SVEU ILI TE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

UPUTE ZA PRIJAVU, IZRADBU I OBRANUDIPLOMSKOG RADA

mr. sc. tefica Mrvelj

prof. dr. sc. Ivan Bo njak

Tomislav Kljak, dipl. ing.

Branimir Jernei , dipl. ing.

Zagreb, o ujak 2005.

2

Upute za prijavu, izradbu i obranu diplomskog rada izdaju se s namjerom da

studentima pomognu pri izradi rada. Upute se odnose na sve faze, od prijave do obrane

diplomskog rada i vrijede za studente Fakulteta prometnih znanosti za akademsku godinu

2004/05.

U izradi ovog priru nika kori tena su iskustva autora ste ena izradom znanstvenih i

stru nih radova za razne asopise i konferencije, interni priru nici s drugih fakulteta i knjiga

"Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru nog djela" Ratka Zelenike.

Autori

3

1. to je to diplomski rad?

Diplomski rad je samostalno, kvalitetno stru no, pismeno djelo studenta, u kojemu podvoditeljstvom mentora obra uje odre enu aktualnu stru nu temu1. Tema se mo e odnositi nateorijsku ili prakti nu ili teorijsko-prakti nu problematiku.

Diplomski rad na Fakultetu prometnih znanosti prvenstveno mora u okviru date temeimati prikupljanje i obradu prometnih podataka koji se odnose na relevantne veli ineprometnih procesa (veli ina prometa, ka njenje, koeficijent koncentracije i varijacije brojapo iljaka i dr.).

1.1. Svrha i ciljevi izrade diplomskog rada

Nakon to student izvr i sve svoje obveze tijekom studija (izradi i obrani seminarskeradove, polo i sve ispite i odradi stru nu praksu) treba dokazati sposobnost i samostalnostin enjerskog rje avanja odre enog problema.

U izradi diplomskog rada student mora dokazati:ü sposobnost uo avanja relevantnih prometnih veli ina i prometnih podatakaü sposobnost primjene teorijskog i prakti nog znanja ste enog tijekom studijaü sposobnost slu enja aktualnom stranom i doma om literaturom tj. kori tenja

relevantnih tu ih spoznaja, stavova i znanstvenih injenica koje su objavljeneu kori tenoj literaturi, pri pismenoj obradi teme

ü sposobnost primjene znanstvenih metoda i znanstvenih instrumentarija uobradi aktualne teme

ü sposobnost pravilne obrade ilustracija (tablica, grafikona, fotografija i crte a)ü vje tinu pisanja stru nih radova.

Diplomski rad ne mora imati svojstvo originalnog rada, ali mora biti samostalnoizra en od strane diplomanda.

1.2. Bitni elementi diplomskog rada

Kvalitetan diplomski rad mora imati ove elemente:1) Naslov2) Sadr aj3) Uvod4) Izlaganje tematike (naj e sadr i pet do sedam analiti ki strukturiranih dijelova bez

uvoda i zaklju ka)5) Zaklju ak6) Popis literature

Upute za pojedine dijelove diplomskog rada date su u to ci 3.

1 Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog istru nog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci,Rijeka, 2000.

4

2. Prijava diplomskog rada

Na Fakultetu prometnih znanosti studenti pri zavr etku studija ( nepolo ena dvaispita) prijavljuju, izra uju i nakon svih izvr enih obveza studija brane diplomski rad.

Faze u procesu od prijave do obrane diplomsko rada predo ene su u sljede emdijagramu toka.

5

6

U prijedlogu teme, naslova i sadr aja rada student navodi i poznatu mu literaturu tedruge izvore podataka koje namjerava koristiti pri obradi teme i izradbi rada.

Diplomski rad se prijavljuje na obrascu Zamolba za pristupanje izradi diplomskogzadatka (vidjeti prilog 1)

Nakon to temu i naslov rada prihvati mentor, on se obvezuje da e uputiti studenta una in obrade teme, uputiti ga na dodatnu literaturu i odrediti opseg diplomskog rada.Prijavljenu temu mora odobriti Odbor za diplomski studij koji se sastaje jedanput mjese no(zadnji tjedan u mjesecu).

7

3. Elaboriranje bitnih elemenata diplomskog rada i posebneodrednice vezane uz njihovu izradu

3.1. NaslovNaslov rada mora biti specifi an i informativan, da to bolje odre uje sadr aj rada.

Treba biti to kra i, ali takav da u sebi sadr i sve va nije klju ne rije i. Npr. nije dozvoljenostaviti naslov: "ISDN", "Internet", nego preciznije odrediti podru je istra ivanja, npr."Parametri kvalitete prijenosa govora putem Interneta", "Komparativna analiza operateramobilnih mre a u Hrvatskoj". U naslovu rada treba izbjegavati kratice.

3.2. Sadr ajSadr aj je obvezatan. Za itatelja on predstavlja temeljni putokaz pomo u kojega

mo e vrlo brzo prona i sve informacije i spoznaje koje su mu potrebne2. Sadr aj zapravopredstavlja broj ano-tekstualni pregled dijelova i poddijelova diplomskog rada pomo ukojega se tako pronalaze stranice na kojima su ti dijelovi i poddijelovi napisani. NaslovSADR AJ pi e se velikim slovima na vrhu stranice u lijevom kutu. Stranice sadr aja obi nose ne numeriraju (prilog 3).

3.3. UvodUvod je obvezatan. To je po etni i pristupni dio diplomskog rada. Uvod treba itatelja

uvesti u podru je tretirane tematike, upoznati ga s problemom i predmetom istra ivanja,svrhom i ciljevima istra ivanja te strukturom doti nog rada. Treba nazna iti izvore podataka ina ine prikupljanja i obrade istih, npr. u izradi teme kori teni su podaci o prometu prikupljenina ku noj centrali ili serveru tijekom listopada 2004. godine, itd. Uvod je, dakle, prvi dioteksta, tako da je prva stranica uvoda ujedno i prva stranica rada, tj. stranica kojom zapo injenumeriranje (za numeraciju primijeniti arapske brojeve). Uvod se, u pravilu, pi e nakonzavr etka teksta diplomskog rada, ali to ne zna i da se u njemu iznose zaklju ci. Primjeruvoda vidjeti u prilogu 4.

3.4. Izlaganje tematikePrimjereno je da se cjelokupna tematika diplomskog rada sustavno rasporedi, obradi i

prezentira u najmanje pet me usobno povezanih dijelova (bez uvoda i zaklju ka).

3.4.1. Obilje avanje dijelova i poddijelovaU obilje avanju dijelova i poddijelova treba dosljedno rabiti decimalni sustav, ali

najvi e do etiri decimalne jedinice arapskih brojeva (prilog 5). U nastavku se navodi primjernaj e upotrebljavanog sustava ozna avanja za pojedine dijelove i poddijelove te primjerkako se to ne mo e u initi (naj a pogre ka koja se pojavljuje pri ozna avanju).

2 Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru nog djela, Ekonomski fakultet uRijeci, Rijeka, 2000.

8

Dobro Nije dobro1.2.

2.1.2.2.

2.2.1.2.2.2.

3.3.1.3.2.

3.2.1.3.2.2.

3.2.2.1.3.2.2.2.

4. .........

1.2.

2.1.2.2.

2.2.1.2.2.2.

3.3.1.

3.1.1.3.1.2.

3.1.2.1.3.1.2.2.

4. .........

Prva znamenka svakog poddijela (npr. potpoglavlja) mora se podudarati s brojemdijela (npr. poglavlja) kojem pripada, a druga znamenka ozna ava redni broj navedenogpoglavlja, itd.

Osim toga, potrebno je voditi ra una i o tome da veli ina slova u naslovima ipodnaslovima odra ava njihovu va nost odnosno kojoj razini dio pripada.

Sve decimalne jedinice s pripadaju im naslovima upisuju se u sadr aj diplomskograda.

3.4.2. Oznake izvora podataka

Diplomand obvezno i na uobi ajen na in citira tu e spoznaje i formulacije, odnosnonavodi kori tenu literaturu u pozivnim bilje kama fusnotama (u podno ju stranice) ili uuglatoj zagradi (na kraju pasusa ili uz sliku (graf)). U zagradi se ozna ava redni brojkori tenog rada iz popisa literature (npr. [5]).

Pozivne bilje ke koriste se:ü za svako cjelovito navo enje tu ih rije i u tekstu (citiranje), uz uporabu

pravopisnih znakova navo enja;ü u slu aju kada se du i tekst sa ima i oblikuje svojim rije ima;ü za navo enje svake injenice ili podatka koji op enito nije poznat, ali je

poznato tko je autor.Dakle, za svaki iznesen dio tu eg teksta, kao i za interpretaciju ne ijeg rada, mora se

navesti izvor. Necitiranje dijelova tu ih radova smatra se nezakonitim prisvajanjem (kra om)tu eg rada. Fusnote je potrebno voditi kronolo ki, a pri pisanju rada na ra unalu u programupostoje posebne naredbe za automatsko ure enje fusnota.

