Upravljanje, signalizacija i blokiranje u raskolpnom postrojenju

Laboratorijska vježba 4

Uvod

U rasklopnom postrojenju razlikuje se više vrsta strujnih krugova pri čemu svi međusobno tvore jedan sustav koji treba obavljati određenu funkciju.

Glavni strujni krugovi služe za vođenje električne energije i elementi takvih krugova nalaze se redovito pod visokim naponom. Dakle, oni obavljaju osnovnu funkciju rasklopnog postrojenja.

Krugovi za mjerenje i zaštitu omogućavaju mjerenje različitih veličina i obavljanje zaštite u RP. Mjerenja se večinom provode konstantno u pogonu pomoću mjernih instrumenata priključenih na sekundarne stezaljke naponskih i strujnih mjernih transformatora. Zaštita se provodi relejima (elektromehanički, statički i numerički).

Osnovni dijelovi zaštitnog releja jesu:mjerni/poticajni član – kontrolira određenu veličinu (napon, struju, frekvenciju, i sl.), te prorađuje ukoliko je mjerena (podešena) vrijednost prekoračena ili podbačena i stavlja u pogon ostale članovevremenski član – spriječava ili dopušta pokretanje/aktiviranje preostalih članova releja ovisno o vremenu proteklom od trenutka njegove prorade (odn. vremenu podešenom na dotičnom članu)usmjerni član – spriječava ili dopušta proradu releja ovisno o smjeru energije

Pomoćni strujni krugovi služe za upravljanje, signalizaciju i blokiranje u rasklopnom postrojenju. Za ispravno funkcioniranje RP u pogledu upravljanja i zaštite, od velike važnosti su baš izvedba i održavanje pomoćnih strujnih krugova.

radni – otvoreni kada svitak releja nije uzbuđenmirni – zatvoreni kada svitak releja nije uzbuđenpreklopni – sastoji se od radnog i mirnog kontakta sa zajedničkim odvodomizbirni – sastoji se od dva radna kontakta, te srednjeg položaja pri kojem niti jedan od dva strujna kruga nije zatvorenizmjenični – radni i mirni kontakt koji spajaju različite strujne krugoveprolazni – samo kratkotrajno zatvara strujni krug

Kontakti elektromehaničkog releja mogu biti:

Shema djelovanja prikazuje (na relativno jednostavan način) funkcioniranje i međusobnu vezu elemenata (uređaja) u rasklopnom postrojenju.

Za prikaz povezanosti elemenata rasklopnog postrojenja koristi se više različitih shema:

Shema vezivanja koja se izrađuje na temelju sheme djelovanja uzima u obzir prostorni smještaj aparata i sadrži ucrtane sve stezaljke na aparatima (tzv. redne stezaljke) od kojih polaze i na kojima završavaju vodiči za spajanje. Pomoću ovih shema monteri spajaju pojedine aparate bez poznavanja načina njihovog djelovanja.

Strujna shema jest posebna vrsta shema kojima se obično prikazuje djelovanje pomoćnih strujnih krugova. Crtaju se bez obzira na prostorni razmještaj aparata, a svrha im je omogućiti jednostavnu i efikasnu kontrolu ispravnosti spoja.

Pomoćni strujni krugovi sklopke i rastavljača:

Osovina učinske sklopke je mehanički spojena s osovinom tzv. signalne sklopke, na kojoj se nalaze pomoćni kontakti za strujne krugove upravljanja, signalizacije i zaštite. Signalna sklopka služi kao davačinformacija o položaju glavnih kontakata učinske sklopke.

Blokiranje rastavljača

a) sabirnički rastavljač priključen na dvostruke sabirnice treba blokirati tako da se ne može pokretati kada je uklopljena sklopka u tom odvodu i kada je zatvoren drugi sabirnički rastavljač

b) u postrojenju sa dvostrukim sabirnicama i spojnim poljem, sabirnički rastavljač treba blokirati tako da ako je spojno polje (serijski spoj rastavljač – sklopka – rastavljač) uklopljeno i sklopka odvoda uklopljena, sabirnički rastavljač se smije pokretati samo ako je drugi sabirnički rastavljač tog odvoda uklopljen. Ako je međutim spojno polje isklopljeno, uvjeti za blokiranje su isti kao pod a).

Budući da rastavljač služi samo kao vizualna identifikacija stanja električnog kruga (otvoreno – zatvoreno), on se smije pokretati samo kada se njime ne prekida strujni krug. U ostalim slučajevima on mora biti blokiran.

Principi blokiranja su:

c) izlazni rastavljač odvoda treba blokirati tako da se ne može pokretati kada je sklopka uklopljena a niti zatvoriti kada je rastavljač za uzemljenje zatvoren

d) rastavljač za uzemljenje mora biti blokiran tako da se ne može zatvoriti kada je izlazni rastavljač zatvoren

e) rastavljače spojnog polja treba blokirati tako da se ne mogu pokretati ako je sklopka spojnog polja uklopljena

f) sabirnički rastavljač odvoda priključenog na jednostruke sabirnice treba blokirati kao pod e)

Blokada se može provoditi mahanički, pneumatski ili električki. Najčešće se koristi električka blokada, korištenjem odgovarajućih elektroničkih sklopova.

Primjer

Za postrojenje s dvostrukim sabirnicama i spojnim poljem potrebno je projektirati i izvesti odgovarajući elektronički sklop za blokiranje svih nazočnih rastavljača. Koristiti pritom navedene principe blokiranja.

122112111 rrrsrsPR ⋅⋅⋅+⋅=

112111112 rrrsrsPR ⋅⋅⋅+⋅=

sPR =1

Na osnovu navedenih pravila mogu se napisati sljedeće jednadžbe:

sPR =2

pri čemu su:

s – signal stanja sklopke u spojnom polju

s1 – signal stanja sklopke u vodnom poljur11, r12 – signali stanja sabirničkih rastavljača R11 i R12, respektivno

r1, r2 – signali stanja rastavljača u spojnom polju R1 i R2, respektivno

Sklop za blokadu rastavljača izgleda ovako (beskontaktna tehnika):

Sklop za blokadu rastavljača u kontaktnoj tehnici bi izgledao ovako: