UPU Potpićan nacrt prijedloga za prethodnuraspravumedulin.hr/wp-content/uploads/2019/11/UPU-Volme...Topografija terena ne pokazuje specifičnih osobitosti prirodnog terena (dolci,

II. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA Uvod Općinsko vijeće Općine Medulin je donijelo Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja "Volme jug" - ugostiteljsko turističke zone (nadalje: UPU), koja je objavljena u „Službenim novinama Općine Medulin“ br. 02/19 i Izmjenu i dopunu Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja "Volme jug" - ugostiteljsko turističke zone, koja je objavljena u „Službenim novinama Općine Medulin“ br. 03/19. Navedenom je odlukom pokrenut postupak izrade UPU-a, obuhvat kojeg je načelno utvrđen Prostornim planom uređenja Općine Medulin („Službene novine Općine Medulin“ br. 2/07, i 5/11, 08/16 i 8/18 – nadalje: PPUO ), a prikazan na kartografskom prikazu priloženom uz odluku o izradi plana, u obuhvatu manjem od obuhvata iz PPUO-a, zbog izostavljanja dijela građevinskog područja gotovo u cijelosti riješenog putem ozakonjenja građevina po posebnom propisu. Slijedom gore navedenog, Općina Medulin je, kao Nositelj izrade UPU-a s tvrtkom AD- arhitektura i dizajn iz Pule zaključila ugovor o izradi UPU-a, čime su se stekli uvjeti za početak izrade UPU-a. 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja UPU-a u prostoru Općine Medulin 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Područje za koje se izrađuje UPU obuhvaća u cijelosti neizgrađeno i infrastrukturno uglavnom neopremljeno područje, veličine 4,41 ha, a u vlasništvu većeg broja fizičkih i pravnih osoba, a samo u manjem je javno dobro (rubne prometnice).

1.1.2. Prostorno razvojne značajke Prostor obuhvata UPU-a, koji pripada Općini Medulin, nalazi se u dijelu jugozapadnog priobalnog područja poluotoka Istre. Obzirom na geografski položaj, morfologiju, broj naselja i stanovnika, područje obuhvata relativno je vrlo dobro povezano s sustavom naselja i postojećom prometnom, telekomunikacijskom, energetskom, vodno-gospodarskom i ostalom infrastrukturom.

Osnovna morfološka obilježja područja ugostiteljsko-turističke zone

Ugostiteljsko turistička zona "Volme jug" smještena je u jugo-zapadnom dijelu Općine Medulin, cca 1000 m jugoistočno od naselja Banjole i cca 4000 m zapadno od općinskog središta Medulin.

Područje obuhvata plana smješteno je na južno-jugozapadno orijentiranim obroncima brežuljka Volme, tako da je osnovna orijentacija (smjer rasprostiranja) naselja osobito povoljna za ugostiteljsko-turističku namjenu. Najviši dio zone nalazi se na 21,5 m.n.v., a najniži na 15,4 m.n.v., te je najveća visinska razlika 6,1 m.

Područje obuhvata UPU-a nalazi se unutar prostora ograničenja - ZOP-a, a udaljeno je od morske obale cca 350 m (uvala Paltana), odnosno 450 m (uvala Šćuza).

UPU Volme jug Prijedlog plana

AD d.o.o. 2

Područje obuhvata UPU-a ne obiluje izrazitim morfološkim pojavama (duboke jaruge,ponikve, grebeni) koje bi uvjetovale otežano uređenje postojećeg područja ugostiteljsko-turističke namjene.

Područje obuhvata se nalazi u zoni maksimalnog intenziteta 7o MCS (MSK 64) skale, prema seizmološkoj karti za povratni period 500 godina. Područje obuhvata Plana se nalazi u 1. građevinskoj klimatskoj zoni. Topografija terena ne pokazuje specifičnih osobitosti prirodnog terena (dolci, bujični kanali i jaruge, ogoljeli dijelovi kamenjara), prevladava zapuštena pašnjačka vegetacija, odnosno male oranice i vrtovi. Područje obuhvata UPU-a ne nalazi se unutar zona sanitarne zaštite izvorišta (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji – SN IŽ 12/05 i 02/11).

Demografija

Na području Općine Medulin po posljednjem popisu iz 2011. godine živi 6.481 stanovnik, od čega je 3.173 (48,96%) muškaraca i 3.308 (51,04%) žena.

tablica 1. Broj stanovnika Općine Medulin po naseljima

Naselje Godina popisa 2001. 2011.

Pros.god. %

Banjole 937 983 +0,49

Medulin 2580 2777 +0,76

Pješčana uvala 576 606 +0,52

Pomer 386 462 +1,97

Premantura 845 768 -0,91

Valbonaša 53 41 -2,26

Vinkuran 501 672 +3,41

Vintijan 126 172 +3,65

Općina 6004 6481 +0,79

S površinom od 29,35 km², 6.481 stanovnikom, te gustoćom naseljenosti od 220,82 stanovnika/km² , Općina Medulin predstavlja naseljeno područje visoke gustoće naseljenosti u Istarskoj županiji (županijski je prosjek 72,80 stanovnika/ km²). Demografski pokazatelji u razdoblju 2001-2011. pokazuju opći porast broja stanovnika, s time da je tek u dva naselja (Premantura i Valbonaša) zabilježen pad broja stanovnika, dok je u naseljima Pomer i Banjole, najinteresantnijima za područje obuhvata UPU-a, zabilježen znatan porast, na razini 0,92% godišnje. Obzirom da se planirana projekcija gospodarskog razvitka općine kreće od gospodarskih djelatnosti – ugostiteljstva i turizma kao djelatnosti od kojih se u i budućnosti očekuje vidan napredak, te poljoprivredne proizvodnje i uz nju vezane prerađivačke i uslužne djelatnosti, kao jednog od temeljnih pravaca razvitka te, realno je očekivati da će se u narednom periodu nastaviti rast, kako gospodarski, tako i demografski. Postignuti stupanj društvene infrastrukture U području obuhvata UPU-a ne postoje objekti i ustanove društvene infrastrukture. Takvi sadržaji postoje u ostalim bližim naseljima (Banjole - područna osnovna škola, dječji vrtić,


AD d.o.o. 3

mjesni odbor; Pomer - jaslice, mjesni odbor; Vinkuran - dječji vrtić, mjesni odbor), dok se ostali sadržaji društvene infrastrukture nalaze u središnjem naselju Medulin. Prostorna i strukturna ograničenja Osnovne prostorne prednosti područja obuhvata UPU-a su morfološke i infrastrukturne naravi, a poglavito:

Dovoljno kvalitetnih razvrstanih i nerazvrstanih prometnica u širem području obuhvata UPU-a;

Prisutnost naselja u bliskom okruženju s pozitivnim demografskim osobitostima (Banjole, Pomer, Vinkuran);

Dostupnost svake vrste javne infrastrukture u graničnim područjima (elektroenergetska mreža, telekomunikacijska mreža, vodnogospodarski sustav);

S druge strane, od postojećih ograničenja može se navesti:

znatni stupanj sitne parcelacije zemljišta;

dio postojećih kolnih prometnica profila užeg od traženog prema PPUO Medulin

udaljenost od morske obale; 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost Prometna infrastruktura U području obuhvata UPU-a ne postoje kategorizirane javne prometnice. Najbliže kategorizirane javne prometnice su ŽC5136 Kamik (Banjole)-Prematura. U neposrednom kontaktnom području obuhvata UPU-a projektiran je koridor planirane županijske ceste koja treba povezati područje Banjola (Kamika) i Volma s naseljem Premantura, s zahtijevanim zaštitnim pojasom širine 15 m, obostrano van planiranog zemljišnog pojasa ceste. Telekomunikacijska infrastruktura U neposrednoj blizini obuhvata UPU-a postoji izgrađena fiksna telekomunikacijska infrastruktura. Najbliža izvedena infrastruktura nalazi se u naselju Volme, na udaljenosti cca 50 m od granice obuhvata UPU-a. Najbliže čvorno mjesto u TK fiksnoj infrastrukturi nalazi se unutar izgrađenog ugostiteljsko-turističkog područja Volme. Najbliže čvorno mjesto u pokretnim mrežama nalazi se na lokaciji Debeli Vrv u mjestu Vinkuran. Energetska infrastruktura Svi potrošači Općine Medulin napajaju se iz mreže Distributivnog područja Elektroistra Pula – ispostava Pula. Glavni izvor za napajanje električnom energijom razmatranog područja Općine Medulin je transformatorska stanica 110/20kV Dolinka u Puli. Ova transformatorska stanica nalazi se izvan područja Općine Medulin, kamo električna energija stiže dalekovodima 20 kV. U neposrednoj blizini obuhvata UPU-a postoji izgrađena energetska infrastruktura na SN i NN razini, unutar naselja Volme, kao i unutar ugostiteljsko-turističkog područja Volme (TS 20,0/0,4 kV Volme-Mušoga). Također, uz samu zapadnu granicu obuhvata izveden je 10,0