Spomenute na ine citiranja vidjeti u prilozima 5 i 6.Fusnote se, osim kao pozivne bilje ke, mogu koristiti i za dodatna obja njenja

pojedinog dijela teksta.

→ Svaka cjelina, ako se dijeli upodcjeline, mora imati baremdvije podcjeline

9

3.4.3.Tablice, grafikoni i slike

Autori diplomskog rada moraju koristiti brojne grafi ke ilustracije, sheme i prikazekoje se upotrebljavaju radi ilustriranja teksta nekog dijela kako bi se op irne deskripcije ibrojne slo ene pojave zornije predo ile itatelju. Uz preuzete grafi ke ilustracije Udiplomskom radu vrlo se esto upotrebljavaju sljede e ilustracije:

tablice (prilog 7)grafikoni (prilog 8)slike (prilog 9).

Numeriranje slika i tablica mo e se izvesti na dva na ina: po ev i od broja 1 pa do n (ako je uradu do 20 slika), ili ako je ve i broj ilustracija u radu, tako da prvi broj ilustracije ozna avacjelinu (poglavlje) kojoj ta ilustracija pripada, a drugi - redni broj ilustracije u toj cjelini(poglavlju).

Naslov slike pi e se ispod slike, a naslov tablice iznad tablice.Va no je napomenuti da tablice, grafikoni i slike ne predstavljaju samo dodatak tekstu,

nego su oni va an dio rada i obvezno se u tekstu mora pozivati na prethodnu ili sljede uilustraciju. Sve nabrojeno mo e se vidjeti u prilozima 7, 8 i 9.

3.4.4. Kratice i strane rije i

S obzirom na specifi nost problematike radova koji se izra uju na nekim katedrama,autori diplomskih radova e esto koristiti kratice koje su naj e izvedene iz engleskihnaziva. Kada se prvi put u tekstu uvodi neka kratica, potrebno ju je objasniti na doma emjeziku i ispisati puni naziv. U nastavku se navodi primjer kako bi to trebalo initi:

.......................................................................................................................................................

..... kod permanentne virtualne veze (PVC-Permanent Virtual Circuit) nema............................

.......................................................................................................................................................

Dalje u tekstu mo e se koristiti samo kratica. Popis svih kori tenih kratica mo e sedodati na kraju diplomskog rada iza zaklju ka bez numeriranja naslova (npr. POPISKRATICA). Primjer popisa kratica nalazi se u prilogu 10.

Nerijetko e autor diplomskog rada koristiti i strane rije i za koje ne postoji adekvatandoma i izraz ili su se uvrije ile u hrvatskom jeziku kao doma e rije i. Takve rije i potrebnoje u tekstu napisati kosim slovima (italic). U nastavku je dan primjer kako bi to trebaloizgledati:............................................................................................................................................................ugovor. Roaming se me u operatorima ........................................................................................................................................................................................................................................

10

3.5. Zaklju akZavr ni dio rada je zaklju ak. To je zapravo na sustavan, koncizan i jezgrovit na in

izlo ena sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, znanstvenih injenica, teorijai zakona koji su op irnije elaborirani u analiti kom dijelu diplomskog rada3. U zaklju ku se nenavode tu i citati i ne pi u se fusnote. Dijelovi odnosno pasusi zaklju ka ne ozna avaju sebrojevima nego se formuliraju kronolo ki prema strukturi diplomskog rada. Ne bi trebao bitini prekratak, a ni preop iran. Primjer jednog zaklju ka dan je u prilogu 11.

3.6. LiteraturaPopis kori tene literature odnosno bibliografskih jedinica treba klasificirati sukladno

va im standardima:1) Knjige2) lanci, referati, studije i rasprave3) Stranice na Internetu

Pravilan na in navo enja literature vidjeti u prilogu 12.

4. Tehni ke upute za izradu rada

Uredno i pregledno pripremljen rad olak ava itanje i daje uvid u sustavnost izlaganja.Stoga je tehni kom oblikovanju rada potrebno posvetiti veliku pozornost. Diplomski rad pi ese na ra unalu. Uz zadovoljavaju i vanjski izgled, rad mora biti korektan u gramati kompravopisnom i stilskom smislu, to zna i da treba koristiti znanstveni stil, a u njemu nemaintimnosti, individualnosti, osje ajnosti, nema cinizma i ironije. Stil je u pravilu strog, suh inamijenjen specijalistima.

Student je du an savjesno kontrolirati i ispraviti tekst jer za to nost odgovara isklju ivoautor ( ak i u slu aju da tekst pi e daktilograf).

