ŽUPANIJSKA KRONI KA · 2019-08-13 · "Županijska kronika", Informativni bilten Osjeko-baranjske županije Izdaje: Osjeko-baranjska županija [email protected] Osijek, Trg Ante Starevia

ŽUPANIJSKA KRONIKA 131. prosinca 2018.

ŽUPANIJSKA KRONI KAINFORMATIVNI BILTEN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, 31. prosinca 2018.

ISSN 1331-288X www.obz.hr

Godina XXV. broj 281

"Županijska kronika", Informativni bilten Osje�ko-baranjske županijeIzdaje: Osje�ko-baranjska županija

[email protected], Trg Ante Star�evi�a 2. tel. 221-501

Uredništvo:dr.sc. Davor Brun�i�, glavni i odgovorni urednik,

Saša Forgi�, Ivan Karali�, Gordana Kibel, Ljerka Ništ-Kokolari

Uredništvo:Branko Vrbošić, glavni i odgovorni urednik,Maja Alduk Šakić, Saša Forgić, Ivan Karalić

Grafi čka priprema: Tajništvo Osječko-baranjske županije


U OVOM BROJU:

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

17. sjednica, 13. prosinca 2018.: Pozitivna percepcija pridonosi ukupnom razvoju županije

ŽUPAN

Sastanak 04. prosinca 2018.: Informacija o stanju u gospodarstvu * Sastanak 11. prosinca 2018.: Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara * Sastanak 18. prosinca 2018.: Energetska obnova

zgrade Osnovne škole "Antunovac"

PROJEKTI I AKTIVNOSTI

Otvoren novouređeni Sakuntala park u središtu Osijeka * Kružni tok umjesto opasnog „ipsilona“ u Čepinu * Suradnja pet slavonskih županija potpisanim Sporazumom podignuta na višu razinu * I potporama do jačanja turističke destinacije * Osječko-baranjska županija najuspješnija po povlačenju sredstava iz programa „Zaželi“ * U Ivanovcu otvoren KITC Žnidarec * Dodjeljeno još 785.000 kuna potpora u poljoprivredi * Uz subvencije Osječko-baranjske županije krediti za poduzetnike s 0 % kamata * Županija dodijelila još milijun kuna potpora ruralnom području *

Potpore svima koji obogaćuju kontinentalni turizam * Regionalni distribucijski centar u Osijeku skladištit će 3.000 tona voća * I. Gimnazija u Osijeku više nije san, nagodinu počinje gradnja

RADNI SASTANCI I POSJETI

Četiri kapitalna projekta generiraju razvoj cijele Slavonije i Baranje * Mještani Tenja od danas lakše do primarne zdravstvene zaštite

STRUČNI SKUPOVI

Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu * Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost

MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI

Nakon četiri godine pokrenuta željeznička linija Osijek - Pečuh * Njemački investitori pokazuju interes za ulaganje u Slavoniju i Baranju * Izvrsna poslovna suradnja jača ukupnu sigurnost i

razvija prijateljstva * Konkretni projekti i nacionalne manjine temelj suradnje Osječko-baranjske i Županije Baranya * Realizacija projekata utjecat će i na ostanak stanovništva u Baranji, s obje strane granice * Ured Pannon EGTC-a u Osijeku * Još intenzivnija suradnja Osječko-baranjske

županije i Hrvata u Vojvodini

SVEČANOSTI I OBLJETNICE

Svečana sjednica Grada Osijeka posvećena mladima * Obilježen Dan obrane grada Osijeka * Valpovo obilježava Dan Grada * Počast dr. Franji Tuđmanu * „Tajna bijele kočije“

oduševila posjetitelje * Bista Mije Kišpatića na rondelu velikana * Sjećanje na dan kada je 1991. prvi put oslobođen dio okupiranog područja Baranje * Konkretni projekti obilježili 2018. i obećavaju još bolju narednu godinu * Svečano otkrivena spomen ploča poginulim i umrlim

pripadnicima 68. bojne Vojne policije

ŽUPANIJSKA KRONIKA4 31. prosinca 2018.

NAGRADE I PRIZNANJA

Za najbolje hrvatske robotičare ni Kina nije neosvojiva * Osječko-baranjska županija najuspješnija u Hrvatskoj (i) u zelenoj gradnji * Župan dodijelio stipendije učenicima

i studentima * 2018. povijesna godina osječke gimnastike

MANIFESTACIJE

"Noćni friz Osijek 2018." pred brojnom osječkom publikom * Betlehemsko svjetlo širi poruku mira, ljubavi i razumijevanja


17. sjednica17. sjednica13. prosinca 2018.13. prosinca 2018.

POZITIVNA PERCEPCIJA PRIDONOSI UKUPNOM RAZVOJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Zadnja ovogodišnja sjednica Županijske skupštine, 17. aktualnog saziva, održana je 13. prosinca 2018. godine, a gospodarsko i ukupno stanje na području Županije bila je tema kojoj se posvetilo najviše pozornosti. Raspravu su potaknuli vijećnici pod točkom „Pitanja i prijedlozi“, a raspravljalo se o tomu i pod točkom „Informacija o stanju gospodarstva na području Osječko-baranjske županije“. Između ostalih, vijećnica Marija Čačić je pozvala župana Ivana Anušića da kaže što smatra najvećim posti-gnućima, a što problemima u godini na izmaku.

Župan Ivan Anušić odgovorio je, između ostalog, kako najvećim postignućem smatra mijenjanje percepcije javnosti o Osječko-baranjskoj županiji, a percepciju drži izuzetno važnim temeljem za svaki dobar posao.

- Ranija percepcija o županiji sukoba i političkih obračuna promijenila se u pozitivnom smjeru, promijenio se odnos Županije prema središnjoj vlasti, županija postaje lider u Slavoniji i Baranji, mijenja se način promišljanja, osobite promjene vide se na planu pripreme i realizacije projekata, kako novih pro-jekata tako i projekata o kojima se govori 20-ak godina, a tek su sada realno pokrenuti - rekao je župan.

Postignućem smatra i političko stabiliziranje Županije, njeno dobro pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanje pozitivnih trendova razvoja. Ljude smatra najvažnijim čimbeni-kom svakog rada, a kao problem koji treba rješavati vidi pitanja komunikacije, zajedničkog pristupa i djelovanja na svim razinama, od lokalne do međunarodne, na što je odmah pozvao sve vijećnike. Još


jednom je naglasio kako bez obzira na političke razlike i stavove, jednim od ključnih uvjeta razvoja cijelog područja Slavonije, Baranje i Srijema drži kvalitetnu suradnju Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, za što se zalaže u svakodnevnom radu.

Dražena Vrselja intendantica HNK-a Osijek

Vijećnici Županijske skupštine prihvatili su prijedlog da se za novu intendanticu Hrvatskog na-rodnog kazališta u Osijeku imenuje dugogodišnja djelatnica i sadašnja poslovna ravnateljica Kazališta Dražena Vrselja. Na dužnost će stupiti 1. travnja iduće godine, kada sadašnji intendant Božidar Šnajder odlazi u mirovinu.

„Povelja humanosti“ Osječko-baranjske županije

Predsjednik Županijske skupštine Dragan Vulin obavijestio je vijećnike da je Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije nakon provedenog postupka donio Odluku o dodjeli "Povelje humanosti" Osječko-baranjske županije. Naime, prema članku 41. stavak 1. Odluke o priznanjima Osječko-baranjske županije, odluku o dodjeli priznanja Županije donosi Odbor za priznanja, a odluke Odbora o dodjeli priznanja svečano se proglašuju na zasjedanju Skupštine Županije.

"Povelja humanosti", javno priznanje za humana djela učinjena na području Osječko-baranjske županije, dodijeljena je:

- Štefici Čučak za organiziranje i pružanje humanitarne i drugih oblika ljudske pomoći kojima se afirmira i potvrđuje humanost kao univerzalno civilizacijsko načelo,

- Maji Vujnovac za skrb o djeci bez roditelja, napuštenoj i drugoj ugroženoj djeci,;

- Stjepanu Klariću za poduzimanje djela kojima je uz vlastiti rizik i samopožrtvovanje od dru-gog otklonjena prijeteća pogibelj i drugih djela kojima se pridonosi zaštiti i spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara,

- Stjepanu Jurmanu za poduzimanje djela kojima je uz vlastiti rizik i samopožrtvovanje od dru-gog otklonjena prijeteća pogibelj i drugih djela kojima se pridonosi zaštiti i spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara,


- Ani Penić za predanost u pobuđivanju solidarnosti i djelotvornosti kojima se promiču vrijednosti humanizma kao zaloga održanja društvene zajednice te

- Zdenku Črešnjovnjaku, Dragutinu Zadravcu, Josipu Dvoržaku, Josipu Stjepanoviću, Stjepanu Zeleniću, Vladi Bašiću, Darku Duka, Alenu Hajbi, Alenu Ivankoviću, Zlatku Kataviću, Stanku Rusiću, Milanu Šoli, Danku Mikliću, Tihomiru Glasovcu, Krunoslavu Ščetaru, Tihomiru Kolembusu, Đuri Gomboši, Ivici Heđi i Mirku Novaku za darivanje krvi kojom se omogućava izlje-čenje bolesnih i povrijeđenih.

Dnevni red 17. sjednice Županijske skupštine

Javnim glasovanjem vijećnici su utvrdili sljedeći dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika 16. sjednice Skupštine Županije 2. Pitanja i prijedlozi vijećnika 3. Prijedlog Odluke o prijenosu osnivačkih prava nad Agencijom za obnovu osječke Tvrđe na Grad

Osijek 4. Prijedlog Zaključka o davanju mišljenja na Prijedlog Uredbe o osnivanju Centra za profesionalnu

rehabilitaciju Osijek 5. Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije 6. Prijedlog Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu

države na području Osječko-baranjske županije za 2019. godinu 7. Informacija o stanju i problematici predškolskog odgoja i obrazovanja na području Osječko-baranjske

županije 8. Izvješće o stanju u školstvu i poslovanju školskih ustanova čiji je osnivač Osječko-baranjska županija

u 2017. godini 9.a) Prijedlog Odluke o promjeni naziva i djelatnosti Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, Osijek b) Prijedlog Zaključka o utvrđivanju prijedloga izmjene i dopune Odluke o donošenju Mreže osnovnih

i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja10. Prijedlog Zaključka o pokretanju inicijative za proširenje Mreže javne zdravstvene službe11. Prijedlog Odluke o promjeni djelatnosti Doma zdravlja Našice12. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjeni Statuta Doma zdravlja Valpovo


13. Informacija o pristupanju Osječko-baranjske županije Sporazumu o suradnji između Osječko-ba-ranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko- s r i j e m s k e županije

14. Izvješće o radu i poslovanju Javne ustanove Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijedno-stima na području Osječko-baranjske županije za 2017. godinu

15. Prijedlog Plana rada Skupštine Osječko-baranjske županije za 2019. godinu16. Prijedlog za razrješenje i imenovanje intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku17. Prijedlog Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara za područje Osječko-baranjske županije

za 2019. godinu18. Prijedlog rješenja o izmjenama i dopunama rješenja o imenovanju sudaca porotnika i sudaca porotnika

za mladež a) Prijedlog Rješenja o dopuni Rješenja o imenovanju sudaca porotnika za mladež Županijskog suda

u Osijeku b) Prijedlog Rješenja o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju sudaca porotnika za mladež Općinskog

suda u Osijeku c) Prijedlog Rješenja o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju sudaca porotnika Općinskog suda u

Osijeku

Vijećnik dr. sc. Nedeljko Bosanac navodi da Osijek nazaduje, da se urušava urbano i gospodar-ski te slijedom toga očekuje od župana da nakon izbora za mjesnu samoupravu neće podržavati kroz rad vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti takvu politiku u Gradu Osijeku. U vezi potpisiva-nja sporazuma o suradnji između pet slavonskih županija ističe da je pored toga potrebno jačanje, rast i razvoj realnog sektora kroz promjenu po-stojeće legislative. Predlaže uniju županija istočne Hrvatske koja će zajednički pristupiti reformiranju postojećeg sustava te traži detaljne informacije o ovom sporazumu.


Vijećnica dr. sc. Lidija Dujmović referira se na točku 5. dnevnoga reda ove sjednice (Informa-cija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije), odnosno na dio koji se odnosi na prehrambenu industriju koji je prema njenom mišljenju šturo prezentiran. Predlaže proizvodnju biorazgradive plastike u Osječko-baranjskoj žu-paniji.

Vijećnik Andrej Jurić govori o mjerenjima i ispitivanjima s ciljem pronalaženja nafte na po-dručju Osječko-baranjske županije. Traži pisani odgovor oko ovih istraživanja odnosno pita koja je metoda dogovorena za eksploataciju nafte i plina.

Vijećnik Hrvoje Pavković napominje da je Planom dodjela potpora Osječko-baranjske župa-nije kao jedna od mjera poticanja razvoja ruralnog prostora utvrđena kupovina genetskog materijala u govedarstvu, svinjogojstvu i ovčarstvu gdje su prihvatljivi i troškovi veterinara za umjetno osje-menjivanje. Traži podatak koliko je iz županijskog proračuna utrošeno sredstava od predviđenih 2 milijuna kuna za ove potpore u razdoblju od 28. ožujka do 1. prosinca 2018. godine, i to da se poi-mence navedu korisnici sredstava s iznosima, tko

su davatelji usluga isporuke genetskog materijala s iznosima te koliki je iznos isplaćen za usluge umjetnog osjemenjivanja i liječenja plotkinja.

Vijećnik Stjepan Krznarić napominje da je iz Informacije o stanju u gospodarstvu vidljivo da su četiri velike tvrtke na području Županije iskaza-le gubitak od 797 milijuna kuna u 2017. godini što je utjecalo i na negativni ukupni saldo županijskog gospodarstva. Zanima ga ima li župan saznanja o sadašnjem stanju u tim tvrtkama i hoće li kraj 2018. godine završiti pozitivno ili s minimalnim gubitkom.

Vijećnica Marija Čačić zamolila je župana da kaže što smatra najvećim postignućem u ovoj godini te što mu je bio najveći problem odnosno izazov.

Na postavljena pitanja vijećnika odgovore je dao župan Ivan Anušić. Vijećniku Nedeljku Bo-sancu rekao je da HDZ-e nije u koaliciji niti bilo kakvoj suradnji s gradskom vlasti Osijeka. U vezi suradnje pet županija, rekao je da Osječko-baranj-ska županije ima obvezu biti predvodnik sveuku-pnog života na području istočne Hrvatske te je uz suglasnost ostalih župana pokrenuta ozbiljnija suradnja kao kompaktne regije prema fondovima EU i Vladi RH, u kakav okvir je ovo područje po-stavila i Vlada RH s Projektom Slavonija, Baranja i Srijem. Ističe važnost nove financijske perspek-tive od 2020. godine kada Hrvatska ima veliku šansu povlačiti sredstva i iz fondova EU koja do sada nije mogla. Za to se sada rade pripreme i ja-sna strategija. Osim toga, nastavio je, EU preferira regije, a mi smo kao županija premaleni pred EK za velike projekte. Zbog toga je napravljen spora-zum pet županija, kao priprema za sve što će se događati, počevši od Dana hrvatskog turizma u li-stopadu 2019. godine te sve ostale projekte razvo-ja istočne Hrvatske. Sporazum je početak novog vremena koje će razvijati ovo područje Hrvatske. Svi su župani suglasni o njegovim okvirima i na-činu djelovanja.

Vijećnici dr. sc. Lidiji Dujmović rekao je da su podaci u Informaciji o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije dobiveni iz HGK-a, a izvješća se ubuduće mogu pripremiti i na drugačiji način. Ističe da je prva tvornica bio-razgradive plastike na području županije naprav-ljena u Belom Manastiru, tvrtka Ecocotec d.o.o. vlasnika Borisa Mikšića. Županija je spremna po-držati prijedloge takve proizvodnje koje daje vi-jećnica. S tim u vezi podsjeća na Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak. Tvrtka Ecos


d.o.o. je započela s projektom za koji je iz fondova EU, odnosno resornog ministarstva osigurano 12,5 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije.

Kako su zatražili pisani odgovor, vijećnicima Andreju Juriću i Hrvoju Pavkoviću župan je rekao da će dobiti takav odgovor.

