Upravno Za Drugi Kol

8/16/2019 Upravno Za Drugi Kol.

1/27

1. LjUDI U UPRAVI

Preovladavajuću skupinu u upravnim organizacijama čine upravni službenici tj. ljudi koji obavljaju rad, intelektualni ili fizički, u timorganizacijama kao svoje trajno i glavno zanimanje. Osim upravnih

službenika u upravnim organizacijama su zaposleni politicki funkcioneritj. ljudi koji su na formalno utvrđen način predstavnici političkihodlučujućih tijela, odnosno politički pripadnici relevantnog sloja stanovnitva !birača", a da im funkcija u konkratnoj upravnojorganizaciji nije profesija, naročito#

- članovi predstavničkih skuptina- članovi odlučujućih kolegijalnih organa građana u upravi- funkcioneri koje neposredno biraju biraci.- privremeni saradnici tj. ljudi koji u upravnim organima rade privremeno

bilo zato to su potrebe organizacije za poslovima koje oni radevremenski predvidljivo ograničene, bilo zbog toga to poslovi to ih takvi saradnici obavljaju po svojoj prirodi nemaju profesionalni karakter.

$pravni službenici se u irem smislu dijele na#%. državni službenici, su osobe visoke, vie ili srednje stručne spreme u

državnim tijelima, koji obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene propisima.

&. namjetenici, su osobe srednje ili niže stručne spreme koji u državnimtijelima rade na pomoćno'tehnickim poslovima i drugim poslovima čije jeobavljanje potrebno radi kvalitetnog obavljanja poslova iz djelikrugadržavnih tijela.

(ao to je uobičajno kod upravnih definicija i definicije upravnih službenika sedijele na funkcionalne i organizacijske. )unkcionalne definicije određuju pojam službenika prema funkciji koju obavljaju, prema poslu, njegovoj sadržini,metodama i drugim osobnim svojstvima' položaju, statusu, pravima i

dužnostima koji iz posla proizilaze.Organizaciske definicije ubrajaju u upravne službenike sve ljude koji rade uodređenim nabrojanim ili limitativno definisanim organizacijama.Osnovni problemi s ljudima u upravnim organizacijama koje obuhvata nauka oupravi mogu se svrstati u#− službenički sistem− kadrovska politika− etika javne službe−

organizacija personalne službe


2/27

2. SLUŽBENIČKI SISTEM

*lužbenički sistem je cjeloviti skup logički povezanih kategorija u koje se radnamjesta odnosno upravni službenici razvrstavaju prema unaprijed utvrđenimkriterijumima, a koje su temelj za njihovo nagrađivanje i okvir za kretanje u

službi. *lužbenički sistem obuhvata sistem klasifikacije, platni sistem i sistemnapredovanja. *vrha službeničkog sistema je da osigura maksimum svrsishodnosti sa stanovita cjeline upravnih organizacija i maksimum pravednosti prema pojedinom službeniku. $ tehničkom pogledu svaki sistem pai službenički predstavlja povezivanje onoga to ide zajedno, razvrstavanje kojemoramo sprovesti kod svakog velikog skupa stvari koje su jednake u izvjesnom pogledu a nejednake u drugom. *istem je nužan tehnički preduvjet rada skadrovima. On omogućuje planiranu kadrovsku politiku, personalnuadministraciju, evidenciju i statistiku osoblja te jedinstvenu terminologiju.*kup kategorija na koje se sprovodi razvrstavanje' klasifikacija službenika,klasifikacijski sistem treba da sadrži#− naziv i definicije pojedinih klasa, kategorija− sistem klasa koji povezuje klase u jednu potpunu cjelinu− pravila za razvrstavanje službenika, radnih mjesta u pojedine klase

(lasifikacija se može sprovoditi vertikalno kad između klasa postoje razlike u stupnju !rangu", i horizontalno kada takve razlike nema.

(lasifikacijski sistemi se uglavnom mogu podijeliti prema načinu određivanjakategorija na dvije osnovne#'(lasifikacija radnih mjesta, kod kojih pojedina klasa obuhvata sva radnamjesta jednakim ili slićnim radnim dužnostima i drugim obilježjima.'(lasifikacija službenika, kod koje pojedina klasa obuhvata sve službenike sistim određenim osobnim svojstvima !najčeće kolska sprema, radni staž...".


3/27

3. NAPREDOVANJE U SLUŽBI

+apredovanje tj. postupno prelaženje na sve odgovornije položaje na ljestviciradnih mjesta i postizanje sve povoljnije situacije sopsvenom razvrstavanju i uodgovarajućem stepenu plate.

+apredovanja možemo svesti na dvije osnovne grupe#a. otvoreni siste n!"re#ov!n$! u kojem službenik napreduje najprije na

temelju ocjene njegovih sposobnosti za odgovorniji položaj, odnosnouslova za povoljnije sopstveno razvrstavanje, od strane pojedinaca ilitijela ovlaćeni da donesu odgovarajuće odluke.

b. !%to!ts&i siste n!"re#ov!n$! u kojem službenik napreduje premaodređenim objektivnim kriterijumima. Primljena njih je uglavnomnezavisna od volje pojedinaca ili tijela ovlaćenih da donesuodgovarajuća formalna rjeenja.

Otvoreni je sistem napredovanja prilagođeniji sistemu klasifikacija radnihmjesta, automatski sistemu klasifikacije službenika. *vrha sistemanapredovanja je s jedne strane da postakne službenike na to bolji radni učinak i na vlastito usavravanje, a s druge da im pruži sigurnost u pogledu njihovog napredovanja u službi. $ praksi se primjenjuju različite kombinacije oba sistema.

'. KADROVSKA POLITIKA

*istemsku djelatnost oko popunjavanja radnih mjesta u upravnoj organizaciji službenicima i stvaranja odgovarajućih uslova rada za njih, s dvostrukimciljem postizanja maksimalne djelotvornosti organizacije, optimalnog razvoja i sopstvenog zadovoljstva ljudi koji u njoj rade, zovemo politikom osoblja

!kadrovska politika". Politiku osoblja možemo podijeliti na osnovne grupe poslova#

a. poslove u vezi s primanjem u službu i razmjetajem službenika na pojedina radna mjesta,

b. poslovi u vezi sa stručnom obukom i pomoći u sopstvenoj izgradnji službenika u sužbi,

c. poslovi u vezi sa stvaranjem optimalnih uslova za rad službenika uupravnoj organizaciji.


4/27

(. DRŽAVNI SLUŽBENIK I NAMJE)TENIK

-ržavni službenik odnosno namjetenik je lice koje je zasnovalo radni odnos udržavnom organu. -ržavnim službenikom, u smislu ovog zakon smatra se, u pogledu ostvarivanja određenih prava, dužnosti i odgovornosti starjeina

državnog organa i lice koje zasnovalo radni odnos imenovanjem, odnosno postavljanjem u državnom organu. -rzavnim služebenikom se ne smatra poslanik i lice koje bira ili imenuje skuptina /0. -ržavnim organom smatra se organ državne uprave, drugi državni organ i službe predsednika /0, skuptine /0, vlade /0 i ustavnog suda /0. -ržavni službenik vri upravne, stručne i druge poslove kojima se ostvaruju,ustavom, zakonom i propisom, utvrđene nadležnosti državnih organa. +amjetenik vri administrativne, računovodstveno'finansijske i pomoćno'

tehničke poslove čije je obavljanje potrebno za blagovremeno i kvalitetnovrenje poslova iz djelokruga državnih organa.

*. PRAVA I OBAVE+E DRŽAVNO, SLUŽBENIKA

-ržavni službenik vri upravne, stručne i druge poslove kojima se ostvaruju,

ustavom, zakonom i propisom, utvrđene nadležnosti državnih organa. +amjetenik vri administrativne, računovodstveno'finansijske i pomoćno'tehničke poslove čije je obavljanje potrebno za blagovremeno i kvalitetnovrenje poslova iz djelokruga državnih organa. +a državnog službenika primenjuju se opti propisi o radu u pogledu prava, obaveze i odgovornosti,koja ovim zakonom ili drugim propisom nisu drugačije uređena.

Po-iti&! ne%tr!-nost i ne"ristr!snost / -ržavni službenik vri poslove političkineutralno i nepristrasno, u skladu sa javnim interesom.

S-%01eni&! eti&! / -ržavni službenik pridržava se 1tičkogm kodeksa državnih službenika i namjetenika. Ovaj kodeks utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove uprave, po pribavljenom miljenju državnih službenika. $ vrenju poslova državni službenik ne smije privatni interes stavljati ispred javnog interesa, a vrenje poslova koristiti za sticanje imovinske ili neimovinskekoristi. -ržavni službenik je obavezan da izbjegne konflikt interesa.

+!&onitost i o#ovornost / -ržavni službenik vri poslove na osnovu ustava, zakona, optih akata i drugih propisa. Odgovoran je za zakonitost, stručnost iefikasnost svog rada.Odgovoran je za zakonitu, efikasnu i svrsishodnu upotrebu

javnih sredstava kojima upravlja ili koja koristi u radu. Odgovoran je za tetukoju svojim nezakonitim ili nepravilnim radom nanese državnom organu ilitrećem licu.


5/27

Je#n!&! #ost%"nost / $ zapoljavanju državnih službenika kandidatima su, pod jednakim uslovima dostupna sva radna mjesta. -ržavni službenik zasnivaradni odnos na osnovu javnog oglaavanja.

N!"re#ov!n$e % s-%01i / -ržavni službenik ima pravo na napredovanje u službi, koje zavisi od stručnih i radnih sposobnosti, kvaliteta rada i ostvarenih

rezultata rada. +!tit! "r!v! #r0!vni4 s-%01eni&! i n!$eteni&! / -ržavni službenik ima prava koja su određena zakonom i drugim propisima. +iko ne smije vriti bilokakav pritisak na državnog službenika da neto čini ili ne čini suprotno propisima. -ržavni službenik ima pravo u postupku odlučivanja o pravima iobavezama na zatitu svojih prava.

Pov-!5iv!n$e i-i %s&r!5iv!n$e / 2abranjeno je povlaćivanje ili uskraćivanjedržavnih službenika u njegovim pravima, a posebno zbog političke, nacionalne,

rasne ili vjerske pripadnosti, pripadnostima po polu ili na osnovu drugog razloga suprotno zakonom i ustavom utvrđenim pravima i slobodama. Povre#! s-%01ene o1!ve6e / $tvrđuje se zakonom i drugim propisima. Postupak zbog povrede službene obaveze i organi nadležni za postupanje u tom postupku utvrđuju se zakonom. R!s"ore7iv!n$e / -ržavni službenik može, pod uslovima utvrđenim zakonom,biti raspoređen na drugo radno mjesto.

Str%no %s!vr!v!n$e / -ržavni službenik ima pravo i obavezu da se stručnousavrava. *tarjeina državnih organa stara se o obezbeđenju uslova za

stručno usavravanje državnih službenika. Sin#i&!-no or!ni6ov!n$e / -ržavni službenik ima pravo na sindikalnoorganizovanje u skladu sa optim propisima o radu.

7. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA $ državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje je#

%" državljanin /0&" punoljetno" zdrastveno sposobno

3" ima propisanu kolsku spremu4" nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vrenje službe u državnom organu5" ispunjava druge uslove utvrđene zakonom i dugim propisima.

*trani državljani ili lice bez državljanstva može da zasnuje radni odnos udržavnom organu pod uslovima utvrđenim posebnim zakonom i međunarodnimkovencijama. Odluka o zasnivanju radnog odnosa može se donijeti ako je#


6/27

- radno mjesto utvrđeno aktom o unutranoj organizaciji i sistematizaciji- radno mjesto slobodno- državni organ za to obezbjedio finansijska sredstva

8. INTERNO TRŽIŠTE - INTERNI KONKURS

adno mjesto u državnom organu može se popuniti rasporedom državnog službenika iz istog organa. 6ko se radno mjesto ne popuni na prethodni način , popuna se može izviti preuzimanje državnih službenika iz drugog državnog organa putem internog oglasa. $slove i postupak sprovođenja internog oglasautvrđuje vlada /0 na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprve.

8. JAVNI KONKURS

7avni oglas sprovodi organ uprave nadležan za upravljanje kadrovima. 7avnioglas se objavljuje u skladu sa optim propisima o radu. ok za podnoenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od 8 ni duži od %4 dana od danaobjavljivanja javnog oglasa. 7avni oglas obavezno sadrzi#

%" naziv državnog organa i mjesto vrenja poslova&" naziv radnog mjesta" uslove za zasnivanje radnog odnosa3" dokaze koje kandidat mora priložiti uz prijavu4" rok i adresu za obavjetavanje o prijavi5" ime lica koje daje informacije u postupku javnog oglasa.

