16
YAMBULA PO ONGESHEFA OMADHILADHILO GO KU YAMBULA PO OONGESHEFA NDHOKA DHI SHIWIKE NAWA MONAMIBIA, OKUZA KWAANDHOKA DHO KU YOGITHA IIKUTU, SIGO OKWAANDHI DHO KU LANDITHA OKA- PANA. ONKAMBADHALA YO NBIC OKU YAMBULA PO OONGESHEFA MONAMIBIA.

Uncommon Business-Oshiwambo translation version

Embed Size (px)

DESCRIPTION

This is a translated version of the NBIC Uncommon Business English publication. The essence is to show how one can innovate everyday businesses.

Citation preview

Page 1: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

YAMBULA PO ONGESHEFA OMADHILADHILO GO KU YAMBULA PO OONGESHEFA NDHOKA

DHI SHIWIKE NAWA MONAMIBIA, OKUZA KWAANDHOKA DHO KU YOGITHA IIKUTU, SIGO OKWAANDHI DHO KU LANDITHA OKA-

PANA.

ONKAMBADHALA YO NBIC OKU YAMBULA PO OONGESHEFA MONAMIBIA.

Page 2: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

2

YAMBULA PO ONGESHEFA An NBIC publication 1st edition, February 2012 Namibia Business Innovation Centre Windhoek, Namibia. Contributors: The teams of NBIC and SAIS. Concept, Layout & Text: Johannes Hasekiel & Bernhard Rohkemper Illustrations: David Linus Oshiwambo translation: Leonard Imene Printing of this publication kindly sponsored by SAIS. Oshinyanyangidhwa shika osha gamenwa kohi yoCreative Commons license. Uuyelele mbuka ota wu vulu oku andjakanekwa nelalakano lyo ku gandja elongo, ashike uuyelele mbuka ina wu pitikwa wu landithwe kaapuna epitikilo lyoNBIC. Ethimbo kehe uuyelele mbuka wa longithwa, omunyanyangidhi gwokambo hano

oku na oku tumbulwa.

*THE NBIC LOGO, NBIC ORANGE AND BLUE, AND »RESPECT YOUR YOUNGSTERS« ARE TRADEMARKS OF NBIC.

YAMBULA PO ONGESHEFA

TALELAPO O NBIC KO WWW.NBIC.ORG.NA

Page 3: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

3

Oku za pe totepo lyayo, NBIC okwakala noku

tsa omukumo aaNamibia ya ete po

omadhiladhilo omape gena sha no ku humitha

komeho oshilongo shetu. Oku ziilila mom-

belewa yetu moNBIC Innovation Village mond-

ingandinga yoVenduka, ota tu longele kumwe

noshigwana mokweeta po omadhiladhilo

omape gena sha nehumo komeho ethimbo

kehe. Kehe esiku NBIC okwa tsikila noku eta

po onkalo ombwaanawa moka aaniilonga ye

yamanguluka oku eta po omadhiladhilo omape

no taga tungu, melongelokumwe nesimane-

kathano.

Opo omalalakano getu ga gwanithwe,

aaniilonga yoNBIC ohaya tsakanene mEtitano

kehe pethimbo lyomwiha opo ya tule kumwe

omadhiladhilo gena sha neyambulepo lyoon-

geshefa oonshona moNamibia, oku za kwaan-

dhi ha dhi landitha okapana nodho ku opaleka,

sigo okwaandhi dho ku opaleka momitse

nosho wo dho ku landitha iiyimati. Iizemo oya

ulikwa moshinyanyandhidwa shika, na owa

manguluka oku yi longitha wu humithe onge-

shefa yoye komeho. Ehumo komeho kehe oha

li etwa po tashi pitile ketulo miilonga

dhomadhiladho omape ngoka ga etwapo.

OSHIKALIMO:

Iikutu ya zalwa nale

Oongeshefa dho ku

opaleka

Oku fala aantu kiilando

yi ili no yi ili

Okunduluka Iizalomwa

yomothingo

Uutala woku landitha iiyi-

mati momapandaanda

Uundingosho

Okapana

Oku hondja oongaku

Eopaleko lyomafufu

OONTENTEKELIHAPU & OSHIKALIMO

OWUNA OMADHILADHILO OMAPE? GA ETA PUUYELELE TU GA KUNDATHANE.