Vijećniku Stjepanu Krznariću za stanje gos-podarstva ističe da je zabilježilo negativne rezul-tate u 2017. i 2018. godini zbog nekoliko tvrtki koje su iz sustava Agrokora, odnosno Belja i Žita. Stanje u Agrokoru je poznato, a Žito, odnosno nje-gova članica Tvornica šećera zbog cijene šećera na svjetskom tržištu godinu je završila s gubitkom. Sve manje tvrtke su pozitivno poslovale, no nisu dovoljno snažne da bi promijenile ukupne podat-ke. Očekuje da će se 2019. godine stanje popraviti.

U vezi decentralizacije i ureda državne upra-ve koji će se do kraja 2019. godine spojiti sa župa-nijama na području cijele Hrvatske, župan kaže da imamo obećanje ministra da će troškovi za plaće 255 zaposlenika državne uprave u OBŽ biti pokri-veni. To povezivanje smatra dobrim jer će ojačati ulogu županija i njen utjecaj.

Na pitanje vijećnice Marije Čačić župan je rekao da najvećim postignućem za 1,5 godinu svog rada smatra mijenjanje percepcije javnosti o Osječko-baranjskoj županiji, a percepciju drži

izuzetno važnim temeljem za svaki dobar posao. - Da je stanje u Županiji bilo dobro ne bi bilo pro-mjena i ne bi dobili izbore. Potporu smo dobili zahvaljujući programu, kao i radu na prijašnjim dužnostima te stekli obvezu pomaka prema napri-jed, što se i događa. - Sve statistike potvrđuju da idemo prema naprijed. Taj put će biti i dug i jako težak jer se ništa ne može popraviti preko noći, a trebat će strateški i zajednički raditi - rekao je.

Naglasio je da Grad Osijek i Osječko-baranj-ska županija moraju surađivati bez obzira kakva politika vodi Grad jer bi razdvajanjem ne samo stagnirali nego nazadovali.

- Krenuli smo u dobrom smjeru te promijenili percepciju i odnos Županije prema središnjoj vla-sti, Županija je preuzela ulogu lidera u Slavoniji i Baranji, promijenili smo načine funkcioniranja, promišljanja i rada. Naši projekti su se već poče-li realizirati, neke nećemo uspjeti realizirati u 4 godine, ali će biti u visokoj fazi realizacije. Sada se rade i projekti o kojima smo ovdje slušali 20 godina, a nisu sport i rekreacija nego ključna in-frastruktura za razvoj gospodarstva u Osječko-ba-ranjskoj županiji. To su Gospodarski centar, RDC za voće i povrće, 14 sustava za navodnjavanje, nova I. gimnazija Osijek, Srednja škola u Donjem Miholjcu, besplatna prehrana za djecu s nizom do-datnih pogodnosti - rekao je župan.


Postignućem smatra političko stabiliziranje i dobro pozicioniranje Županije na hrvatskoj i međunarodnoj sceni te početak strateškog rada, što će rezultirati pozitivnim trendovima. Pozi-tivnim smatra i pokretanje turizma kao nove gospodarske grane u Slavoniji i Baranji, koja uvezana s poljoprivredom može donijeti osobit napredak.

Na primjeru Istre ističe da su ljudi najvažniji čimbenik svakog rada, a politika treba nadzirati, usmjeravati i poticati, a vjeruje da će kao župan uspjeti u tomu. Kao najveći problem u politici - ističe - uvijek su ljudi, pa i probleme treba rješa-vati kroz dobru komunikaciju, zajednički pristup i djelovanje na svim razinama, od lokalne do me-đunarodne, na što je odmah pozvao sve vijećnike.


Sastanak Sastanak 4. prosinca 2018.4. prosinca 2018.

Dnevni red

1. Nacrt Odluke o prestanku osnivačkih prava i obveza nad Agencijom za obnovu osječke Tvrđe 2. Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o financiranju programa i projekata udruga od interesa

za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji 3.a) Nacrt Odluke o promjeni naziva i djelatnosti Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, Osijek b) Nacrt Zaključka o utvrđivanju Prijedloga izmjene i dopune Odluke o donošenju Mreže osnovnih i

srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja 4. Izvješće o radu i poslovanju Javne ustanove Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijedno-

stima na području Osječko-baranjske županije za 2017. godinu 5. Izvješće o stanju u školstvu i poslovanju školskih ustanova čiji je osnivač Osječko-baranjska županija

u 2017. godini 6. Informacija o stanju i problematici predškolskog odgoja i obrazovanja na području Osječko-baranjske

županije 7. Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije 8. Nacrt Zaključka o davanju mišljenja na Prijedlog Uredbe o osnivanju Centra za profesionalnu reha-

bilitaciju Osijek 9. Nacrt Zaključka o pokretanju inicijative za proširenje Mreže javne zdravstvene službe10. Informaciju o pristupanju Osječko-baranjske županije Sporazumu o suradnji između Osječko-baranjske,

Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije


Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije

Iako jedan dio pokazatelja iz godišnjih financijskih izvještaja ima pozitivne trendove, 2017. godina završila je s negativnim financijskim rezultatom poslovanja poduzetnika i to u iznosu od 273 milijuna kuna. Jedan od razloga negativnog rezultata poslovanja poduzetnika je i činjenica da su četiri tvrtke sa sjedištem na području Županije iz djelatnosti građevinarstva, trgovine, proizvodnje prehrambenih proizvoda i sa-vjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem u 2017. godini ostvarile ukupan gubitak u iznosu od 797,3 milijuna kuna, dok su iste tvrtke u 2016. godini ostvarile dobit u iznosu od 47,4 milijuna kuna.

Broj poduzetnika obveznika poreza na dobit koji su predali godišnje financijsko izvješće za 2017. godinu u odnosu na 2016. godinu povećao se za 7,1 %, broj zaposlenih za 3,2 %, ukupni prihodi za 2,1%, prihodi od prodaje u inozemstvu za 8,5 %, pozitivan trgovinski saldo za 5,5 %.

S druge strane ukupni rashodi su rasli više od ukupnih prihoda i to za 5,5 %, što je rezultiralo i dvo-struko većim gubitkom, smanjenjem dobiti za 2,6 % i na kraju, negativnim konsolidiranim financijskim rezultatom u iznosu 273 milijuna kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2017. godini smanjile su se za 17,3 %, što je posljedica daljnjih negativnih trendova.

Ostvareni ukupni prihodi u 2017. godini iznosili su 24,8 milijardi kuna, dobit 1,1 milijardu, a gu-bitak 1,4 milijardi kuna.

Ovi rezultati značajno se mijenjaju u negativnom smjeru kada se uzmu u obzir i godišnja financijska izvješća tvrtki Agrokor grupe koja su objavljena tijekom srpnja 2018. godine. Prema njima Belje d.d. je u 2017. godini ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 1,4 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi iznosili su 2,8 milijarde kuna, gubitak razdoblja iznosio je 1,4 milijarde kuna, a čak 1,3 milijarde kuna tog gubitka odnosio se na rezerviranja po jamstvima unutar Agrokor grupe.

Tijekom 2017. godine pozitivan financijski rezultat ostvarila je djelatnost poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo u iznosu 240 milijuna kuna, ali samo ukoliko se ne uzima u obzir godišnje financijsko izvje-šće Belja d.d. Gotovo sve ostale značajnije djelatnosti poslovale su negativno: prerađivačka industrija u iznosu 23 milijuna kuna, građevinarstvo u iznosu 278 milijuna kuna, trgovina 134 milijuna kuna, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 97 milijuna kuna. Unutar prerađivačke industrije pozitivno su poslovale sljedeće djelatnosti: proizvodnja papira i proizvoda od papira u iznosu 55 milijuna kuna, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 31 milijun kuna, proizvodnja ostalih nemetalnih mine-ralnih proizvoda (građevinski materijal) 29 milijuna kuna, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 19 milijuna. Najveći negativni rezultat ostvarila je proizvodnja prehrambenih proizvoda i to u iznosu od 101 milijun kuna, zatim proizvodnja odjeće 41 milijun kuna te proizvodnja namještaja 16 milijuna kuna.

Podaci o izvozu i uvozu u 2017. godini iz godišnjih financijskih izvještaja pokazuju da je prihod od prodaje u inozemstvu u 2017. godini iznosio 5,5 milijardi kuna i bio je 8,5 % veći u odnosu na 2016. godinu, a ostvarilo ga je 585 poduzetnika sa sjedištem u Županiji. Ostvareni uvoz u 2017. godini iznosi je 3,3 milijarde kuna i bio je 10,5 % veći u odnosu na 2016. godinu. Ostvaren je pozitivan saldo razmjene u iznosu od 2,2 milijarde kuna, što je za 5,5 % više u odnosu na 2016. godinu.

Broj blokiranih pravnih osoba i nepodmirenih prijavljenih obveza u padu je još od kraja 2010. od-nosno 2011. godine kada je iznos nepodmirenih obveza iznosio 1,6 milijardi kuna, a blokiranih pravnih osoba 1.622. Krajem lipnja 2018. godine bilo je 387 insolventnih pravnih osoba, što je 5,4 % manje u odnosu na prosinac 2017. godine. Iznos nepodmirenih obveza iznosio je 150 milijuna kuna ili 51 % manje u odnosu na prosinac 2017. godine, a u ukupnim nepodmirenim obvezama u Republici Hrvatskoj sudjelovao je s 2,2 %. Smanjenje nepodmirenih prijavljenih obveza se malo zaustavio u prvom dijelu 2017. godine zbog slučaja Agrokor, ali je i dalje nastavljen.

Pokazatelji o zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti također pokazuju pozitivne trendove. Krajem srpnja 2018. godine broj zaposlenih prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno i mirovinsko osi-


guranje o broju osiguranika iznosio je 86.938, što je 1,2 % više u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, dok se broj nezaposlenih smanjio za 15,5% i iznosio je 17.431, što je rekordno nizak broj nezaposlenih unazad desetak godina. Međutim, negativno je što pad nezaposlenosti ne prati i broj zaposlenih, koji je, iako u porastu, ipak nedovoljan kako bi se obuhvatili svi oni koji su izašli iz statusa nezaposlenih (zbog zapošljavanja u drugim županijama ili izvan Republike Hrvatske ili zbog odjave s evidencije i slično). Krajem srpnja 2018. godine i dalje je zabilježeno smanjenje broja aktivnog stanovništva na području Županije i to za 2 % ili za 2.165 osoba u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Stopa nezaposlenosti u Županiji u srpnju 2018. godine bila je 16,7 %, dok je u Republici Hrvatskoj bila 8,0 posto.


Dnevni red

1. Nacrt Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara za područje Osječko-baranjske županije za 2019. godinu

Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara

Skupština Osječko-baranjske županije donijela je Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Osječko-baranjsku županiju 29. studenoga 2018. godine koja je temelj za donošenje Pro-vedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara za područje Osječko-baranjske županije za 2019. godinu.

Provedbeni plan detaljno razrađuje organizacijske, tehničke i urbanističke mjere, koje je u segmentu zaštite od požara potrebno provesti kako bi se ista u narednom razdoblju podigla na višu razinu. U izradi ovoga izuzetno značajnog dokumenta (koji će po svom donošenju biti temelj za donošenje godišnjih provedbenih planova unaprjeđenja zaštite od požara za sve jedinice lokalne samouprave na području Županije), sudjelovale su Policijska uprava osječko-baranjska i Vatrogasna zajednica Osječko-baranjske županije, koje su dale svoj puni stručni doprinos njegovoj sveobuhvatnosti i cjelovitosti.


Ovdje treba također reći, da je Županija kao izvršitelj pojedinih zadataka predviđenih ovim Pro-vedbenim planom, navedena u kontekstu činjenice da su, sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite, operativne snage vatrogastva jedna od temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite za čije je učin-kovito funkcioniranje Županija u značajnoj mjeri odgovorna. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.

Upravo stoga, iako je neposredno izvršavanje pojedinih zadaća obuhvaćenih ovim Provedbenim planom primarna obveza drugih subjekata (gradovi, općine, tvrtke koje obavljaju komunalne djelatnosti i druge pravne osobe), Županija je navedena kao njihov izvršitelj, zbog činjenice da je u širem kon-tekstu dužna dati svoj obol unaprjeđenju zaštite od požara na svom području kako bi ne samo podigla sigurnost svojih stanovnika već i omogućila daljnju izgradnju sustava civilne zaštite za čije učinkovito funkcioniranje (na svome području) snosi neposrednu odgovornost.

Sukladno svemu navedenom, predlaže se Županijskoj skupštini donošenje Provedbenog plana una-prjeđenja zaštite od požara za područje Osječko-baranjske županije za 2019. godinu.


Dnevni red

1. Prijedlog Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Energetska obnova zgrade Osnovne škole "Antunovac", Područna škola Ivanovac na adresi Crkvena ulica 1a, Ivanovac, KK.04.2.1.04.0553

2. Prijedlog Plana nabave Osječko-baranjske županije za 2019. godinu 3. Informacija o korištenju sredstava osiguranih na Aktivnosti "Proračunska zaliha" Proračuna Osječko-

baranjske županije za 2018. godinu za razdoblje od 1. studenoga do 30. studenoga 2018. godine

Energetska obnova zgrade Osnovne škole “Antunovac”

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja objavilo je 16. studenoga 2017. godine Poziv na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja donijelo je Odluku o povećanju alokacije za Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama


javnog sektora", referentni broj KK.04.2.1.04 (KLASA: 350-01/17-08/1, URBROJ: 531-05-3-18-107 od 17. srpnja 2018.) kojom je ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva povećan s 380.000.000,00 kuna na 1.110.000.000,00 kuna.

Nastavno na donesenu Odluku o povećanju alokacije, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ure-đenja ponovno je otvorilo Poziv za zaprimanje projektnih prijedloga 4. rujna 2018. godine.

Ovaj Poziv pokrenut je u okviru Prioritetne osi 4 "Promicanje energetske učinkovitosti i obnovlji-vih izvora energije", Specifičnog cilja 4c1 "Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora" Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., financiranog sredstvima ESI fondova. Poziv se raspisuje na temelju Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 74/14.) i Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016.-2020. ("Narodne novine" broj 22/17.).

Pozivom se želi doprinijeti smanjenju potrošnje energije zgrada javnog sektora u kojima se obavljaju društvene djelatnosti, kao i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u njima.

Ovim Pozivom podupirat će se mjere energetske obnove koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na go-dišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenja obnovljivih izvora energije.

Osječko-baranjskoj županiji u okviru Poziva Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora odobren je projekt Energetska obnova zgrade Osnovne škole "Antunovac", Područna škola Ivanovac, te je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dostavio 9. studenoga 2018. godine Obavijest o rezultatima za navedeni projekt.

Ukupna vrijednost projekta je 1.469.622,91 kuna, a odobreni prihvatljivi troškovi su 1.378.560,41 kuna. Osječko-baranjskoj županiji su odobrena financijska sredstva u iznosu do 846.235,06 kuna. Pre-ostali iznos od 623.387,85 kuna do ukupne vrijednosti projekta je obveza Osječko-baranjske županije.

Skupština Osječko-baranjske županije donijela je Zaključak povodom razmatranja Informacije o prijavi projekata na Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora" kojim je ovlastila Župana za poduzimanje svih potrebnih aktivnosti u svrhu realizacije projekata prijavljenih na ovaj Poziv.

Otvoren novouređeni Sakuntala park u središtu Osijeka

Točno pet mjeseci prošlo je od početka radova na osječkom Sakuntala parku, koji je svečano otvoren 2. prosinca 2018. godine na Dan Grada Osijeka. Radovi vrijedni oko četiri milijuna kuna okončani su nedavno, a financirani su većim dijelom iz sredstava fondova Europske unije. Riječ je o projektu S.O.S. - turistička ruta Secesija Osijek-Subotica, koji je Osijek zajedno s gradom Suboticom prijavio u okviru INTEREG-IPA projekta programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija, a bavi se valorizacijom secesijske kulturne baštine i promocijom zajedničke kulturno-turističke ponude Osijeka i Subotice.


Obnovljen je prostor od oko 6.100 četvornih metara i uključujući elektrotehničke instalacije i vo-doopskrbu, kao i rekonstrukcija 15 parkirališnih mjesta, izgradnja vrtnog paviljona, a postavljena je i nova javna rasvjeta s 18 stupova i led rasvjetom.

Otvorenje su pjesmom uveličali članovi Hrvatskog pjevačkog društva „Lipa“ nakon kojeg su grado-načelnik Ivan Vrkić, župan Ivan Anušić i građani Osijeka šetnjom po parku obilježili otvorenje parka u središtu grada.

Obnova Sakuntala parka nastavak je obnove secesijskog niza Europske avenije gdje se trenutno ulaže oko 60 milijuna kuna. Samo desetak milijuna kuna uloženo je u uređenje pročelja secesijskih zgrada na Europskoj aveniji.

Kružni tok umjesto opasnog „ipsilona“ u Čepinu

Raskrižje županijskih cesta iz smjerova Osijeka, Našica i Đakova u centru Čepina, tzv. Čepinski ipsilon, poznat i kao najprometnije, najnepreglednije i sigurnosno najugroženije raskrižje cesta u ovoj Općini, od sada postoji samo na slikama. Uz simboličnu svečanost 4. prosinca 2018. godine označeno je puštanje u promet novoizgrađenog kružnog toka. Na taj način znatno je olakšan promet te povećana sigurnost svih sudionika u prometu, i vozila i pješaka. Investicija je koštala je 3.608.856,39 kuna, a ra-dove je izvela tvrtka Osijek-Koteks d.d.. Osim kružnog toka, uređene su prilazne ceste, javne površine i nova parkirališta, s time da promet nikada nije u cijelosti obustavljen nego samo usporen i ograničenog protoka za vrijeme radova.

- Iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2018. godinu, a preko Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske ostvarili smo sufinanciranje u iznosu od

Op ina Punitovci4. sije nja 2012.


2.400.000,00 kuna, a preostalih 1,2 milijuna kuna osigurala je Osječko-baranjska županije preko Uprave za ceste OBŽ. Ovaj zajednički projekt izuzetno je vrijedan i bitan za sve mještane Općine Čepin, ali i sve sudionike u prometu koji prolaze ovim prometnicama - rekao je tom prigodom župan Ivan Anušić.

Načelnik Općine Čepin Dražen Tonkovac dodao je kako je projektnu dokumentaciju za rekonstruk-ciju raskrižja izradila tvrtka Rencon d.o.o. iz Osijeka, a sredstva je osigurala Općina. Tehnički pregled je uspješno obavljen 29. studenoga te nema prepreka za izdavanje uporabne dozvole.

Suradnja pet slavonskih županija potpisanim Sporazumom podignuta na višu razinu

Sporazum o suradnji pet slavonskih županija koji je temelj za zajednički nastup u pripremi i provedbi razvojnih projekata istoka Hrvatske potpisan je 4. prosinca 2018. godine u Osječko-baranjskoj županiji. Osječko-baranjska županija kao sjedište znanstvenih, gospodarskih, kulturnih i brojnih drugih institucija na istoku Hrvatske predvodnica je razvoja istočne Hrvatske te su inicijativu o zajedničkom nastupu prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja koju je pokrenuo župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić prihvatili župani Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije.

- Želimo djelovati i raditi sinergijski kao regija i tako nastupati kako prema Vladi RH tako i prema europskim institucijama kroz ured u Bruxellesu. Time ćemo ojačati naš status, naše lobiranje i utjecaj pri Europskoj komisiji kao regija, ali i pred Vladom RH - kazao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Naglasio je pri tome kako je pet slavonskih županija još uvijek zajedno u statističkoj regiji, NUTS II s gradom Zagrebom.

- Podsjetit ću vas da je Grad Zagreb na 125 % prosjeka razvijenosti EU, dakle razvijeniji je od prosjeka EU. Mi smo s našim županijama i fiskalnim potencijalom definitivno ispod razine EU i na-ravno na taj način smo umjetno, na papiru jednako razvijeni kao Zagreb čime nam se onemogućava kvalitetan razvoj projekata EU, jer imamo jako visok postotak sufinanciranja projekata. U budućnosti



će novu statističku regiju činiti upravo naše županije bez Grada Zagreba, kao što je to praksa svuda u Europi gdje su glavni, veliki gradovi zasebna regija, ne uključujući ruralne dijelove. Ovo je prvi korak u tom smjeru i siguran sam da ćemo napraviti odličan posao kako za svih naših pet županija, tako i za Hrvatsku u cijelosti - istaknuo je nakon potpisivanja Sporazuma župan Anušić.

Župan Anušić je kao jedan od prvih zajedničkih projekata najavio Dane hrvatskog turizma 2019. godine u Slavoniji gdje će zajedničkom suradnjom pokazati turističke potencijale istočne Hrvatske koji mogu biti domaći, ali i europski i svjetski turistički brand.

- Normalno da imamo pojedinačnih svojih projekata, ali ono što je najbitnije je da imamo niz zajed-ničkih projekata i u dijelu poljoprivrede gdje smo suglasni svih pet županija, i u dijelu drvnog sektora, a isto tako u dijelu turizma, a posebno imamo zajednički interes u rješavanju infrastrukturnih problema na ovom našem području - kazao je župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić.

- Ovo je formalizacija naše suradnje iako ona postoji od ranije i drago mi je da je župan Anušić pokrenuo ovu inicijativu. Smatram da od današnjeg dana smo zapravo svi pozvani i obvezani na još jednu snažniju suradnju i jače povezivanje - istaknuo je Stjepan Bošnjaković, zamjenik župana Brod-sko-posavske županije.

Važnost suradnje istaknuli su i zamjenici župana Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske župa-nije ističući prednosti zajedničkog nastupa prema institucijama Hrvatske, ali i Europske unije.

- Naša mala županija, njoj je ovo vrlo zanimljivo jer smo mali i po površini i po broju stanovnika tako da svaka inicijativa, udruženje i organizacija da budemo jači je dobrodošla, naročito za turizam jer imamo puno potencijala. Mi smo kao Slavonija, Baranja i Srijem u krugu 2 % najnerazvijenijih regija u EU, ali zajednički, u novoj perspektivi, s novom NUTS II regijom možemo to promijeniti - rekao je Željko Jakopović, zamjenik župana požeško-slavonske županije.

- Nakon pokretanja projekta Slavonija, Baranja i Srijem, potpisivanja Razvojnog sporazuma i potpi-sivanja izrade Master plana istočne Hrvatske ovo je sad jedan sljedeći korak u našoj suradnji, potpisivanje Sporazuma za ured u Bruxellesu. Na kraju bih samo rekao: zajedno smo jači. Nas pet županija imamo puno veću težinu kad zajedno nastupamo nego kad svaka od nas pokušava isto to postići pojedinačno - dodao je Darko Žužak, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije.


Ovim su Sporazumom stvoreni preduvjeti i za zajednički nastup pet slavonskih županija u Bruxelle-su putem ureda Javne ustanove Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije u Bruxellesu, čija se realizacija očekuje tijekom iduće godine.

I potporama do jačanja turističke destinacije

Osječko-baranjska županija ove je godine za potpore ruralnom turizmu u svom proračunu osigu-rala 1,3 milijuna kuna, što će biti i isplaćeno do kraja godine. Župan Ivan Anušić tako je 13. prosinca 2018. godine potpisao 26 ugovora o isplati potpora ukupne vrijednosti 261.900,00 kuna. Potpore za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma u ukupnom iznosu od 110.500,00 kuna odobrene su za šest korisnika, potpore za ulaganje u autohtonu i eno gastro ponudu u ukupnom iznosu od 44.500,00 kuna odobrene su također za šest korisnika, dok je potpore za organizaciju i sudjelovanje na manifesta-cijama, čiju se visinu određuje ovisno o značaju manifestacije i može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, dobilo 14 korisnika, u ukupnom iznosu od 106.900,00 kuna.

Prigodom potpisivanja ugovora župan Anušić naglasio je kako se u zadnjih godinu i pol dana oz-biljno radi na razvoju turizma u Osječko-baranjskoj županiji, a mnoge aktivnosti vode se na razini svih pet slavonskih županija. U tom kontekstu i potpore koje odobrava Županija može se promatrati kao dio priprema za manifestaciju Dani hrvatskog turizma koja će se održati u listopadu 2019. godine u Osijeku.

- Želimo spremni dočekati tu manifestaciju koja će se prvi put dogoditi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, tu kod nas. Sve aktivnosti usmjerene su prema našem strateškom cilju, odnosno da Osječko-baranjska županija bude prava kontinentalna destinacija turizma, odlično pozicionirana ne samo na razini Hrvatske nego Europe i svijeta. Zato radimo na proširenju naše ponude, brendiranju naših proizvoda i destinacije, provodimo sinergijske aktivnosti na razini pet županija i budite uvjereni da ćemo u idućim godinama potpuno promijeniti sliku naše turističke ponude. U tom cilju potreban je zajednički rad svih subjekata u kontinentalnom turizmu, pa su tako i ove potpore dio tog nastojanja - rekao je župan Anušić.

Pročelnica Upravnog odjela za kontinentalni turizam Tatjana Roth dodala je kako novi pristup i aktivnosti na području kontinentalnog turizma već daju rezultate, što se najbolje vidi po statističkim podacima. Broj noćenja se stalno i značajno povećava, ove godine registrirano je 600 novih smještajnih kapaciteta, otvoreno 70 novih objekata…



Osječko-baranjska županija najuspješnija po povlačenju sredstava iz programa „Zaželi“

Još jedna pohvala Osječko-baranjskoj županiji dolazi iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa, poručio je to ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić na potpisivanju održanom 14. prosinca 2018. godine te uručivanju ugovora u sklopu programa u Osijeku.

- Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji. Ovo je jedan od dijelova Vladine politike zapošljavanja, gdje smo u zadnje dvije godine uložili 4,5 milijarde kuna - istaknuo je ministar Pavić.

Danas su potpisani i uručeni ugovori za projekte u sklopu programa „Zaželi“ u vrijednosti od 30 milijuna kn, od kojih je 8.625.858,30 kuna potpisala Osječko-baranjska županija za projekt „ZAŽELI pomoć u kući - osnaživanje i aktiviranje žena na tržištu rada“.

Župan Ivan Anušić izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom, a posebice vodećom pozicijom Županije kada je riječ o povlačenju sredstava za ovakve i druge projekte.

- Osječko-baranjska županija ukupno je u programu „Zaželi“ na nacionalnoj razini uspjela pripre-miti daleko najviše projekata, najveći je broj zaposlenih žena i ljudi koji su uključeni u sam program i naravno velik je iznos sredstava povučenih kroz taj program. Danas smo potpisali ugovor koji je Županija inicirala kao nositelj - naglasio je župan te poručio da će se kroz projekt Županije i projektnih partnera zaposliti 46 teže zapošljivih žena i žena s nižom razinom obrazovanja s područja provedbe projekta na 24 mjeseca.

Župan je također naglasio važnost konkretnog rada na povlačenju sredstava EU fondova.

- U puno prilika govorimo o temi fondova Europske unije, a Osječko-baranjska županija na tome konkretno i radi, kako kroz ovaj projekt tako i kroz projekte energetske obnove. Naime, po projektima energetske obnove također smo povukli najveći iznos sredstava i imamo najveći broj projekata u Hr-vatskoj - poručio je župan Anušić.


U Ivanovcu otvoren KITC Žnidarec

U Ivanovcu je 14. prosinca 2018. godine otvoren Kulturno-informativno turistički centar Žnida-rec. Riječ je o projektu rekonstrukcije i prenamjene postojeće kuće kipara naive Vjekoslava Žnidareca (1931.-2000.) u moderan centar. Ukupna vrijednost projekta je 731.762,04 kuna, od čega je Ministarstvo turizma osiguralo 344.160 kuna, a ostalo su sredstva Općine Antunovac, koja je i nositelj projekta. Pro-jektnu prijavu za natječaj pripremila je Agencija za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA d.o.o. za gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva.

Uz mnoge mještane i njihove goste, svečanom otvaranju Centra nazočili su pomoćnica ministra turizma Snježana Brzica, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i načelnik Općine Antunovac Davor Tubanjski, a projekt je predstavila Nataša Tramišak, direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA d.o.o..

- KITC Žnidarec pokazuje i prepričava djela koja je kipar Žnidarec napravio u svom bogatom život-nom opusu te koja su prepoznatljiva diljem svijeta, možda čak više nego u mjestu gdje je živio i radio. Recimo samo da je jedan njegov rad izložen u stalnom postavu Muzeja u Tokiju, a njegova skulptura „Atomska gljiva“ nalazi se u Muzeju mira u Hirošimi. Centar će pomoći u razvoju naše turističke ponude u smjeru u kojem želimo prezentirati Slavoniju, Baranju i Srijem - rekao je župan Anušić.

Provedba projekta obuhvatila je izvođenje radova na rekonstrukciji i izgradnji objekta, dodava-nje multimedijalnog sadržaja uz primjenu inovativnih rješenja poput koncepta proširene stvarnosti i postavljanja informativnih ploča, a sve uz korištenje energetski učinkovitih rješenja. U multimedijal-nom izložbenom prostoru Centra posjetitelji mogu razgledati stalni izložbeni postav djela Vjekoslava Žnidareca, ali i saznati nešto više o ostalim sadržajima i atrakcijama smještenima u blizini. Na primjer, srednjovjekovni utvrđeni grad Kolođvar, zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske iz 13. stoljeća, udaljen je svega dva kilometra od Centra.

KITC Žnidarec nalazi se na biciklističkoj ruti povezanoj s gradom Osijekom, transnacionalnom rutom Euro Velo 6 i prekograničnom rutom Hrvatska - Mađarska. Iz Centra se posjetitelji mogu zaputiti


na biciklističke rute Cross-Border Bike projekta označene turističkom signalizacijom - Ruta Stepski sokol Antunovac te Ruta Kolođvar Ivanovac, Čepin.

Za upoznavanje kompletnog sadržaja Centra prilikom samog dolaska potrebno je preuzeti mobilnu aplikaciju RODA- Centar Žnidarec, putem koje se preko QR kodova otvaraju dodatne informacije o povijesti naselja, života umjetnika kao i povijesnog naslijeđa ovog kraja.

Dodjeljeno još 785.000 kuna potpora u poljoprivredi

Osječko-baranjska županija godinu završava podjelom još jedne vrste potpora - onih u poljoprivredi. Tako su 17. prosinca 2018. godine potpisana 62 nova ugovora vrijedna 784.420,00 kuna. Javni pozivi za dodjelu potpora iz područja poljoprivrede objavljeni su u ožujku ove godine, u Proračunu Županije za 2018. godinu za dodjelu potpora planirano je ukupno 7.550.000,00 kuna, a do današnjih su ugovora već dodijeljena sredstva za 124 korisnika.

- Ove su potpore od iznimnog značaja za jedinice lokalne samouprave jer uz pomoć sredstava Žu-panije uređujemo poljske puteve i otresnice. U ovoj smo godini izgradili osam otresnica, sve se nalaze na cestama koje izlaze na državne ili županijske ceste, a one nam pomažu da radni strojevi s polja ne iznose blato na cestu i time značajno pridonosimo i sigurnosti prometa na cestama - kazala je Marijana Junušić, načelnica Općine Ernestinovo i dodala kako je Općina uložila 220.000,00, a Županija dodatnih 80.000,00 kuna.

Ugovori o potpori male vrijednosti za 2018. godinu za uzgoj i držanje uzgojno valjanih junica ukupne vrijednosti 68.800,00 kuna zaključeni su s 14 korisnika, za kupovinu uzgojno valjanih grla u stočarstvu ukupne vrijednosti 12.520,00 kuna s 4 korisnika, dok su Ugovori o potpori male vrijednosti za unaprjeđenje genetskog potencijala u govedarstvu ukupne vrijednosti 8.000,00 kuna zaključeni s još 4 korisnika.

Ugovore o potpori male vrijednosti iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2018. godinu za poticanje izvrsnosti u proizvodnji mlijeka ukupne vrijednosti 62.600,00 kuna potpisalo je 15 korisnika, a Ugovore o potpori male vrijednosti poljoprivrednicima za dobrobit životinja ukupne vrijednosti 4.900,00 kuna potpisala su 2 korisnika.



Ugovori o potpori za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda ukupne vrijednosti 89.500,00 kuna zaključeni su s 5 korisnika, dok je Ugovor o potpori za promotivne mjere u korist poljoprivredne proizvodnje ukupne vrijednosti 5.000,00 kuna potpisao jedan korisnik. Sredstva putem Ugovora o potpo-ri za sudjelovanje u programima kvalitete i stvaranja robne marke poljoprivrednih proizvoda vrijednosti 26.100,00 kuna potpisala su 4 korisnika, a Ugovore o potpori za uređenje ruralnog prostora vrijednosti 433.000,00 kuna 6 korisnika.

Ugovori o potporama iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2018. godinu za organizaciju manifestacija na području Osječko-baranjske županije ukupne vrijednosti 64.000,00 kuna potpisalo je 6 korisnika, dok su prema Ugovoru o dodijeli potpore za organizaciju manifestacije u iznosu od 10.000,00 kuna sredstva dodijeljena Državnoj ergeli Đakovo i Lipik.

- Riječ je o svim sferama poljoprivrede na području naše županije, što samih poljoprivrednika pa do općina i gradova. Ove smo godine izdvojili više od 4 milijuna kuna potpora u poljoprivredi, a jednako ćemo nastaviti i iduće godine. Usporedno radimo i na razvoju infrastrukture što je iznimno važno za sustavni i strateški razvoj poljoprivrede, a to su, podsjetimo, 14 sustava za navodnjavanje i Regionalni distributivni centar - rekao je župan Ivan Anušić prilikom potpisivanja ugovora s korisnicama županijskih potpora.

Mjere potpora koje u poljoprivredi dodjeljuje Osječko-baranjska županija su:1. Potpora mladim poljoprivrednicima2. Potpora oštećenima u slučaju elementarne nepogode3. Potpora za kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima4. Potpora za očuvanje tradicionalne proizvodnje i razvoj tržišta autohtonih proizvoda5. Potpora za unaprjeđenje genetskog potencijala u stočarstvu6. Potpora za uzgoj i držanje te kupovinu uzgojno valjanih grla u stočarstvu7. Potpora za poticanje izvrsnosti u proizvodnji mlijeka8. Potpora za dobrobit životinja9. Potpora za istraživačke projekte u poljoprivredi10. Potpora poljoprivrednicima za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda11. Potpora za promotivne mjere u korist poljoprivredne proizvodnje12. Potpora za sudjelovanje u programima kvalitete i stvaranje robne marke poljoprivrednih proizvoda13. Potpora za manifestacije14. Potpora za uređenje ruralnog prostora

Uz subvencije Osječko-baranjske županije krediti za poduzetnike s 0 % kamata

U sklopu realizacije Programa kreditiranja poduzetništva žena i Programa kreditiranja poduzet-ništva mladih, župan Ivan Anušić 18. prosinca 2018. godine je potpisao ugovore o poslovnoj suradnji sa sedam poslovnih banaka, zatim s devet korisnika potpora za informiranje i obrazovne aktivnosti te s osam korisnika potpora za savjetovanje poduzetnika.

Naime, Osječko-baranjska županija i Hrvatska banka za obnovu i razvitak zaključili su ugovor o poslovnoj suradnji na provedbi navedenih programa po komu Županija subvencionira kamate s dva po-stotna poena trgovačkim društvima, obrtima, zadrugama i ustanovama koje ulažu na područje Županije neovisno o sjedištu, odnosno prebivalištu, i to do iskorištenja ukupnog kreditnog potencijala u iznosu 20.000.000,00 kuna. Krediti su namijenjeni za ulaganja u kupovinu zemljišta, građevinskih objekata, opreme i uređaja te ulaganja u obrtna sredstva do 30 % iznosa kredita. Najniži iznos kredita je 80.000,00 kuna, a najviši 700.000,00 kuna. Poček je do 2 godine, a rok otplate do 12 godina uključujući i poček. Kamatna stopa je 2 % godišnje, promjenjiva, što znači da uz subvenciju kamate od strane Županije od 2 % poduzetnicima kao krajnjim korisnicima kamata iznosi 0 %!

Potpisanim ugovorima poduzetnici ne moraju ići u poslovnice HBOR-a nego svoje zahtjeve mogu podnositi kod poslovnih banaka.



- Osječko-baranjska županija povećava svoja izdvajanja za gospodarstvo, a danas je riječ o sufi-nanciranju kamata za poduzetničke kredite. U tom cilju potpisali smo tri vrste ugovora, s bankama i korisnicima potpora kojima smo omogućili beskamatne kredite. Ovu godinu izdvojili smo u proračunu značajna sredstva za poduzetničke potpore, a nagodinu ćemo ih još povećati kako bi, prepoznavajući potrebe i stanje na terenu, potaknuli poduzetnike koji stvaraju novu vrijednost - rekao je župan Anu-šić te potpisao ugovore o poslovnoj suradnji sa sedam poslovnih banaka (Croatia banka d.d. Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, OTP banka d.d. Split, Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Slatinska banka d.d. Slatina i Zagrebačka banka d.d. Zagreb).

Potom su potpisani ugovori za dodjelu potpora. Na javni poziv za informiranje i obrazovne aktiv-nosti pristiglo je 12 zahtjeva za dodjelu potpore, koja iznosi do 75 % opravdanih troškova, a za oblike edukacije i do 100 % opravdanih troškova. Nakon razmatranja podnesenih prijava, potpore su dodijeljene za 9 podnositelja zahtjeva u ukupnom iznosu 214.000,00 kuna.

Za potpore za savjetovanje poduzetnika pristiglo je 9 zahtjeva poduzetničkih potpornih institucija, poduzetničkih centara i inkubatora i razvojnih agencija. Potpora iznosi do 50 % opravdanih troškova, a nakon razmatranja prijava potpore su dodijeljene za 8 podnositelja, i to u ukupnom iznosu 59.400,00 kuna.

Županija trenutno subvencionira kamatu na poduzetničke kredite i za projekte "Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva" i "Kreditom do konkurentnosti" koje provodi u suradnji s resornim mini-starstvom i poslovnim bankama te svoj samostalni projekt "Kreditiranje obrtnih sredstava" s poslovnim bankama, za što je u Proračunu Osječko-baranjske županije za 2018. godinu planirano ukupno 2,2 milijuna kuna, a u 2019. godini planirano je 3,2 milijuna kuna. U pripremi je potpisivanje Ugovora o poslovnoj suradnji u provedbi Programa kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva i Programa kreditiranja poduzetništva početnika s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak.

Županija dodijelila još milijun kuna potpora ruralnom području

Potpisivanjem ugovora s predstavnicima pet jedinica lokalne samouprave o sufinanciranju projektne dokumentacije za provedbu Mjere 7. Podmjere 7.2. i 7.4. iz Programa ruralnog razvoja RH iz proračuna Osječko-baranjske županije odobrene su potpore u ukupnom iznosu od 467.000,00 kuna. Istovremeno su potpisani i ugovori kojima Županija odobrava 500.000,00 kuna za sufinanciranje aktivnosti četiri lokalne akcijske grupe u Mjeri M19 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.



- Odobrene potpore još su jedna potvrda strateškog pristupa i ulaganja Osječko-baranjske župa-nije na čelu sa županom Ivanom Anušićem u razvoj ruralnog područja. Danas je riječ o potporama za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za provedbu Mjere 07. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, za što je u županijskom proračunu ove godine osigurano 1.500.000,00 kuna, s time da maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 250.000,00 kuna odnosno do 50 % po pojedi-nom projektu. Isto tako Županija prepoznaje važnost LAG-ova koji djeluju u našoj županiji (Baranja, Karašica, Strossmayer i Vuka - Dunav) te smo u 2018. godini u Proračunu osigurali 500.000,00 kuna za privremeno sufinanciranje aktivnosti unutar Mjere M19 Leader - rekao je zamjenik župana Goran Ivanović prilikom potpisivanja ugovora 20. prosinca 2018. godine.

Potpore za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije odobrene su za Grad Donji Miholjac za izgradnju parkirališta na groblju u Golincima, Podgajcima Podravskim i Rakitovici, zatim Gradu Našice za izgradnju Područnog dječjeg vrtića u naselju Jelisavac, Gradu Valpovo za rekonstrukciju i dogradnju dječjeg vrtića u Ladimirevcima, Općini Antunovac za izgradnju Sportsko-rekreacijskog centra i rekonstrukciju Ulice kralja Zvonimira u Antunovcu te Općini Gorjani za izgradnju dječjeg vrtića u Gorjanima. Inače, po ovom natječaju u 2018. godini Osječko-baranjska županija je ukupno raspodijelila 1.176.156,00 kuna.

Potpore svima koji obogaćuju kontinentalni turizam

Potpisivanjem ugovora ukupne vrijednosti 500.100,00 kuna 21. prosinca 2018. godine omogu-ćena je isplata potpora iz županijskog proračuna za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma na području Osječko-baranjske županije za tvrtke, obrte, OPG-ove, jednostavna društava, ugostiteljske objekte i druge subjekte koji se bave turističkom djelatnosti, a zahtjev su podnijeli na javni poziv Upravnog odjela za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije. Potpore iznose do 50 posto opravdanih troškova izvršenog ulaganja u povećanje smještajnih kapaciteta, kvalitetu usluga i druge propisane namjene. Pojedinačno, potpora može iznositi najviše do 30.000,00 kuna.

Ugovore su danas potpisali župan Ivan Anušić i 40 korisnika ovih potpora, baš kao i sedam kori-snika potpore za ulaganje u autohtonu i eno gastro ponudu, kojima je odobreno ukupno 53.400,00 kuna, namijenjenih za pokrivanje do 50 posto plaćenih računa za kupovinu poljoprivrednih proizvoda od lo-



kalnih poljoprivrednih proizvođača, a najviše do 10.000,00 kuna. Treća skupina potpora odobrena je za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama, što se određuje ovisno o značaju manifestacije i može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, a odobreno je 19 potpora u ukupnom iznosu od 104.300,00 kuna.

- Kontinentalni turizam je jedna od strateških djelatnosti Osječko-baranjske županije, pa između ostalih poticajnih mjera i aktivnosti iz županijskog proračuna odobravamo i tri vrste potpora u ruralnom turizmu. Ovu godinu tako završavamo s potpisivanjem ugovora za tri vrste potpora s 66 korisnika, odno-sno isplatom 657.800,00 kuna za njihove aktivnosti kojima obogaćuju ponudu kontinentalnog turizma Osječko-baranjske županije, što ćemo činiti i ubuduće - rekao je župan Ivan Anušić.

Regionalni distribucijski centar u Osijeku skladištit će 3.000 tona voća

Regionalni distribucijski centar za voće i povrće je projekt od iznimne važnosti za poljoprivred-ne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije i samu Županiju. Stoga je tijekom 2018. godine osiguran prostor za njegovu izgradnju u Eko-zoni Nemetin, ukupne površine oko šest hektara, a 21. prosinca 2018. godine župan Ivan Anušić potpisao je Ugovor o izradi projektne i druge dokumentacije za izgradnju RDC-a s tvrtkom H5 d.o.o. iz Sesveta. Naime, na javni poziv pristigle su tri ponude, a po-nuda tvrtke H5 d.o.o. bila je ekonomski najpovoljnija. Procijenjena vrijednost nabave je 1.600.000,00 kuna bez PDV-a.

Izgradnja RDC-a u Osijeku - ukupnog kapaciteta 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta pogodnih za skladištenje uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona - planirana je kroz tri faze. U prvoj fazi predviđena je izgradnja skladišnih kapaciteta za voće i povrće, sa sortirnicom, pakirnicom, laboratorijem za praćenje kontrole kvalitete, potrebne upravne i pomoćne prostorije. U drugoj fazi planirana je izgrad-nja objekta s dodatnim skladišnim prostorom za smještaj voća i povrća, linije, tuneli za brzo smrzavanje s potrebnim skladišnim kapacitetima za čuvanje smrznutog voća i povrća, linija za proizvodnju soka,



sušara za voće i povrće te aukcijska dvorana. U trećoj fazi planirana je izgradnja objekta u kojem će se nalaziti tehnološki inkubator s linijama za proizvodnju prerađivana od voća i povrća s prostorijama za pripremu proizvoda za tržište (dizajn, marketing i slično). Oko objekta osigurat će se veliki prostor za dovoz i odvoz voća i povrća, kao i za skladištenje box paleta te potrebna parkirališta.

I. Gimnazija u Osijeku više nije san, nagodinu počinje gradnja

Godina koja je na izmaku, za Osječko-baranjsku županiju bila je iznimno plodonosna u projek-tnom smislu. Intenzivnim radom stručnih službi Županije, nametnula se kao vodeća u Hrvatskoj u nizu projekata. Jedan od značajnijih je izgradnja I. gimnazije u Osijeku, a prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine.



U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitek-tonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa portskim igralištima. Između zaprimljena 24 rada visoke kvalitete, Ocjenjivački sud jednoglasno je proglasio najboljim rad Studija „Mapa“ d.o.o. iz Rijeke, odnosno zajednički rad autora Maje Stanić, Vojka Stanića i Martine Vivode, za što su autori nagrađeni novčanom nagradom od 82.000,00 kuna. Uz prvi, nagrađena su još četiri rada.

Nagrađeni radovi bili su izloženi u prostorima Građevinskog fakulteta u Osijeku, čime je omogućeno da se javnost upozna s pristiglim arhitektonsko-urbanističkim rješenjima nove zgrade I. gimnazije i njene interpolacije u gradsko urbano tkivo, a 14. prosinca 2018. godine župan Ivan Anušić i autori prvonagra-đenog rada potpisali su ugovor o izradi potrebne projektne dokumentacije temeljem koje će se ishoditi gra-đevinska dozvola, što se očekuje u proljeće 2019. godine, a potom počinju pripremni i građevinski radovi.

Vrijednost izrade projektne dokumentacije za koju se sklapa ugovor iznosi 2.525.000,00 kuna, a planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije iznosi 54.000.000,00 kuna.

Nova zgrada I. Gimnazije planirana je između Gornjeg grada i Retfale, u neizgrađenom prostoru koji je nekada bila granica urbanog i ruralnog, stvarna granica na kojoj se ulazilo u grad. Lokacija se nalazi uz prometno jaku Strossmayerovu ulicu s četiri prometna traka, obostranim javnim tramvajskim prometom, biciklističkom stazom i pločnikom.

Predloženim idejnim rješenjem tlocrtna površina I. Gimnazije s trodijelnom školskom dvoranom iznosit će 4.286 m², a ukupna bruto površina svih zatvorenih prostora bit će oko 7.700 m². I. gimnaziju u Osijeku danas pohađa 564 učenika u 25 razrednih odjela, a zaposleno je 68 djelatnika od kojih je 59 profesora.

Osječko-baranjska županija tijekom 2019. godine planira još jednu značajnu investiciju u školsku infrastrukturu. S obzirom na izrazito loše stanje postojeće zgrade Srednje škole u Donjem Miholjcu koje predstavlja i sigurnosni problem za učenike i djelatnike škole, kao i nepostojanje sportske dvorane i sport-skih terena, na sastanku u Vladi Republike Hrvatske dogovorena je izgradnja nove Srednje škole. Sva dokumentacija predana je Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje će provesti postupak javne nabave. Izgradnju škole vrijedne oko 60.000.000,00 kuna sufinancirati će Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Osječko-baranjska županija i Grad Donji Miholjac. U Proračunu 2019. za navedenu investiciju planirana su sredstva u iznosu od oko 20.000.000,00 kn.

Četiri kapitalna projekta generiraju razvoj Slavonije i Baranje

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića 19. prosinca 2018. godine u Pakracu održala sedma sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojoj su se glavne teme odnosile na ulaganja u zdravstvo i turizam. Predsjednik Vlade ustvrdio je da su efekti porezne reforme korisni i za ovaj dio Hrvatske te će u kombinaciji s mjerama koje se provode u demografskoj politici i jačanju gospodarstva omogućiti da što veći broj ljudi ostane u Hrvatskoj, osobito u Slavoniji.

Premijer Plenković je ocijenio je da je kroz godinu i osam mjeseci provedbe projekta "Slavonija, Baranja i Srijem" ostvaren zavidan napredak i uspjeh u sinergiji korištenja nacionalnih i europskih


sredstava te mobiliziranja i motiviranja privatnoga sektora za veća ulaganje u Slavoniju. Napredak se osjeća i u razvojnom, gospodarskom, turističkom i drugim pogledima. U ovoj financijskoj perspektivi za Slavoniju je predviđeno 18,5 milijardi kuna, dosad je ugovoreno 8,5 milijardi kuna, a na raspolaganju je još deset milijardi kuna. Realizacija razvojnog sporazuma je u tijeku, nekoliko od 219 projekata koje su potpisali već je ostvareno, a slijedi realizacija ostalih.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić istaknuo je da kontinuirano održavanje sjednica i rad Savjeta daje konkretne rezultate. Projekti o kojima se govorilo na prethodnim sjednicama već su se počeli realizirati, a ubrzano se priprema projektna dokumentacija.