Organ za upravljanje kadrovima, na osnovu prijava sačinjava listu kandidatakoji ispunjavaju uslove oglasa.

Postupak obavezne provjere ' 9ice sa liste kandidata podliježu obaveznoj proveri sposobnosti za vrenje poslova radnog mjesta. Postupak provjere sposobnosti može se obaviti u vie faza u kojima se broj kandidata postepeno smanjuje. Ovaj postupak se može obaviti putem provjere u pisanom obliku,usmenim intervjuom ili na drugi način. Oblik i način provjere sposobnostiutvrđuje organ za upravljanje kadrovima. 9ista za izbor ' Organ za upravljanje kadrovima sačinjava listu za izbor kandidata koji su postigli zadovoljavajuće rezultate u postupku provjere

sposobnosti. (ada se u postupku provjere sposobnosti ustanovi da niko od kandidata nije postigao zadovoljavajuće rezultate, javni oglas se može ponoviti.Odluka o izboru državnog službenika ' 9ista za izbor dostavlja se starjeini


7/27

državnog organa, i o izboru odlučuje starjeina državnog organa. $koliko starjeina državnog organa ne izvrsi izbor između kandidata sa liste za izbor dužan je da organ za upravljanje kadrovima obavijesti o razlozima za takvuodluku. $ tom slučaju javni oglas se ponavlja.

9:. RUKOVODE;A RADNA MJESTA

ukovodeća lica su#- u ministarstvu, sekretar ministarstva i pomoćnik ministra- u organu uprave, pomoćnik starjeine organa uprave- u službi koju obrazuje vlada, pomoćnik starjeine službe.

ukovodeca lica u drugim državnim organima i službama određuju se

propisom o osnivanju organa, odnosno o organizaciji službe.Us-ovi 6! r%&ovo#e5! -i

Post%"!& ienov!n$! / ukovodeće lice zasniva radni odnos na osnovu javnog konkursa. Organ za upravljanje kadrovima, na osnovu prijava, sačinjava listukandidata koji ispunjavaju uslove konkursa. Provjera sposobnosti vri se putemusmenog intervjua, kojem obavezno prisustvuje starjeina državnog organa ukome se zasniva radni odnos. 9ista kadidata dostavlja se starjeini državnog organa radi utvrđivanja predloga za imenovanje, odnosno postavljenje. 6ko starjesina državnog organa ne predloži za imenovanje odnosno postavljenjelice sa liste kadidata dužan je da organ za upravljanje kadrovima obvijesti orazlozima za takvu odluku. $ tom slučaju konkurs se ponavlja. $ postupku sprovođenja javnog konkursa primjenjuju se odredbe zakona koje uređuju javniodnos.

Ienov!n$e i "ost!v-$en$e / jeenje o imenovanju, postavljanju i razrjeenjurukovodećeg lica u organu državne uprave i službi koju osniva vlada, donosi

vlada, na predlog starjeine organa državne uprave, odnosno službe. Ovorjeenje u drugom državnom organu donosi organ, odnosno lice ovlaćeno propisom o osnivanju organa, odnosno o organizaciji službe. ukovodeće lice imenuje se, odnosno postavlja na period od 4 godina i poisteku tog roka može biti ponovo imenovano, odnosno postavljeno.

R!6reen$e r%&ovo#e5e -i

" istekom mandata3" prestankom radnog odnosa.


8/27

11. ZVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Državni službenik vrši poslove u određenom zvanju, ove poslove utvrđuje vlada. Zvanje se stiče

zasnivanjem radnog odnosa. Zvanja državnih službenika raspoređuju se u 3 razreda, i to

1. Prvi r!r"#$- savjetnik starješine, glavni inspektor i glavno ovlaš!eno službeno li"e, visoka školska sprema i

najmanje sedam godina radnog iskustva#- samostalni savjetnik $, inspektor $ i ovlaš!eno službeno li"e $, visoka školska sprema i

najmanje pet godina radnog iskustva#

- samostalni savjetnik $$, inspektor $$ i ovlaš!eno službeno li"e $$, visoka školska sprema i

najmanje tri godine radnog iskustva#

- samostalni savjetnik $$$, inspektor $$$ i ovlaš!eno službeno li"e $$$, visoka školska sprema i

najmanje jedna godina radnog iskustva.

%. Dr&'i r!r"#$- viši savjetnik $, visoka školska sprema i najmanje 3 godnog radnog iskustva,

- viši savjetnik $$, visoka školska sprema i najmanje % godine radnog iskustva,

- viši savjetnik $$$, visoka školska sprema i najamanje & godina radnog iskustva.

(. Tr")i r!r"#$- savjetnik $, viša školska sprema i najmanje 3 godine radnog iskustva#

- savjetnik $$, viša školska sprema i najmanje % godine radnog iskustva#

- savjetnik $$$, viša školska sprema i najmanje & godina radnog iskustva.

'tarješina organa postavlja službenika u zvanje inspektora na period od četiri godine. 'tarješina

organa postavlja glavnog inspektora, uz saglasnost (lade, na period od četiri godine.

P*+", !vj - $zuzetno, zvanja državnih službenika u pravosudnim organima, organima kojivrše poslove diplomatije, poli"ije, bezbjednosti, odbrane, obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih

li"a, "arinske poslove i druge poslove sa posebnim ovlaš!enjima i obavezama, mogu se utvrditi

zakonom ili drugim propisom kada je to zakonom određeno.

$zuzetno, propisom o osnivanju službe ili stalnog radnog tijela mogu se utvrditi i druga zvanja,kada je to zbog prirode poslova neophodno.

Zvj j"/0"i i &+2*viZvanja namještenika raspoređuju se u pet razreda, i to

13 Prvi r!r"#$- samostalni namještenik $, visoka školska sprema i najmanje ) godina radnog iskustva#

- samostalni namještenik $$, visoka školska sprema i najmanje 3 godine radnog iskustva#

- samostalni namještenik $$$, visoka školska sprema i najmanje & godina radnog iskustva.

%3 Dr&'i r!r"#$- viši namještenik $, visoka školska sprema i najmanje 3 godine radnog iskustva#

- viši namještenik $$, visoka školska sprema i najmanje % godine radnog iskustva#− viši namještenik $$$, visoka školska sprema i najmanje & godina radnog iskustva.

