UPUTE ZA IZRADBU

SEMINARSKOGA, ZAVRNOG, DIPLOMSKOG,

MAGISTARSKOG I DOKTORSKOG RADA

Naslovna stranica seminarskoga rada

SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET

STUDIJ FILOZOFIJE

Marko Markovi

POJAM LIJEPOGA U PLATONA

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti

Mostar, 2008.

Naslovna stranica zavrnoga rada

SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET

STUDIJ FILOZOFIJE

Marko Markovi

S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST

Zavrni rad

Mostar, 2008.

Potkorice (prvi unutarnji list) zavrnoga rada

FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU STUDIJ FILOZOFIJE

S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST

Zavrni rad

Kolegij: Suvremena filozofija Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti Student: Marko Markovi

Mostar, svibnja 2008.

Naslovna stranica diplomskoga (magistarskog) rada

SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET

STUDIJ FILOZOFIJE

Marko Markovi

VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA HEIDEGGERA

Diplomski rad

Mostar, 2008.

Potkorice (prvi unutarnji list) diplomskoga (magistarskog) rada

FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU STUDIJ FILOZOFIJE

VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA HEIDEGGERA

Diplomski rad

Kolegij: Suvremena filozofija Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti Student: Marko Markovi

Mostar, svibnja 2008.

Naslovna stranica doktorskoga rada

SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET

STUDIJ FILOZOFIJE

MR. SC. MARKO MARKOVI

KOZMOLOKI DOKAZ U PROSUDBI HRVATSKIH NEOSKOLASTIKA

DOKTORSKA DISERTACIJA

Mostar, 2008.

Potkorice ili prvi unutarnji list sadri potpuno iste elemente (tj. identini tekst) kao i korice samo to se umjesto godine predaje rada pie mjesec i godina. Iza prvoga unutarnjega lista potrebno je umetnuti i poseban list s informacijama o mentoru, povjerenstvu i datumu obrane disertacije.

Primjer:

Mentor: dr. sc. Ivan Ivanovi

Doktorski rad obranjen je (datum) u Mostaru pred povjerenstvom:

_______________________

1. dr. sc. Ivan Ivanovi

_______________________

2. dr. sc. Antun Antunovi

_______________________

3. dr. sc. Josip Josipovi

PISANJE PODRUBNIH BILJEAKA

Za knjige: 1 Ratko ZELENIKA, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 42000., str. 487. 2 Branko BONJAK, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1993., str.

323. 3 Immanuel KANT, Kritika istoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice

hrvatske, Zagreb, 1984., str. 85.

Svaki sljedei put informacije o istom djelu donose se u skraenom obliku!

a) ako je citirano samo jedno djelo nekoga autora, onda se moe pisati ovako: 4 R. ZELENIKA, n. dj., str. 65.

4 R. ZELENIKA, nav. dj., str. 65. ili

4 R. ZELENIKA, o. c., p. 65. 4 R. ZELENIKA, op. cit., p. 65.

b) ako se citira iz dvaju ili vie djela nekoga autora, u skraenom obliku pisanja podrubnih biljeaka treba napisati ime i prezime autora (za ime je dovoljan inicijal) te barem prvu rije djela (ako je naslov dui) iz kojega se citira te broj stranice: 5 R. ZELENIKA, Metodologija, str. 488.

ili 5 R. ZELENIKA, Metodologija, n. dj., str. 488.

c) ako se neka biljeka odnosi na djelo koje je navedeno u prethodnoj biljeci, onda se pie ovako: 6 Isto, str. 90.

ili 6 Ibidem, p. 90.

ili 6 Ibid., p. 90. ili 6 Ib., p. 90.

d) ako se neka biljeka odnosi na isto djelo i na istu stranicu kao prethodna, dovoljno je napisati kraticu: N. mj. (Nav. mj.) ili L. c. (Loc. cit.)

e) ako se od jednoga autora citiraju dva ili vie djela jedno za drugim, drugi i svaki sljedei put, umjesto da se ponovno piu ime i prezime, moe se napisati kratica: ISTI, IDEM (Id.).

f) Klasine autore redovito treba navesti u skraenom obliku, pa i prvi put. Treba navesti ime autora (moe i skraeno), naslov djela (kurziv i obino skraen), broj knjige, poglavlja, paragrafa, eventualno redaka, tako da bude jasno gdje tekst zapoinje i gdje zavrava. Slijede prezime ureivaa izvora (kritikoga izdanja) ili zbirke u kojoj je izvor objavljen, broj sveska ako je potreban, zatim stranica poetka i zavretka teksta. Primjerice: 7 ARIST., Metaph. IV 12, 1019a,15 1020a,6; Jaeger, str. 103-106.

8 PLATON, Resp. VI 18,506b; Chambry, str. 134.

9 TOMA AKV., Sum. theol. II, q. 64, a. 7, ad 3.

g) Knjige Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta citiraju se tako to se naslov knjige pie opevaeim kraticama s poetnim velikim slovom, a zatim broj poglavlja i retka, navedeni arapskim brojevima i meusobno odvojeni zarezom (Mk 3, 5-7; Job 2, 12).