AD d.o.o. 4

kV vod do TS 10,0/0,4 kV Monte Kope, koji će se, prema planovima razvoja HEP-a, ukinuti u postojećem koridoru i izmjestiti u trup postojeće prometnice s južne strane obuhvata UPU-a. Područje obuhvata UPU-a trebalo bi se povezati na SN mrežu 20,0 kV u naselju Volme, kao i na budući novi 20,0 kV vod prema TS Monte Kope. Na području Općine Medulin nije izvedena plinska infrastruktura, već postoje samo idejni projekti. Vodoopskrbna mreža Područje vodoopskrbe bivše općine Pula administrativno obuhvaća Grad Pulu, Grad Vodnjan i općine Medulin, Ližnjan, Marčana, Barban, Svetvinčenat i Fažana. Vodoopskrbnim sustavom upravlja poduzeće Vodovod Pula d.o.o. Postojeći vodoopskrbni sustav teritorijalno pokriva navedena područja, a opskrba se vrši iz pravca Gradola, Rakoneka i Butonige. U neposrednoj blizini obuhvata UPU-a postoji izgrađena vodoopskrbna mreža, u naselju Volme i na području ugostiteljsko-turističkog područja Volme. Predmetna zona spada pod utjecaj vodotornja Vidikovac s kotom hidrostatike 85,48 m.n.v. Spoj na vodovodnu mrežu može se izvršiti na N.L. DN150, N.L. DN100, N.L. DN80, ovisno o potrebnim količinama vode. Odvodnja otpadnih voda Na području obuhvata UPU-a niti u bližoj okolici izgrađen je sustav odvodnje otpadnih voda, koji je povezan na pročistač otpadnih voda na lokaciji Centinera-Banjole. Odvodnja otpadnih voda se rješava sukladno odredbama Odluke o odvodnji otpadnih voda Općine Medulin. Odvodnja otpadnih voda rješava se spajanjem na djelomično izvedeni, te djelomično projektirani sustav odvodnje otpadnih voda naselja Volme (DPU Volme-Šćuza, UPU Volme-Šćuza 2) te izvedenu mrežu ugostiteljsko turističkog područja Volme. Ostala komunalna infrastruktura Na području naselja organiziran je odvoz otpada u sklopu općinske tvrtke "Albanež", a otpad se odvozi na područje regionalnog centra za zbrinjavanje otpada "Kaštijun", na granici između Grada Pule i Općine Medulin. Na okolnom području UPU-a nema uređenog groblja. 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i

posebnosti Kulturno-povijesne vrijednosti Na području obuhvata UPU-a nema registriranih niti evidentiranih kulturnih dobara. Prirodne vrijednosti Širi okoliš područja UPU-a je djelomično prirodno područje, a djelomično antropogenizirano u obliku urbanog (turističkog) krajobraza. Područje obuhvata UPU-a ne nalazi se unutar područja ekološke mreže prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15), niti je područje obuhvata UPU-a utvrđeno kao sastavni dio zaštićenog područja prirode. 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,


AD d.o.o. 5

gustoća stanovanja i izgrađenosti) Prostorni plan šireg područja – PPUO Medulin (Službeni glasnik Općine Medulin 02/07 i 05/11)

U nastavku teksta daje se izvod najvažnijih dijelova Prostornog plana uređenja Općine Medulin – odredbi za provođenje. Člankom 8. određeno je građevinsko područje gospodarske / ugostiteljsko-turističke namjene Volme. Člankom 9. definirana je prevladavajuća namjena na slijedeći način:

Pretežita namjena utvrđena je kod prostora gdje jedna od funkcija prevladava prostornim obuhvatom i iznosi više od 51% površine određene zone; to su građevinska područja naselja i stambeno turističkih naselja (stanovanje i središnje funkcije naselja - javne i društvene djelatnosti), građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene i turističkih punktova (turizam i ugostiteljstvo), građevinska područja gospodarske proizvodne, poslovne (proizvodno servisni i obrtnički pogoni) i komunalno servisne namjene, te zone rekreacije (građevine i uređeno zemljište u funkciji sporta i rekreacije), marikulture i zona groblja. U prostorima prevladavajuće namjene mogu se razvijati i druge namjene osim prevladavajuće ako kao takve neće umanjiti mogućnost razvoja novih ili uvjete rada postojećih građevina prevladavajuće namjene,sukladno drugim odredbama ovog PPUO-a.

Člancima od 18. do 56. određeni su opći uvjeti građenja i uređivanja prostora: oblik i veličina građevnih čestica, izgrađenost građevne čestice, površina gradivog dijela građevne čestice, visina i broj etaža građevina, građevni pravac građevina, uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina, uvjeti za smještaj vozila na građevnoj čestici, uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina. Člancima 85. do 87. određeni su osnovni uvjeti vezani za kapacitet i veličinu građevnog područja Volme jug.


AD d.o.o. 6

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Koncepcija planskog uređenja područja naselja zasniva se na slijedećim osnovama:

- Područje obuhvata UPU-a je neizgrađeno, a nalazi se uz naseljeno područje srednje gustoće (naselje Volme, izgrađeno područje ugostiteljsko-turističke namjene Volme), te je stoga unutarnji ustroj sklopa građevina rezultat prije svega prilagođavanja morfološkim i krajobraznim osobinama kontaktnog prostora;

- Na području obuhvata UPU-a ne planira se izgradnja građevina stambene namjene, kao niti građevina društvene namjene;

- Građevinsko područje je, po namjeni utvrđenoj planom šireg područja, ugostiteljsko-turističko područje, dakle izdvojeno građevinsko područje za izgradnju sklopova građevina ugostiteljsko-turističke namjene - podcjelina turističkih naselja (T2);

- Namjena građevina se planira kao podcjeline turističkog naselja (T2) kategorije 3/4 zvjezdice u pretežitom dijelu;

- Planirani sustav prometnica koje će zadovoljiti urbane standarde predviđa se u neposrednom kontaktu s postojećim nerazvrstanim javnim cestama (rekonstrukcija istih) i projektiranom županijskom cestom na potezu Volme-Premantura (u sklopu koje se djelomično mora realizirati i oborinska odvodnja s prometnica unutar obuhvata UPU-a), te unutar obuhvata plana;

- Cjelokupno infrastrukturno opremanje područja može se ostvariti povezivanjem na djelomično izgrađene, a djelomično projektirane infrastrukturne sustave u naselju Volme i ugosptiteljsko-turističkom području Volme;

- Na području obuhvata UPU-a nema značajnih demografskih i gospodarskih ograničenja, niti posebnih kulturnih i prirodnih vrijednosti kojima se izgradnja unutar UPU-a mora posebno prilagoditi;

- Područje obuhvata UPU-a nalazi se u području koje je planom šireg područja evidentirano kao područje pojačane erozije, te je sukladno tome ovim UPU-om predložen sustav mjera zaštite od erozije.

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja


AD d.o.o. 7

2.1.1. Demografski razvoj Realizacijom sadržaja unutar ugostiteljsko turističke zone omogućiti će se najmanje 50 radnih mjesta u režimu punog kapaciteta, što će podržati pozitivne demografske trendove iz razdoblja 2007.-2016. 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Imajući u vidu da se na području UPU-a predviđa više složenih građevina (podcjeline turističkog naselja), predvidiva je mono-kulturna gospodarska struktura. 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura U svrhu pravilnog i funkcionalnog određivanja prometnice, čvorišta ili nekog drugog prometnog objekta, nužno je takav objekt prethodno dovesti u vezu sa svrhom koju mora zadovoljiti. Prometne površine moraju zadovoljiti potrebe korisnika predmetne zone i uklopiti se u cjelovitost prometnog sustava prometnica, a sve u skladu sa važećom planskom dokumentacijom. Paralelno je potrebno zonu priključiti na vodove komunalne i druge infrastrukture kako bi se omogućilo njeno funkcioniranje. Pod tim se posebno podrazumijeva:

osigurati prometnu povezanost sa okolnim prometnicama te riješiti prometnu mrežu unutar zone koja će omogućiti kvalitetnu povezanost i opskrbu svih korisnika

osigurati opskrbljenost zone vodom, električnom energijom I TK kapacitetom

planirati kvalitetno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti Potrebno je očuvati karakterističnu morfologiju brežuljka Volme, što se može postići prilagođavanjem urbane morfologije izvedenom stanju u susjednim područjima (naselje Volme, ugostiteljsko-turističko područje Volme). 2.2. Ciljevi prostornog uređenja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Kako bi se prostor obuhvata UPU-a tijekom izgradnje i budućeg korištenja mogao racionalno koristiti, potrebno je doseći slijedeće ciljeve lokalnog značaja:

Prilagođavanje planskog rješenja stvarnosti zatečene vlasničke strukture;

Građevine unutar UPU-a ne bi trebale visinski nadmašivati postojeće izgrađene strukture unutar naselja Volme i ugostiteljsko-turističkog područja Volme;

Omogućiti fazno izvođenje ugostiteljsko-turističkih građevina tipa turistička naselja (T2) kao podcjelina s jedinstvenim sustavom upravljanja, a sukladno tome i planirane komunalne, energetske, telekomunikacijske i vodnogospodarske infrastrukture.