(3 Tr"4i r!r"#$- namještenik $, viša školska sprema i najmanje ) godina radnog iskustva#

- namještenik $$, viša školska sprema i najmanje 3 godine radnog iskustva#

- namještenik $$$, viša školska sprema i najmanje & godina radnog iskustva.

53 6"0vr0i r!r"#$- namještenik $(, srednja školska sprema i najmanje 3 godine radnog iskustva#

- namještenik (, srednja školska sprema i najmanje % godine radnog iskustva#

- namještenik ($, srednja školska sprema i najmanje & godina radnog iskustva.

3 P"0i r!r"#$- namještenik, osnovna škola.Zvanje namještenika može da sadrži i zanimanje namještenika.


9/27

1%. KONLIKT INTERESA

-ržavni službenik odnosno namjetenik ne smije da vri poslove#' koji mogu da izazovu sukob između javnog interesa i njegovih privatnihinteresa

' koji su od uticaja na nepristrasnost obavljanja njegovih poslova' u kojima je moguća zloupotreba informacija koje nijesu javno dostupne' koji su tetni za ugled organa.

-ržavni službenik odnosno namjetenik, može van radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju starjeine državnog organa, obavljatirad ukoliko za takav rad ne postoje smetnje. -ržavni službenik odnosnonamjetenik može obavljati rad u naučno'istraživačkoj, pedagokoj,humanitarnoj, sportskoj i drugim sličnim djelatnostima.

-ržavni službenik odnosno namjetenik, u vrenju poslova ne smije primatinovac, poklon, izuzev protokolarnog ili prigodnog poklona manjevrijednosti, niti bilo kakvu uslugu ili drugu korist za sebe ili druga lica.

93. SLUŽBENA TAJNA

-ržavni službenik odnosno namjetenik, obavezan je da čuva službenu tajnu

utvrđenu zakonom ili drugim propisom, bez obzira na način na koji je saznao. Obaveza čuvanja službene tajne traje i po prestanku radnog odnosa,a najduže pet godina od prestanka službe.


10/27

9'. LAK)I I TEŽI DIS=IPLINSKI PREKR)AJ

L!&i #is" druge povrede utvrđene zakonom ili drugim propisom kao lakidisciplinski prekraji.

Te0i #is%" neizvravanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno vrenje službenih obaveza=&" odbijanje izvravanja naloga ili radnog zadatka=" nepravilno raspolaganje povjerenim sredstvima=3" zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlaćenja u službi=4" svako proputanje ili radnja koja onemogućava građanina ili pravno liceu ostvarivanju zakonskih prava=5" neopravdano izostajanje sa posla od dva do četiri radna dana uzastopno=

>" odavanje poslovne, službene ili druge tajne utvrđene zakonom ili drugim propisom=8" izražavanje političkih uvjerenja u vrenju poslova=?" nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponaanje prema strankama iliiskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti=%@" dolazak na posao u napitom stanju, opijanje u toku rada ili korićenjeopojnih droga=%%" davanje netačnih podataka koji su od uticaja za donoenje odluke=%&" ponavljanje lakih disciplinskih prekraja=%" povreda radnih obaveza koja ima teže posljedice za stranke ili državniorgan=%3" obavljanje rada suprotno ovom zakonu, radnje ili proputanja koja poovom zakonu predstavljaju konflikt interesa=%4" zlostavljanje, ograničavanje ili uskraćivanje prava državnog službenika inamjetenika utvrđenih ovim zakonom koji podnese prijavu za krivično djelo s obilježjima korupcije ili da službenu izjavu o tome=%5" druge povrede utvrđene zakonom ili drugim propisom kao teži

disciplinski prekraji. -isciplinske mjere za lakse prekrsaje je %4A od plate, a za teže od &@ do @A od plate. Pored ovenovčane kazne postoji i kazna prestanka radnog odnosa.


11/27

9(. DIS=IPLINSKI POSTUPAK

$ disciplinskom postupku se mora održati rasprava na kojoj državni službenik,odnosno namjetenik ima pravo na odbranu. -ržavni službenik, odnosnonamjetenik može se braniti sam, preko advokata, zastupnika ili predstavnika

sindikata.$ disciplinskom postupku primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje optiupravni postupak za pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom.

9*. OD,OVORNOST DRŽAVNO, SLUŽBENIKA

-ržavni službenik, odnosno namjetenik materijalno je odgovoran za tetu koju

je, na radu ili u vezi sa radom, protivpravno, namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokovao državnom organu. /rna 0ora odgovara za tetu koju državni službenik, odnosno namjetenik na radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećemlicu. Breće lice može tražiti naknadu tete i od onog ko je prouzrokovao tetu,ako je teta nanijeta namjerno. $ postupku odlučivanja o materijalnojodgovornosti za tetu državnog službenika, odnosno namjetenika primjenjuju se odredbe ovog zakona koje uređuju disciplinski postupak. O naknadi tetemože se odlučivati i u disciplinskom postupku, ako je teta nastala zbog disciplinskog prekraja.

9?. O=JENJIVANJE DRŽAVNI@ SLUŽBENIKA

OOcjenjivanje rada državnog službenika, odnosno namjetenika vri se u cilju praćenja njegovog rada i pravilnog odlučivanja o njegovom kretanju u službi.Ocjenjivanje rada državnog službenika, odnosno namjetenika vri se u odnosuna#

' postignute rezultate rada' samostalnost i kreativnost u vrenju poslova' ostvarenu saradnju sa strankama i saradnicima na poslu' kvalitet organizacije rada u vrenju poslova' druge sposobnosti, vjetine i kvalitet u vrenju poslova

Ocjene rada rukovodećih lica su#' :zadovoljava;' :nezadovoljava;.

$ slučaju kada rukovodeće lice dva puta u toku mandata dobije ocjenu:nezadovoljava; starjeina organa pokreće postupak za njegovo razreenje.$ postupku razresenja obavezno se pribavlja izjasnjenje rukovodeceg lica.


12/27

N!"re#ov!n$e> -ržavni službenik, odnosno namjetenik napreduje u vie zvanje u okviru istog razreda, a samo izuzetno, u početno zvanje u okviru vieg razreda pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. -ržavni službenik, odnosno namjetenik napreduje u vii platni razred pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

-ržavni službenik, odnosno namjetenik može napredovati ako#' ispunjava propisane uslove za vie zvanje' dobije odgovarajuću ocjenu rada -ržavni službenik, odnosno namjetenik može napredovati u početno zvanje uokviru vieg razreda, ako ispunjava uslove propisane za vie zvanje i ako se poslovi njegovog radnog mjesta mogu vriti u tom zvanju.