Ključnim projektima za Osječko-baranjsku, ali i sve slavonske županije Anušić je naveo četiri specifična projekta koji su inkubator i generator ukupnih kretanja na području Slavonije, Baranje i Srijema. To su Zračna luka Osijek za čiju se obnovu i modernizaciju sprema dokumentacija. Vrijednost projekta je 20 milijuna kuna te priželjkuje što bržu realizaciju jer je jedina zračna luka istočne Hrvatske izuzetno važna za ukupni razvoj ovog područja. Drugi projekt je Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, jedino nacionalno kazalište koje financiraju županija i grad, a državni proračun nema nikakvu obavezu financiranja, za koji je također spremna dokumentacija za obnovu. Projekt novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku dobro se razvija, u suradnji s resornim ministarstvima osigurano je 35 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, a Županija je ispunila svoj dio obveza za ovaj, jedan od najvećih projekata na istoku Hrvatske. Četvrti važan projekt je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera na kojem se provodi i priprema niz projekata.

Osječko-baranjska, kao i ostale slavonske županije, provode i mnoge druge projekte. Osječko-baranj-ska županija je recimo u zadnjih mjesec dana dobila nekoliko priznanja kao najuspješnija u Hrvatskoj u ovoj godini, a novi iskorak prema povlačenju sredstava europskih fondova očekuje se i skorim početkom dogovorenog zajedničkog djelovanja ureda u Bruxellesu. Za uspješne rezultate u realizaciji projekata župan Anušić naglasio je veliku ulogu i razumijevanje koje slavonske županije imaju na razini Vlade RH.

Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održan je sastanak ministra turizma Garija Cappellija s direktorima TZ-ova s područja pet županija i svim slavonskim županima. Raspravljalo se o novim zakonima u turizmu te strategiji razvoja kontinentalnog turizma istočne Hrvatske.

Po završetku 7. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem potpisani su ugovori i uručene odluke za područje Slavonije, Baranje i Srijema.


Mještani Tenja lakše do primarne zdravstvene zaštite

Mještani Tenja od 7. prosinca 2018. godine zdravstvene usluge mogu koristiti u obnovljenoj zgradi ambulante u Ulici Sv. Ane. Sredstvima Osječko-baranjske županije i Doma zdravlja Osijek financirano je postavljanje novih podova, uređenje zidova, obnova dvije ordinacije obiteljske medicine, čekaoni-ce, prostorije patronažne službe, ulaz u ambulantu, sanitarni čvorovi. Za radove je ukupno utrošeno 322.000,00 kuna, od čega je Županija izdvojila 150.000,00 kuna, a Dom zdravlja 172.000,00 kuna iz decentraliziranih sredstava. Za novi namještaj utrošeno je dodatnih 20.000,00 kuna.

Povodom završetka obnove zgrade i prostorija, ambulantu je 7. prosinca 2018. godine obišao župan Ivan Anušić u pratnji ravnatelja Doma zdravlja Osijek Mate Lukića i pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb županije Ivane Stanić, a dočekao ih je predsjednik Mjesnog odbora Tenja Josip Mihaljević, koji je i inicijator obnove ambulante.

- Ambulanta u Tenji djeluje u sastavu Doma zdravlja Osijek, čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, pa je naša obveza i dužnost graditi, modernizirati i proširivati naše ustanove, od ambulanti, domova zdravlja, Opće bolnice u Našicama i svega što se tiče zdravstva. Ova investicija je stajala više od 300.000,00 kuna čime smo obnovili cijelu ambulantu i postavili novi namještaj, tako da ambulanta ima potpuno novi izgled i sjaj te će biti na korist svim mještanima Tenja - rekao je župan Anušić nakon obilaska ambulante.

Ravnatelj Doma zdravlja Osijek Mato Lukić, ubrzo po njegovom stupanju na tu funkciju te na mo-lbu predsjednika Mjesnog odbora Tenja Josipa Mihaljevića pokrenuo je utvrđivanje stanja ambulante.

- Nažalost, i nakon više od 20 godina na zgradi mogu se vidjeti neki ostaci rata, a to je davno trebalo biti riješeno. No, sada su obnovljene ordinacije obiteljske medicine, čekaonice, prostorije patronažne službe, toaleti i toaleti za invalide. Prošle godine u opremu smo uložili oko 40.000,00 kuna, a ove godine u namještaj oko 20.000 kuna - rekao je Lukić te dodao kako će Dom zdravlja Osijek i Osječko-baranjska županija i dalje pratiti što je potrebno ordinacijama te to rješavati.


- Sretan sam i zadovoljan što su naše inicijative naišle na pozitivan odgovor. Prošle godine obnov-ljena je ljekarna, a ove godine prostorije ambulanta, što je veliki doprinos svim mještanima Tenja da vide kako je nakon rata došlo vrijeme da se infrastrukturno obnovi ovakav objekt. Zahvaljujem Domu zdravlja na reakciji i županu Anušiću koji je prepoznao problem te izdvojio sredstva za sufinanciranje obnove. Veseli me što je župan danas razmotrio još neke infrastrukturne probleme ovog naselja te smo razgovarali što bismo mogli dodatno urediti - rekao je Mihaljević. Pri tomu misli osobito na područje Sportsko-rekreacijskog centra Adica gdje se grade svlačionice za nogometni klub. Gradilište su zajedno obišli te ujedno pogledali prostor gdje Hrvatske vode iskapaju buduće jezero.

- Zajedno sa Županijom naći ćemo model da se infrastrukturno uredi površina oko samog jezera te ovaj prostor pretvori u mini izletište, odnosno da Tenja dobije kulturno-rekreacijski centar kao dodatni sadržaj za sve naše mještane - zaključio je Mihaljević.

Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu

Župan Ivan Anušić 3. prosinca 2018. godine je otvorio Peti međunarodni znanstveno-stručni skup „Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu“, koji se pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije održava 3. i 4. prosinca 2018. godine u Auli Rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Organizator skupa je Ogranak Matice hrvatske Osijek, a suorganizatori su Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru te Koordinacija udruga branitelja i stradalnika Do-movinskog rata Osječko-baranjske županije. Uz sudionike iz Hrvatske, na skupu sudjeluju i izlagači iz Austrije, Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine.


- Prošlo je 27 godina od najtežih dana Domovinskog rata, koji se u pravilu interpretira kroz svje-dočanstva branitelja i civila kao sudionika i svjedoka svega što se tada dešavalo na terenu. Međutim, kroz znanstveni pristup mnoga pitanja o Domovinskom ratu postaju puno jasnija, a demistificiraju se i objašnjavaju eventualne dvojbe o tomu što se događalo 90-ih godina, kako i zbog čega je uopće došlo do Domovinskog rata, kako i zbog čega su područja Slavonije i Baranje reintegrirana, a ne oslobođena akcijom, zašto se baš 1995. godine krenulo u oslobađanje okupiranih područja Hrvatske, kao i o pro-blematici ratnih zločina. Upravo zato se o svim pitanjima treba razgovarati sa svih razina, osobito sa znanstvene - rekao je župan Anušić.

Na skupu će biti obrađeno niz tema; od razmjena zarobljenika, utjecaja Domovinskog rata na polo-žaj nacionalnih manjina, demografskim kretanjima, ratnim štetama na spomenicima kulture i ekološkim aspektima preko izlaganja o djelovanju pojedinih postrojbi i skupina, pojedinim ratnim akcijama, ulozi medija, ratu u Bosni i Hercegovini do memoarskih iskaza osam hrvatskih branitelja, koji će biti objavljeni u zborniku zajedno sa znanstvenim radovima.

Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost

U organizaciji Zagrebačke županije i Poslovnog dnevnika 12. prosinca 2018. godine u Zagrebu je održana Regionalna konferencija „Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost - Stra-tegija razvoja županijskih cesta u svrhu decentralizacije i razvoja regija“.

U sklopu konferencije održan je panel na kojem su sudjelovali župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, ujedno i domaćin Konferencije, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, župan Krapin-sko-zagorske županije Željko Kolar, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović i župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren.

Sudionici panela su na konkretnim primjerima svojih županija upozorili na aktualno stanje promet-nica, suradnju lokalne i regionalne uprave s državnim tijelima, a osobito na mogućnost da upravljanje lokalnim i županijskim prometnicama bude učinkovitije ukoliko bi u cijelosti bilo u nadležnosti županija.



- Osječko-baranjska županija upravlja sa više od 1.100 kilometara županijskih i lokalnih cesta, ali prema postojećem modelu financiranja s nedostatnim novcem s državne razine. Za vrijeme ministra Hajdaš Dončića taj iznos je s 1,25 milijardu kuna smanjen na 730 milijuna kuna, što je sadašnja Vlada povećala, ali je to još uvijek nedovoljno. Za optimalno gospodarenje tim cestama potrebno je minimalno 1,5 milijardu kuna jer osim standarda koji želimo postići od iznimne je važnosti sigurnost naših cesta. Drago mi je što se u Hrvatskoj razvijaju autoceste, one su važne za razvoj gospodarstva i turizma, no lokalne i županijske ceste su ceste po kojima se odvija većina lokalnog prometa i prijevoza djece u škole, a bez ukupne dobre prometne povezanosti nema ni razvoja - rekao je župan Anušić.

Nakon četiri godine pokrenuta željeznička linija Osijek - Pečuh

Nakon četiri godine, promotivnom vožnjom vlakom 2. prosinca 2018. godine povodom Dana grada Osijeka ponovno je pokrenuta željeznička linija između dva prijateljska grada - Osijeka i Pečuha. Svečanom ispraćaju ponovno otvorene linije nazočio je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anu-šić, gradonačelnici dvaju gradova te generalni konzuli Republike Hrvatske i Mađarske. Linija, koja će redovno početi prometovati od 9. prosinca, imat će velik značaj za stanovništvo dviju županija - Osječ-ko-baranjske i županije Baranya u Mađarskoj, istaknuto je.

- Povezivati grad Osijek i grad Pečuh, povezivati Osječko-baranjsku županiju i županiju Baranya izuzetno je bitno zbog nas ovdje, a naravno i zbog ljudi u Mađarskoj. Suradnja na gospodarskom, prometnom, znanstvenom i svakom drugom polju je neupitna i mora se nastaviti - istaknuo je župan Anušić prilikom ispraćaja prvog vlaka iz Osijeka za Pečuh, dodavši da će nakon danas uspostavljenog povezivanja željeznicom, uskoro biti završena poveznica i s 5C koridorom.


Gradonačelnik grada Osijeka Ivan Vrkić izrazio je zadovoljstvo ovim korakom u ponovnom po-kretanju prometne linije između dvaju gradova.

- Na taj način pokazujemo da nam je stalo do prijateljstva, do međusobnog odnosa, a to najviše možemo potvrditi kroz međusobnu komunikaciju i suradnju na različitim razinama- kazao je Vrkić.

Generalni konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj Drago Horvat istaknuo je važnost ovog želje-zničkog povezivanja za obje zemlje, a posebno za hrvatsku manjinu u Mađarskoj i Mađare u Hrvatskoj, kojima je putovanje u matičnu zemlju sada znatno olakšano.

Njemački investitori pokazuju interes za ulaganje u Slavoniju i Baranju

Župan Ivan Anušić 3. prosinca 2018. godine održao je sastanak s Haraldom Seibelom, novim stalnim zamjenikom njemačkog veleposlanika i izaslanikom za gospodarska pitanja Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u RH prilikom njegova nastupnog posjeta Osječko-baranjskoj županiji. Teme sastanka bile su poglavito sadašnja i buduća gospodarska suradnja Osječko-baranjske županije i SR Njemačke te područja koja bi za to pružala najbolji temelj.

Tržište Savezne Republike Njemačke je najzastupljenije kako u izvozu, tako i u uvozu Županije, a prisutnost njemačkih investitora u Županiji je značajna, ali svakako može biti i veća, istaknuto je prilikom sastanka.

- Jačanje gospodarstva je glavni prioritet Osječko-baranjske županije, što smo istaknuli i u Münche-nu ove godine prilikom sastanka s ministricom poljoprivrede, prehrane i šumarstva Slobodne Države Bavarske Michaelom Kaniber. Ekonomski rast koji bi omogućila snažnija gospodarska razmjena iz-među Županije i Njemačke je svakako naš interes, pri čemu ćemo biti i u komunikaciji s njemačkim veleposlanstvom u Zagrebu - rekao je župan Anušić.



Zamjenik veleposlanika istaknuo je kako se od svog dolaska u Hrvatsku posvetio otkrivanju kon-tinentalne Hrvatske, odnosno Slavonije koju iz turističke perspektive smatra podcijenjenom.

- Kada je riječ o našoj suradnji, turizam bi svakako trebao biti prioritet. Trebao bi rasti broj Nijemaca koji neće dolaziti obalu nego upravo ovdje, u Slavoniju. Uz turizam, drugi temelj suradnje Osječko-baranjske županije i Njemačke trebala bi biti poljoprivreda - poručio je zamjenik veleposlanika Seibel, naglasivši da postoji velik interes njemačkih investitora za dolaskom u Hrvatsku. Kako bi se taj interes realizirao upravo u Osječko-baranjskoj županiji, župan je naglasio kako će predložiti održavanje sastanka u Njemačko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinski komori.

Na upit zamjenika veleposlanika o povlačenju sredstava iz EU fondova, župan je istaknuo da Županija ima najbolje rezultate u Republici Hrvatskoj te da očekuje da oni budu još i bolji usvajanjem novog Višegodišnjeg financijskog okvira.

Izvrsna poslovna suradnja jača ukupnu sigurnost i razvija prijateljstva

Osječko-baranjska županija i Županija Baranja iz Republike Mađarske još 2005. godine zaključile su Sporazum o suradnji u području zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i katastrofa. Sustavni pristup toj problematici obuhvaća niz aktivnosti, od zajedničkog planiranja i provedbe pre-ventivnih mjera za zaštitu od poplava, potresa, požara, radioloških opasnosti i drugih civilizacijskih katastrofa, međusobnu brzu razmjenu informacija i obavijesti, često presudnu za učinkovito djelovanje nadležnih službi, suradnju na osposobljavanju specijalističkih timova i organiziranju zajedničkih vježbi do suradnje u raznim programa i projektima.

Temeljem Sporazuma osnovana je Mješovita radna skupina koju čini po pet predstavnika stručnih organizacija s hrvatske i mađarske strane, koja radi ostvarivanje programa suradnje zasjeda najmanje jednom godišnje. Članovi radne skupine na čelu s voditeljima Mladenom Pejićem i Zoltanom Eck-hardtom 6. prosinca 2018. godine sastali su se u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku gdje ih je primio zamjenik župana Goran Ivanović.



Razmatrajući ostvarivanje programa suradnje u prošloj godini rečeno je kako područje Osječko-ba-ranjske županije nije bilo izloženo većim ugrozama, pa je to razdoblje iskorišteno za nastavak procesa mate-rijalno-tehničkog opremanja operativnih snaga civilne zaštite te daljnju edukaciju i uvježbavanje ljudstava.

Zamjenik župana Goran Ivanović naglasio je dobru suradnju u proteklom razdoblju. Podsjetio je kako dobri odnosi dvaju susjednih županija imaju duboke korijene te su potvrđeni na mnogim područjima, osobito u vrijeme Domovinskog rata kada je u Mađarskoj bio smješten veliki broj hrvatskih prognanika.

Pročelnik Službe za zajedničke poslove Osječko-baranjske županije i voditelj mješovite skupine s hrvatske strane Mladen Pejić istaknuo je da se suradnja dvije županije povećava i kroz zajedničko sudjelovanje u nizu uspješno realiziranih projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. To su osobito projekti u okviru IPA Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska (DRAVIS 1,2 i 3) te na području gospodarstva.

Voditelj mađarske strane mješovite skupine Zoltan Eckhardt dodao je kako je odlična poslovna suradnja članova ove radne skupine rezultirala i uspostavljanjem prijateljskih, pa i obiteljskih susreta, što je važno i za ukupnu sigurnost svih građana obje susjedne županije i države.