Kako bi rad bio pregledan i sustavno oblikovan, preporu uje se:ü odabrati veli inu slova 12 i prored 1.5ü za fusnote odabrati veli inu slova 10ü koristiti standardne margine (gore, dolje, lijevo, desno po 2.54 cm)ü pisati u odlomcima (naj e se koristi uvu eni prvi red novog odlomka)ü svako poglavlje po inje na novoj stranici.

Kada je rad gotov, potrebno ga je donijeti nastavniku-mentoru na pregled prije uvezivanja.Nakon to nastavnik-mentor pregleda i ispravi rad, student je du an unijeti ispravke mentora.Po zavr etku rada nadzorni nastavnik izdaje potvrdu (prilog 2) kojom potvr uje da je radpregledan, dovr en po pravilima struke, te se mo e tiskati i uvezivati. Obrazac DIPLOMSKIZADATAK uvezuje se kao prva stranica diplomskog rada ispred potkorice.Pri tome postoje zahtjevi vezani uz boju korica (obvezno tamnoplava), izgled korica (prilog13) i izgled potkorice (prilog 14). Dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada predaju se u Referadu Fakultetanajmanje 10 dana4 prije datuma obrane rada (jedanput mjese no po smjerovima). Vrijemeobrane rada se naknadno objavi na oglasnoj plo i Fakulteta i putem web stranica Fakulteta.

3 Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog istru nog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci,Rijeka, 2000.

4 Razlog tomu je to Referada provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti za pristup obrani rada.

11

5. Obrana diplomskog rada

U postupku obrane diplomskog rada sudjeluje povjerenstvo za obranu diplomskog radakoje se sastoji od tri lana (mentora i jo dva lana). Postupak obrane obuhva a ove faze:1) Predsjednik povjerenstva otvara postupak.2) Student izla e osnovnu problematiku rada kao i najva nije rezultate i zaklju ke do kojih je

do ao. Izlaganje traje do 10 minuta. Student za izlaganje rada mo e pripremitiprezentaciju.

3) lanovi povjerenstva postavljaju usmena pitanja studentu-diplomandu.4) Nakon to student odgovori na sva postavljena pitanja, napu ta povjerenstvo. Ono zatim

razmatra kvalitetu diplomskog rada, usmeno izlaganje studenta o radu i njegove odgovorena postavljena pitanja i na temelju svih tih elemenata i uspjeha koji je student postigaotijekom studija utvr uje zavr nu ocjenu diplomskog rada.

5) Povjerenstvo zatim ponovno poziva kandidata da mu priop i svoje zaklju ke i da muuru i estitke.

12

Prilog 1. Zamolba za pristupanje izradbi diplomskog zadatka

SVEU ILI TE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Pristupnik:

_______________________________________________________

Mati ni broj: __________________________________________

Smjer: __________________________________________

Adresa boravi ta (ili prebivali ta):

______________________________________________________

Tel. __________________

ODBORU ZA DIPLOMSKI STUDIJ

Predmet: Zamolba za pristupanje izradbi diplomskog zadatka

Molim dozvolu za pristupanje izradbi diplomskog zadatka.

Izjavljujem da sam polo io ispite i vje be propisane «Uputama o postupkuizradbe diplomskog rada u akademskoj godini 2004 / 2005».

Predla em za nadzornog nastavnika (mentora):

___________________________________________

Molbi prila em:

1. Prijedlog naslova teme i teza rada2. Indeks

Zagreb, _______________

Pristupnik:

13

PRIJEDLOG NASLOVA DIPLOMSKOG RADA:

TEZE DIPLOMSKOG RADA:

Suglasan nadzorni nastavnik:

__________________________________

Prijedlog lanova Povjerenstva:

1. _________________________________________________ (predsjednik)

2. _________________________________________________ ( lan)

3. _________________________________________________ (zamjena)

14

Prilog 2. Diplomski zadatak

SVEU ILI TE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIOdbor za diplomski studij

Zagreb, _____________________________

Zavod: ______________________________

Predmet: ____________________________

DIPLOMSKI ZADATAK

Pristupnik: ________________________________________

Mati ni broj: ________________________________________

Smjer: ________________________________________

ZADATAK: ____________________________________________________________________

____________________________________________________________________

Opis zadatka:

Zadatak uru en pristupniku: _______________ Predsjednik povjerenstva

Nadzorni nastavnik: za diplomski ispit:

______________________________________ ______________________________________

Djelovo a:

_______________________________________

15

Prilog 3. Sadr aj diplomskog rada

SADR AJ:1. UVOD 12. RAZVOJ I POTREBA IROKOPOJASNIH MRE A 3

2.1. Kategorije irokopojasnih usluga 52.2. Prijenosni modovi irokopojasnih mre nih usluga 82.3. Prijenosni mediji irokopojasnih mre nih usluga 9

3. ZNA AJKE ATM MRE A 123.1. Definiranje ATM-a 123.2. ATM elija i ka njenje 133.3. Statisti ko multipleksiranje 173.4. ATM spojno orijentirana tehnika 183.5. Arhitektura ATM sustava 193.6. Virtualni kanal (VC) i virtualni put (VP) 213.7. Kategorije usluga ATM mre a 24

3.7.1.CBR usluge 253.7.2. VBR usluge 263.7.3. UBR usluge 263.7.4. ABR usluge 27

3.8. Parametri prometa ATM mre a 27

.

.

.

.

.

7.6. Mehanizmi reaktivne kontrole zagu enja 587.6.1. Obavje tavanje krajnjih vorova 607.6.2. Adaptivna kontrola brzine 617.6.3. Pregovaranje parametara u toku veze 627.6.4. Dinami ko kodiranje izvora 63

7.7. Selektivno odbacivanje 638. TENDENCIJE RAZVITKA 649. ZAKLJU AK 66POPIS KRATICA 69LITERATURA 71(PRILOZI)

16

Prilog 4. Primjer uvoda diplomskog rada1. UVOD

Signalizacija obuhva a prijenos svih onih informacija neophodnih u radu sustava, kojene pripadaju u kodirani govor ili korisni ke podatke to se transportiraju mre om. Ninajjednostavniji, analogni stacionarni sustavi telefonije ne mogu funkcionirati bezsignalizacije, a to napose vrijedi za dana nje i budu e digitalne mre e.

Telekomunikacijske mre e u posljednjih nekoliko godina do ivjele su nagli napredak.Stalno se radi na pove anju protoka informacija, fleksibilnosti pristupa sustavima prijenosa,kao i na smanjenju ka njenja signala, gre aka i drugih relevantnih parametara. Svi ti zahtijevinu no se odra avaju na konfiguraciju i kapacitete signalizacijske mre e.

Arhitektura GSM-a temeljena je na sustavu signalizacije CCITT No7. (danas ITU –T). Koristi se signalizacija zajedni kim kanalom - CCS (Common Channel Signaling), kojapodrazumijeva potpunu odvojenost signalne i podatkovne mre e.

Tema diplomskog rada je Dimenzioniranje signalizacijskih kanala u pokretnimmre ama druge generacije. Cilj diplomskog rada je prikazati strukturu signalizacijskemre e, zada e signalizacije, te pokazati da broj signalizacijskih kanala u eliji nije fiksan,nego se dimenzionira isto kao i broj prometnih kanala.

Materija je izlo ena u 7 poglavlja:1. Uvod2. Arhitektura GSM mre e3. Sustav signalizacije CCS74. Signalizacija izme u entiteta GSM mre e5. Signalizacija GSM mre e prema drugim mre ama6. Dimenzioniranje signalizacijskih kanala u eliji7. Zaklju akU drugom poglavlju, radi boljeg razumijevanja problematike signalizacije, ukratko su

opisani glavni funkcionalni dijelovi GSM mre e. CCS7 sustav signalizacije je specificiran 1980-ih godina i danas je dominantan sustav.

Slojevita struktura tog sustava kao i osnovna konfiguracija signalizacijske mre e ( koja mo ebiti realizirana kao “pridru ena” ili “nepridru ena” ) opisana je u tre em poglavlju.

U etvrtom poglavlju opisana su su elja u GSM mre i te vrste kanala i na kojimdijelovima mre e se koristi pojedina vrsta kontrolnih kanala. Tako er su opisanisignalizacijski protokoli izme u svih funkcionalnih dijelova GSM mre e.

U petom poglavlju, ″Signalizacija GSM mre e prema drugim mre ama″, kako bi seprikazala interakcija izme u razli itih signalizacijskih protokola i osnovne signalizacijetijekom faze uspostave poziva, uzet je primjer uspostave poziva iz PSTN mre e prema GSMmre i.

S ciljem da se odredi potreban broj signalizacijskih kanala po jednoj eliji, potrebno jepoznavati broj zauzimanja signalizacijskoga kanala za svaku proceduru i jednako tako vrijemekoje svaka procedura zadr ava signalizacijski kanal. Koje su to procedure i kako one utje una planiranje broja signalizacijskih kanala pokazano je u estom poglavlju. U prora un seuzima i procjena pona anja sustava ( elije) u razli itim dijelovima mre e, kao i broj pogre nihpristupa koje tako er treba predvidjeti, tj. procijeniti.