-ržavni službenik, odnosno namjetenik napreduje u jedan stepen vie zvanje u

okviru istog razreda u slučaju kada u periodu od pet godina pet puta dobijenajmanje ocjenu CdobarC ili kada tri puta uzastopno dobije ocjenu CodličanC. -ržavni službenik, odnosno namjetenik napreduje u početno zvanje u okviruvieg razreda u slučaju kada u periodu od pet godina pet puta dobije ocjenuCodličanC. -ržavni službenik, odnosno namjetenik napreduje u vii platni razred, ako u periodu od tri godine za svoj rad dobije tri puta ocjenu CdobarC ili dva putaocjenu CodličanC.

9. PRIPRAVNI=I

Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u državnom organu radiosposobljavanja za samostalno vrenje poslova. Pripravnički staž za visoku i viu kolsku spremu traje najmanje %& mjeseci, a za srednju kolsku spremu najduže %& mjeseci. Pripravnik se osposobljava po programu koji utvrđuje organ za upravljanjekadrovima.


13/27

98. PRESTANAK RADNO, ODNOSA

Prest!n!& r!#no o#nos! n! o#re7eno vree adni odnos na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je državni službenik, odnosno namjetenik primljen ili zavretkom posla za čije je izvrenje

zasnovao radni odnos na određeno vrijeme. Prest!n!& r!#no o#nos! s"or!6%o adni odnos može prestati na osnovu pisanog sporazuma državnog službenika,odnosno namjetenika i starjeine državnog organa. *porazumom se utvrđujedan prestanka radnog odnosa.

Prest!n!& r!#no o#nos! n! osnov% ot&!6! adni odnos može prestati na osnovu otkaza državnog službenika, odnosnonamjetenika, koji ne može biti dat za vrijeme trajanja udaljenja iz službe,

odnosno disciplinskog postupka. Otkaz se mora dati u pisanoj formi. adni odnos može prestati i na osnovu otkaza starjeine državnog organa, u skladu sa optim propisima o radu. Prest!n!& r!#no o#nos! 61o str%


14/27

2:. +A)TITA DRŽAVNI@ SLUŽBENIKA

%. (omisija za žalbe ' +adležnost komisije Po žalbi protiv odluke o pravima i obavezama iz rada i po osnovu radadržavnog službenika, odnosno namjetenika odlučuje (omisija za žalbe.

Dalba se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke. (omisija za žalbe ima predsjednika i est članova, od kojih je jedan član predstavnik sindikata. Predsjednika i članove (omisije za žalbe imenuje irazrjeava Elada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprave. 2a predsjednika i člana (omisije za žalbe može se imenovati lice koje jediplomirani pravnik i ima najmanje pet godina radnog iskustva. Predsjednik i članovi (omisije za žalbe imenuju se na period od četiri godine ine mogu biti ponovo imenovani. Predsjednik i član (omisije za žalbe može se

razrijeiti prije isteka mandata, ako to sam zatraži ili ako poslove ne vriuredno i savjesno. +ačin rada (omisije za žalbe uređuje se poslovnikom (omisije. (omisija za žalbe dužna je da jednom godinje Eladi podnosi izvjetaj o radu.


15/27

29. OR,AN +A UPRAVLJANJE KADDROVIMA

Organ za upravljanje kadrovima vri naročito poslove#- praćenja sprovođenja ovog zakona i drugih propisa o državnim

službeenicima i namjetenicima- davanje miljenja o organizaciji i sistematizaciji državnog organa- sprovođenje javnog i internog oglasa i javnog konkursa za državne

organe i službe- vođenje evidencije i druge poslove internog tržita rada- u vezi reorganizacije državne uprave- pripremanje predloga odgovarajućih programa stručnog usavrsavanja i

drugih programa razvoja kadra- pružanje stručne pomoći Eladi u dijelu upravljanja kadrovima

- pomaganje državnim organima u realizaciji kadrovske politike , obuke irazvoja kadra- druge poslove iz oblasti razvoja i upravljanja kadrovima,u skladu sa

zakonom

Organ upravljanja kadrovima dužan je da jednom godinje Eladi podnosiizvjetaj o svom radu.

Organ za upravljanje kadrovima vodi /entralnu kadrovsku evidenciju o

državnim službenicima i namjesnicima. /eentralna kadrovska evidencijaobuhvata naročito podatke o#

. ličnosti !ime , prezime, adresa, 7FG0 i dr."3. radnom odnosu ! vrsta radnog odnosa i datum njegovog zasnivanja i dr."4. radnom mjestu i kretanju u službi5. imenovanju, napredovanju i zvanju>. stepenu skolske spreme, funkcionalnim i specijalnim zvanjima, stručnom

usavrsavanju i ispitima8. radnom stažu, penzijskom stazu i beneficiranom stažu?. posebnim funkcijama i učeću u projektnim zadacima i grupama i

posebnim poslovima od značaaja za državni organ%@. ocjenama rada%%.priznanjima%&. disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti%. prestanku radnog odnosa%3. dozvoli za pristup tajnim podacima%4. ličnim primanjima i naknadama

%5. drugim podacima u skladu sa zakonom


16/27

22. POJAM I VRSTE AKATA UPRAVE

$ vrenju upravne djelatnosti, uprava donosi i vri brojne i različite akte iradnje koji se razlikuju kako po vrsti i oblicima, tako i po pravnoj prirodi.Osnovno obilježje akata uprave je to to ih donosi uprava kada je to zakonom i

drugi propisima određeno. Podjela akata uprave počiva na razlikovanju pravnih akata od materijalnih akata i njihovoj daljoj klasifikaciji premarazličitim standardima. 6kti uprave su svi pravni akti i materijalne radnje koje uprava donosi ili preduzima u vrenju upravne djelatnosti. Pravni akti ' su izjave volje učinjene sa namerom da se proizvedu određeni pozitivni ili negativni pravni efekti. Pravni akti uprave su izjave volja organauprave kojima se želi proizvesti neko pravno dejstvo. Prema situaciji koju

reguliu pravni akti se dalje dijele na opte i pojedinačne, i pravni akti uprave se mogu dalje dijeliti na#− opte pravne akte uprave ' !normativni akti uprave nazivaju se upravni

propisi"− pojedinačne pravne akte uprave ' !najznačajniji su upravni akti i upravni

ugoevori". Pravni poredak, osim pravnih, obuhvata i materijalne akte, odnosno ljudskematerijalne radnje, te i materijalni akti uprave obuhvataju brojne i raznovrsnematerijalne radnje uprave, koje se nazivaju upravne radnje.