Page 4: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

4

Miilongo yilwe muAfrica mbyoka muna oofaabulika oonene dho ku hondja iikutu, oha mu nyanwa e etemo lyiikutu ya longithwa mbyoka ha yi etwa mo oku za kombanda yomafuta omol-washoka oya talika ko oyo ha yi shunitha pevi ekoko lyoongeshefa oomvalelwa mo ndhoka ha dhi hondjo no ku landitha iikutu. Ashike elanditho lyiikutu ya longa nale moNamibia osha talika ko koyendji onga onzo yuuhupilo. Nomolwa sho muna uutala owundji momapandaanda ta mu landithwa iikutu ya longithwa nale, oongaku, uundjato, nosho wo iilongithomwa yilwe yomoma-gumbo. Oyendji mboka ya enda muubesa oku za koSouth Africa oku ya kOvenduka oya mona nkene oondumba dhiikutu ya longithwa tayi etelelwa kOvenduka, mbyoka unene ha yi zi koJo-hannesburg nenge koCape Town. Aalandi oyendji moNamibia, unene tuu mboka ye na iiyemo iishona oha ya landa iikutu mbyoka ya zalwa nale, hamolwa shaashi ya hala oku shunitha pevi iyekelwahi nenge ha yi opala unene, ashike omolwa shaashi yi thike pongushu yoshimaliwa sha yo.

Owa kala no ku ipula kutya iikutu yaaNamibia mbi ya longithwa nale oha yi ukithwa peni? Ngele iikutu mbyoka ya longithwa otwe yi gongele, ota tu shi ningi oshipu ku mboka ha ya landitha iikutu ya longa nale, unene tuu mbyoka ya etwa mo oku ziilila kondje yoshilongo. Otwa dhiladhila oku tota po ongeshefa ha yi gongele iikutu nosho wo iilongithomwa yilwe yomoma-gumbo, oku za miilando yi ili moNamibia noku yi landitha ku mboka ye yi pumbwa. Aalandi yo-miilando konyala aluhe oha ya futu oshimaliwa oshindji ye vule mboka yokiitopolwa yokuushayi (uuna ta yi monika nawa pehala lyomalandithilo). Ku mboka yokuushayi, ota shi kala oshipu kuyo ngele iikutu ota yi falwa mpo ye li. Iiyemo yomalanditho ngaka ota yi longithwa oku pen-dula po oopoloyeka dhaaNamibia, unene tuu mboka ha ya hondjo no ku landitha iikutu. Tu tu-leni uukuni kumwe mo ku ya ehepeko lyoonzo moshipala nosho wo oku dhi gamenena po. Aantu oyendji oya hala o ku gandja po iikutu mbyoka inaa ya pumbwa we! Kwathela mo ku gandja po iikutu nosho wo iilongithomwa yilwe mbyoka inoopumbwa we opo tu yambule po aanangeshefa aashona mboka ha ya hupu mo ku landitha iizalomwa ya zalwa nale.

YAMBULA PO ONGESHEFA

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

OKU LANDITHA IIKUTU YA ZALWA NALE.

UUTALA WO KU LANDITHA IIKUTU YA

ZALWA NALE

Page 5: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

5

Momagumbo, moombelewa, nosho wo momahala ogendji gomangeshefelo moNamibia oha mu monika aaopeleki, mboka ha ya kaleke po uuyogoki nosho wo emoniko nawa lyomahala ngoka. Omayakulo go ku opaleka moongeshefa oonene noonshona oha ga gandjwa pamithika dhayooloka. Oshikondo shika shoongeshefa dho ku opaleka omo ha mu adhika aanangeshefa oyendji moNamibia. Ngaashi naanaa oongeshefa dho ku gamena omaliko nodho ku tekela iiku-nino, oongeshefa dho ku opaleka ina dhi talika ko onga dhopomuthika gwopombanda, na iha dhi mono omadheulo ngoka ga pumbiwa. Shika olundji oha shi etitha opo oongeshefa ndhika dho ku opaleka dhi gandje omayakulo gankundipala, na, ina ga eleka ongushu yiimaliwama mbyoka omuyakulwa a gandja. Olundji omayakulo ngaka ga nkundipala oha ga holoka shaashi aaopaleki mboka ya kutwa koongeshefa dho ku opaleka oha ya futwa oondjambi dha nanga.