Podaci o broju zauzimanja signalizacijskog kanala za svaku proceduru kao i vrijemekoja svaka procdura zauzima signalizacijski kanal preuzeti su iz internih publikacija Siemensai Ericssona.

17

Prilog 5. Primjeri za obilje avanje dijelova i poddijelova te poziva na bilje ke uporabomuglatih zagrada

4.1. Fizi ki sloj B-ISDN/ATM

Fizi ki sloj predstavlja najni i sloj u referentnom modelu, koji ima funkciju da ATM

eliju primljenu od ATM sloja prenese fizi kom mediju ili da izdvoji bite odre ene elije s

fizi kog medija i prenese ih ATM sloju, ovisno o smjeru prijenosa. Mo e se, naime, re i da

fizi ki sloj ima funkciju prijenosa ATM elije izme u pojedinih dijelova mre e. ″Pro ireni

opis tu namjenu dijeli na specifi ne funkcije o uvanja integriteta unutar odre enih

vjerojatnosti, zaglavlja ATM elije i pridru ivanja elija odgovaraju em formatu

transmisijskog sustava, s ciljem stvaranja kontinuiranoga digitalnog toka preko fizi kog

medija.″ [1, str.14]

4.1.1. Podslojevi fizi kog sloja

Podsloj fizi kog medija (PMD) obavlja prilagodbu bita odre enom transmisijskom

mediju (npr. elektroopti ka pretvorba za svjetlovod) i osigurava to nost prijama bita na

prijamnoj strani......................................

.

.

.

4.1.1.2. Pakiranje elije u PDH okvire

Postoje dvije uvrije ene metode pakiranja elija u E3 okvire. Kod prvog na ina

pakiranja u okvir 9x57 okteta nastavlja se zavr ni dio 18 do 20 okteta. Prva etiri okteta u

svakom stupcu namijenjena su obavljanju funkcija zaglavlja, dok preostala 53 okteta u

svakom stupcu ine korisni sadr aj okvira. Okviri A1 i A2 koriste se za potrebe uokvirenja,

tre i oktet predstavlja pokazatelja zaglavlja puta, a etvrti samo zaglavlje.

Drugi na in pakiranja usvojili su proizvo i opreme i ubrzo je postao standard. elije

se pakiraju u okvire veli ine 59x 9 okteta to ini 531 oktet, a to je dovoljno za smje tanje 10

ATM elija, dok je preostali oktet za sinkronizaciju okvira. Ispred korisnog sadr aja ubacuju

se okteti zaglavlja [12]. ...........................................

18

Prilog 6. Primjer za poziv na bilje ke uporabom fusnota

……………………..hidrodinami ke analogije zna ajno je ista i i njenu primjenu kroz

analizu zakonitosti pona anja ok-vala u specifi nim slu ajevima odnosa izme u brzine i

gusto e toka. Tako se mogu formulirati obrasci za prora un brzine ok-vala u karakteristi nim

slu ajevima5 .

Fluidne aproksimacije na le su primjenu i u modeliranju teleprometa6.

4.2.1. Princip konzervacije toka za telekomunikacijski promet

Za svaki sustav gdje su prisutni redovi, broj jedinica u sustavu, dolazni i odlazni procesi

kao funkcije vremena su stohasti ki procesi s diskontinuiranim skokovima. Fluidna

aproksimacija kao polaznu osnovu koristi sljede i intuitivno jasan zaklju ak. Kada se sustav

nalazi u stanju velikog optere enja (tj. kada je veli ina reda velika u usporedbi s veli inom

jedne jedinice u tom redu i kada su vremena ekanja u redu velika u usporedbi s prosje nim

vremenom poslu ivanja), tada je razumno zamijeniti diskontinuirane veli ine sa glatkom

kontinuiranom vremenski ovisnom funkcijom. Korisnost te aproksimacije je u tome to su

veli ine originalnih diskontinuiteta relativno male s obzirom na srednju vrijednost funkcija.

Zbog svega toga prelazi se na promatranje kontinuiranoga stohasti koga fluidnog toka

umjesto originalnoga diskretnog7.