2.2.2. Unapređenje uređenja dijela prostora općine i komunalne infrastrukture Ciljevi unapređenja uređenja prostora i infrastrukture na lokalnoj razini su slijedeći:


AD d.o.o. 8

uvjete i standarde za komunalno priključenje građevina optimizirati te na taj način ostvariti uvjete za ujednačeni rast

osmisliti i oblikovati pješačko-biciklističke komunikacije na potezu od područja UPU-a prema naseljima i prema moru

razvijati sustav razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda i osmisliti programe za ponovnu uporabu oborinskih voda

osigurati uvjete za kabelski razvod svih infrastruktura u naselju (SN i NN elektroenergetska mreža, vodoopskrba, telekomunikacije, CATV mreža)

planskim mjerama spriječiti postavljanje visokih antena GSM telekomunikacijske mreže unutar ili u neposrednoj blizini naseljenog područja

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora UPU-om je potrebno detaljno utvrditi uvjete i način korištenja površina i to posebice:

1. Uvjete za korištenje prometnih površina (cesta); 2. Uvjete za izgradnju i korištenje sklopova podcjelina ugostiteljsko-turističkih građevina

(turističkih naselja) 3. Uvjete za izgradnju i korištenje infrastrukturnih građevina;

Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene Volme jug namijenjeno je izgradnji sklopova građevina ugostiteljsko-turističke namjene - podcjelina turističkih naselja (T2), a u manjem dijelu navedenih sklopova i ugostiteljsko turističkih građevina - ugostiteljske namjene (bez smještaja) te poslovnih građevina, pretežito uslužne namjene. Sukladno odredbama plana šireg područja, unutar obuhvata UPU-a planira se izvedba smještajnih građevina kapaciteta do 420 postelja. UPU-om je predviđena realizacija 7 podcjelina. Unutar obuhvata turističkih naselja moraju se zadovoljiti ne samo osnovni uvjeti kategorizacije takvih građevina sukladno propisima, već i smještaj vozila gostiju, zaposlenika i vanjskih korisnika, ukoliko se unutar turističkih naselja predviđaju i drugi sadržaji (ugostiteljski i poslovni). Ovim se UPU-om određuje obveza uspostave jedinstvenog sustava upravljanja unutar zahvata turističkih naselja utvrđenih ovim UPU-om, shodno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08, 62/09, 63/13, 33/14, 92/14). Osnovne prometnice u kontaktnom području UPU-a i spoju s ostalim nerazvrstanim cestama ne bi smjele biti širine manje od 2 x 2,75 m kolne površine s min. 1 x 1,5 m širine nogostupa, a pristupi do 4 građevne čestice najmanje širine 5,5 m.


AD d.o.o. 9

Infrastrukturne građevine potrebno je planirati po mogućnosti isključivo u pojasu javnih prometnica, osim elemenata sustava javne odvodnje, kojeg se u gravitacijskom dijelu može planirati i u neizgrađenim dijelovima ostalih čestica. Najveći dio građevina infrastrukture izvesti će se podzemno, unutar prostora javnih prometnica. Nadzemne objekte infrastrukture (trafostanice, mjesta koncentracije u TK mreži) potrebno je kvalitetno arhitektonski oblikovati, u skladu s lokalnim arhitektonskim izričajem. 3.2. Osnovna namjena površina Osnovno razgraničenje površina po namjeni postignuto je definiranom mrežom javnih prometnih površina. Dobivene površine između mreže javnih prometnih površina raščlanjuju se na površine slijedećih namjena:

Ugostiteljsko-turistička namjena - podcjeline turističkog naselja (T2)

Infrastrukturne površine (IS) Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene - podcjelina turističkog naselja (T2) namijenjene su gradnji složenih građevina podcjelina turističkog naselja s pratećim sadržajima sukladno traženoj kategorizaciji (4 zvjezdice prema važećim propisima o kategorizaciji). Osim podcjelina turističkog naselja, prema posebnom propisu o kategorizaciji, unutar građevne čestice podcjeline T-6, a u sklopu T2 može se graditi i hotel (T1), u skladu s posebnim propisom o kategorizaciji, i s time da kapacitet hotela ne prelazi 30% ukupnog kapaciteta podcjeline T-6, i prema općim uvjetima koji se odnose na osnovne građevine. U okviru građevine ugostiteljsko-turističke namjene, uz prostorije/građevine namijenjene osnovnoj funkciji podcjelina turističkog naselja (osnovna namjena), postoji mogućnost

gradnje prostorija/građevina za prateće sadržaje ugostiteljsko turističkoj djelatnosti (sekundarna namjena), tako da bruto razvijena površina prostorija/građevina sekundarne namjene ne prelazi 30% ukupne bruto razvijene površine izgrađene složene građevine, uz obvezne uvjete komunalnih poduzeća i primjenu mjera zaštite vode, zraka i tla. Unutar građevina ugostiteljsko-turističke namjene mogu se, pod gore navedenim uvjetima, obavljati ove djelatnosti i grupe djelatnosti sekundarne namjene:

zdravstvene djelatnosti koje su kompatibilne s osnovnom namjenom (liječničke i stomatološke ordinacije, fizikalna terapija i sl.), te koje ne utječu negativno na uvjete života na susjednim građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja

sportske djelatnosti namijenjene sportskoj rekreaciji (fitness, aromaterapija, iznajmljivanje sportskih rekvizita i sl.)

djelatnosti trgovine na malo koje su kompatibilne s osnovnom namjenom (suvenirnica, trgovina robom opće potrošnje, prodaja sportskih artikala i sl.), te koje ne utječu negativno na uvjete života na susjednim građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja.

ugostiteljske djelatnosti, u objektima koji se kategoriziraju u kategorijama restorana, pizzerija, zdravljaka, barova, noćnih barova i dr., te koje ne utječu negativno na uvjete života na susjednim građevnim česticama, neovisno o vrsti zagađenja.

Prostorije/građevine sekundarne namjene se mogu graditi samo pod uvjetom da svojim radnim aktivnostima na bilo koji način ne utječu negativno na uvjete života neovisno o vrsti

negativnog utjecaja, odnosno da neposredno ili posredno:

ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja u okoliš za stambene namjene, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode),

ne opterećuju javne prometne površine u smislu prometa u mirovanju, odnosno,

moraju osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta za dostavu, zaposlene i klijente unutar


AD d.o.o. 10

vlastite građevne čestice, u skladu s normativima iz ovog UPU-a i posebnih propisa

Općine Medulin, Bazeni, sportski tereni i drugi rekreativni objekti i površine unutar građevnih čestica podcjelina turističkog naselja smatrati će se dijelovima građevina osnovne namjene. Raspodjela ukupnog kapaciteta 420 postelja u obliku apartmana / soba unutar turističkih naselja, predviđa se na slijedeći način: Omogućuje se izvedba 420 postelja u obliku apartmana unutar turističkih naselja, i to na slijedeći način: - 40 postelja u okviru podcjeline turističkog naselja T-1, - 34 postelje u okviru podcjeline turističkog naselja T-2 - 57 postelja u okviru podcjeline turističkog naselja T-3, - 38 postelja u okviru podcjeline turističkog naselja T-4, - 42 postelje u okviru podcjeline turističkog naselja T-5 - 105 postelja u okviru podcjeline turističkog naselja T-6 - 104 postelje u okviru podcjeline turističkog naselja T-7. Infrastrukturne površine (IS) Infrastrukturne površine planirane ovim UPU-om namijenjene su isključivo za izgradnju objekata infrastrukture. 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Namjena

Površina (ha)

Površina (%)

Građevinsko područje u UPU - Izgrađeni dio - Neizgrađeni dio

4,41 0,00 4,41

100,0 0,0

100,0

Ugostiteljsko-turistička namjena (Podcjeline turističkog naselja – T2)

3,75 85,0

Prometnice i infrastruktura

0,66 15,0

UKUPNI OBUHVAT UPU

4,41 100,0

3.4. Prometna i ulična mreža UPU-om su osigurane površine i koridori za prometni sustav. Planirane su nove prometnice kojima će se izvršiti priključenje građevnih čestica na postojeće kolne putove, koje je potrebno rekonstruirati sukladno ovom UPU. Mreža se povezuje na postojeće i planirane prometnice u susjednim područjima stambene namjene naselja Volme, kao i na projektiranu novu trasu planirane županijske ceste Volme - Premantura.


AD d.o.o. 11

3.4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže Na kartografskom prikazu 2.1. - Prometna mreža u mjerilu 1:1000 određeni su koridori prometne mreže. Dispozicija i poprečni profili prometnih površina određeni Planom utvrđeni su ovim UPU-om, dok će se svi potrebni elementi i visinski odnosi određivati detaljnim rješenjima prometnica. Planirana rješenja prometnica zadovoljiti će buduće potrebe zone obuhvata plana na razini sada važećih standarda. Rješenja koja će se primijeniti tokom izrade glavnih projekata (za ishođenje građevne dozvole) mogu djelomično odstupati od planiranih, ukoliko se ukaže potreba izmjene istih zbog tehničkog i tehnološkog napretka, ekonomske ili funkcionalne opravdanosti, odnosno budućih novih saznanja, s time da odstupanja moraju biti unutar okvira određenima Zakonom o gradnji i pratećim propisima. Prilikom izrade projekata za ishođenje odobrenja za gradnju, projektant je dužan pridržavati se odredbi važećih zakona, pravilnika, uredbi i normi. 3.4.2. Glavne ulice i ceste nadmjesnog značenja Prometne površine se izvode u skladu s Zakonom o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 184/13 i 92/14), posebnim propisima i pravilima struke (Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu - NN 95/14), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94), Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 142/03), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za predmetno područje planiranja i projektiranja). Unutar infrastrukturnog koridora planirane županijske ceste mogu se graditi samo građevine infrastrukture, a samo izuzetno i druge građevine, uz posebne uvjete nadležnog tijela. Infrastrukturni koridor planirane županijske ceste određuje se obostrano u širini od 15,0 m sa vanjske strane zemljišnog pojasa ceste, kako je prikazano na grafičkom dijelu UPU-a, list 2.1. - "Prometna mreža". Ograničenje gradnje u prostoru infrastrukturnog koridora primjenjivati će se do eventualnog izmještanja trase planirane županijske ceste u planovima šireg područja, odnosno do utvrđivanja nove trase na temelju posebnih projekata, pod uvjetom da zaštitni pojas takve nove trase ne uključuje zemljišne čestice namijenjene gradnji ugostiteljsko-turističkih građevina u obuhvatu UPU-a. 3.4.3. Gradske i pristupne ulice Pristupne ceste Širina kolnika (prometnih traka) je stalna i iznosi 5,50 m, a pješačkih traka 1,50 m, što se odnosi na sve presjeke. Širina koridora u presjecima A-A iznosi 7,00 m, u presjecima B-B iznosi 5,50 m, u presjecima C-C iznosi 8,50 m, dok u presjecima D-D (planirana županijska cesta) širina prometnih traka iznosi 6,6 m, a ukupna širina čestice iznosi min.11,60 m. Ukupna širina pješačkih prometnica u profilima E-E iznosi ukupno 2,00 m. Položaj, širina i ostali prometni elementi prometnog sustava obvezujući su pri izvedbi prometnica ucrtanih na listu 2.1. UPU-a, koje se nalaze u cijelosti unutar obuhvata UPU-a, dok će se rješenje planirane županijske ceste i profili definirati posebnim projektima. Visina slobodnog profila pristupnih prometnica iznosi 4,50 m mjereno od najviše točke kolnika, a minimalna zaštitna širina na strani bez pješačkog traka 0,30 m u koju se širinu uračunava i širina rubnjaka. Uzdužni nagib pristupnih prometnica ne smije biti veći od 12%.


AD d.o.o. 12

Ako je pristupna prometnica u krivini, potrebno je povećati širinu prometnog traka u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01). Elemente horizontalnog i vertikalnog toka trase potrebno je projektirati u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01). Vertikalni tok trase usklađuje se s postojećim i planiranim objektima na terenu, vodeći računa o tome da se istovremeno zadovolje tehnički i estetski uvjeti vođenja nivelete. Horizontalni elementi trasa definirani su međupravcima, a u područjima zakrivljenosti definirani su čistim kružnim krivinama, kako je to prikazano na listu 2.1. UPU-a. Ulazno-izlazni polumjeri u području raskrižja i priključaka unutar obuhvata UPU-a, osim uz planiranu županijsku cestu, izvesti će se kružnim krivinama Rmin=6,00 m. Vertikalni elementi prometnica određeni su kotom spoja na postojeće prometnice ili raskrižja, te terenskim prilikama. Sastoje se od pravca u okvirima dozvoljenog nagiba čiji se konkavni ili konveksni lomovi zaobljuju kružnom krivinom. Poprečni nagib prometnih trakova u pravcu iznosi do 2,50%, a u krivinama se preporuča do max 5,00%. U području spoja projektirane prometnice na postojeću cestu, poprečni nagib priključne prometnice prilagođava se postojećem stanju prometnice na koju se spaja. (11) Poprečni nagib pješačkih hodnika iznosi 2,00%. Poprečni nagib bankina izvodi se prema vanjskoj strani ceste u nasipu min 4,00%, a ukoliko je nagib kolnika veći od 4,00%, niža bankina se izvodi u nagibu kolnika. Kod ceste u usjeku nagib bankina se izvodi prema kolniku s nagibom 4,00%. (12) Pokosi nasipa na dionicama ceste u nasipu izvode se u nagibu 1:1,5, a pokosi usjeka se izvode u nagibu 1:1. (13) Horizontalna i vertikalna signalizacija projektira se primjereno kategorizaciji prometnica. (14) Kolnička konstrukcija izvodi se od nosivih slojeva od zrnatog materijala i od asfaltnih slojeva. 3.4.4. Površine za javni prijevoz Na području obuhvata UPU-a nisu predviđena stajališta javnog prijevoza. 3.4.5. Javna parkirališta Na području obuhvata UPU-a nisu predviđena javna parkirališta. 3.4.6. Promet u mirovanju Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenim djelatnostima u području obuhvata UPU-a utvrđuje se prema tablici:

NAMJENA - DJELATNOST BROJ PARKIRALIŠNIH / GARAŽNIH MJESTA

Podcjeline turističkog naselja (T2) 1 PM po smještajnoj jedinici (apartmanu / sobi)

Zdravstvena djelatnost 1 PM na 60 m2 neto površine

Sport i rekreacija 1 PM na 8 korisnika

Trgovina na malo 1 PM na 60 m2 neto površine

Ugostiteljstvo 1 PM na 4 sjedeća mjesta

Potrebni broj parkirnih / garažnih mjesta za građevine u području obuhvata UPU-a mora se osigurati unutar svake podcjeline turističkog naselja, s time da se mora osigurati i dodatni broj parkirnih / garažnih mjesta za sekundarne djelatnosti (zdravstvenu, trgovačku, ugostiteljsku i sportsko-rekreacijsku). 3.5. Komunalna i ostala infrastrukturna mreža


