ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU

 Krešimir Ćosić,prof. i

dipl.knjižničarOŠ Višnjevac

Školska knjižnica je sastavni dio nastavnog procesa. Kroz povijest je

osiguravala knjižničnu građu za učenike i nastavnike radi podupiranja

nastavnog programa i njegova proširenja. Danas je uloga školske

knjižnice postala složenija, a u budućnosti će imati još važniju ulogu u

svojoj školskoj zajednici.

Ona bi trebala biti mjesto u kojem je učenje temeljeno na istraživanju,

rješavanju problema, pretraživanju, odabiru i uporabi informacija u svim

dostupnim medijima, a može se ostvarivati individualno, skupno i u

paru.

Školska knjižnica pruža pomoć pri učenju, nudi knjige i ostalu građu koja

svim članovima školske knjižnice omogućuje razviti kritičko mišljenje i

pomaže im da postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. Školska knjižnica

se povezuje s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama.

Školska knjižnica je ogledalo škole. Ona je opipljivi izraz školske etike i

njezinih vrijednosti u moralnim i društvenim pitanjima, brizi,

obrazovnim ciljevima i stavovima te njezin prozor u svijet, jer dobre školske knjižnice osnažuju svoje

učenike.

ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga

 • sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa• podržava obrazovne ciljeve onako kako su zacrtani u

nastavnom planu i programu škole i njenim zadaćama• pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno

uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama

• mjesto gdje učenici stječu vještine za učenje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih građana

• promiče čitanje, izvore i službe školske knjižnice u školi i izvan nje

 

ŠKOLSKA KNJIŽNICA – osnovne zadaće

• daje potporu učenju• nabavlja knjižnu i neknjižnu građu, izgrađuje fond

te obrađuje, čuva, zaštićuje i daje na korištenje knjižničnu građu, naime odabire i prikuplja izvore, osigurava fizički i intelektualni pristup odgovarajućim izvorima informacija, osigurava podučavanje i zapošljava stručno osoblje

• povezuje se s drugim knjižnicama i obavijesnim mrežama, poštujući načela UNESCO-vog Manifesta za školske knjižnice

• usluge moraju biti pružene svim članovima škole, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj

• posebne usluge i građa moraju biti osigurani za učenike koji nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične usluge i građu – učenike s posebnim potrebama

ŠKOLSKA KNJIŽNICA – financiranje

• ŠK mora imati stalno i odgovarajuće financiranje za obrazovanje osoblja, nabavu građe i računala, te drugih tehnologija, a usluge moraju biti besplatne

• dostatno za opremanje policama, namještajem i opremom koja će knjižnicu učiniti privlačnom

• odgovornost je na lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima

• bitna je za svaku dugoročniju strategiju razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja

ŠKOLSKA KNJIŽNICA – školski knjižničar

• član je stručnog osoblja, stručni je suradnik odgovoran za planiranje i vođenje školske knjižnice

• poznaje opća područja znanja koja su prijeko potrebna za razvitak učinkovitih usluga školske knjižnice: izvore, metode poučavanja, upravljanje informacijama i knjižnicom

• surađuje s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižničarima i informacijskim stručnjacima i društvenim grupama

• Educira se kroz:

Županijska stručna vijeća školskih knjižničara,

      Certificirani tečajevi Centra za stalno stručno usavršavanje u organizaciji Matične knjižnice,

Proljetna škola školskih knjižničara i sl.

• nabavlja knjižničnu građu

KNJIŽNIČNA GRAĐA

• temelj je svake školske knjižnice, a čine je:• -    tiskovine (knjige, časopisi, novine i sl.)• -   AV građa (magnetofonske vrpce,

dijapozitivi, audiokasete i videokasete, mikrofilmovi, DVD-i)

• -         elektroničke publikacije ili elektronička građa (kompakt diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka, on line publikacije)

• didatičke igre (u knjižnici osnovne škole)

• sadržaj ovisi o vrsti škole, odnosno o nastavnom planu i programu po kojem škola radi

• mora biti u slobodnom pristupu

• mora biti stručno obrađena – klasificirana i katalogizirana prema standardu za strojno čitljivo katalogiziranje (UNIMARC).