Za lanke:

Za razliku od naslova knjige koji dolazi u kurzivu, naslov lanka, bilo da se nalazi u nekoj knjizi, asopisu ili novinama, pie se u navodnim znakovima, a naziv knjige, asopisa ili novina pie se u kurzivu.

a) iz knjige:

10 Ivan SUPII, Humanizam i politika, u: Stjepan BALABAN (ur.), Kranstvo, Crkva i politika,

CPSNC, Zagreb, 1999., str. 17.

b) iz asopisa: 11

Ivan KEINA, Evolucionizam u prosudbi Antuna Bauera, Obnovljeni ivot, Zagreb, god. LIV (1999.), br. 2, str. 193. 12

Bonifac BADROV, Teistiki egzistencijalizam Karla Jaspersa, Dobri pastir, Sarajevo, god. XI-XII (1962.), sv. 1-4, str. 25.

Za enciklopedije i leksikone: 13

Dalmacija, Hrvatska enciklopedija, sv. 1., Zagreb, 32005., str. 580. 14

Bratoljub KLAI, Tehnika, Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2002., str. 1332.

Za zbornike: 15

Radomir VIDENOVI, Filozofije i svjetovi Pavla Vuk-Pavlovia u Spinozinom kljuu, Pavao Vuk-Pavlovi: ivot i djelo, zbornik radova, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za drutvene znanosti, Institut za filozofiju, Zagreb, 2003., str. 240.

Za arhive: 16

Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijea umoljenih, sv. IV., f. 32rv. (sv. = svezak; f = foglio - list; r = recto - prednji; v = verso - stranji)

Za Internet: 14 Zvonko PANDI, Odlazak nestora hrvatske filozofije,

(22. XI. 2008.)

IZVORI I LITERATURA

Izvori i literatura na kraju rada trebaju biti sloeni po abecednom redu, punim prezimenom pa imenom autora, odvojenim zarezom. Broj ispred godine izdanja oznaava izdanje.

Izvori - Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijea umoljenih, sv. IV., f. 32rv.

Literatura - BONJAK, Branko, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,

1993. - KANT, Immanuel, Kritika istoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod

Matice hrvatske, Zagreb, 1984. - ZELENIKA, Ratko, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka, 42000.

RAZNE UPUTE

- Margine trebaju biti: gore i lijevo 3,5 cm, dolje i desno najmanje 2,5 cm. - Seminarski, zavrni, diplomski i magistarski rad treba biti pisani: normalnim fontom

Times New Roman , veliina slova 12, prored 1,5. - I osnovni tekst i biljeke trebaju biti poravnani s obje strane. - Sadraj neka bude na poetku; mora biti vidljiva razlika izmeu veih i manjih naslova. - Biljeke na dnu stranice trebaju biti: veliina slova 10, prored 1. - Na kraju rada treba navesti popis manje poznatih kratica. Poznate kratice ne treba

navoditi. - Seminarski rad treba imati 10-15 stranica istoga teksta, ne raunajui uvodne stranice,

popis literature i sadraj. - Zavrni (preddiplomski) rad treba imati 20-30 stranice istoga teksta. - Diplomski rad treba imati 40-50 stranica istoga teksta. - Magistarski rad treba imati 50-60 stranica istoga teksta. - Zavrne (preddiplomske), diplomski i magistarski rad prije uvezivanja trebaju odobriti svi

lanovi povjerenstva.

NAJEE POGRJEKE KOJE TREBA IZBJEGAVATI

* ( 1999.-2005. ) ne treba razmak od zagrade do broja. * (1999. - 2005.) ne treba razmak izmeu crtice i brojeva. * (1999-2005) ne mogu biti redni brojevi godina bez toaka. * str.15-20 nedostaje razmak iza str. * str. 15.-20. iza stranica ne treba toka, osim ako je na kraju reenice. * str. 15 - 20 ne treba razmak izmeu brojeva stranica. *

13Ante ANTI izmeu broja fusnote i imena treba staviti razmak.

* Svaka biljeka na dnu stranice jest reenica pa treba zavriti tokom. * Interpunkcijski znak vezan je za prethodnu rije, a poslije njega ide razmak. * ... srednjovjekovna Humska zemlja ... u oba sluaja tri su toke vezane za rije. * Naa povijest... srednjovjekovna Humska zemlja tri toke su vezane za jednu od rijei, ovisi o

tome gdje se nastavlja reenica. * Aleksandar III iza svakog rednog broja mora doi toka. * Zagreb-Mostar izmeu crtice i gradova treba biti razmak. * Kada je cijela reenica u navodu, navodnici idu iza toke, a kada je samo dio reenice u

navodu, navodnici idu prije toke. * Izmeu rijei treba izbjegavati duple razmake. * Svaki novi odlomak zapoinje jednim tabulatorom, a izmeu odlomaka ne treba razmak. * Odlomak zaokruuje jednu cijelu misao, a ne svaka reenica novi odlomak.