupanj zbijenosti

HRN EN 12350-5 Ispitivanje svježeg betona – 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem

HRN EN 12350-6 Ispitivanje svježeg betona – 6. dio: Gustoća

HRN EN 12350-7 Ispitivanje svježeg betona – 7. dio: Sadržaj pora – Tlačne metode

HRN EN 12390-1 Ispitivanje očvrsnulog betona – 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe

HRN EN 12390-2 Ispitivanje očvrsnulog betona – 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće

HRN EN 12390-3 Ispitivanje očvrsnulog betona – 3. dio: Tlačna čvrstoća uzoraka

HRN EN 12390-6 Ispitivanje očvrsnulog betona – 6. dio: Vlačna čvrstoća cijepanjem uzoraka

HRN EN 12390-7 Ispitivanje očvrsnulog betona – 7. dio: Gustoća očvrsnulog betona

HRN EN 12390-8 Ispitivanje očvrsnulog betona – 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom

prCEN/TS 12390-9 Ispitivanje očvrsnulog betona – 9. dio: otpornost na smrzavanje ljuštenjem

ISO 2859-1 Plan uzorkovanja za atributni nadzor – 1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor količine po količine

ISO 3951 Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti

HRN U.M1.057 Granulometrijski sastav mješavina agregata za beton

HRN U.M1.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza

HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama – Metode ispitivanja – 11. dio: Utvrđivanje karakteristika zračnih pora u očvrsnulom betonu

HRN EN12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 1. dio: Izvađeni uzorci – Uzimanje, pregled i ispitivanje tlačne čvrstoće

HRN EN 12504-2 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 2. dio: Nerazarno ispitivanje – Određivanje veličine odskoka

HRN EN 12504-3 Ispitivanje betona u konstrukciji – 3. dio: Određivanje sile čupanja

HRN EN 12504-4 Ispitivanje betona u konstrukciji – 4. dio: Određivanje brzine ultrazvuka

prEN 13791:2003 Ocjena tlačne čvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima



CEMENT

Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za

predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1.

SIGNALIZACIJA I OPREMA CESTE

Prometni znakovi (vertikalna signalizacija)

Prometni znakovi svojom vrstom, značenjem, oblikom, bojom, veličinom i načinom postavljanja

trebaju biti u skladu s "Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama" (NN

33/05, NN 64/05, NN155/05, NN 14/11), te hrvatskim i europskim normama:

HRN 1118:2002, HRN EN 12899-1:2008, HRN EN 12899-2:2008, HRN EN 12899-3:2008,

HRN EN 12996-1:2007, HRN EN 12352:2007, HRN EN 12368:2007, HRN EN 12675,

HRN EN 1436, HRN EN 1463, HRN EN 1790, HRN EN 1871

Materijali od kojih se izrađuju znakovi i stupovi određeni su normama, a za sve materijale

izvođač mora na svoj trošak prije ugradnje osigurati dokaze da imaju potrebnu kakvoću.

Originale dokaza treba predati nadzornom inženjeru.

Kontrola kakvoće materijala i zaštite od korozije čeličnih elemenata konstrukcije provodi se

prema odgovarajućim odredbama iz OTU-a.

Kontrola kakvoće materijala i zaštite od korozije čeličnih elemenata konstrukcije provodi se

prema odgovarajućim odredbama Općih Tehničkih Uvjeta i Tehničkom propisu za čelične

konstrukcije.

Projektant:

Igor Banović dipl.ing.građ.




GRAĐEVINE


E. PROGRAM SANACIJE OKOLIŠA



ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Stranica: E-1

PROGRAM SANACIJE OKOLIŠA

Izgradnjom predmetne građevine zahvaćeni i devastirani okoliš biti će biološki saniran. Prilikom

sanacije okoliša gradilišta posebnu pozornost potrebno je obratiti na sljedeće:

- posječena stabla i panjeve koja će se tokom gradnje deponirati potrebno je ukloniti, a naknadna

oštećenja (jame) zatrpati i iznivelirati sa okolnim terenom

- sve putne prijelaze gradilištu koji se koriste tokom izgradnje urediti prema vizuelnim zahtjevima

okoliša

- deponije materijala isplanirati i dovesti u prethodno stanje kompletnu zonu, devastiranu zahvatom

dovesti u uredno stanje tj. na najmanju razinu prvobitnog.

Troškovi sanacije okoliša i gradilišta obuhvaćeni su troškovnikom u projektu.