• (Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)

KNJIŽNIČNA GRAĐA

• omogućava svim članovima škole razvijati kritičko mišljenje, te postati stvarni korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima

• pristup knjžničnim zbirkama i uslugama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka i ne bi smio biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima (UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice)

IZGRADNJA KNJIŽNIČNE ZBIRKE

• Plan nabave – kvalitetne zbirke rezultat su planske, ciljane nabavne politike. Oblikovanje iziskuje planiranje zbirke, a vezano je uz nastavni plan i program škole, financijske i prostorne mogućnosti, sposobnosti školskog knjižničara za suradnju s predmetnim nastavnicima

• načini nabave su: kupnja, dar i zamjena. Kupnja na temelju oglednog primjerka najbolji je i najsigurniji način ostvarenja zacrtanog plana nabave, budući da se ostvaruje izravan doticaj s građom i izravna komunikacija s predmetnim stručnjacima, učiteljima ili nastavnicima.

• odabir knjižnične građe, uključivanje različitih vrsta građe – vrednovanje knjižnične zbirke /statističke metode/ koristiti u nabavnoj politici

• izlučivanje oštećene, zastarjele i prekobrojne građe – izlučivanje knjižnične građe nezaobilazan je čimbenik u održavanju kvalitete zbirke /revizija i otpis/

ŠTO NABAVLJATI?

• lektiru iz hrvatskog jezika, a u školama u kojima se izvodi nastava na jeziku nacionalne manjine i lektiru na tom jeziku

• ostalu knjižničnu građu – prema programu škole, knjižnica će razvijati fond koji podupire struku

• građu na stranim jezicima koji se uče u školi• referentnu građu (enciklopedije, rječnike,

leksikone, atlase…)

• znanstveno-popularnu i stručnu građu za sva nastavna područja

• literaturu iz pedagogije, metodike, psihologije, sociologije te knjižničarstva i informatike

• stručne, znanstveno-popularne i pedagoške časopise te časopise i listove za djecu i mladež

OMJER KNJIGA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

• u knjižnici osnovne škole je 60% knjiga za lektiru, a 40% stručnih i ostalih knjiga

• u knjižnici srednje škole je 50% knjiga za lektiru, a 50% stručne literature (razmjerna zastupljenost svakog stručnog predmeta u nastavi)

•          -5 – 10% knjižnične građe čini referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije i sl.)

•          -10% pedagoško-metodička literatura potrebna za izvođenje nastave i stalno stručno usavršavanje nastavnika te literatura iz knjižničarstva i informacijskih znanosti

(Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)

POZORNOST PRILIKOM NABAVE!

• prednost imaju tvrdo uvezane knjige

• cijena, ali ne jeftinije na račun kvalitete

• djelo pisano suvremenim jezikom

• pregledati predgovor, pogovor i sl.

ZAŠTO IZLUČIVATI KNJIŽNIČNU GRAĐU?

• izdvojiti oštećenu, neaktualnu, fizički neprivlačnu, nekvalitetnu građu i sl.

• osloboditi prostor na policama za novu i suvremenu građu te učiniti prostor privlačnijim

• školska knjižnica nije «skladište» knjižnične građe

MJERILA ZA IZLUČIVANJE

KNJIŽNIČNE GRAĐE

• fizičko mjerilo

• sadržajno mjerilo

• mjerilo upotrebljivosti

FIZIČKO MJERILO

• uništena i oštećena knjižnična građa• knjige • -         pokidane, pohabane, nagrižene, nagorjele,

razmočene, polivene, pljesnive, išarane i sl.• -         kojima nedostaju stranice• -         u higijensko neprimjerenom stanju• -         nepotpune monografske publikacije u više

svezaka, nepotpuna godišta časopisa• -         publikacije izblijedjelog tiska, odnosno

ilustracija itd.