Oshili oyo ndjino kutya ookasitoma odhi hole oku futa oshimaliwa oshiwanawa, uuna dhi shi shi kutya aaopaleki oya dheulilwa Iilonga ya yo, oha ya ihumbata nawa, nota ya vulu oku ikwatela ko-meho miilonga yoyene. Osha pumbiwa opo oongeshefa adhihe dho ku opaleka dhi kale dhi na uuk-watya wa zi no ku tumbulwa uuna ta dhi gandja omayakulo ga dho. Longa pauyuuki, ino lombwela ookasitoma dhoye kutya “omayakulo goye ogo dhingi”, omanga ga nika uunkundi. Ngele oho gandja omayakulo gongushu oto imonene ookasitoma odhindji wu vulithe oonakuthigathana po ooyakweni mokungeshefa. Ipula ashike wu na aaniilonga yoye ya zala iikutu yiilonga yo opala, yi na oshilimbo shongeshefa yoye, osho wo omadhina ga yo! Ota ya kala yu uvite uuntsa lela. Gandja omadhewo ga pumbiwa kaaopaleki yoye, shi vulithe oku kala wu na aaopaleki kaaye na ontseyo yasha miilonga ya yo. Ota tu lalakanene oku mona ongeshefa ndjoka yi na aaopaleki ya pyokoka nawa, no ta ya vulu oku kaleka iikwaniipangitho ayihe yopehala mpoka ha pu opalekwa yi li mon-kalo ombwanawa. Andjakaneka aaniilonga yoye mboka ya pyokoka ku yimwe nenge mbali dho-mookasitoma dhoye opo wu kwashilipaleke einekelo nosho wo ethano ewanawa lyomayakulo goye. Osha simana noonkondo opo wu longithe iiyopalekithi mbyoka inaa yi nika oshiponga ko-mudhingoloko, no sha simanana oku longitha iiyopalekithi mbyoka ya longwa moshilongo.

YAMBULA PO ONGESHEFA

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

OONGESHEFA DHO KU OPALEKA

OONGESHEFA DHO KU OPALEKA.

Page 6: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

6

YAMBULA PO ONGESHEFA

UUBESA WO KU FALA AANTU KIILANDO YI ILI NO YI ILI.

OKU FALA AANTU KIILANDO YI ILI NO

YI ILI

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

AaNamibia oyendji, unene tuu mboka kaaye na iihauto yopaumwene oha ya londo uubesa mo-malweendo ga yo oku za kiilando yilwe oku ya kiikwawo. Aahingi yuubesa olundji oha ya lon-deke no ku helulila pomahala go ku nwethela omahooli. Oondando oha dhi futwa shi ikwetelela koshinano shehala hoka nakufaalelwa u uka. Pomahala ogendji go ku londekela oha pu kala evundakano, ha li etwa kaahingi yuubesa sho ta ya hakana po oonakufaalelwa. Olundji oonaku-faalelwa oha ya kala ya tegelela ethimbo ele manga uubesa ta wu udha aafalelwa ya lwe naashino oha shi ya dhike, no ku imbwa ya thike komahala hoka yu uka pethimbo. Uubesa wumwe o wu li monkalo yanayipala, nolundji oha wu tekele mondjila, noha wu hingililwa nayi, naashika oha shi tula oomwenyo dhaafaalelwa moshiponga.