23. UPRAVNI PROPISI

$pravni propisi su opti pravni akti koje kao normativne akte donosi uprava. +ormativni akti ili akti opteg karaktera su po svojoj sadržini akti ' pravila. Bo su akti kojima se propisuje neko opte i apstraktno pravilo za neodređen broj slučajeva i neodređen broj lica. Ovim aktim se stvaraju nove ili menjaju,odnosno ukidaju, postojeće opte pravne situacije koje iz njih proizilaze. +ormtativne akte donosi skuptina i vlada, a mogu ih donositi i organi uprave, samo kada su za to ovlaćeni. Prema naim propisima u normativne podzakonske opte akte koje mogu donositi organi uprave spdaju# pravilnik,naredba i upustvo. Oni mogu donositi i obavezne instrukcije i stručna upustva idavati objanjenja.

Pr!vi-ni&o se razrađuju pojedine odredbe zakona i propisa vlade radi

njihovog izvravanja. N!re#1o se radi izvravanja pojedinih odredbi zakona i drugih propisanaređuje ili zabranjuje postupanje u određenoj situaciji koja ima opti značaj.


17/27

U"%tstvo se propisuje način rada i vrenje poslova organizacije državneuprave, kao i preduzeća, ustanova i drugih organizacija kada vre povjerene poslove državne uprave u izvravanju pojedinih odredaba zakona i drugih propisa. +jih donosi funkcioner koji rukovodi organom državne uprave, donoseih funkcioneri sporazumno ako su na to ovlaćeni zakonom.

O1!ve6no instr%&


18/27

Je#nostr!nost ukazuje na to da su upravni akti rezultat izjave volje jednog subjekta,odnosno da je normativna sadržina akta isključivo stvar njegovog donosioca. Groj

subjekata koji učestvuju u donoenju jednog akta nije bitan. Gitno je da li izjavljenavolja utiče na uobličavanje normativne sadržine upravnog akta kojim se regulieupravni pravni odnos.

jegovoj realiza"iji.

2(. VRSTE UPRAVNI@ AKATA

Fogu se razlikovati sledeće vrste upravnih akata#%" pozitivni i negativni

&" konstitutivni i deklarativni" vezani i slobodni3" jednostavni i složeni4" formalni i neformalni5" trajni i trenutni>" upravni akti koji se donose po službenoj dužnosti i upravni akti koji sedonose po zahtevu stranke,8" upravni akti u formi rjeenja i upravni akti u formi zaključka i?" pogreni upravni akti !neispravni i protivpravni, nezakoniti inecjelishodni, ruljivi i nistavni"

2*. PO+ITIVNI I NE,ATIVNI UPRAVNI AKTI

Ova podela polazi od pravnog dejstva koje upravni akt proizvodi u pravnom poretku. Pozitivni upravni akt je upravni akt kojim se proizvodi neka promjenau pravnom poretku. -onose se kako po zahtevu stranke, tako i službenojdužnosti. Fogu da budu konstitutivni i deklarativni. *amo oni mogu steći svojstvo pravosnažnosti. Ova promjena može da ima nekoliko modaliteta#

- stvaranje nove pravne situacije- mijenjanje postojeće pravne situacije- ukidanje postojeće pravne situacije

+egativni upravni akt je upravni akt kojim se odbija promjena u pravnom poretku. +egtivan je onaj upravni akt iz kojeg izvire namjera održavanja postojećeg stanja, njima se niti stiču neka prava, niti se nameću neke obaveze.

Fogu se donositi samo povodom zahjteva stranke. $vijek su deklarativni.Hutane uprave je pravna konstrukcija na osnovu koje se, u slučaju da donosilacupravnog akta povodom zahtjeva stranke ne donese nikakav akt, ima uzeti da


19/27

upravni akt donijet i da je negativan tj. da je njime odbijen zahtjev stranke.Hutanje uprave o postojanju negativnog upravnog akta sadrži u sebi#

' fikciju !fictio" da je donijet upravni akt koji u stvari ne postoji' pretpostavku !presumptio" da je donijet upravni akt negativan jer senjime odbija zahtjev stranke

2?. KONSTITUTIVNI I DEKLARATIVNI UPRAVNI AKTI

Ova podjela polazi od okolnosti da li se upravnim aktom stvara !konstituie"novo stanje u pravnom poretku ili se upravnim aktom samo konstatuje!deklarie" postojanje nekog novog stanja.

(onstitutivni upravni akt je upravni akt koji sam po sebi stvara !mijenja iliukida" neku pravnu situaciju. -eklarativni upravni akt je upravni akt koji sam po sebi ne stvara novu pravnu situaciju, već samo konstatuje ispunjenje zakonskih uslova da je nastala nova pravna situacija. (onstitutivni upravni akti se donose po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke, dok se deklarativni upravni akti uvijek donose po službenoj dužnosti ito po sili zakona !eI lege". (onstitutivni vremenski djeluju od trenutka donoenja pa za ubuduće, dok

deklarativni vremenski djeluju od trenutka kada su ispunjeni uslovi predviđeni zakonom bez obzira na to kada je akt donijet.Erste konstitutivnih upravnih akata#' Prema modalitetu promjene koje izazivaju u pravnom poretku, mogu serazlikovati konstitutivni upravni akti koji stvaraju !creare" od konstitutivnih kojimijenjaju !cambiare" i oni koji ukidaju !terminare" neku pravnu situaciju.' Prema tome da li izazivaju povoljne ili nepovoljne pravne posledice u odnosuna stranku konstitutivni upravni akti mogu biti favorabilni !oni koji stvaraju pogodnosti" ili onerozni !oni koji nameću teret"' Prema sadržini mogu biti naređenja, akti kojima se priznaju sposobnosti ili svojstva ,akti kojima se priznaju prava i obaveze. +aređenja su konstitutivniupravni akti kojima se izdaju konkretne zapovijesti da se neto čini ili konkretne zabrane da se neto ne smije činiti.'(onstitutivni upravni akti mogu biti dozvole ili odobrenja. -ozvolama seodobrava trajnije vrenje neke djelatnosti od strane nadležnog organa, dok seodobrenjima odobrava jednokratno obavljanje neke radnje.Erste deklarativnih upravni akata#

Prema sadržini mogu se razlikovati oni kojima se utvrđuju činjenice koje imaju pravne posledice kao i oni kojima se utvrđuju pravni odnosi.