AD d.o.o. 13

Javnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu zone čine prometna mreža, elektroopskrbna mreža i javna rasvjeta, vodoopskrbna mreža i odvodnja otpadnih sanitarnih i oborinskih voda te elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema. Prikazani smještaji planiranih građevina i uređaja (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, trafostanice i si.) javne i komunalne infrastrukturne mreže u grafičkom dijelu UPU-a, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja. Konačni smještaj i broj površinskih infrastrukturnih građevina (transformatorskih stanica, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i si.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan u grafičkom dijelu UPU-a nije obvezatan. Linijske građevine javne i komunalne infrastrukture (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema i sl.) u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorima u skladu sa planiranim rješenjem rekonstrukcije postojećih prometnica, ukoliko za pojedinu mrežu nije izričito određen njen položaj. 3.5.1. Telekomunikacijska mreža Pokretne komunikacije Unutar područja zahvata ne nalaze se postojeći objekti elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI). Prema Prostornom planu Županije istarske (Izmjene i dopune 2010.) područje zahvata ne nalazi se unutar područja predviđenog za smještaj samostojećih antenskih stupova. Obzirom na namjenu područja zahvata (ugostiteljsko-turistička) te na srednje visoku naseljenost okolnog područja, eventualni samostojeći antenski stup potrebno je smjestiti izvan zone zahvata, a unutar zone EKI. Linijska i točkasta infrastruktura fiksnih komunikacija Ovim planskim smjernicama daju se prijedlozi za implementaciju koji će omogućiti izgradnju kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže, tj. bakrene mreže u xDSL tehnologiji ili svjetlovodne mreže u topologijama P2P i P2MP kao pouzdanog medija za implementaciju naprednih elektroničkih komunikacijskih usluga. Planirani potrebni novi kapacitet za područje zahvata iznosi max. 20 priključaka, koji odgovara maksimalnom planiranom broju građevina i sklopova građevina na području UPU-a. Rješenje telekomunikacijske mreže unutar zone obuhvata UPU-a prikazano je na grafičkom prikazu list 2.2. - “Telekomunikacijska mreža“. Rješenje elektroničke komunikacijske mreže prikazano je kao idejno-shematsko te ga je moguće prilagoditi uvjetima telekomunikacijskog operatera, što se razrađuje u idejnom i/ili glavnom projektu za izgradnju elektroničke komunikacijske mreže, sve u skladu s posebnim i općim propisima iz područja telekomunikacija. Za sve nove poslovne, stambeno-poslovne i stambene zgrade potrebno je predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije do najbliže točke konekcije, sve u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama i pripadajućim Pravilnicima. Trase za pojedine kabele načelno će se odabrati prema grafičkom prikazu, međutim dopuštena su odstupanja obzirom na buduće lokacije građevina. Polaganje kabela, gdje je moguće, će se izvesti u javnim površinama i u skladu s trasama ostalih infrastrukturnih instalacija, uz održavanje vodoravne udaljenosti od minimalno 1m. TK mreža će se graditi isključivo podzemno i nastojat će se graditi kao distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) s dovoljnim brojem cijevi u koje se uvlače kabeli s bakrenim vodičima i svjetlovodni kabeli za priključivanje korisnika na nepokretnu telekomunikacijsku mrežu.


AD d.o.o. 14

Telekomunikacijski priključci pojedinih objekata grade se podzemno; moguće ih je izvesti zračno, ali samo u iznimnim slučajevima. Priključni kabeli ugrađuju se u cijevi. Dubina ukopavanja priključnih kabela (i cijevi) unutar građevinske čestice prilagođava se njezinom uređenju. Točka priključka, potrebne TK kapacitete potrebno je uskladiti s nadležnim telekomunikacijskim operaterom. Elektronička komunikacijska infrastruktura na području zahvata planira se tako da ne ograničava razvoj elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme. Kućne unutarnje telekomunikacijske instalacije građevina treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10 i 29/13). Radove na projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima, od kojih ističemo:

Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/01)

Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14)

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 20/17, 114/18, 39/19)

Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15 i 75/15)

Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili građevine (NN 42/09)

Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/09)

3.5.2 Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta . Planirana mreža elektroenergetskog sustava prikazana je na grafičkom prikazu UPU-a list 2.3. – „Elektroenergetska mreža“. U neposrednoj blizini obuhvata UPU-a postoji izgrađena energetska infrastruktura na SN i NN razini, unutar naselja Volme, kao i unutar ugostiteljsko-turističkog područja Volme (TS 20,0/0,4 kV Volme-Mušoga). Također, uz samu zapadnu granicu obuhvata izveden je 10,0 kV vod do TS 10,0/0,4 kV Monte Kope, koji će se, prema planovima razvoja HEP-a, ukinuti u postojećem koridoru i izmjestiti u trup postojeće prometnice s južne strane obuhvata UPU-a. Područje obuhvata UPU-a trebalo bi se povezati na SN mrežu 20,0 kV u naselju Volme, kao i na budući novi 20,0 kV vod prema TS Monte Kope. (2) U dvije nove TS 20,0/0,4 kV potrebno je osigurati 430 kVA instalirane snage za potrebe do 140 apartmana u turističkim naseljima i rezerve 50% za ostale djelatnosti (ugostiteljstvo, poslovne djelatnosti). Glavna niskonaponska mreža izvodi se kabelima PP00-A 4x150 mm2 i PP00-A 4x50 mm2. Presjek i razvod kabelske mreže kojom se priključuju objekti određuje se na osnovu vršne snage samih objekata. Javna rasvjeta Prometnice ovog područja svrstavaju se u klasu rasvjete M3, s luminacijom od 1,0 cd/m2 i općom jednolikošću luminacije jL= 40%, bez posebnih zahtijeva za uzdužnom jednolikosti luminancije. Za zadane uvjete rasvijetljenosti koristit će se rasvjetni stupovi visine 6 m, postavljeni na međusobnom razmaku od 20-30 m, sa svjetiljkama opremljenim žaruljama 70 W odgovarajućom LED rasvjetom. Uz svaki ormarić javne rasvjete potrebno je prigraditi ormarić sa uređajem za regulaciju (smanjenje) jačine rasvjete u kasnijim noćnim satima. 3.5.3. Vodoopskrbna mreža


AD d.o.o. 15

Rješenje sustava vodoopskrbe za područje obuhvata UPU-a prikazano je na grafičkom prikazu UPU-a list 2.4. – „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda“. Vodovodnu mrežu projektirati isključivo unutar gabarita javnih prometnica na dubini da je osigurano minimalno pokriće iznad cjevovoda od 110 cm, vodeći računa o konačnom plenumu terena.

Predmetna zona spada pod utjecaj vodotornja Vidikovac s kotom hidrostatike 85,48 m.n.v. Spoj na vodovodnu mrežu može se izvršiti na N.L. DN150, N.L. DN100, N.L. DN80, ovisno o potrebnim količinama vode. Ukoliko potrebe za vodu premašuju količinu koju je moguće osigurati postojećim cjevovodima uz samu zonu, potrebno je rekonstruirati dio cjevovoda sve do cjevovoda ČELIK DN300 ili N.L. DN200.

Unutarnje vodovodne mreže za pojedine potrošače u zoni riješiti će se zasebnim projektima u kojima će se dati točni podaci o potrebnim količinama vode za radne aktivnosti u pojedinim dijelovima zone, te podaci o zaposlenicima, posjetiocima, turistima itd. U svrhu zaštite od požara planira se izgradnja ulične hidrantske mreže. Udaljenost između dva susjedna hidranta smije iznositi najviše 150 m. Kako bi se ovaj uvjet zadovoljio planom je predviđena ugradnja nadzemnih hidranata. Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili točke štićenog prostora ne smije biti veća od 80 m, niti manje od 5 m. Nadzemni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu, sukladno HRN DIN 3222. U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti veći od 1,2 MPa. Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije doći do propuštanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6 MPa, niti do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa. Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 0,25 MPa, te propisanog protoka vode od min. 600 l/min pod propisanim minimalnim tlakom. Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara, potrebno je osigurati najmanje protočnu količinu vode iz Pravilnika o hidrantskoj mreži za zaštitu od požara. Mjesto postavljanja podzemnog hidranta mora se označiti na uočljiv način, prema HRN DIN 4066. Ukoliko vodovodna mreža nema minimalni tlak vode kod minimalnog protoka propisanog Pravilnikom, za odgovarajući dio naselja mora se ugraditi uređaj za povišenje tlaka. Dimenzioniranje sustava hidrantske mreže izvršiti će se na temelju projektnih parametara koji će se obraditi idejnim te glavni projektom. Za izradu idejnog projekta vodoopskrbne zone potrebno je ishoditi posebne uvjete Vodovoda Pula d.o.o. Tehnički uvjeti za projektiranje i izgradnju vodovodne mreže Uvjeti priključenja, te tehnički uvjeti vodovodne mreže unutar i van zone obuhvata, izvode se prema Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodne usluge javne vodoopskrbe "Vodovoda Pula" d.o.o., objavljenima na mrežnim stranicama iste www.vodovod-pula.hr Za vodovodnu mrežu koja se projektira van prometnica potrebno je osigurati zaštitni koridor od 3,00+3,00 m, unutar kojeg nije moguća nikakva izgradnja. Za predmetni se koridor u tom slučaju treba ishoditi pravo služnosti i održavanja vodovodne mreže u korist nadležnog vodoopskrbnog poduzeća. Za vodovodnu mrežu koja se projektira unutar prometnica zaštitni koridor jednak je planom predviđenoj širini same prometnice.