Ota shi ka kala ngiini ngele o pwa etwa omukalo omupe gwaalondi yuubesa gwopaunongononi gwo ku yaleka no ku futa uubesa? Kapuna ngu ehole oku tegelela ethimbo ele no ku hepeka ethimbo pomalondelo guubesa. Napu totwe omukalo gwo ku futa uubesa ta ku longithwa oon-godhi dhopeke. Elongitho ndino lyoongodhi dhopeke ota li kala ha li ulikile omuhingi gwokabesa kutya ookasitoma ndhi dhiishangitha odha gwana, nangele okwa pumbwa oku gwedha ko kehwahwameko lyongeshefa ye moshigwana opo yi tseyike nawa. Omukalo nguka ota gu kutha po omaidhengomumwe mokati kaahingi yuubesa mo ku kondjela ookasitoma no ku tunga ek-watathano neinekelo ewanawa pokati kaahingi yuubesa noonakufaalelwa monakuyiwa. Opo tu shi ninge oshipu, aafaalelwa ota ya kala ha ya futu okandando okashona kawedhwa po, opo ya kale ha ya londekelwa pomahala ga yo mpoka ha ya zi nenge haya longo. Mo ku shi oto yambula po edhina lyongeshefa yoye, ta shi pitile meyakulo lyoopalela oshigwana. Aahingi yuubesa na ya pewe omadheulo go ku yakula ookasitoma, nosho woo uubesa na wu opalekwe, wo na wu pan-gelwe opo wu kale ta wu monika nawa no wu na egameno kaafaalelwa. Osha simana opo uubesa wu tulwe uushina mboka ha wu ulike kutya okabesa oke li peni, otaka ka thika pongapi, na otaka hingwa ondapo yi thike peni.

Page 7: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

7

YAMBULA PO ONGESHEFA

OKU NDULUKA IIZALOMWA

YOMOTHINGO NOPIIKESHO

OKU NDULUKA IIZALOMWA YOMOTHINGO NOPIIKESHO.

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

Kehe gumwe oku hole sha oshipe sho ku zala mothingo ye, poshikesho, komakutsi, nenge pom-pando pomathimbo gi ili nogi ili. Kiilongo yimwe muuyuni aantu oha ya zala iisiliveli, iingoli, nosho wo iilongomwa yilwe yondilo, ashike moNamibia aantu oha ya longitha iilongomwa mbyoka ya longwa moonzo dhomoshilongo shetu, ngaashi momayi gompo, miintimbu yomafwaganyana, miipanyala, moopena dha longitwa, moonkenya, nosho wo mu yilwe mbyoka ha yi adhika mo-mudhingoloko gwetu. Aanduluki yiizalomwa mbika yamwe oha ye yi landitha komangeshefelo giihomgomwa no sho wo pomahala go ku lila mpoka iihongomwa mbika ha yi longithwa oku opaleka uutalelo wehala. Iizalomwa mbi iiwanawa lela oya pumba, noha yi adhika owala poma-hala omashona lela. Uudhigu mo ku mona iihalithomwa yoludhi nduka owo ha wu etitha eg-wopevi lyelanditho lya yo moshilongo nosho wo pondje yoshilongo.

MoNamibia omu na uuyamba wopamuthigululwakalo, na konyala kehe oshitopolwa moshilongo oha shi nduluka iizalomwa ya yooloka kwaambi yokiitopolwa yi ili. Iilongomwa mbika iiwanawa oha yi opalekwa pamukalo gwoku yi gwedhela omaukwatya nomutalelo omupe. Oonakunduluka iilon-gomwa mbino oye li peni? Otwa pumbwa oku yambula po aanduluki yiilongomwa yoludhi ndoka no ku ya pa esimano ndyoka yi ilongela. Shika ota shi pitile metote po lyoshilimbo shoka ta shi holola etumba lyuungomba wiilongomwa mbika. Aazali yiilongomwa mbika oya hala oku kala pu na oshilimbo shoka yo ta ya kala yuuvitile uugumbo, no ku simaneka ongushu yiilongomwa ya sho. Oto kala wu uvite nawa onga omunduluki gwiilongomwa mbika uuna wa mona kutya etata lyaakalimo ayehe moNamibia oha ya zala iilongomwa yoye. Kakele ota shi kala oshidhigu oku adha omalalakano goye ngele ongeshefa yoye oyi li pehala ihaa pu monika kaantu oyendji, unene moondoolopa oon-shona ngaashi Opuwo, shivulithe oku landithila momahala gomiilando moka ha mu kala aantu oyendji ngaashi mOvenduka nomOshakati. Longeleni kumwe naanangeshefa yalwe mba ha ya hongo iiyopale-kithi mbyoka ha yi zalwa mothingo, momakutsi, piikesho, moshiya nosho wo poompando, e ta mu patulula ehala mpoka ta mu kala ta mu ulike ontseyo yeni. Aataleli po yokondje yomafuta oya loloka oku landa iinamwenyo ya hongwa miiti kehe ethimbo, ya pa ompito yo ku landa iiyopalekithi yolutu mbyoka ya hongwa, nongele oweya fuula oha ya futu ondando ombwanawa lela.