20/27

2. VE+ANI I SLOBODNI UPRAVNI AKTI

Ova podjela polazi od dva momenta# sa jedne strane od inicijative zadonoenje upravnog akta, a sa druge od slobode u određivanju njegove sadržine.


21/27

28. JEDNOSTAVNI I +BIRNI UPRAVNI AKTI

Ova podjela polazi od okolnosti koliko je ovlaćenih subjekata učestvovalo udonoenju konkretnog upravnog akta, odnosno koliko je subjekata učestvovalou rjeavanju konkretne upravne stvari.

7ednostavni upravni akt je upravni akt koji donosi jedan ovlaćeni donosilac. 2birni upravni akt je upravni akt u čijem donoenju učestvuju dva ili vieovlaćenih donosilaca. (arakteristično je da svi učesnici u njegovomdonoenju žele isti pravni efekat, kao i to da bez obzira koliko subjekataučestvuje u donoenju zbirnog upravnog akta, uvijek se određuje jedan od njihkoji se formalno ima smatrati donosiocem tog akta. Posebnu vrstu jednostavnih upravnih akata prestavlja tzv. generalni upravniakti odnosno upravni akti u kojima lica na koje se odnose nisu unapred

konkretno određena, ali koja su po nekom osnovu odrediva. 2birni upravni akt može biti donijet tako to jedan organ predlaže izdavanjeupravnih akta, a drugi ga izdaje. -va organa mogu zajednički izdati jedanupravni akt. Fože nastati tako to jedan organ donosi akt tek nakon pribavljanja prethodne saglasnosti od državnog organa, u tom slučaju prvi nemože pristupiti donoenju upravnih akta ukoliko nije prethodno pribavio saglasnost drugog. Fože nastati i tako to jedan organ donosi akt, a druginaknadno daje saglasnost, potvrdu ili odobrenje, u tom slučaju upravni akt nemože stupiti na snagu ako saglasnost, potvrda ili odobrenje nije dato. Gitno je

da se miljenje drugog organa traži. +epostovanje pravila o donoenju zbirnihupravnih akata smatra se težom povredom zakonitosti, za ta je predviđenamogućnost upotrebe vanrednog pravnog sredstva.

3:. PO,RE)NI UPRAVNI AKTI


22/27

39. NEISPRAVNI I PROTIVPRAVNI UPRAVNI AKTI

Ova podjela polazi od vrste nedostataka koju upravni akt sadrži. $pravni aktimogu imati nedostatak faktičkog ili nedostatak pravnog karaktera. +edostatak faktičkog'tehničkog karaktera znači da postoji greka u izjavljenoj volji !a ne u

samoj volji", dok nedostatak pravnog karaktera znači da postoji greka u samojvolji !a ne u načinu na koji je izjavljena". +eispravni upravni akt je onaj upravni akt koji sadrži greku faktičkog karaktera. +edostatak neispravnog upravnog akta je u tome to sadrži greku uizjavljenoj volji. Ove greke se najčeće javljaju kao greke u pisanju iračunanju. Otklanjaju se tako sto postoji obaveza donoenja posebnog akta oipravci koji čini sastavni dio upravnog akta koji sadrži greku.


23/27

+ecjelishodnost se može javiti samo kod slobodnih upravnih akata koji sudonijeti na osnovu diskecionog ovlaćnja. +ecjelishodnost znači da slobodnaocjena nije pravilno upotrebljena. +epostojeći upravni akt je akt koje je donijelo lice koje nije ovlaćeno zanjegovo donoenje, tzv. akt uzurpacije, i naročito je zastupljen u francuskom

pravu.

33. RU)LJIVI I NI)TAVNI UPRAVNI AKTI

Podjela nezakonitih upravnih akata na ruljive i neruljive polazi od težine pravne greke koju upravni akt sadrži. 9aka povreda zakona izaziva ruljivost

upravnog zakona, dok teka povreda zakona izaziva nitavost upravnog akta. 2a ruljivost se može reći da predstavlja djelimičnu nezakonitost, dok se zanitavnost može reći da predstavlja potpunu nezakonitost. uljivi upravni akt je onaj koji sadrži laku povredu zakona ili drugih propisakoji je zasnovan na zakonu. Fogu vremenom konvalidirati tj. steći punu pravnu snagu, pod uslovom da se u roku, koji može biti kraći ili duži ! unaem pravu od %4 dana do 4 godina" ne utvrdi njegova nezakonitost. 6ko se utvrdinezakonitost u predviđenom roku takav akt se može sruiti tj. biće uklonjen iz pravnog poretka. +azivaju se jo i relativno nitavni upravni akti.

+itavi upravni akt je onaj koji sadrzi tesku povredu zakona ili drugog propisakoji je zasnovan zakonu. +ikada ne mogu konvalidirati,sto znaci da protek vremena ne utice na otklanjanje nezakonitosti koju sadrzi.+azivaju se jos iapsolutno nistavi upravni akti.

3'. UKLANJANJE PO,RE)NI@ UPRAVNI@ AKATA

Pod uklanjanjem pogrenih upravnih akata podrazumevaju se svi pravni načini stavljanja upravnih odluka koje su sadržane u pogrenim upravnim aktima van pravne snage. *vaki pogrean upravni akt mora biti uklonjen, bez obzira na tokoju vrstu nedostataka sadrži. 2a uklanjanje ovih akata koriste seodgovarajuća pravna sredstva, kao to su žalba ili tzv. vanredna pravna sredstva u upravnom postupku odnosno tužba u upravnom sporu. azlikuju setzv. uklanjanje pogrenih upravnih akata upravnim putem od uklanjanja tih

upravnih akata sudskim putem. $ tehničkom smislu uklanjanje ovih akata vri se tako to se donosi nov upravni akt kojim se van pravne snage stavlja dejstvoakta koji se ima ukloniti.


24/27

$klanjanje pogrenih upravnih akata može imati sledeće modalitete#%. ponitavanje&. ukidanje. menjanje3. oglaavanje nitavim

Oglaavanje nitavim kao akta deklarativnog karaktera ima za posledicu stavljanje van pravne snage svih efekata koji je nitav akt proizveo i to od momenta njegovog donoenja pa za ubuduće.