AD d.o.o. 16

Prometnice u kojima se planira izgradnja vodovodne mreže ne bi trebalo asfaltirati prije polaganja vodovodne mreže. Projektirana vodovodna mreža koja se polaže u trup ceste mora biti udaljena od ivičnjaka min 100 cm. Razmak između vodovodne mreže i električnog kabela u uzdužnom pravcu mora iznositi kod istovremene izgradnje najmanje 100 cm, a kod naknadne izgradnje najmanje 200 cm svugdje gdje je to moguće. Kod poprečnog križanja vodovodne mreže i električnog kabela, isti se polaže ispod vodovodne mreže na razmaku najmanje 30 cm, i to u zaštitnu cijev Vodovodna mreža me smije biti postavljena ispod kanalizacijske cijevi ili kroz revizijsko okno kanalizacije. Kanalizacijska cijev treba biti od vodovodne cijevi udaljena najmanje 60 cm, kod istovremene izgradnje, a kod naknadne izgradnje najmanje 200 cm, svugdje gdje je to moguće. Kod poprečnog križanja, kanalizacijska cijev se postavlja ispod cjevovoda pitke vode. Minimalni razmak TT kablova i vodovodne mreže, u uzdužnom pravcu mora iznositi kod istovremene izgradnje 200 cm svugdje gdje je to moguće. Kod poprečnog križanja, vodovodne mreže i TT kablova. Ista se polaže ispod vodovodne mreže i to u zaštitnoj cijevi. Priključak mora imati svoje vlastito posebno ili zajedničko okno za ugradnju vodomjera, prema uvjetima Vodovoda Pula d.o.o. Vodovodni priključak se polaže na lako pristupačnom mjestu prema utvrđenim uvjetima i suglasnosti Vodovoda Pula d.o.o. Vodoopskrbne priključke treba u pravilu izvoditi okomito na os cjevovoda. Kućne spojnice – ogrlice ne smiju slabiti poprečni presjek cijevi, niti se smiju postavljati na manjem međusobnom razmaku od 5,0 m Ispred i iza vodomjera obavezno predvidjeti usmjerivač ulaza – ravnu dionicu cjevovoda (ulaznu i izlaznu) prema naputku proizvođača vodomjera. Minimalni presjek vodovodnog priključka određuje se na temelju hidrauličkog proračuna i u pravilu ne može biti manji od profila 50 mm. Najmanja dubina vodovodnog priključka je 0,60 m i zavisi o mjestu i presjeku priključka. Dubinu vodovodnog priključka određuje Vodovod Pula d.o.o. Križanje priključaka s drugim instalacijama gradi se u pravilu pod pravim kutom. Pri tome se vodovodni priključak mora položiti iznad kanalizacije. Minimalna međusobna udaljenost na mjestu križanja iznosi od 30-50 cm ovisno od instalacije infrastrukture (mjereno vertikalno na mjestu križanja). Ukoliko se osim korištenja vode za sanitarne potrebe, zahtijeva i korištenje vode za protupožarnu zaštitu, u vodomjernom se oknu ugrađuju zasebni vodomjeri ili jedan kombinirani vodomjer. Vodomjer se u pravilu ugrađuje uz regulacijsku liniju na terenu koje pripada objektu. Kod izrade idejnih i glavnih projekata izgradnje objekata vodoopskrbe do same zone i unutar zone potrebno je ishoditi posebne uvjete projektiranja i građenja Vodovoda Pula d.o.o., obvezno izraditi detaljni hidraulički proračun te ishoditi dokumentaciju za građenje Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o građenju. Prilikom projektiranja je potrebno pridržavati se slijedećih Zakona, propisa, uredbi i normi: - Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14); - Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09, 90/11, 56/13, 154/14, 119/15, 120/16); - Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19); - Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19); - Uredba o uslužnim područjima (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 67/14); - Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10); - Odluka o popisu voda 1.reda (NN 79/10); - Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10);


AD d.o.o. 17

- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika o obavljenim nadzorima državnog vodopravnog inspektora (NN 73/10); - Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13, 09/14); - Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda (NN 81/10); - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/13); - Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (NN 28/11, 16/14); - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10); - Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12); - Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08, 88/10); - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 6/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13); - Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN I.Ž. 12/05, 02/11); - Izmjene i dopune Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13, 141/13, 128/15); - Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 65/15); - Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o standardu kakvoće vode (NN 61/2016); - Odluka o donošenju plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021 (NN 66/2016); - Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o sadržaju plana upravljanja vodnim područjima (NN 74/13, 53/16); - Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13); - Pravilnik o sanitarno tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati vodoopskrbni objekti (NN 44/14); - Opći i tehnički uvjeti Vodovoda Pula d.o.o. (mrežne stranice www.vodovod-pula.hr) 3.5.4. Odvodnja otpadnih voda Rješenje sustava odvodnje za područje obuhvata UPU-a prikazano je na grafičkom prikazu UPU-a list 2.4. – „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda“. Za područje obuhvata UPU-a usvojen je razdjelni sustav odvodnje. Fekalne će se oborinske vode putem kolektora voditi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Centinera - Banjole. Zauljene oborinske vode sa javnih površina prije ispusta u magistralne kolektore potrebno je pročistiti lokalnim separatorima ulja i maziva.

Odvodnja otpadnih voda Za predmetno građevinsko područje predviđa se izvedba mreže gravitacijskih kolektora fekalne kanalizacije kojima će se fekalne otpadne vode prikupljati i odvoditi na uređaj za pročišćavanje Centinera - Banjole. Nakon tretmana na uređaju, pročišćena voda ispustiti će se u more. Dimenzioniranje sustava fekalne odvodnje izvršiti će se na temelju projektnih parametara koji će se obraditi idejnim te glavni projektom. Oborinska kanalizacija Onečišćene oborinske vode s prometnica, prije ispusta u magistralne kolektore treba pročistiti na separatorima lakih tekućina. Rješenje unutarnje mreže oborinske kanalizacije za pojedine sadržaje u zoni dati će se u zasebnim projektima s točnim proračunima kolektora, uređaja i separatora. Oborinsku kanalizacijsku mrežu, kao i sve građevine na istoj,


AD d.o.o. 18

dimenzionirati na mjerodavni intenzitet prema klimatskoj funkciji za utvrđeno povratno razdoblje, za koje se prema praksi za urbanizirana područja uzima povratni period od 2 godine. Oborinske vode s građevinskih čestica rješavaju se unutar samih čestica i ne predviđa se njihovo ispuštanje u oborinske kolektore u prometnicama, dok je priključenje na sustav odvodnje otpadnih voda zabranjen. Kako je voda važan prirodni i strateški resurs, u gospodarenju oborinskim vodama mora se voditi računa o zadržavanju i infiltraciji oborina u zemlju, čime se pomaže u očuvanju voda za buduće generacije, stoga se u sukladnosti i s preporukama Prostornog plana Istarske županije, koji preporuča razmatranje ponovne uporabe pročišćenih voda (za zalijevanje ili kao protupožarna voda) previđa ugradnja sustava za akumulaciju i ponovno korištenje kao što je npr. sustav Stormbox blokova. Ovakvi se sustavi koriste za lokalnu odvodnju i rješavanje oborinskih voda na slijedeće načine:

- Infiltracijom u tlo, - Zadržavanjem oborinske vode te polaganim upuštanjem u sustav ili - Zadržavanjem oborinske vode za kasniju upotrebu.

Dimenzioniranje previđenih sustava izvršiti će se na temelju projektnih parametara koji će se obraditi idejnim te glavni projektom.

Sanitarno-potrošne otpadne vode

Prostor je namijenjen je gradnji ugostiteljsko-turističkih i poslovnih građevina gustoće do 120 korisnika (postelja)/ha. Površina građevinskog područja 4,41 (ha).

Na predmetnom području usvojen je broj korisnika koji iznosi: 420 ES

Qmj = 36002

180420

x

x= 10,5 l/s

Usvaja se ukupna količina otpadne vode na koju treba dimenzionirati kanalizacijsku mrežu je: Qmj = 11,0 l/s

Kanalizacijska mreža vodi ka zoni uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Centinera - Banjole, izvan obuhvata ovog UPU-a.

Odabranom vrstom cijevi mora se osigurati da sustav odvodnje sanitarno potrošne voda bude vodonepropustan. Na trasi kanalizacijske mreže predvidjeti revizijska okna koja moraju biti opremljena sa lijevano željeznim poklopcima sistema „Klik“ dimenzije 60/60 cm sa okruglim poklopcem i četvrtastom okvirom nosivosti 250 kN.

Oborinske vode

Na području obuhvata planirana je izgradnja sustava nepotpune oborinske kanalizacije na prometnicama, dok će se za pojedinačne građevne čestice oborinske vode rješavati za svaku česticu posebno.


AD d.o.o. 19

Krovne vode objekata i uređenih površina unutar građevnih čestica upustit će se u teren preko upojnih bunara ili će se koristiti za zalijevanje zelenih površina , dok će se vode s prometnica kanalizirati i odvoditi prema predviđenim mjestima upoja.