Page 8: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

8

UUTALA WO KU LANDITHATHA

IIYIMATI MOMAPAN-DAANDA

YAMBULA PO ONGESHEFA

UUTALA WO KU LANDITHA IIYIMATI MOMAPANDAANDA.

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

Kehe ethimbo twa hala oku lya omandjembele, omalemune, omayapula, omanuwa, omabanana nenge iiyimati yilwe, olundji oha tu yi landa puutala mpoka ha yi landithwa momapandaanda. Pamukalo gwa tya ngeyi, mboka ha ya longo kokule noositola oonene oha ya landa iiyimati ya wo popepi naampoka ye li. Ngele o wu li popepi nomahala ngaashi oStampriet nenge pomu-longa gwaLange oto vulu oku mona iilikolomwa yomiikunino ya hapa nawa ngaashi omanuwa nomalemune, ashike oyindji yomiiyimati ha tu lyeni oya za poshishiindalongo shetu South Africa hoka ku na onkalo yombepo yo opalela iilongomwa yomomapya. Nonande oshipu oku landa iiyimati niikwamboga kondje yoshilongo, ka yi shi nande iihaha ngaashi mbyoka ya likolwa moshilongo e ta yi landithwa ethimbo olyo tuu ndyoka.

Aantu oye hole oku landa iiyimati niikwamboga ya hapa nawa, nolundji oye hole oku tseya kutya oya likolwa peni oshoka oye shi shi kutya mbyoka ya likolwa meni lyoshilongo oyo iiwanawa. Ota tu toto po ongeshefa yo ku landitha iiyimati niikwamboga ndjoka ta yi kala ha yi longele kumwe naamboka ha ye yi longo, yomoshilongo naamboka yo kondje yoshilongo no ku yi fala kwaam-boka ta ye yi landa, ta tu shi ningi kohi yoshilimbo shaangoka te yi landitha. Oshiholelwa oshi-wanawa, natu tye ngele oho landitha iiyimati niikwamboga to longitha okambasikela mo-mudhingololoko gwoye, oto mono aalandi oyendji wu vule ngu ta landithile pokatala mepan-daanda. Iiyimati mbyoka ya pya unene no kayi shi we iiwanawa oku liwa ino yi ekelahi, oshoka oha yi longithwa oku ninga iikunwa, uuleke, oondjema niikulya yilwe mbyoka ha yi vulu oku longwa miiyimati oyo tuu mbyoka. Ota shi kala oshiwanawa oku kwatela po aalandi yiiyimati niikwamboga yoye ta shi pitile mo ku ya tseyithila oowili dhoye dho ku e telela iilandithomwa yoye ku yo. Ngweye noho oto vulu wu ya pe ehogololo lyo ku landa iiyimati niikwamboga yoye ta ye shi ningile okupitila mo ku tuma oka tumwalaka okafupi (SMS) nenge oku pitila mo inter-net. Pamukalo nguka ookasitoma dhoye ota dhi kala aluhe ha dhi tegelele dhi lande kungweye.

Page 9: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

9

YAMBULA PO ONGESHEFA

UUNDINGOSHO

UUNDINGOSHO.