Konkretni projekti i nacionalne manjine temelj suradnje Osječko-baranjske i Županije Baranya

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić sa suradnicima 10. prosinca 2018. godine posjetio je Županiju Baranya u Mađarskoj. Prvo se u Hrvatskoj kući u Pečuhu sastao s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine na čelu s predsjednikom Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivanom Gu-ganom te generalnim konzulom Republike Hrvatske u Pečuhu Dragom Horvatom. Nakon otvorenog i konstruktivnog razgovora zaključili su da pripadnici nacionalnih manjina mogu i moraju imati značajniju ulogu u postizanju bolje i kvalitetnije prekogranične suradnje.

- Bivše hrvatske Vlade nisu vodile dovoljnu brigu o Hrvatima koji žive izvan domovine, što Vla-da predsjednika Andreja Plenkovića mijenja te sustavno radi na uspostavi tih odnosa. Istovremeno u Osječko-baranjskoj županiji pokrenuli smo konkretne projekte suradnje s Hrvatima u Vojvodini, a sada



počinjemo i u Mađarskoj gdje hrvatska manjina ima dobar odnos sa središnjom vlasti u Budimpešti. Konkretno razvijaju svoje projekte i nemaju problema poput Hrvata u Vojvodini, no i njima puno znači naša suradnja i pozornost te ćemo se tako ponašati i ubuduće. Dogovaramo buduće projekte i potpore koje ćemo realizirati - kazao je župan Anušić.

Predsjednik HDS-a Ivan Gugan dodao je kako je prirodno da, osim suradnje na državnoj, postoji suradnja i na regionalnoj razini, odnosno između Hrvata pograničnih županija. U tom cilju smatra važ-nim današnji susret na komu su predstavnici hrvatske manjine iz Mađarske pojasnili kako zamišljaju tu suradnju te predložili kako bi mogla bolje profunkcionirati.

- Ne tražimo pomoć nego suradnju, a vjerujem da u mnogim projektima i mi Hrvati u Mađarskoj možemo pomoći u suradnji dvije države i županije - rekao je Gugan.

- Sada je pravo vrijeme za razvijanje prekogranične suradnje jer su i Hrvatska i Mađarska članice Europske unije, kao i da u okviru Interrega pogranična područja s obje strane podignemo na višu razinu, kako ne bi bilo potrebe da ljudi iseljavaju nego da ostanu na ovim prostorima. Generalni konzulat će pomoći koliko može, a idealna je situacija da je župan Osječko-baranjske županije ovdje i da će biti postavljeni temelji dobroj međužupanijskoj suradnji. Mađarska strana ne traži novac nego partnera, a i Hrvatskoj su bitni partneri i programi na win-win osnovi gdje obje strane ostvaruju dobit, što je u interesu i EU i Hrvatske i Mađarske - naglasio je generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat.

Realizacija projekata utjecat će i na ostanak stanovništva u Baranji

Župan Anušić potom se sastao s dužnosnicima Županije Baranya na čelu s predsjednikom General-ne skupštine Zoltanom Madarasom i njegovim suradnicima. Razgovarali su o rezultatima dosadašnje međusobne suradnje te predstojećim zajedničkim projektima. Županija Baranya trenutno razvija 132 projekta koja vrijede 38 milijardi forinti, rečeno je, no suočava se istim problemom kao i Baranja u Hrvatskoj, a to je iseljavanje stanovništva. Zoltan Madaras stoga se zalaže za zajedničku suradnju i projekte koji će pokrenuti razvoj Baranje s obje strane granice. Mađarska Vlada uskoro donosi razvojni plan turističkih destinacija, a do kraja godine definirat će regiju u koju će na proljeće usmjerit značajna financijska sredstva, što može biti novi poticaj prekogranične regionalne suradnje.

Župan Anušić je rekao kako Osječko-baranjska županija želi razvijati projekte u suradnji s mađar-skom stranom, za što postoji niz poveznica i razloga. Naglašava važnost kvalitetnog operativnog rada, koji može osnažiti povezivanje upravnih odjela i zajednički nastup u projektima na dobrobit s obje strane.

Pročelnica Upravnog odjela za kontinentalni turizam OBŽ Tatjana Roth smatra da treba raditi na povezivanju potencijala poljoprivrede i turizma koji su osnova za razvoj gospodarstva. Ističe eko turi-stički projekt Zelena Baranja, koji se već provodi, kao i još četiri projekta koji uključuju održivi razvoj, cikloturizam i razvoj kulturne baštine. Najavila je kako se u području riječnog kruzinga planira prijaviti projekt na komu bi surađivali Mohač i Draž, a radila bi se lučka infrastruktura s ciljem poboljšanja prekogranične promocije.

Direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić pojašnjava kako se pri-prema i projekt oslonjen na pripadnike hrvatske manjine u Mađarskoj i mađarske manjine u Hrvatskoj “Bridges between communities”. Riječ je o projektu medijske razmjene informacija o turističkim vrijed-nostima i manifestacijama koji će se prijaviti na natječaj prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska. Cilj projekta je povezivanje manjina kako bi premostili jezične barijere koje često ograničavaju zajedničke projekte dvije države. Smatra da treba potaknuti turističku cirkulaciju stanovnika obje županije te da Baranja može biti jedna vinska destinacija s obje strane granice.

Oba župana drže da su se do sada projekti suradnje uglavnom vezali uz gradove te iniciraju pokre-tanje projekta kojim bi se povezale prekogranične županije kao partneri, a naglasak bi bio na gastro i eno ponudi. Na kraju su zaključili da se idući operativni sastanak održi u Osijeku te da na gospodarski forum u veljači u Pečuhu uključe gospodarstvenike iz Mađarske, BiH i Hrvatske.


Ured Pannon EGTC-a u Osijeku

Župan Ivan Anušić, inače i potpredsjednik Pannon EGTC-a (European Grouping for Territorial Cooperation), radni posjet Županiji Baranya zaključio je sastankom sa članovima Predsjedništva ove grupacije koji je vodio direktor Andras Gondoc. Dogovoreno je da treba ubrzati proces rada EGTC-a, čemu će doprinijeti i otvaranje ureda EGTC-a u Osijeku početkom iduće godine.

- Stvoreni su svi preduvjeti za otvaranje ureda u Osijeku kojim će se osnažiti rad unutar EGTC-a te priprema projekta i povlačenje sredstava - kazao je župan Anušić, dok je Andras Gondoc naglasio potrebu donošenja dugoročne strategiju EGTC-a za cijelu regiju. Od aktualnih projekta posebnu pozornost dali su pripremi pilot projekta u vrijednosti 1,3 milijuna eura. Riječ je o projektu prvom takve vrste u EU, a ukoliko bude odobren tim sredstvima će se poticati mala i srednja poduzeća u pograničnom području. Njime će se omogućiti smanjenje birokratskih prepreka u prekograničnoj su-radnji OPG-ova pri plasiranju svojih proizvoda u susjednoj zemlji. Trenutno zbog brojnih zakonskih propisa i poreza nisu konkurentni na susjednim tržištima, što se može promijeniti ovim projektom i umrežavanjem proizvođača s obje strane, čime bi se ostvarila i europska direktiva o slobodnom protoku roba i usluga.

Na sastanku se razgovaralo i o mogućnostima sufinanciranja projekta, u čemu je mađarska Vlada učinila veliki iskorak, zatim o budućim projektima i ideji stvaranja jedinstvene pogranične turističke regije, kao i mogućnosti dodatnih potpora s nacionalne razine budući da obje županije imaju izvrsnu suradnju sa svojom središnjom vlasti.

Hrvatsko kazalište Pečuh, cjelokupan repertoar na hrvatskom jeziku

Župan Ivan Anušić posjetio je i Hrvatsko kazalište Pečuh, jedino profesionalno hrvatsko kazalište (uz mostarsko) izvan Hrvatske, osnovano 1992. godine. Zgrada je obnovljena početkom ove godine sredstvima mađarske Vlade, gradske uprave Grada Pečuha i Grada Zagreba u vrijednosti gotovo tri milijuna eura.

Govoreći o nastanku, obnovi i radu Kazališta, ravnatelj Slaven Vidaković rekao je da je Kaza-lište izvelo više od 2.000 predstava na pečuškim pozornicama, ali i u mnogim hrvatskim mjestima


diljem Mađarske. Surađuju s mađarskim kolegama, a naravno i mnogim hrvatskim redateljima i glumcima, posebno dobra suradnja je s Hrvatskim narodnim kazalištem i Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića iz Osijeka. Cjelokupan repertoar izvode na hrvatskom jeziku, pa su njegovanje materin-skog jezika i jačanje identiteta hrvatske zajednice, osobito mlađih generacija, temeljne misije ove institucije.

Još intenzivnija suradnja Osječko-baranjske županije i Hrvata u Vojvodini

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić posjetom Bačkom Monoštoru 17. prosinca 2018. godine u Vojvodini još jednom je iskazao predanost Osječko-baranjske županije za suradnju s vojvo-đanskim Hrvatima. Suradnja koja je započela prije godinu dana, a nastavljena konkretnom financij-skom pomoći, sastankom u Bačkom Monoštoru podignuta je na višu razinu. Sastanku je prethodio posjet župi Sv. Petra i Pavla, vrijednom i važnom sakralnom objektu sagrađenom 1752. godine.



Samom sastanku prisustvovali su politički predstavnici Hrvata u Vojvodini te brojni predstavnici udruga i lokalnih vlasti, a odmah na početku predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov zahvalio je županu na pomoći Županije u vidu 200.000 kuna za rad udruga i ma-nifestacija hrvatske manjine te istaknuo kako je suradnja s Osječko-baranjskom županijom ohrabrujuća.

- Vi znate da su Hrvati u Srbiji danas najsiromašniji Hrvati u svijetu, živimo u društveno- političkom ambijentu koji nama nije baš uvijek naklonjen. S Osječko-baranjskom županijom smo stvorili izuzetnu suradnju, župan Anušić je pokazao izuzetnu empatiju i razumijevanje, bio proaktivan, dodijelili su nam sredstva koja su bila ključna za neke programe unutar hrvatske zajednice. Mi smo ga pozvali danas da mu se zahvalimo i vidimo na koji ćemo način produbiti tu suradnju, kako institucionalno, tako i kad su u pitanju projekti - rekao je Žigmanov.

Tomislav Žigmanov, Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i Željko Šeremešić, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća za Sombor iznijeli su brojne probleme s kojima se suočavaju Hrvati u Vojvodini poput nedostatnog financiranja, gotovo potpune zapostavljenosti hrvatske manjine u strukturama vlasti, od lokalne do regionalne i nacionalne, ali i nepostojanja vodovoda u mjestima s hrvatskom većinom. Naglašena je i nemogućnost obnove kulturne i spomeničke baštine iz sredstava Ministarstva kulture te otkupa knjiga u matičnoj domovini, na što je župan Anušić poručio da će zajedničkim lobiranjem prema institucijama RH nastojati ispraviti takve nelogičnosti.

Župan Anušić je napomenuo da Županija ima obvezu pomagati Hrvatima izvan Republike Hrvatske te da će pomoći ne samo načelno nego i konkretno, na način koji je Hrvatima najbitniji.

- Suradnju smo započeli financiranjem rada udruga i ono što je još važnije, posljednjih godinu dana smo im podrška, želimo biti s njima ovdje da im to i pokažemo, da izmjenjujemo iskustva fondova EU, prekogranične suradnje, jer je to prostor gdje možemo napraviti ozbiljan iskorak. Važno je da smo pri-sutni i da se oni ne osjećaju zaboravljenima. To je ključna poruka naših čestih dolazaka ovdje - poručio je župan, najavivši da će u budućnosti pomoć Županije biti podignuta na veću razinu.

Stjepan Ribić, ravnatelj Javne ustanove Županijske razvojne agencije predložio je da Razvojna agencija u Vojvodinu uputi dvoje najboljih projekt menadžera kako bi organizirali edukaciju za osobe zainteresirane i spremne za rad na EU projektima. Potom bi se edukacija organizirala i u Osijeku.


- Kada naučite samostalno pisati projekte bit ćete nekoliko koraka ispred drugih, što će vam dati i određenu prednost. Tu smo da vam pomognemo - rekao je Ribić. Predstavnici Hrvata u Vojvodini prihva-tili su i pohvalili taj prijedlog, obzirom da će se na taj način stvoriti preduvjeti za značajnije financiranje ali i ostanak mladih u Vojvodini.

Župan se nadovezao i na prošli sastanak održan u Osijeku, na kojem je iznesen problem studenata iz Vojvodine koji odlaze studirati u Zagreb, s obzirom na to da u Osijeku ne postoje kvote za strane studente. Studijem u Osijeku stvorili bi se značajniji preduvjet za njihov povratak u Vojvodinu.

- Razgovarao sam o tom problemu s rektorom Sveučilišta u Osijeku, da se povećaju kvote za studente izvan Hrvatske, a radi se na tome i da se povećaju smještajne mogućnosti - poručio je župan.

Sastanak je zaključen obvezom obiju strana na daljnju i još intenzivniju suradnju, a posebice na-stavak rada Osječko-baranjske županije na korist, razvoj i očuvanje identiteta hrvatskog naroda u Srbiji. Žigmanov je istaknuo kolika važnost leži u takvoj suradnji.

- Ako imate određenu vrstu interesa za naš položaj od strane nacionalne i lokalnih vlasti unutar matične države, naravno da to izaziva respekt i uvažavanje i od strane vlasti države u kojoj živimo kad su u pitanju naši određeni zahtjevi. Ako to izostane, često puta samostalno i bez ičije podrške vi imate priliku da budete objekt prešućivanja ili čak nijekanja, a na ovaj način respekt se uvažava.

- Zahvaljujući naporima Osječko-baranjske županije postignuti su očigledni i značajni pomaci u zadnjih godinu i pol dana, ne samo na visokoj razini nego i na razini običnih ljudi, koji primjećuju razliku u odnosima - zaključio je Željko Šeremešić.

Po završetku sastanka organiziran je obilazak etno kuće Mali Bodrog, tradicijski očuvane kuće stare više od 200 godina.

Svečana sjednica Grada Osijeka posvećena mladima

U osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu 1. prosinca 2018. godine svečanom sjednicom Grad-skog vijeća obilježen Dan Grada Osijeka. U duhu razvoja IT sektora u Gradu Osijeku bila je i središ-nja proslava na kojoj su ovoga puta izostali pozdravni govori gradonačelnika Ivana Vrkića i visokih uzvanika. U kratkom videu uzvanicima su predstavljeni ovogodišnji uspjesi Gradske uprave zajedno sa svim relevantnim partnerima poput Vlade RH, ministarstava i Osječko-baranjske županije gdje je između ostalog istaknut i županijski projekt „Školski obrok za sve“ koji svim školarcima Županije, uključujući i osnovne škole Grada Osijeka već drugu godinu za redom osigurava besplatnu školsku prehranu.

Svečana sjednica posvećena je mladima, rekao je u uvodu videa gradonačelnik Vrkić, te istaknuo kako Grad uskoro kreće s izgradnjom IT parka.

Predsjednik Gradskog vijeća Željko Požega i gradonačelnik Ivan Vrkić uručili su Zlatne plakete “Grb Grada Osijeka”, javno priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za izuzetna ostva-renja u području gospodarstva, znanosti, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, fizičke kulture, tehničke kulture, zaštite okoliša i ekologije, obrane i zaštite te drugih društvenih djelatnosti te Pečat Grada Osijeka, javno priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju djelatnosti gospodarskog i društvenog života Grada Osijeka za 2018. godinu.


- Svim Osječankama i Osječanima čestitam njihov dan. Osijek je najveće gradsko središte na istoku Hrvatske i zaslužuje da svi zajedno, sinergijom svih razina vlasti osnažimo našu regiju. Uloga Osijeka i Osječko-baranjske županije nije ni malo jednostavna, to je uloga lidera ovog djela Hrvatske u gospodarskom, društvenom, znanstvenom političkom i svakom drugom smislu. Zajednički ćemo biti lokomotiva pozitivnih promjena koje će za rezultat imati razvoj i osnaživanje Grada i Županije - rekao je župan Ivan Anušić uoči svečane sjednice.