Sve oborinske vode s cestovnih površina, tzv. zagađene oborinske vode, prije ispuštanja u upoje potrebno je prethodno odgovarajuće obraditi putem separatora lakih tekućina, sukladno rješenju prikazanom na grafičkom prikazu UPU-a list 2.4. – „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda“.

Ulazni hidraulički podaci:

Hidraulički proračun za oborinske vode proveden je na temelju ITP krivulje za ovo područje: - mjerodavni intenzitet oborina i = 300 l/s, ha - koeficijenti otjecanja

za izgrađene dijelove grada = 0,70

za dijelove grada otvorene izgradnje = 0,50

za neizgrađene površine = 0,15

- koeficijent zakašnjenja F 4,5 ha; = 1,0 - povratni period P = 2 god. - računsko trajanje kiše t = 10 min

Količina oborinskih voda

Q = F x x x i pri čemu je: Q = protok (l/s) F = površina sliva (ha)

= koeficijent otjecanja

= koeficijent zakašnjenja (F 4,50 ha, = 1) i = intenzitet oborina (l/s/ha) Vodeći računa o zadržavanju i infiltraciji oborina u zemlju previđa se ugradnja sustava za akumulaciju i ponovno korištenje kao što je npr. sustav Stormbox blokova. Ovakvi se sustavi koriste za lokalnu odvodnju i rješavanje oborinskih voda na slijedeće načine:

- Infiltracijom u tlo, - Zadržavanjem oborinske vode te polaganim upuštanjem u sustav ili - Zadržavanjem oborinske vode za kasniju upotrebu

Sve oborinske vode sa parkirališta i manipulativnih površina na građevnim česticama prije ispusta u kolektore potrebno pročistiti lokalnim separatorima. U području zaštitnih zelenih površina unutar čestica predviđa se ugradnja sustava za akumulaciju te ponovno korištenje oborinskih voda (za zalijevanje ili pranje površina) Ovom sustavu gravitira slivno područje u veličini 4,50 ha, a količina oborinskih voda je: Q = 4,50 x 0,15 x 300 = 202,50 l/s,


AD d.o.o. 20

od kojih se do 15% (30 l/s) odnosi na vode koje odlaze u javnu mrežu oborinskih kolektora. Za prikupljanje oborinskih voda s prometnica ove zone planirana je mreža oborinskih kolektora profila 250-350 mm . Dimenzioniranje previđenih sustava infiltracije/akumulacije izvršiti će se na temelju projektnih parametara koji će se obraditi idejnim te glavni projektom. Odabranom vrstom cijevi mora se osigurati da sustav odvodnje oborinskih voda bude vodonepropustan. Za prikupljanje oborinskih voda duž trase kolektora potrebno je ugraditi dovoljan broj slivnika – vodolovnih grla s lijevano-željeznim slivničkim rešetkama dim. 400 x 400 mm.

Tehnički uvjeti za izgradnju fekalne i oborinske kanalizacije

Cjevovode fekalne i oborinske kanalizacije te reviziona okna i slivnike planirati od vodotijesnih materijala, te ih dimenzionirati prema hidrauličkom kapacitetu odvodnje postojećih i planiranih građevina na gravitirajućem slivnom području. Revizijska okna moraju biti opremljena sa lijevano željeznim poklopcima sistema „Klik“ dimenzije 60/60 cm sa okruglim poklopcem i četvrtastom okvirom nosivosti 250 kN, te grbom općine. Kod priključenja restorana, kuhinja i sličnih objekata obaveza je ugradnja separatora masti i ulja. Sve oborinske vode s cestovnih površina, tzv. zagađene oborinske vode, prije ispuštanja u upoje potrebno je prethodno odgovarajuće obraditi putem separatora lakih tekućina.

Minimalna dubina polaganja fekalne kanalizacije je 1,20 m. Minimalna dubina polaganja oborinske kanalizacije određena je promjerom cijevi tako da nadsloj iznad tjemena cijevi ne bude manji od 1,00 m.

Dubina polaganja kolektora javnog sustava odvodnje otpadnih voda određena je maksimalnom dubinom kućnih priključaka od 0,80 m koji će se spojiti gravitacijski na fekalne kanalizacijske kolektore. Odvodnja nižih etaža rješavat će se internim prepumpavanjem, osim ako je projektirana ili izvedena javna kanalizacija s obzirom na uvjete na terenu dublja, te dozvoljava i spajanje na većim dubinama. Fekalnu i oborinsku kanalizaciju gdje god je to moguće voditi po javnim površinama, odnosno smjestiti ih u trup prometnice. Fekalnu kanalizaciju smjestiti u os prometnog traka, a oborinsku kanalizaciju u os prometnice. Predvidjeti mogućnost izvođenja oborinske i fekalne kanalizacije u zajedničkom rovu.

3.6 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ISKAZ KORIŠTENJA PROSTORA

GUSTOĆA KORIŠTENJA

Gst (nett) = odnos broja postelja i zbroja površina građevnih čestica

BROJ POSTELJA 420 Gst (nett) = ---------------------------------------------------------------- = ---------------- = 112 post/ha POVRŠINA ZONE 3,75

Gust (ukupno neto) = odnos broja postelja i površine građevne čestice za ugostiteljsko-turističke građevine i prateće funkcije (ulice, parkirališta, zelene površine)


AD d.o.o. 21

BROJ POSTELJA 420 Gust (ukupno neto) = ----------------------------------------------------- ---------------- = 95 post/ha PROŠIRENA POVRŠINA ZONE 4,41

Gnst = odnos broja postelja i površine obuhvata urbanističkog plana.

BROJ POSTELJA 420 Gnst = --------------------------------------------------------------------- = ---------------- = 95 post/ha OBUHVAT UPU 4,41 3.6.1 Uvjeti i način gradnje Uvjeti i način gradnje prikazani su u grafičkim prikazima: List 3. – Oblici i uvjeti korištenja, te List 4. – Način gradnje.

Maksimalni elementi uvjeta gradnje dati su važećim prostornim planom šireg područja dok su ovim Planom pobliže ograničeni i dati su uvjeti gradnje za pojedinačne zahvate u prostoru.

Prema načinu gradnje građevine ugostiteljsko-turističke namjene - podcjeline turističkog naselja mogu se na području obuhvata ovog Plana graditi kao mješovite - složene građevine, različitih struktura, sukladno važećim podzakonskim propisima o kategorizaciji ugostiteljskih objekata. Na području obuhvata Plana predviđa se primjena slijedećih uvjeta korištenja - izgradnje novih građevina:

Namjena Ugostiteljsko-turistička - podcjeline turističkog naselja (T2)

Veličina građevne čestice

Veličina prema prikazanom na listu 4. grafičkog dijela UPU-a - "Način gradnje"

T-1 = 3534 m2, T-2 = 2993 m2, T-3 = 5094 m2, T-4 = 3265 m2, T-5 = 3722 m2, T-6 = 9375 m2, T-7 = 9258 m2

K-ig 0,3

K-is 0,8

Najveća bruto tlocrtna površina pojedinačnih građevina u sklopu složene građevine

Hotel (T1) - 500 m2 Sve ostale građevine - 200 m2

Najveća bruto tlocrtna površina pratećih građevina

20% ukupnog K-ig

Najveća bruto građevinska površina pratećih građevina

10% ukupnog K-is

Najveća visina građevine osnovne/sekundarne namjene

9 m


AD d.o.o. 22

Najveći broj etaža građevine osnovne/sekundarne namjene

1 podzemna + 3 nadzemne

Najveća visina pratećih građevina

4 m

Najveći broj etaža pratećih građevina

1 podzemna + 1 nadzemna

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina U području obuhvata UPU-a nema posebnim propisima zaštićenih područja ni objekata prirodne ili kulturne baštine. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu ili u vodi, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo. 3.6.3 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Zaštita voda Područje obuhvata UPU-a nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN Istarske županije 12/05, 02/11). Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava građenje , kao i prilikom izgradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je štititi okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje.