3(. PRAVNO DEJSTVO UPRAVNO, AKTA

$ odnosu na upravne akte veži zakonska pretpostavka zakonitosti !presumptioiuris"upravnog akta. Ova pretpostavka obuhvata i pretpostavku njegove pravno'tehničke ispravnosti, kao i pretpostavku njegove cjelishodnosti. Bo znači da seupravni akt smatra zakonitim sve dok se ne utvrdi suprotno. Pretpostavka zakonitosti upravnog akta međutim odnosi se i na upravne aktekoji su donijeti prema ranijim vazećim propisima. Pravilo je da se zakonitost upravnog akta cijeni prema trenutku donoenja. $pravni akti koji su sticajem promijenjenih okolnosti doli u situaciji da su suprotni novom zakonu, iako nisu

formalo postali nezakoniti nazivaju se suprotni upravni akti !traži se saglasnost lica na koja se odnose posledice ukidnja ili izmjene suprotnog akta". Pravno dejstvo upravnog akta ogleda se u tome to se njegovim donoenjem,odnosno stupanjem na snagu proizvode odgovarajući efekti, odnosno promjeneu postojećem pravnom poretku. Osnovno pravno dejstvo upravnog akta ogleda se u njegovoj obaveznosti. Početak pravnog dejstva upravnog akta označava trenutak u vremenu kadaupravni akt stupa na pravnu snagu odnosno kad nastupa obaveznost upravnog akta. +ije doputeno njegovo retroaktivno dejstvo. 6nticipirano dejstvoupravnog akta postoji kada upravni akt ne proizvodi svoje dejstvo odmah, već posle određenog vremena. Prestanak pravnog dejstva upravnog akta označava trenutak u vremenu kada prestaje obaveznost upravnog akta. Prestaju da važe realizacijom ovlaćenja.


25/27

3*. PRAVOSNAŽNOST UPRAVNO, AKTA

Pravosnažnost je svojstvo upravnog akta koje označava njegovu pravnunepromenjivost. *vi pozitivni upravni akti mogu da postanu pravosnažni. +egativni upravni akti nikada ne stiču pravosnažnost. Pozitivni upravni akti

uvijek stiču svojstvo pravosnažnosti, to znači da se jednom donijete odlukevie ne mogu mijenjati. Odluka o priznavanju prava ne može se naknadnomijenjati, niti se može mijenjati odluka o određivanju neke obaveze. -vije vrste pravosnažnosti upravnih akta su# formalna pravosnažnost !vezuje stranku i označava procesnu nemogućnost stranke da pravnim sredstvima pobija neki upravni akt"materijalna !vezuje donosioca upravnog akta i označava nemogućnost organada naknadno ponitava, ukida ili menja već donijeti upravni akt".

(onačnost označava svojstvo upravnog akta u situaciji kada se protiv njega nemože koristiti žalba kao redovno pravno sredstvo u upravnom postupku. +eisključuje mogućnost podizanja tužbe u upravnom sporu. Predstavlja uslov za pokretanje upravnog spora.


26/27

Foguće je razlikovati dvije vrste upravnih stvari#- računarski primjerene i- računarski neprimjerene upravne stvari.

ačunarske primjerene upravne stvari predstavljaju one upravne stvari kojeodlikuje jednostavnost, masovnost i mogućnost formalizacije. $potreba

računara se sastoji u prikupljanju, memorisanju, prenoenju i prezentacijiodgovarjućih činjeničnih i pravnih informacija koje su relevantne za rjeavanjedate upravne stvari. (ompjuterska tehnologija kod ovakvih upravnih stvarimože poslužiti kao pomoćno i tehničko sredstvo za brzo i pouzdano pretaraživanje i prenos relevantnih podataka i informacija.

3. UPRAVNE RADNJE

Pod materijalnim aktima uprave podrazumijeva se ukupnost mnogobrojnih i pojedinačnih akata i radnji koje uprava donosi ili obavlja, a koji nemajuneposredno pravavno dejstvo. Obuhvataju pojedine akte i radnje uprave kojenemaju neposredno pravno dejstvo, te se materijalni akti uprave mogu nazvati iupravne radnje. 2a upravne radnje se može reći da predstavljaju materijalne akte i radnjekojima uprava pruža građanima tzv. javne usluge. Fogu se razlikovati sledećeosnovne kategorije upravnih radnji#

a. dokumentovanjeb. saoptavanjec. primanje izjava i druge prinudne radnje

Pod dokumentacijom se podrazumijeva raznovrsne radnje bilježenja određenihčinjenica, okolnosti ili stanja i radnje izdavanja akata kojima se to potvrđuje!potvrda". -okumentovanje obuhvata vođenje evidencije tj. Gilježenje pojava, svojstava ili činjenica sa jedne, i izdavanje uvjerenja tj. Pružanje podataka o pojavama, svojstvima i činjenicama o kojima se vodi evidencija sa druge

strane. Pod saoptavanjem se podrazumijeva raznovrsne radnje obavjetavanja, stavljanja do znanja, upozoravanja ili davanja savjeta građanima i drugim zainteresovanim licima o postojanju ili nepostojanju određenih činjenica,okolnosti ili stanja. Pod primanjem izjave podrazumijevaju se raznovrsne radnje kojima upravadolazi do saznanja o relevantnim činjenicama i okolnostima. Prinudnimradnjama organi uprave nameću nekom subjektu ponaanje koje taj subjekt na

osnovu svoje volje ne bi odabrao. Prinudne radnje predstavljaju posebnu vrstuupravnih radnji kod kojih dolazi do izražaja autoritativni element i represivniinstrumenti.


27/27

38. UPRAVNI U,OVORI

2a upravne ugovore se može reći da prestavljaju jednu posebnu kategoriju pravnih akata koja idejno vuče svoj korijen iz dualističke diobe prava na javnoi privatno, te da bi upravni ugovor imao biti na području javnog prava, ono to

je ugovor na području privatnog prava. azlika između upravnog akta iugovora posledica kako različitosti parvnih režima kojima su regulisani, tako irazličitosti pravnih efekata koje proizvode. -ok je upravni akt u osnovi jednostrani akt, ugovori kao građansko pravni akti mogu biti kako jednostrani,tako i dvostrani. Pri zaključivanju ugovora država se javlja u ulozi privatnopravne ličnosti sa istim pravnim statusom kao i pojedinac. Pridonoenju upravnih akata ona se javlja u svojstvu javnopravnog subjekta.$pravni akt nije pravni posao koji sklapaju organi državne uprave na području

građanskog prava.

Documents

Upravno Za Drugi Kol