• neknjižna građa (zvučne kasete, filmske vrpce, diskete, videokasete, CD ROM-ovi)

• -         oštećeni od vlage, topline

• -         iskidane trake

• -         izbrisani zapisi

• loše snimljeni zapisi

SADRŽAJNO MJERILO

• neodgovarajući sadržaj

• zastarjele informacije

• zastarjeli udžbenici

• starija izdanja, ako ima novijih

• slabije prevedena djela, ako ima kvalitetnije prevedenih

• prekobrojni primjerci građe

• slikovnice nekvalitetnih ilustracija

• knjige zastarjela jezika

• knjige pisane pismom koje nije u nastavnom programu škole

MJERILO UPOTREBLJIVOSTI

• frekvencija posudbe• upotreba nositelja zapisa• usklađivanje među knjižnicama kod izlučivanja

građe (razmjena)• specifična mjerila za periodične publikacije:• -         na početku nije naveden sadržaj• -         više ne izlaze i nemaju zajednički sadržaj • -         obzirom na godine više ih nije potrebno

pohranjivati 

ŠTO S OTPISANOM GRAĐOM?

• ponuditi pravnim osobama

• ponuditi fizičkim osobama

• reciklaža

• (Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe, NN, broj 21/2002.)

Školski knjižničari su svjesni važnosti ravnateljeve potpore za uspjeh njihova programa. Kao voditelj škole i glavna osoba u postavljanju okvira i uvjeta za

provedbu školskog programa, ravnatelj škole bi trebao biti svjestan važnosti djelotvorne uloge

školske knjižnice i kvaliteta knjižničara profesionalca. U procjenjivanje cijele škole ravnatelj

bi trebao uključiti i procjenu knjižnice te isticati koliko je važan doprinos dobre knjižnične službe u

postizanju zadanih obrazovnih standarda.

Svaka je škola svojim učenicima dužna osigurati dobro opremljenu,

pristupačnu, suvremenu knjižnicu. Školska knjižnica bi se trebala nalaziti u središtu, srcu škole i neophodna je

kako djeci u učenju, tako i nastavnicima u poučavanju, pružajući temelj za učenje i razonodu tijekom

cijeloga života.

No, znamo da postoje izvrsne i dobre školske knjižnice, ali i one osrednje i loše. Ima školskih knjižnica smještenih u neprikladne prostore, sa

zastarjelom i dotrajalom građom, bez informacijske i komunikacijske tehnologije. Štošta može utjecati na

takvo stanje školskih knjižnica, no, u nekim je školama to nedostatak interesa i znanja o ulozi

školskih knjižnica u obrazovanju. U takvim sredinama moramo promicati uvjerenje o važnoj

ulozi školskih knjižnica u obrazovnom i osobnom životu djece i mladih.

Školska je knjižnica važna za nastavni program, kao i za čitanje izvan nastavnog programa i

zadovoljavanje informacijskih potreba učenika. Osigurava pristup spoznajama, mislima i

raspravama. Ima središnje mjesto u intelektualnom, duhovnom i političkom životu svakoga društva i

stoga su školske knjižnice posebno važne u životu školskih zajednica. Da bi svakom učeniku omogućila ostvarenje njegova punog potencijala, škola mora

osigurati uvjete koji će čitanje i učenje učiniti ugodnim.

U društvu u kojem se znanje neprestano razvija, a učenje postaje cjeloživotno iskustvo, usvajanje informacijskih vještina i razvijanje kritičkog mišljenja trebalo bi započinjati upravo u školskoj knjižnici koja bi trebala pružati informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu koje se sve više zasniva na informacijama i znanju. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i tako im pomaže da postanu odgovorni građani.

Školske knjižnice učenicima nude vrijeme, prostor i mogućnosti za individualni i grupni rad, timski rad

te za razvijanje i usvajanje novih vještina. U knjižnici učenici mogu istraživati i povezivati

različite ideje, podupirući razvoj osobnih ukusa i interesa, neovisnosti, znatiželje i ljubavi prema čitanju i istraživanju. Međutim, ona mora biti

dostupna, dobro opremljena, a mora nuditi novu, odgovarajuću, točnu i privlačnu građu različite

tematike koja će poduprijeti i njegovati um

djeteta u razvoju.

U knjižnici bi trebali raditi knjižničari koji razumiju mnogobrojne potrebe

učenika i zahtjeve promjenjivog nastavnog programa.

Promidžbom programa HNOS-a, školska knjižnica treba skrbiti da svaki učenik uspije na najbolji mogući način.