Tipi na realizacija dolaznog i odlaznog procesa prikazana je na slici 4.2, gdje su

dolazni i odlazni procesi definirani kao:

α(t) - broj dolazaka u intervalu t, t∈(0,T)

N(t) - broj jedinica u sustavu

δ(t) - broj odlazaka u intervalu t

5 Kuzovi , Lj.: Teorija saobra ajnog toka, Saobra ajni fakultet Beograd, Beograd, 1980.6 Filipiak, J.: Modelling and Control of Dynamic Flows in Communication Network, Springer-Verlag,

Berlin-Heidelberg, 1988.Haight, F.A.: Mathematical Theories of traffic flow, Academic Press, New York, 1963.

7 Browning, D.W.: Flow Control in High-Speed Communication Networks, IEEE trans.on com.,Vol. 42.No.7. July 1994.

19

Prilog 7. Primjer ilustracije - tablica

Prometni tok varira tijekom vremena, postoje varijacije u godini, mjesecu, tjednu,

danu, satu i unutar sata (tablica 2.2). Va no je za prometnu analizu uo iti i razumjeti te

pravilnosti/nepravilnosti pona anja prometnog toka unutar vremenskog uzorka, da bi se

procijenile veli ine prometnog toka za odabrano razdoblje, iako procjene veli ine prometnog

toka za neki interval vremena nisu egzaktne jer i pojedina ne rute mogu imati jedinstvene

vremenske uzorke.

Tablica 2.2. Problem neravnomjernosti prometa u razli itom vremenskom razdoblju (godine, mjeseci,.....minute sekunde),s usporednim aktivnostima upravljanja prometnim tokovima utelekomunikacijskoj mre i

Vremenski horizont Varijabilnost prometa Aktivnostigodinemjesecitjedni dani sati minute sekunde

godi nji trendovisezonske varijacijevarijacije po danimadnevne varijacijevr na optere enjastohasti ke promjenetrenuta na preoptere enja

strategija razvoja prometne mre eprilagodbe kapacitetatarifno modeliranjerutiranje

adaptivno usmjeravanje prometaza tita od nestabilnosti

Izvor: [6]

Razli ite vremenske varijacije veli ine prometnog toka tijekom godine mogu se

uo iti: na urbanim i ruralnim podru jima, zatim u podru jima za odmor i rekreaciju i onima

koja to nisu te u podru jima s razli itim klimatskim uvjetima. to se ti e varijacija po danima

u tjednu, razlikuju se primarno varijacije izme u urbanih i ruralnih podru ja, odnosno

podru ja za rekreaciju i odmor i podru ja gdje ljudi odlaze na posao. Veli ina prometnog toka

varira i tijekom dana. Interesantna za analizu su vr na optere enja (uglavnom se koristi

jednosatni period), koja tako er variraju tijekom tjedna, a mogu se uo iti varijacije i po

smjerovima. Variranje veli ine prometnog toka mo e se promatrati i u jedinicama manjim od

jednog sata.

.

.

.

20

Prilog 8. Primjer ilustracije - grafikon

Grafikon 4.3. Zapis kretanja vozila autocestom - trenutne pozicije vozila u razmacima od 10 sekundi

Iz grafikona 4.3 vidljivo je kako ne postoje podru ja u kojima satelitski sustav nije

dostupan, odnosno u kojima nisu ispunjeni osnovni uvjeti za odre ivanje pozicije GPS

sustavom. Prikaz je nastao integracijom zapisa kretanja vozila u oba smjera, a vidljivo je kako

su pogre ke odre ivanja pozicije bile izra ene tek u malom broju slu ajeva (vidljivo kao dvije

vrlo bliske to kice). Razli i razmaci izme u susjedno snimljenih pozicija………………..

21

Prilog 9. Primjer ilustracije - slika

B-ISDN mre a omogu ava zadovoljenje potreba za multimedijskim uslugama. Osim toga,

B-ISDN mre a nudi i dodatne usluge. Slika 1. daje prikaz dimenzioniranja i razvoja sustava te

odre ivanje performansi i prometnih kapaciteta temeljem korisni kih/prometnih zahtjeva.

Korisni kizahtjevi

Dimenzioniranje i razvoj

Promet

PerformanseKapacitet

Slika 1. Povezanost korisni kih zahtjeva s dimenzioniranjem telekomunikacijske mre e Izvor: [1]

Broj ATM komutacija i pristupnih ure aja, njihova distribucija i na in povezivanja definirani

su u skladu s regionalnom distribucijom korisnika i njihovih prometnih zahtjeva. To je dovelo

do definiranja topologije okosnice “javne ATM mre e” kakva je prikazana na slici 12.

ATM komutacija

622 Mbit/s

155 Mbit/s

SPLIT

RIJEKA

OSIJEK

ZAGREB

Izvor: Telekom - HT (svibanj 2000).