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

Uundingosho owundji owa tungwa popepi nomalukalwa gooyene wa wo. Shampa owala mu na omikonyo nomaviinu ngoka ge holike nawa, nosho wo iipundi, aalandi oha ye ya okulanda. Uund-ingosho moNamibia owo ha wu kutha po enota lyoyendji, nolundji oha wu mono aalandi ta shi pitile mookuume ya mwene gwokandingosho, nosho wo mboka ye shi po. Pe tote po lyokandin-gosho, nakulanditha oha kala no ku gandja iikunwa moondjo kaalandi, naashika olundji oha shi hulithwa po shampa okandingosho ka tameke ke na aalandi oyendji no ta ka e ta iiyemo ii-wanawa. Uundingosho owundji oha wu tsikile no ku kala pamuthika mpoka ta wu nyanyudha ashike ookuume no ku uvitha nawa mboka yeshi po sigo osigo. Nonando uundingosho o ha wu e ta po iiyemo ku yamwe, owa talika ko kutya owo ha wu tanitha iimbuluma niiponga, mbyoka ha yi longwa no ku etwa kaantu ya kolwa.

Nonando uundingosho owa talika ko onga omahala go ku inyanyudha, o ta shi limbililike kutya omolwashike awuhe ha wu monika wa faathana no ina wu silwa naanaa oshimpwiyu wu opalele ookasitoma adhihe. Ashike omu na eitaalo mokati kaalandi nokutya shampa okandingosho ka opalekwa e ta ka etwa pamuthika omwaanawa, omalovu o ha ga tameke oku landithwa kon-dando yi li pombanda unene, no ha ya henuka oku ya puundingosho mboka wopomuthika gwopombanda. Oshili osho shino kutya ngele owa hala oku landitha nawa, okandingosho owu na oku ka opaleka, oshoka methimbo lyongaashingeyi ookasitoma oha dhi landa mpa dhi wete ta pu monika nawa no pu na omainyanyudho, hamolwa shaashi ha ya nu po omalovu. Ota shi kala ishewe oshiwanawa oku gwedha po omayakulo ga lwe pokandingosho koye ngaashi oku yogitha oohauto, okakululilo, iikulya, nenge oku tula po omuhingi ngoka ta kala ta fala aalandi komalu-kalwa ga yo, uuna ya mana oku nwa. Oshili ishewe oshinakugwanithwa sha mwene gwokandin-gosho oku kwashilipaleka kutya aalandi ye i ta ya hingi ya kolwa nenge ya ninge omiyonena omolwa uukolwe. Shika ota shi ku etele aalandi oyendji, mwa kwatelwa aateleli po ya za kiilongo yokondje yoshilongo oshoka oya inekela egameno ndyoka wa tula po.

Page 10: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

10

YAMBULA PO ONGESHEFA

OKAPANA.

OKAPANA

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

Shampa wa tala tala nawa, pomatala kehe go ku landithila oto mono po okapana, ta ka landithwa. Opo mpoka to mono ta pu tsina olwithi, naantu ya kondeka omasiga, ta ya landa onyama. Olundji ondando yonyama oha yi tameke poondola omulongo (N$10) oku ya pom-banda, ta ya tyapula ihe ya tula ko okeli, ondungu, omatama, nosho tuu okasopa koonyanga, ta ya litha uukuki nenge uumboloto. Aalandithi yokapana oha ya mono iiyemo iiwanawa lela, noha etitha ehalo mu mboka kaaye na oongeshefa opo ya kale ya hala oku tameka oku landitha oka-pana. Uupana auhe oha wu landithwa pamukalo gwafaathana, nonando oha wu adhika poma-hala ga yooloka, nongele omvula oya loko ohayi dhimi omasiga go ku yotha onyama.