GRAĐEVINE


F. PROGRAM ZAŠTITE NA RADU I PROTUPOŽARNE ZAŠTITE



ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN-ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Stranica:F-1

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Prilikom projektiranja pridržavali smo se zakona, propisa, uredbi i normi navedenih u dijelu C koji je

sastavni dio ovoga elaborata u kojem je dan popis važećih zakona, propisa, pravilnika i normi.

Tijekom izvođenja radova na izgradnji građevine izričito je potrebno pridržavati se sljedećih pravila

zaštite od požara:

• zaštita od požara treba se primjenjivati u skladu sa odredbama Zakona i propisa zaštite od požara

• sve instalacije i uređaji na gradilištu koje se koriste za potrebe gradilišta moraju biti u ispravnom stanju

• sa gradilišta potrebno je ukloniti sve zapaljive predmete koji mogu uzrokovati nastajanje i širenje požara ili onemogućiti brzu i sigurnu zaštitu djelatnika na gradilištu i imovine ( uklanjanje suhog granja i sl. predmeta koji mogu biti uzrok požara )

• na gradilištu je potrebno osigurati stabilnu, polustabilnu ili mobilnu instalaciju radi dojave u slučaju požara.

• Izvođač mora osigurati na gradilištu opremu i sredstva za zaštitu od požara koja mora biti u ispravnom stanju. Izvoditelj mora osposobiti ljude za pravilno rukovanje protupožarnim sredstvima.

• Zapaljive tekućine potrebno je čuvati u posebnim skladištima osiguranim od požara sukladno propisima. Za provedbu ovih mjera nadležna je uprava gradilišta, a kontrolu ovih mjera provodi izvoditelj, nadzorni inženjer, kao i ovlašteni predstavnici nadležnih državnih tijela i lokalne samouprave.

• gradilištu je u svakom trenutku potrebno osigurati pristup vatrogasnim vozilima, gradilišni pristupi i rampe maksimalnog nagiba od 12% zbog pristupa vatrogasnog vozila.

• Pristupne prometnice, "slijepe", duže od 100 m, na kraju moraju imati okretište za vatrogasna vozila.

• na gradilištu je zabranjena upotreba otvorene vatre, otvorenog ložišta i sl. bez prisustva vatrogasne službe

• Na gradilištu je zabranjena upotreba otvorene vatre, otvorenog ložišta i sl. bez prisustva vatrogasne službe.

Prilikom izrade projektne dokumentacije vodilo se računa o izboru nezapaljivih materijala ( beton i betonski gotovi proizvodi, kameni materijali, asfalt i sl. ) . Dojava nastalog požara obavezna je prema čl.28 Zakona o zaštiti od požara. Dojava se vrši telefonski ili usmeno u najkraćem vremenu javljanjem u najbližu vatrogasnu jedinicu. Kako se objekat nalazi u dijelu naselja Štinjan , najmanja udaljenost do Profesionalne jedinice iznosi cca 7,0 km, koja se nalazi u centru grada Pule, koja je dovoljno opremljena, što omogućava brzu intervenciju u roku od cca 15 minuta od vremena dojave požara. Ovim elaboratom ne predviđaju se radovi na miniranju već plitki i široki iskopi te nasipavanja kamenim i tamponskim materijalom. U slučaju da se iskop izvodi miniranjem, izvoditelj je obavezan angažirati ovlaštenu tvrtku i izraditi Projekt miniranja te ishoditi sve potrebne suglasnosti nadležnih službi za izvođenje radova miniranja.



ZAŠTITA NA RADU TIJEKOM IZVOĐENJA RADOVA

Tijekomizvođenjaradovanaizgradnjiprometnice i kolektora oborinskekanalizacijeirješavanjapovršinskeodvodnjepotrebnojepridržavatisesljedećihpravilazaštitenaradu :

• zaštitanaradutrebaseprimjenjivatiuskladusaodredbamaZakonaipropisazaštitenaradukojisuprethodnonavedeniudijeluF. elaborata

• radnicimorajubitiupoznatisapravilimazaštitenaradu i postupcima pružanja prve pomoći

• potrebno je osigurati sve radne površine i radni prostor, radi lakšeg izvođenja radova

• potrebno je opskrbiti sva sredstva rada sa zaštitnim napravama

• obavezno je osiguranje postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti ( ako se izvodi dio ceste ili se nailazi na dio ceste na kojem se izvode radovi – prometnim znakovima na propisnoj udaljenosti )

• strojevi i uređaji i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku moraju biti u ispravnom stanju

• radovi se moraju izvoditi na siguran način da bi se spriječile ozljede i povrede pri radu

• zaposlenici su dužni pridržavati se propisa i pravila zaštite na radu, te koristiti propisana osobna zaštitna sredstva i opremu