Grad Osijek sutra, 2. Prosinca, poklanja svim sugrađankama i sugrađanima besplatan javni gradski prijevoz i besplatan ulazak na Gradske bazene te besplatne predstave u Dječjem kazalištu i Hrvatskom narodnom kazalištu, kao i besplatne multimedijske sadržaje i koncerte koji zajedno čine višednevnu rođendansku proslavu na različitim lokacijama u gradu.

Obilježen Dan obrane grada Osijeka

Dan obrane grada Osijeka obilježen je 5. prosinca 2018. godine u spomen na herojsku obranu grada prije 27 godina, kada je grad bio u ratnom okruženju s tri strane, a u jutarnjim satima napadi su počeli na mnogim mjestima 50 kilometara duge linije razdvajanja. Brojčano nadmoćni i uz veliku potporu teškog topništva pripadnici bivše JNA i paravojnih srpskih postrojbi slomili su otpor branitelja Antunovca, a jedna od najtragičnijih bitaka dogodila se u šumi Rosinjača nadomak prvih kuća grada Osijeka, gdje je poginulo 16 hrabrih branitelja. Uz velike žrtve, tog dana ukupno je poginulo više od 50 branitelja i civila, te iznimnu hrabrost hrvatskih branitelja, bili su to zadnji pomaci agresora na području istočne Hrvatske.

U počast poginulim hrvatskim braniteljima Osijeka danas ujutro na prostoru Kapelice Kraljice Mira na Krunskoj utvrdi u Osijeku položili su vijence i upalili svijeće predstavnici udruga hrvatskih branitelja, stradalnika i dragovoljaca Domovinskog rata, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Ministarstva unutarnjih poslova.



Potom je paljenjem svijeća i molitvom pred spomen pločom u Ulici A. Hebranga 32 odana po-čast hrvatskim braniteljima poginulim u šumi Rosinjača. Obilježavanje su organizirali članovi UHSDR Sveti Rok na čelu sa Zlatkom Bebekom. Bili su tu i učenici Trgovačke škole koja danas nosi ime po najmlađem poginulom branitelju s Rosinjače, Davoru Milasu, tada maturantu te škole, zatim preživjeli suborci, predstavnici udruga branitelja, Ministarstva hrvatskih branitelja, MUP-a i HV-a, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.

- Danas obilježavamo tragična događanja prije 27 godina, sjećamo se pogibije naših suboraca, ču-vamo uspomenu na njih i educiramo generacije koje dolaze poslije nas. Na današnji datum 1991. godine agresor je napao sve linije obrane oko Osijeka, okupiran je Antunovac, dogodila se tragedija na Rosinjači, no bili su to zadnji pomaci linija agresora i zato ga obilježavamo kao Dan obrane grada Osijeka. Veliki doprinos obrani ovog područja, kao i cijele Hrvatske, prije toga je dao Vukovar, čiji su branitelji držali agresora tri mjeseca podalje od Osijeka i ovih dijelova istoka Hrvatske te pomogli ustrojavanju obrane. Nažalost, puno mladih ljudi, branitelja i civila, ostavilo je svoje živote braneći Hrvatsku. Upravo zato trebamo sudjelovati na ovakvim obljetnicama, održati živom uspomenu i istinu na ljude koji su ostavili svoje živote braneći Hrvatsku - rekao je župan Ivan Anušić.

Zajedno s predstavnicima udruga branitelja, stradalih i nestalih u Domovinskom ratu, Općine An-tunovac te policije, župan Ivan Anušić položio je danas vijenac i zapalio svijeću poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima pred spomen-obilježjem masovne grobnice na mjesnom groblju u Mirnoj ulici i ispred Spomen kapelice u Antunovcu, u čijoj obrani je i osobno sudjelovao. Tom prigodom osvrnuo se i na problem osoba nestalih u Domovinskom ratu.

- Po pitanju traženja nestalih osoba pomaka nema već punih 27 godina. Obitelji sve više odustaju od traženja krivaca, traže samo da kod agresora proradi svijest i da barem anonimno otkriju posmrtne ostatke njihovih najmilijih. Žele mjesto gdje mogu zapaliti svijeću i pomoliti se - rekao je župan Anu-šić te još jednom izrazio zahvalnost i počast svima koji su svoje živote ostavili za obranu Antunovca i drugih krajeva Hrvatske.


Valpovo obilježilo Dan Grada

Povodom proslave Dana Grada Valpova 7. prosinca 2018. godine u Centru kulture „Matija Petar Katančić“ održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Valpova na kojoj je, uz mnoge gradona-čelnike, načelnike i druge uzvanike, u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i župana Ivana Anušića nazočio zamjenik župana Osječko-baranjske županije Petar Lagator. Uoči sjednice na središnjem groblju u Valpovu položeni su vijenci i upaljene svijeće u spomen poginulim braniteljima Domovinskog rata.

Gradonačelnik Grada Valpova Matko Šutalo uvodno je govorio o radu gradske uprave te zahvalio građanima na potpori. Naglasio je kako se rezultati rada u prvoj godini mandata najbolje vide u poda-cima da je 64,7 milijuna kuna vrijednost projekata koji su u provedbi, vrijednost prijavljenih projekata za koje se čeka rezultate natječaja iznosi 23,4 milijuna kuna, a vrijednost pripremljenih projekata za naredne natječaje je 113,7 milijuna kuna, odnosno ukupno 201 milijuna kuna. Ti projekti se velikim dijelom financiraju iz sredstava resornih ministarstva i fondova EU , a osim njih Grad Valpovo provodi i niz vlastitih projekata poput rekonstrukcija nogostupa i otresnica, mreže javne rasvjete, uređenja cesta i ulica, vatrogasnih domova, zgrada nogometnih klubova, rekonstrukcije stare vijećnice…

- Zahvaljujući dobrom, odgovornom i kontinuiranom radu prethodnih gradskih uprava danas smo došli u situaciju da gradonačelnik može izraziti zadovoljstvo prethodno urađenim, ali i gledajući razvojnu strategiju koju sada ima Grad Valpovo. Pri tomu naglašavam važnost pripreme nove razvojne strategije za 2020.-2030. godinu, što već radi i Osječko-baranjska županija. Pozivam zato nazočne gradonačelnike da pristupe izradi strategija kako bi sinergijski učinak gradova, općina, Županije i Vlade bio što bolji i na opće zadovoljstvo. Grad Valpovo krase prave i prepoznatljive vrijednosti od kojih ne treba odstupiti, a drago mi je što ih se prepoznaje u Gradu te da je poseban naglasak na ljudima, osobito mladima - rekao je zamjenik župana Petar Lagator te svim nazočnima i građanima Valpova čestitao Dan Grada.


Počast dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku, vizionaru i čovjeku koji je volio i znalački vodio Hrvatsku

U povodu 19. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 10. prosinca 2018. godine župan Ivan Anušić, njegovi zamjenici Goran Ivanović i Petar Lagator te predsjednik Županijske skupštine Dragan Vulin položili su cvijeće te upalili svijeće pred spomenikom dr. Tuđmanu na Trgu slobode u Osijeku. Počast su odali i predstavnici udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Vrkić.

- Obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana je datum i vrijeme kada se cijela Hrvatska treba sjetiti i odati počast čovjeku koji je najzaslužniji za Hrvatsku kakvu imamo i kakvu smo željeli imati, zapravo čovjeku koji je stvorio Hrvatsku kao nezavisnu državu zajedno s hrvatskim braniteljima i uz Domovinski rat. Dr. Franjo Tuđman nije bio samo političar nego i vizionar, čovjek koji je volio Hrvatsku te znao kako se oduprijeti svim izazovima koji su bili 90-ih godina, a izazovi su bili ogromni. U to doba trebalo je znati voditi Hrvatsku kao zemlju koja je bila u ratnom sukobu s trećom vojnom silom u Europi, a imali smo nenaoružanu i neuvježbanu vojsku, civile koji su samo bezgranično željeli svoju državu. U tomu smo uspjeli pod njegovim vodstvom, koje je tada, a i danas se pokazuje bilo u potpunosti ispravno. Možemo i trebamo razgovarati da li je Hrvatska onakva kakvu je baš svi sada želimo, no trebamo raditi na tomu da bude bolja, gospodarski jača, da budemo sretniji u vlastitoj državi, a nemojmo vezati Domovinski rat i dr. Franju Tuđmana s onim što se danas dešava u Hrvatskoj. Hrvatskoj je potreban gospodarski i svaki drugi napredak, na čemu Vlada RH u ovom trenutku predano radi. Situacija koja je danas u Hrvatskoj na gospodarskoj, društvenoj, socijalnoj, političkoj i svakoj dru-goj razini nije nastala preko noći, ona se godinama generirala nekvalitetnim radom i postupanjem Vlada koje su prije imale dužnost voditi Hrvatsku te tu moramo napraviti jasan razmak. Dr. Franjo Tuđman je otac domovine, prvi predsjednik, vizionar i čovjek koji je stvorio državu zajedno s hrvatskom vojskom 1990.-1995. godine - rekao je danas župan Anušić.


„Tajna bijele kočije“ oduševila posjetitelje

U zatvorenoj jahaonici đakovačke ergele 15. prosinca 2018. godine održan sedmi po redu Bal li-picanaca pod nazivom „Tajna bijele kočije“. Glazbeno-scenska predstava s konjima prigodne božićne tematike s jahačima, vozačima, statistima te ženskom pjevačkom skupinom iz Bačkog Monoštora kao gostima večeri oduševila je i ovaj put sve posjetitelje.

Prigodnim su se riječima obratili ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik Mirko Damjanović, gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

- Božićni bal lipicanaca jedinstveno je događanje ne samo u našoj županiji nego i u Hrvatskoj, Eu-ropi, a možda i puno šire i trebamo ga pokazati svima. Dio je te bogate tradicije koju ima Đakovo i naša Ergela koja povijest piše već više od pola stoljeća - rekao je župan Ivan Anušić i dodao kako su Dani hrvatskog turizma koji će se održati u našoj županiji u listopadu 2019. godine prilika da se pokažemo u najboljem svjetlu, da pokažemo da Đakovo, Osijek, Osječko-baranjska županija i Slavonija imaju što ponuditi u turističkoj ponudi, da nismo samo istok Hrvatske koji je uvijek u nekim problemima, u teškim, depresivnim situacijama, nego baš suprotno, da smo nositelji razvoja, da možemo, hoćemo i imamo s čime.

U jednosatnoj predstavi sudjelovalo je stotinjak sudionika i četrdeset konja koji su inače hladnu prosinačku večer ugrijali svojim atraktivnim nastupima.

Nakon božićne bajke na ergeli, župan Anušić posjetio je i Advent u Đakovu gdje je ispred đakovačke katedrale zapalio treću adventsku svijeću.

Bista Mije Kišpatića na Rondelu velikana

Biste Josipa Jurja Strossmayera, Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga već 11 godina krase trg ispred zgrade III. Gimnazije u osječkoj Tvrđi. S pravom i pokrićem nazvan je Rondelom velikana, kojima se ponosi grad Osijek, Osječko-baranjska županija, kao i cijela Hrvatska.



Istaknuto mjesto među bivšim osječkim gimnazijalcima svakako ima i Mijo Kišpatić, čuveni hrvat-ski prirodoslovac, mineralog i petrolog, prvi doktor znanosti s područja prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. I on je bio učenik osječke gimnazije. Njemu u čast i uz potporu HAZU-a, bista Mije Kišpatića prošloga je vikenda otkrivena na Rondelu velikana u Osijeku.

- Time rondel postaje kompletiran, znakovit, poučan, lijep i poticajan spomenik na ulazu u povijesnu cjelinu Tvrđe, mjesto na komu građani Osijeka i njihovi gosti mogu pričati o velikanima iz prošlosti. Upravo na upoznavanju javnosti, a posebice Osječana, sa značajem ovih velikana, njihovom ulogom u povijesti i ostavštinom trebamo poraditi - poručio je župan Ivan Anušić na svečanoj akademiji 17. prosinca 2018. godine povodom otkrivanja spomen biste akademiku Miji Kišpatiću.

Rondel je danas mjesto gdje se okupljaju učenici srednjih škola u Osijeku, studenti s osječkog Sve-učilišta, građani Osijeka, gosti grada, turisti. Istovremeno svjedoči da su ovaj grad i njegove gimnazije iznjedrile osobe čija su znanja ispisala značajan dio mozaika svjetske znanosti, umjetnosti i kulture, a ujedno potiče mlade ljude da krenu stopama naših velikana.

- Osječko-baranjska županija daje punu potporu projektu rondela znamenitih učenika gimnazija u Osijeku, projektu odavanja počasti osobama kojima se diči Osijek i Osječko-baranjska županija te podizanja spomenika koji pokazuje da velikane iz naše povijesti cijenimo i nadahnjujemo se njihovim djelima - zaključio je župan Anušić.

Sjećanje na dan kada je 1991. prvi put oslobođen dio okupiranog područja Baranje

Polaganjem vijenaca kod križa na Biljskoj cesti 18. prosinca 2018. godine počelo je obilježavanje 27. godišnjice vojno-policijske akcije „Kopački rit“. Pod pokroviteljstvom Općine Draž, obilježa-vanje su organizirali članovi Policijske udruge branitelja Baranje na čelu sa Slavkom Krajnovićem te u suradnji s drugim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Vijenac u počast stradalim hrvatskim braniteljima položio je i župan Ivan Anušić.



Program obilježavanja nastavljen je svetom misom u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije te svečanom sjednicom u Domu kulture u Bilju.

Obilježavanje je posvećeno dvodnevnoj vojno-policijskoj akciji provedenoj sredinom prosinca 1991. godine, poznatoj i pod nazivom „Đavolja greda“, u kojoj su sudjelovali pripadnici 1. bojne 135. baranjske brigade, baranjske policije, izvidničke grupe Specijalne jedinice policije „Orao“, bojne „Fran-kopan“, Riječne ratne flotile i topništva 106. osječke brigade. Akcijom je spriječen pokušaj neprijatelj-skog spajanja okupiranih područja Baranje i istočne Slavonije te je oslobođeno područje između Bilja i Kopačeva i tako smanjena ugroza Osijeka. Bila je to prva ofanzivna akcija u kojoj su pripadnici Hr-vatske vojske i policije oslobodili dio okupiranog područja Baranje. U akciju su poginula dva hrvatska branitelja, dok je 12 ranjeno.

Konkretni projekti obilježili 2018. i obećavaju još bolju narednu godinu

Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana čelnici Osječko-baranjske županije priredili su 20. prosinca 2018. godine svečana primanja za predstavnike gospodarskog, društvenog, političkog, vjer-skog i uopće javnog života na području Županije. Ovi tradicionalni susreti bili su prigoda za izmjenu čestitki povodom blagdana, ali i za osvrt na godinu na izmaku te najavu aktivnosti za narednu godinu.

Na području Osječko-baranjske županije u 2018. godini dogodili su se značajni pomaci u odnosu na prethodno razdoblje, a što se najbolje očituje na pokretanju niza konkretnih razvojnih projekata, od energetske obnove po kojoj Županija prednjači u Hrvatskoj preko projekta Regionalnog distri-bucijskog centra za voće i povrće, novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, sustava navodnjavanja, Gospodarskog centra, I. Gimnazije u Osijeku, Srednje škole Donji Miholjac do projekata poput besplatne školske kuhinje za učenike osnov-nih škola, potpora gospodarstvu, turizmu, poljoprivredi, ulaganjima u povećanje standarda primarne zdravstvene zaštite…



Kako kaže župan Ivan Anušić, najveći uspjeh je što se počela mijenjati percepcija o Osječko-ba-ranjskoj županiji, koja dobiva snažan pozitivan smjer te doprinosi porastu gospodarskih aktivnosti, a time i povratku optimizma kod građana.

Svečano otkrivena spomen ploča poginulim i umrlim pripadnicima 68. bojne Vojne policije

Krunska utvrda na lijevoj obali Drave pokraj Kapelice mira dobila je 28. prosinca 2018. godine još jedan podsjetnik za žrtvu Domovinskog rata. Svečano je otkriveno spomen obilježje poginulim i preminulim pripadnicima 68. bojne Vojne policije čijih je trinaest policajaca za vrijeme Domovinskog rata izgubilo živote.