Kapuna ngoka ehole oku kala momukweyo omule a tegelela oku landa omwiha gwe. Ota tu kutu aayakuli yopuupana opo aalandi ya kale ta ya yakulwa meendelelo. Shika ota shi endele mumwe neyopaleko lyehala mpoka okapana ta ka landithilwa noku eta po iipundi mpoka aalandi ta ya kuutumba omanga ya tegelela onyama ya wo yi etwe. Omulandithi gwonyama oku na oku lon-gela kumwe naangoka ha landitha osopa, nosho wo ngoka ha landitha uukuki nuumboloto, mo ku gandja eyakulo lyomwiha gwiihwapo. Ota shi kala oshiwanawa uuna omulandithi gwokapana ta kala ha laditha oonyama dha yooloka pomathimbo ga yooloka, oshiholelwa ongaashi oku landitha onyama yoshikombo, yongombe, nenge yoshiyamakuti. Elongelokumwe naalandithi yuupana ooyakweni na lyo o lya simana, opo mu tule uukuni kumwe mo ku indjipaleka no ku nyanyudha aalandi yeni. Aalandi mboka ye li kokule nOsiingela, nosho wo tuu ehala kehe ha li landithwa okapana, na ya faalelwe okapana hoka yo ye li, opo yalande nuupu pethimbo lyom-wiha. Mondjila yoye yo ku fala okapana kaalandi, oto vulu ishewe oku landitha osopa nosho wo okeli ndjoka hayi lithwa okapana, weyi pakela nawa muubaki wa yela, kwaamboka ya hala oku ka lila komagumbo ga yo. Eyakulo ndika ewanawa i ta ye li dhimbwa nenge oya ye komahala gokokule, no ta ya kala no ku galuka ya lande okapana koye monakuyiwa.

Page 11: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

11

YAMBULA PO ONGESHEFA

OKU HONDJA OONGAKU

OKU HONDJA OONGAKU.

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO!

Muuyuni mbuno wopaife ha mu longwa oongaku dhombiliha nodhomaludhi ogendji, aazali yoon-gaku iha ya hondjitha oongaku dhawo, ihe oha ya ka landulula ashike dhimwe oompe. Momapan-daanda ogendji omu na aapangeli naaopaleki yoongaku, nosho wo mboka haya hondjo iipa yii-namwenyo yo moNamibia nokweeta po oongaku oompe kondando yombiliha lela. Oongaku dholudhi nduka oha dhi longwa dha kola lela, no hadhi zalwa ethimbo ele dhi vulithe iitsakaya mbyoka ha yi landwa mudhimwe dhomoositola ndhoka ha dhi landitha oongaku dhoshinanena. Nonande oondando dhoongaku ndhika kadhi li unene pevi, omukalo moka ha dhi hondjwa ogwa nathangwa lela, oshoka olundji nakuhondja oha longitha owala onane nomukoya gwoshipa, ashike ethimbo limwe omuhondjelo oha gu kala inaa gu opala nawa.

Nanando oongeshefa dho ku hondja oongaku omo dhili momudhingoloko gwetu, ethimbo limwe iha dhi gandja eyakulo lyomeendelelo kwaamboka ye li pumbwa, uuna oongaku dha wo dha tuuka nenge dha tokoka omanga ye li mondjila yo ku ya kiilonga, no ya pumbwa oongaku dha wo dhi hondjwe opo ye dhi zale mbala hoka yu uka. Ota tu toto po ongeshefa yo ku hondja oongaku, oku dhi theta, nosho wo oku dhi pusha paithano lya ngoka a hala oku hondjelwa oon-gaku dhe meendelelo, ta yi kala ha yi longo uusiku nomutenya, no ku fala omayakulo ngaka ko-mahala gaamboka ye ga pumbwa. Uuna kaapu na eulumompumbwe lyo ku opaleka oongaku, ota tu ka unganeka omahangano omanene ga kale ge na esiku limwe moka ta ga pitike aaniilonga ya go ya hondjithe no ku opalekitha oongaku dha wo, e ta ye ya futile, onga oshi-topolwa sho ku ya ovitha ombili. Onga omuhondji gwoongaku, kala ho gandja uuyelele mboka ta wu kwathele opo aalongithi yomayakulo goye ya kwatathane nangoye monakuyiwa. Sho onge-shefa yoye ta yi koko, gwedhela ko ihe kongushu yiilongitho yoye, omayakulo goye, nosho wo oku dheulikika aaniilonga yoye, opo kehe gumwe a kale a fuuka, no ku ku galikile ishewe uuna a hala oongaku dhe dhi longwe, nenge ya lande oongaku ndhoka to landitha. Oto vulu oku landitha oongaku, dhi na ekwashilipaleko lyomvula, kofuto ya gwedhwa po onshona lela.

Page 12: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

12

YAMBULA PO ONGESHEFA

EOPALEKO LYOMAFUFU

KOMBINGA YONGESHEFA!