• svi radnici moraju biti upoznati sa pravilima zaštite na radu, tj. sa Pravilnikom o pružanju prve pomoći radnicima na radu ( NN 56/83 )

• radnici moraju koristiti osobna zaštitna sredstva i zaštitnu opremu koju im je izvođač radova dužan obezbijediti

• na svim sredstvima za rad ( strojevi - cirkulari, dizalice i sl. ) moraju se primjenjivati zaštitna sredstva - moraju biti pokriveni radi zaštite radnika u skladu pravila zaštite na radu

• rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom smije se povjeriti samo kvalificiranim ili obučenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu

• radna mjesta na kojima se nalazi mješalica za beton, cirkular i sl. strojevi moraju se nalaziti na podesan način zaštićenim mjestima od vremenskih neprilika, te zaštićeni od udara električne struje, uzemljenje - prema postojećim tehničkim propisima

• na gradilištu mora biti omogućen lak preglad i nesmetano ručno ili mehaničko uzimanje materijala bez rušenja ili sl.

• potrebno je osigurati pravovremeno vršenje hitne intervencije pružanja prve pomoći pri povredama radnika na radu, te odgovarajuća priručna sredstva i osposobljenost djelatnika za pružanj prve pomoći

• sav alat i strojevi koji će se koristiti na gradilištu moraju sa nalaziti u ispravnom stanju

• pri mašinskom izvođenju iskopa potrebno je voditi računa o stabilnosti stroja

• potrebno je osigurati siguran dovod električne energije - zaštita instalacija za pogon i rasvjetu

• gradilište mora biti uređeno i organizirano u skladu s pravilima zaštite na radu, što se posebno odnosi na radove kod izvođenja iskopa, kao i na radova na većim visinama

• gradilište mora biti osigurano od pristupa nezaposlenih osoba

• potrebno je osigurati pristupne puteve i dopremu materijala i alata, te upotrebu strojeva

• prije početka radova izvođač je dužan opremiti gradilište svim potrebnim objektima ( skladište materijala, barake za smještaj radnika, sanitarni objekt i sl. ) koje će po završetku radova ukloniti

• prilikom iskopa, iskopani materijal koji će se privremeno deponirati uz iskop, potrebno je odbaciti na udaljenosti od minimalno 1,00 m od ruba iskopa kao ne bi došlo do urušavanja istog

• rubovi iskopa ne smiju se opterećivati u širini od najmanje 1,00 m

• odvoz iskopanog materijala u prevozno sredstvo ne smije se vršiti utovarivačem preko kabine vozila, ako kabina nije zaštićena od mehaničkog oštećenja

• u tijeku izvođenja radova mora biti osigurano nesmetano kretanje radnika na gradilištu

• ručno prenošenje materijala ne smije prelaziti više od 20 kg po radniku ( cigle, malter i sl )



• svu drvenu građu ( daske, gradice, letve ... ) nakon upotrebe potrebno je očistiti od eventualnog ostatka stvrdnutog betona, čavle je potrebno izvaditi, te građu deponirati i složiti na jedno mjesto radi kasnije ponovne upotrebe

• sav potreban materijal uskladištiti i deponirati na maximalnoj udeljenosti od 20,00 m od radog mjesta

• ako se radi prilaza i transporta materijala izvode rampe, nijhova minimalna širina mora iznosti 60 cm, te njihov nagib ne smije prelaziti 40%, te rampe na visinama većim od 1,00 m od ravnine poda moraju biti ograđene zaštitnom ogradom visine od najmanje 1,00 m

• radovi na betoniranju mogu započeti po pregledu armature

• u području postavljene dizalice na smije se nalaziti nikakav materijal, te mora biti postavljeno upozorenje radi opreza i zabrane kretanja ispod dizalice

• dizanje materijala pomoću dizalica izvoditi do težine koja je dozvoljena prema namjeni i uputama proizvođača dizalice

• radovi se moraju izvoditi na siguran način da bi se spriječile ozljede i povrede pri radu

• Prije početka radova izvoditelj mora pripremiti gradilište i opremiti ga svim potrebnim objektima – uprava gradilišta, skladište i odlagalište materijala, barake za privremeni smještaj radnika, sanitarni objekti, i sl. ) koje je po završetko radova dužan ukloniti.