- Dvije i pol godine sam bio pripadnik ove postrojbe, obišli smo brojna ratišta. Sjećam se kao danas, kad bi nas ujutro poslali na teren, često nismo znali ni gdje idemo ni što nas čeka. Dali smo doprinos stvaranju naše domovine i to je ono što nas je vodilo naprijed u ratnim vremenima. Nažalost, 13 hrabrih suboraca nisu doživjeli slobodnu i samostalnu Hrvatsku, ali žive u našim sjećanjima i njima u čast smo danas otkrili ovu spomen ploču - rekao je župan Ivan Anušić.

Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku i osnivanjem Zbora narodne garde odlukom ta-dašnjeg ministra obrane Gojka Šuška 7. prosinca 1991. formiran je 68. bataljun VP-a sa sjedištem u Osijeku. Postrojba je obavljala vojnopolicijske zadaće u zoni odgovornosti koja je obuhvaćala pet slavonskih županija, a tijekom Domovinskog rata pripadnici postrojbe sudjelovali su u brojnim akcijama i operacijama, kako na slavonskom i posavskom ratištu tako i na južnom bojištu, od Zadra do Dubrovnika.



U operaciji „Bljesak“ pripadnici 68.bVP u zajedničkom djelovanju s drugim postrojbama VP-a izvršavali su sve temeljne zadaće Vojne policije. Nakon završetka vojnog djela operacije „Bljesak“, 68.bVP u Okučanima ustrojava svoju izdvojenu privremenu postaju i na oslobođenom području uspo-stavlja potpuni nadzor i osiguranje u suradnji s djelatnicima MUP-a RH. Iskustva i djelovanja VP-a na oslobođenom području Okučana bila su dragocjena za postupanje na kasnije oslobođenim područjima.

Za vrijeme operacije „Oluja“ vojni su policajci sudjelovali u operacijama „Zid“ i „Feniks“ kao i u procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, pri čemu je ova postrojba dana svoj veliki doprinos.

Za najbolje hrvatske robotičare ni Kina nije neosvojiva

Svjetsko napredno edukacijsko-robotičko natjecanje MakeX World Championship održano je od 7. do 9. prosinca u Kini na Nansha Stadiumu u Guangdongu. Na natjecanju, koje se održava tek treću godinu, sudjelovalo je više od 1.500 ekipa iz 15 zemalja; Kina, Novi Zeland, Turska, Tailand, Japan, Singapur… U dobnoj skupini za osnovne škole MakeX-Starter te s temom "Plavi planet" sudjelovale su ekipe Osnovne škole Josipovac (učenici Lucija Udovčić i Marko Prološčić uz mentoricu Andrijanu Sili), Osnovne škole Josipa Antuna Ćolnića iz Đakova (učenice Iva Mijakić i Ana Švegli uz mentora Tomislava Milanovića) te Robotičkog kluba Osijek (učenici Osnovne škole Vijenac iz Osijeka Bruno Ančić i Marko Slivka uz mentora Marija Slivku). Naravno, prije odlaska u Kinu osječki i đakovački robotičari bili su najbolje ekipe iz prošlogodišnje Croatian Makers lige u koju je bilo uključeno 500 škola, knjižnica, udruga i drugih edukativnih ustanova u Hrvatskoj.


Na Svjetskom prvenstvu u Kini ekipa OŠ Josipovac osvojila je posebnu nagradu za najbolji na-tjecateljski duh, a OŠ J. A. Ćolnića ušla je u veliko finale 16 te osvojila 10. mjesto na svijetu, i to kao najbolje plasirana ekipa iz europskih država.

Po povratku s natjecanja (14. prosinca 2018. godine) učenike, njihove mentore i ravnatelje škola primio je župan Ivan Anušić te im čestitao na izvanrednom uspjehu.

- Kada govorimo o robotici, Osječko-baranjska županija se zaista ima čime pohvaliti jer ovi mladi učenici, njihovi učitelji i mentori napravili su nešto što je svakako vrijedno pažnje. Prva, najbolje plasirana, su europska momčad na Svjetskom prvenstvu u Kini i kao župan sam izuzetno ponosan na ove učenike i učitelje naših škola. Oni potvrđuju koliko je bitno u ulagati u mlade, podržavati ih u nastojanjima da budu još kvalitetniji. Sada se opet potvrdilo da potencijala imamo na svakom koraku u Slavoniji i Baranji i cijeloj Hrvatskoj. Treba ih samo prepoznavati na pravi način i poticati, a oni će to zasigurno vratiti društvu iz koga dolaze - rekao je župan Anušić, dok su učenici demonstrirali jedan od svojih radova.

Osječko-baranjska županija najuspješnija u Hrvatskoj (i) u zelenoj gradnji

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“ Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, Hrvatske udruge pro-izvođača toplinsko fasadnih sustava i Hrvatske udruge energetskih certifikatora. Kako je tom prilikom rečeno, cilj nagrada je podizanje ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanje izvrsnosti, stalno unaprjeđivanje načela dobroga poslovanja i cirkularnog gospodarstva, a sve kako bi se očuvao okoliš i podigla kvaliteta života ljudi.

- S ponosom sam u ime Osječko-baranjske županije primio nagradu koju smo zaslužili jer u pro-vedbi imamo 54 projekta energetske obnove ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna. Nagrada je potvrda



ispravnosti našeg sustavnog pristupa i orijentiranosti da razvoj Osječko-baranjske županije značajnim dijelom ostvarujemo preko projekata i sredstava koja su Hrvatskoj omogućena ulaskom u Europsku uniju, ali i priznanje kvalitetnog i stručnog rada županijskih službi. Rezultati koje smo ostvarili na području energetske obnove i održivog razvoja dodatni su razlog za nastavak takvih aktivnosti - rekao je župan Ivan Anušić na svečanom uručenju nagrada održanom 18. prosinca 2018. godine u Zagrebu.

„Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivi razvoj“ ujedno je novo priznanje kvalitetne razvojne politike Osječko-baranjske županije. Naime, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nedavno je objavilo da je Osječko-baranjska županija najuspješnija u Hrvatskoj po broju pripremljenih projekata iz Programa ruralnog razvoja, kao i po vrijednosti ugovorenih bespovratnih sredstava u Operativnom programu iz područja učinkovitih ljudskih potencijala. Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Osječko-baranjska županija je najuspješnija u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz Programa „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda.

Župan dodijelio stipendije učenicima i studentima

Župan Ivan Anušić 27. prosinca 2018. godine je uručio ugovore kojima Osječko-baranjska žu-panija stipendira 80 učenika srednjih škola i 51 studenta s područja županije u 2018./2019. školskoj, odnosno akademskoj godini. Dodijeljena je tako 31 stipendija za darovite učenike i 20 stipendija za daro-vite studente, 21 stipendija za učenike i 15 stipendija za studente koji se obrazuju za zanimanja iz STEM područja, 9 stipendija za učenike i 12 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja te 19 stipendija za učenike slabijeg socijalnog statusa i 4 stipendije za studente slabijeg socijalnog statusa.

Za isplatu stipendija u županijskom proračunu osigurano je 870.000,00 kuna, s time da učenici do-bivaju stipendiju u iznosu od 450,00 kuna mjesečno u trajanju od 10 mjeseci za jednu školsku godinu, a



studenti 1.000,00 kuna mjesečno za akademsku godinu. Učenicima se stipendije isplaćuju za razdoblje od 1. rujna tekuće godine do 30. lipnja iduće godine, a studentima od 1. listopada tekuće godine do 31. srpnja iduće godine. Stipendije učenicima za razdoblje od rujna do prosinca i studentima za razdoblje od listopada do prosinca isplaćene su danas, po uručenju ugovora.

- Ovi mladi ljudi nakon školovanja bit će spremni za samostalan život te im i ovom prigodom želim poručiti da u Hrvatskoj grade svoju budućnost, da ostanu ovdje jer je Hrvatska njihova domovina i uvijek će to biti. Naravno, situacija u Hrvatskoj nije idealna, ali idemo je mijenjati i učiniti je boljom, a upravo oni to mogu napraviti jer dolaze kao mladi i spremni ljudi, imaju svoj stav i diplomu u rukama te mogu mijenjati stvari. Neka ne bježe od problema nego se uhvate u koštac i stvari mijenjaju na bolje. Mi to sada pokušavamo, a oni to vjerojatno mogu napraviti još bolje i kvalitetnije. Sve što apsorbiraju kroz školovanje neka uspiju implementirati u društvo koje im je to omogućilo - poručio je župan Ivan Anušić.

Osječko-baranjska županija dodjeljuje stipendije darovitim učenicima i studentima od 2002. godine, s time da je ranije naglasak bio na darovitost, postizanje izvrsnih rezultata u jednom ili više područja te iskazanoj sklonosti za stalnim usavršavanjem. Do srpnja 2018. godine za stipendije i jednokratne potpore učenicima i studentima ukupno je utrošeno oko 23.000.000,00 kuna iz županijskog proračuna.

Od školske, odnosno akademske 2018./2019. godine Osječko-baranjska županija u okviru stipendija za učenike i studente uvele je dodatne kategorije stipendija uz postojeće. Analizirajući gospodarske i društvene prilike, uočena je potreba za stipendiranjem određenih vrsta zanimanja iz STEM područja kao zasebnu kategoriju stipendija. Stipendiranjem učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zani-manja i zanimanja iz STEM područja pokušava se usmjeriti učenike i studente za zanimanja završetkom kojih će se lakše moći zaposliti i osigurati bolju egzistenciju, a istodobno zadovoljiti i potrebe tržišta rada u našoj Županiji. Također, Osječko-baranjska županija prepoznala je značaj financijske pomoći socijalno ugroženim obiteljima koja zbog materijalnih teškoća teško zadovoljavaju osnovne životne potrebe te je kao novu kategoriju uvrstila stipendije učenicima i studentima slabijeg socijalnog statusa.

2018. povijesna godina osječke gimnastike

Za Gimnastičko društvo Osijek-Žito, ali i za grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, 2018. godina sigurno će biti upamćena kao jedna od najznačajnijih u povijesti gimnastike. Osobito će se pamtiti



po početku rada dvorane „Sokol centar“ jer je partnerstvom Grada Osijeka i tvrtke Žito d.o.o. u kolovozu završena dugo očekivana nadogradnja Sokolskog doma i izgradnja najmodernijeg sportskog objekta u regiji na površini od 2.400 m². Riječ je o sportsko-rekreacijskom objektu pod nazivom „Sokol centar“ koji u centru grada na jednoj lokaciji ima pet dvorana za provedbu treninga rekreativne i vrhunske gi-mnastike te vanjske sportske terene.

Rezimirajući rad u godini na izmaku 27. prosinca 2018. godine u prostoru Terra Negra Country Cluba u Čepinu održana je godišnja konferencija za medije na kojoj su govorili predsjednik Gimnastič-kog društva Osijek-Žito Marko Pipunić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, zamjenica gradonačelnika Osijeka Žana Gamoš te trener Vladimir Mađarević i najbolji sportaš Robert Seligman.

- Sjajni rezultati naših gimnastičara, održavanje natjecanja poput Svjetskog kupa te velike investicije kao što je Sokol centar svima nama su na ponos. Svi koji u tomu sudjeluju, od najmlađih sportaša do seniora, njihovi roditelji te ljudi koji to organiziraju, potiču i financiraju, donose veliku dobit za Osijek i Osječko-baranjsku županiju. Upravo zato i lokalna i regionalna samouprava trebaju pomoći entuzijastima koji su prepoznali gimnastiku kao sport, što mi činimo i radit ćemo i ubuduće - rekao je župan Ivan Anušić te dodao kako sport brendira Hrvate i Hrvatsku u svijetu, posebno ove 2018. godine, međutim najvažnija je uloga sporta u pravilnom odgoju mladih i njihovom izrastanju u kvalitetne osobe.

Članovi GD Osijek-Žito ove su godine ostvarili i vrhunske sportske rezultate. U disciplini konj s hvataljkama Robert Seligman osvojio je prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske u Sisku te druga mjesta na Mediteranskim igrama održanim u Španjolskoj i Europskom prvenstvu održanom u Škotskoj. Aurel Benović je u parteru osvojio prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske u Sisku te zapažene rezultate na Svjet-skim kupovima održanim u Dohi i Osijeku.


Posebnu važnost za GD Osijek-Žito ima organizacija 10. izdanja službene etape gimnastičkog Svjetskog kupa, DOBRO World Cup Osijek 2018., koji je u Osijeku okupio rekordan broj posjetitelja, ali i vrhunskih gimnastičara iz cijeloga svijeta. Finalna natjecanja praćena su putem Hrvatske televizije, a širom svijeta snimka natjecanja bila je emitirana u više od 550 milijuna kućanstava, što je ujedno bila i vrhunska promocija Osijeka i Osječko-baranjske županije.

GD Osijek-Žito trenutno okuplja više od 1.000 članova svih dobnih skupina razvrstanih u sedam programa treniranja, od rekreacije za bebe do 3 godine starosti, rekreacije za trudnice i rodilje, predškol-ske i školske rekreacije, programe treniranja za odrasle, rekreacije za zreliju životnu dob do gimnastičke rekreacije za djecu s posebnim potrebama

."Noćni friz Osijek 2018." pred brojnom osječkom publikom

Hotel Osijek bio je 1. prosinca 2018. godine središte frizerskih inovacija. U organizaciji Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Osijek, a pod pokroviteljstvom Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije održan je "Noćni friz 2018.", manifestacija koja se održava već 8. godina za redom prema ideji osječkog frizera Tibora Vidakovića.

- Noćni friz je zapravo revijski događaj koji održavamo već tradicionalno, a zanimljiv razvoj ide od same zamisli da frizeri noću otvore svoja vrata sugrađanima na način koji odrede sami vlasnici salona. Tako


smo prije 8 godina započeli tradiciju kroz promociju trendova, druženja i zabavu do sitnih noćnih sati u 6 frizerskih salona, danas ih je puno više - rekao je Tibor Vidaković, predsjednik Ceha frizera i kozmetičara.

Petnaestak frizerskih salona iz cijele Hrvatske predstavilo je frizure na tridesetak modela pred broj-nom publikom, a važnost promocije obrtništva i na ovaj način shvatile su i gradske i županijske vlasti pa su financijski pomogle organizaciju.

- Odlična ideja za promicanje osječkih, ali i svih drugih frizerskih salona koji sudjeluju na ovoj ma-nifestaciji. Na nesvakidašnji način prikazane su frizure od onih dnevno nosivih do zaista ekstravagantnih namijenjenih modnim pistama. Županija će i ubuduće podupirati ovu kao i slične manifestacije - rekao je Dragan Vulin, predsjednik Županijske skupštine Osječko-baranjske županije.

Organizatori dogodine najavljuju i sudjelovanje frizera izvan granica Hrvatske te će Noćni friz koji je započeo u Osijeku dobiti i međunarodni karakter.

Betlehemsko svjetlo širi poruku mira, ljubavi i razumijevanja

Betlehemsko svjetlo, simbol mira, ljubavi i razumijevanja, tradicionalno se pali u mjestu Kri-stova rođenja dva tjedna prije Božića te se potom simbolično širi diljem svijeta. Tako je ove godine iz Betlehema preko Linza i Zagreba 16. prosinca došlo u katedralu u Đakovu, odakle ga - po običaju koji se njeguje već 25 godina, od 1993. godine - izviđačke udruge Osječko-baranjske županije prenose po župana, školama, institucijama, dječjim vrtićima, bolnicama, pa i domovima starijih sugrađana koji iz određenih razloga ne mogu izaći iz kuća i stanova.

Članovi Udruge izviđača Slavonski hrast i Izviđačkoga kluba Javor 20. prosinca 2018. godine donijeli su Betlehemsko svjetlo u sjedište Osječko-baranjske županije gdje ih je primio predsjednik Županijske skupštine Dragan Vulin. Uz obostrano iskazane lijepe želje i čestitke povodom božićnih blagdana i Nove godine, Vulin je poželio da tradicionalno lijepa poruka Betlehemskog svjetla u 2019. godini doživi i stvarno ispunjenje, osobito da se smanji nezaposlenost, a ojača gospodarstvo koje je pokretač ukupnog razvoja.


ŽUPANIJSKA KRONIKA

ŽUPANIJSKA KRONIKA

Documents

ŽUPANIJSKA KRONI KA · 2019-08-13 · "Županijska kronika", Informativni bilten Osjeko-baranjske županije Izdaje: Osjeko-baranjska županija [email protected] Osijek, Trg Ante Starevia