Sve zgrade koje se planiraju graditi u obuhvatu UPU-a moraju biti priključene na sustav javne odvodnje otpadnih voda, sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda (SN Općine Medulin 01/03), odnosno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14). Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarnih voda obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada prije ispuštanja u sustav otpadnih voda pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u kanalizacijski sustav dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode čije su granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne prelaze vrijednosti određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10). Kod kuhinja u građevinama javne namjene s pranjem posuđa i sl. potrebno je izgraditi separatore ulja i masti u sklopu svake građevine prije priključenja na kolektor sanitarnih voda. Pročišćavanje otpadnih oborinskih voda na separatoru lakih tekućina prije konačne dispozicije propisuje se na osjetljivim područjima u svrhu zaštite podzemnih voda, a kako se predmetno područje nalazi izvan zona sanitarne zaštite, potrebno je predvidjeti pročišćavanje onečišćenih oborinskih voda sa parkirnih površina unutar podcjelina turističkih naselja, za sve takve površine veće od 200 m2 (ekvivalent 10 parkirnih mjesta). Građevine oborinske odvodnje unutar građevnih čestica grade i održavaju vlasnici istih, dok se o onima unutar javnih površina brine Općina Medulin. Oborinska odvodnja unutar građevnih čestica ne smije se spajati na javnu mrežu oborinske odvodnje, već se mora riješiti unutar građevnih čestica, bilo bioretencijama, kišnim vrtovima ili upojnim bunarima. Na javni sustav odvodnje otpadnih voda ne smiju se priključivati oborinske vode, septičke jame, niti prazniti sadržaj septičkih jama. Oborinske vode nije dopušteno upuštati u cjevovode fekalne kanalizacije. Bazenske je vode, prije ispuštanja u sustav odvodnje, potrebno prethodno deklorirati.


AD d.o.o. 23

Zaštita od erozije i zaštita od djelovanja voda Kako na području obuhvata UPU-a nema vodotoka niti bujica, smanjenje utjecaja erozije i štetnog djelovanja oborinskih voda, provodit ce se realizacijom slijedećih građevnih i ostalih zahvata u prostoru: - izvedbom razdjelne kanalizacije, pri čemu se oborinska kanalizacija izvodi prvenstveno radi odvodnje oborinskih voda s javnih površina, - zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora, te izgradnjom potpornih i ogradnih zidova, - sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta, moguće i u obliku bioretencija, odnosno kišnih vrtova. Zaštita od ionizirajućeg zračenja Unutar obuhvata UPU-a nije dozvoljena realizacija svih novih zahvata u prostoru u kojima se koristi tehnologija i materijali s ionizirajućim zračenjem kao i obavljanje djelatnosti koje proizvode kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu

lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari Zaštita od buke Mjere zaštite od buke zasnivati na Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09) slijedom principa uvažavanja buke kao onečišćenja i degradacije kvalitete okoliša.

Obavljanje djelatnosti koje proizvode buku iznad propisanih granica prema posebnim propisima ne smije se dozvoliti na otvorenim i poluotvorenim prostorima (natkrivenim terasama i sl.), već ih se mora smjestiti u potpuno zatvorene prostore uz primjenu potrebnih mjera sprječavanja širenja buke u vanjski prostor i druge dijelove građevine koji nisu iste namjene. Smanjenje buke s javnih prometnicama planski umanjiti mjerama sadnje adekvatnog raslinja na granici građevne čestice. Zaštita od požara Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje uređuju tu problematiku,

a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara, Planovima zaštite od požara i kategorijama ugroženosti od požara građevina, građevinskih dijelova i otvorenih prostora, odgovarajućim ustrojem motriteljsko-dojavne službe te profesionalnim i dobrovoljnim

vatrogastvom. Tijekom gradnje građevina potrebno je primjenjivati zakone, pravilnike i ostale propise koji

osiguravaju: - racionalnu vatrootpornost građevine, - brzo napuštanje ugrožene građevine, dijela građevine ili otvorenog prostora, - sigurnost susjednih građevina u odnosu na zapaljenu, srušenu ili na drugi način ugroženu građevinu, - pristupačnost građevini ili području za potrebe vatrogasne intervencije ili pomoći.

Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji su izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju tu problematiku. Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju korisnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru, treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za

operativni rad vatrogasnih vozila.


AD d.o.o. 24

Lokacijskim dozvolama i aktima kojima se odobrava građenje propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite od požara, a naročito:

1. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) 2. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) 3. Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07, 67/08, 144/10) 4. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03) - vatrogasne pristupe planirati tako da omogućavaju kretanje vozila vožnjom naprijed - slijepe vatrogasne pristupe duže od 100 m planirati tako da na svom kraju imaju okretišta koja omogućavaju sigurno okretanje vozila 5. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) 6. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07) 7. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06) - planom se predviđa

nadzemna hidrantska mreža 8. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98, 116/07,

141/08) 9. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN100/99) 10. Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08) 11. Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja

eksplozivnih tvari (NN 26/09, 41/09, 66/10) 12. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i

uređaja (NN 146/05) 13. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) 14. Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne

sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11)

15. Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN 56/12, 61/12)

16. Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13, 87/15)

17. Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse u svezi zaštite od požara 18. Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Općine Medulin

Zaštita od prirodnih i drugih nesreća Izgradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih dobara predviđani se u skladu sa zonama ugroženosti Općine Medulin, koje su u prethodnom razdoblju određene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i

naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91). Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet određivati temeljem posebnog odgovarajućeg propisa Općine Medulin.

Obavezuje se poštivanje slijedećih zakonskih i podzakonskih propisa koji reguliraju područje zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara u prostornom planiranju:

Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15)

Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83,36/85,42/86)

Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14)

Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06, 110/11 i 10/15) Sukladno posebnim propisima iz područja zaštite i spašavanja, sve pravne osobe u obuhvatu

UPU-a koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, izrađuju operativne planove zaštite i spašavanja. Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istovremeno boravi više od 250 korisnika, te u odgojnim, zdravstvenim, obrazovnim i drugim ustanovama, prometnim terminalima,


AD d.o.o. 25

sportskim dvoranama, stadionima, trgovačkim centrima, hotelima, autokampovima, turističkim naseljima i sličnima, utvrđuje se obveza instaliranja sirene za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana te njeno povezivanje u jedinstveni sustav putem Županijskog centra 112 Pazin. Infrastruktura za postavu sustava za uzbunjivanje osigurati će se na građevini hotela unutar podcjeline T-6 prilikom njegove izgradnje, na mjestu najveće koncentracije gostiju. Unutar obuhvata UPU-a planirana je gradnja građevina u kojima se okuplja veći broj

posjetitelja ili korisnika - turističkih naselja i ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih i zabavnih objekata, unutar kojeg se predviđaju prostorije u kojima se može okupiti veći broj posjetitelja ili korisnika (restorani, barovi, bazeni, prostori za zabavu i rekreaciju). U prostorijama u kojima se planira okupljanje ili boravak većeg broja ljudi, gdje se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost javnog sustava za uzbunjivanje, potrebno je osigurati odgovarajući sustav uzbunjivanja, povezan s javnim sustavom, uz omogućavanje prijema priopćenja Županijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Kako se područje obuhvata Plana ne nalazi unutar zona u kojima je obvezna izvedba skloništa osnovne ili dopunske zaštite, sklanjanje stanovništva i drugih korisnika prostora osigurati će se prilagođavanjem podrumskih prostorija ili drugih prigodnih građevina.

Zaštita od potresa Budući da cjelokupno područje Plana pripada zoni 7º MCS, isto je potrebno uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijskih-protupožarnih) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između građevina, kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja. Prohodnost putova za intervenciju i pravaca evakuacije u ovom Planu osigurava se međusobnom udaljenošću planiranih zgrada (gradivih dijelova građevne čestice), pri čemu je potrebno uskladiti se s uvjetom minimalne udaljenosti H1/2+H2/2+5m. Sve površine namijenjene građenju građevina, u kojima se mogu zateći osobe koje se u slučaju neposredne opasnosti moraju evakuirati, imaju osigurane pristupe na najmanje jednu javnu prometnu površinu – evakuacijski put, koja se ne nalazi unutar zone rušenja građevina. Evakuacijski putovi (javne površine utvrđene ovim Planom) moraju se sustavno održavati, kako bi se evakuacija stanovništva i ostalih korisnika prostora mogla neometano i učinkovito provoditi. Zaštita od ostalih prirodnih opasnosti

Na području obuhvata Plana moguće su pojave prirodnih pojava s očekivanim razornim djelovanjem (pijavice, olujni vjetrovi, tuča, udari munja i sl.).

U svezi s time potrebno je, prilikom izrade projektne dokumentacije i građenja građevina, obratiti dužnu pažnju na izbor konstrukcije i vrste gradnje, kao i na primjenu građevinskih materijala, kojima se eventualne posljedice djelovanja gore navedenih pojava smanjuju na najnižu prihvatljivu mjeru, poglavito u odnosu na sigurnost stanovništva, pridržavajući se pritom odredbi Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, te iz njih proizlazećih podzakonskih propisa.

U hortikulturnom uređenju potrebno je birati biološki materijal autohtonog porijekla s dubljim korijenjem, otporniji na djelovanje snažnih vjetrova.

Documents

UPU Potpićan nacrt prijedloga za prethodnuraspravumedulin.hr/wp-content/uploads/2019/11/UPU-Volme...Topografija terena ne pokazuje specifičnih osobitosti prirodnog terena (dolci,