• potrebno je izvesti takvu širinu rova koja omogućava rad i kretanje djelatnika u rovu prilikom polaganja i montaže kanalizacijskih cijevi oborinske odvodnje

• ako dubine rova iznose dubine veće od 2.00m i ako se radovi izvode u nekoherentnom tlu potrebno je izvršiti sva razupiranja da ne bi došlo do urušavanja stranica rovova

• sav potreban materijal ( kanalske cijevi, poklopci, i sl. ), alat, pribor za rad dizalice, prevozna sredstva i sl. moraju biti razmješteni na udaljenosti do cca 50.00m od radnog mjesta

• tlocrtna unutrašnja veličina okna ne smije biti manja od dim. 60x100cm, jer mora omogućiti rad i odrđavanje revizionog kontrolnog okna

• svi poklopci na silazima u kontrolna okna biti zatvoreni

• otvaranje poklopaca i silazak u kontrolna okna dozvoljeno je samo osobama ovlaštenim za održavanje kanalizacije

• prije otvaranja poklopaca i silazak u kontrolna okna i ostale objekte kanalizacijskog sustava mora se odgovarajućim rampama spriječiti dolazak vozila i pješaka na otvoreni silaz, a također se moraju postaviti potrebni prometni znakovi, a ako se posao obavlja noću moraju se postaviti odgovarajući svjetlosni znakovi

• prije ulaska u okno i kanal mora se kanal najmanje 15 minuta a po porebi i dulje odzračiti

• sve osobe koje ulaze u kontrolna okna i kanal moraju imati zaštitnu odjeću i čizme, te zaštitnu kacigu i rukavice

• nakon rada na održavanju i kontroli kanala moraju se osobe koje su bile u doticaju s otpadnim vodama i fekalijama podvrći pranju i čišćenju, a njihova zaštitna odjeća i obuća se mora očistiti i oprati

Izvođač je dužan izraditi Elaborat o procjeni opasnosti, temeljem procjene opasnosti primjenjuju se

pravila zaštite na radu kojima se otklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i

štetnosti po zaposlenike na mjestima rada i u radnom okolišu za što poslodavac osigurava sva

potrebna materijalna sredstva.

Provjeru provedbe zaštitnih mjera provodi inženjer gradilišta, nadzorni inženjer te koordinator II

zaštite na radu.

Prije početka radova izvođač mora sastaviti poseban elaborat uređenja gradilišta i rada na gradilištu. Čitava širina radnog pojasa prometnice mora se očistiti od šiblja i drugog raslinja, te je potrebno

privremeno izvršiti deponiranje uz prometnicu, na mjestima koji neće ometati izvođenje radova, a po

završetku radova na izgradnji prometnice sav suvišan materijal potrebno je odvesti na odlagalište.



Utovarivanje materijala u prevozno sredstvo ne smije se vršiti preko kabine vozila, ako ta kabina nije

zaštićena od mehaničkog oštećenja.

Svakodnevno prije početka radova, a naročito nakon kišnog perioda, topljenja mraza ili snijega, te

nakon dužeg perioda prekida radova, potrebno je pregladati bočne strane iskopa i nasipa i poduzeti

eventualne mjere osiguranja i otklanjanja prouzročenih šteta.

Na trasi ceste potrebno je omogućiti odvodnju oborinskih voda poprečnim nagibom ceste ili

izvođenjem jarkova i kanala za odvodnju voda tako da se ne dozvoli zadržavanje vode na cestovnim

površinama, te da ne bi došlo do oštećenja ili ispiranja ( erozije ) izgrađenih dijelova buduće

prometnice.

Sastavio : Igor Banović dipl.ing.građ.




GRAĐEVINE


G. ISPIS KOORDINATA U OSOVINI PROMETNICE




ISPIS KOORDINATA PROMETNICE

STACIONAŽA Y X Z

1 0+00.00 5406783.906 4972554.788 44.360

2 0+15.00 5406796.653 4972546.880 44.795

3 0+30.00 5406809.205 4972538.678 44.738

4 0+45.00 5406821.790 4972530.521 44.460

5 0+60.00 5406833.874 4972521.637 44.156

6 0+75.00 5406845.971 4972512.767 43.557

7 0+90.00 5406857.985 4972503.788 42.949

8 1+05.00 5406870.205 4972495.139 42.186

9 1+20.00 5406883.825 4972488.863 40.930

10 1+28.64 5406891.705 4972485.313 40.206

Sastavio:

Igor Banović dipl.ing.građ.




GRAĐEVINE


H. TROŠKOVNIK





GRAĐEVINE


I. GRAFIČKI DIO


Documents

ULICA SV. MARGARETE U NASELJU · GRAĐEVINA ULICA SV. MARGARETE U NASELJU ŠTINJAN - ODRŽAVANJE GRAĐEVINE VRSTA PROJEKTA AĐEVINSKO PROMETNI GLAVNI PROJEKTANT - PROJEKTANT Igor