OSHIKE SHI NA OKU NINGWA PO! Omolwashike kasitoma e na oku ya pokalulilo koye nenge posalona yoye pehala lyokuya aka opalekwe palwe? Shi ya ningila oshipu, mo ku ya pitika ya ninge oshilage shethimbo ndyoka ya hala oku opalekwa momutse, ta ye shi ningi no ku tuma okatumwalaka okafupi (SMS). Opo aantu ya kale ye hole oku longitha omayakulo goye nenyanyu, ya gwedhela po omauwanawa ngaashi oku kulula oombenzi dhaalumentu nosho wo oku painda omapanyala gaakiintu oshali omanga ya tegelela oku opalekwa momutse. Osha simimana oku patutula ongulonene lela sigo uusiku, no ku gandja oondando dhowina ku mboka ha ya meneka nosho wo mboka ha ye ya konima yootundi dhiilonga. Pitika wo aantu ya kale ha ye ya yo opolakwe momitse pethimbo lyomwiha, nenge nokuli wu kale ho ke ya opalekela kiilonga nenge kamalukalwa ga yo, uule wethimbo lyontumba. Osha simana oku fala omayakulo goye kwaamboka ye ga pumbwa, no ku gandja omayele nosho wo uuyelele wu na sha niiyopalekithi yomomitse iipe mbyoka ho landitha.

Nonando uukululilo owa yooloka koosalona, oongeshefa ndhino adhihe mbali odhi na elalakano limwe: oku opaleka omafufu. Uuna aakiintu ta ya opalekwa momitse, oha shi kwata oowili odhindji, no ha shi kotha iimaliwa oyindji. Omanga ekululo lyaalumentu oha li kwata ashike ominute dhontumba, nolundji oli na ombiliha, no lya tameka poodola ntano (N$5) adhike poma-hala gamwe. Uukululilo waalumentu uupu lela oku eta po, oshoka owa pumbwa ashike ont-seyo, omuzile, olusheno, neshina lyo ku kululitha. Ngele owa hala oku yambula po omayakulo goye mo ku opaleka omafufu, ota shi kala oshiwanawa oku thitha oshipundi mosalona yamuk-weni, nenge wu patulule osalona yoye mwene. Shika oha shi etitha oondando dhomayakulo goye dhi ye pombanda. Uupyakadhi owu li ashike mpano kutya oonaku opalekwa momitse ka ye hole naanaa oku kala omutumba ethimbo ele sho ta ya pandwa, ohaye shi ningi owala kaaye na nkene.

EOPALEKO LYOMAFUFU.

Page 13: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

13

YAMBULA PO ONGESHEFA

TOPOLELATHANA OMADHILADHILO GOYE NATSE KON-BIC.NAMIBIA KOFACEBOOK.

OWUNA PO OMADHILADHILO

Dhiladhila kombinga yomaudhigu ngoka ongeshefa yoye yi na.

Pula aalandi yongeshefa yoye kutya oya hala wu ya

etele po omalunduluko geni.

Landitha iihalithomwa mbyoka ta yi kandula po oom-pumwe dhaantu yomomudhingoloko gwongeshefa

yoye.

Tota po omikalo omipe dho ku fala iihalithomwa yoye koonaku yi landa.

Hwepopaleka omayakulo goye koonakukulanda.

Page 14: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

14

YAMBULA PO ONGESHEFA

TUMINA OMADHILADHILO GOYE [email protected]

OWUNA PO OMADHILADHILO

Page 15: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

15

YAMBULA PO ONGESHEFA

OMADHILADHILO GOYE OGENI PO?

ILA TU IKUNDENI OMADHILADHILO GOYE KOMBELEWA YETU MOVENDUKA.

Page 16: Uncommon Business-Oshiwambo translation version

16

YAMBULA PO ONGESHEFA

TALELA PO ONBIC PO 1-3 GLÜCK STREET. MOVENDUKA.

Namibia Business Innovation Centre (NBIC) NBIC Innovation Village 1-3 Glück St Windhoek West t: +264 (0)61 207 2885 f: +264 (0)61 207 2760 e: [email protected] www.nbic.org.na

www.saisprogramme.com