Slika 12. Okosnica irokopojasne mre e [8]

22

Prilog 10. Primjer popisa kratica

POPIS KRATICA

A/D - (Analog to Digital conversion) analogno-digitalna pretvorbaADSL - (Asymetric Digital Subscriber Line) asimetri na digitalna pretplatni ka linijaAMPS - (American Mobile Phone System) standard analogne elijske mre e razvijen u

Sjevernoj AmericiAN - (Access Node) pristupni vorANSI - (American National Standards Institute) Ameri ki nacionalni institut za

standardeARS - (Adaptive Rate System) sustav prilagodbene brzine modemaASCII - (American Standard Code for Information Interchang) Ameri ki standardni kod

za razmjenu informacijaATM - (Asynchronous Transfer Mode) asinkroni mod prijenosa (u elijama)ATU - (ADSL Transmission Unit) asimetri na digitalna linija ADSLBER - (Bit Error Rate) u estalost pogre nih bitovaBRA - (Basic Rate Access) osnovni pristup ISDN-u koji se sastoji od dvaju

informacijskih kanala (2B) brzine 64 kb/s svaki te jednoga signalizacijskogakanala (D) brzine 16 kbit/s

BRI - (Basic Rate Interface) su elje osnovnog pristupa u ISDN-uBTS - (Base Transceiver Station) bazna (primopredajna) postajaBSC - (Base Station Controller) upravlja ki dio bazne postaje elijskog sustavaCCITT - (Comite Consultatif International Telegraphique et Telephonique) Me unarodni

savjetodavni odbor za telegrafiju i telefoniju (danas ITU-T)CATV - (Cable Television) kabelska televizijaCCP - (Cross-Conection Point) prospojna to kaCCS - (Common Channel Signaling) signalizacija po zajedni kom kanalu (za vi e

prometnih kanala)CSPDN - (Circuit Switch Public Data Network) javna podatkovna mre a s komutacijom kanalaCT - (Cordless Telephony) be na telefonijaCTI - (Computer Telephony Integration) integracija telefonije i ra unalaD/A - (Digital to Analog conversion) digitalno-analogna pretvorbaDCC - (Data Country Code) karakteristi ni kod dr aveDECT - (Digital Enhanced Cordless Telecommunications) standard za pobolj ane be ne digitalne telekomunikacijeDIAmuX - (Digital Integrated Access Multiplexer) digitalni integrirani pristupni multipleksorDMT - (Discrete Multitone) diskretni vi etonski (signal)DP - (Distribution Point) distribucijska to kaDSL - (Digital Subscriber Line) digitalna pretplatni ka linijaDSLAM - (DSL Access Multiplexer) DSL pristupni multipleksorDS-n - (Digital signal - n) digitalni signal n –te razine, npr. DS – 3, DS – 4DXC - (Digital Cross Connect) digitalni prespojnikEBCDIC - (Extendet Binary Coded Decimal Interchange Code) pro ireni BCD kod za

razmjenu podatakaE1 - europski standard primarnog pristupa – PRA (2 Mbit/s)ET - (Exchange Termination) komunikacijsko zaklju enje

23

Prilog 11. Primjer zaklju ka diplomskog rada (Da bi prilog stao na jednu stranicu,upotrijebljen je manji razmak me u reovima)

7. ZAKLJU AK

Rast tr ta telekomunikacijskih usluga, sa posebnim naglaskom na GSM sustav pokretnetelefonije prisutan je u Hrvatskoj. Hrvatsko GSM tr te trenutno opslu uju dva operatora HT i VIP saostvarenom tr nom penetracijom od 51 %.

Republika Hrvatska, odnosno njen tada nji regulator Zavod za telekomunikacije, na temeljuZakona o telekomunikacijama najavilo je raspisivanje natje aja za kupnju koncesije za tre egmobilnog operatora za mjesec lipanj 2003. godine. Prvi natje aj je objavilo novoosnovano Vije e zatelekomunikacije tek 20. srpnja 2004, a dovr ilo ga novoizabrano Vije e nove Hrvatske agencije zatelekomunikacije 18. listopada. Koncesija za drugu generaciju mobilne telefonije (GSM/DCS-1800)nije dodijeljena, jer je Vije e odbilo jedinu ponudu hrvatsko- vedske tvrtke Tele2, s obrazlo enjem daje ta ponuda ocijenjena s manje od potrebnih 400 bodova te je objavila novi (me unarodni) javninatje aj koji je otvoren do 03. prosinca 2004. Na temelju dosada njih iskustava, vremenski je razmakod raspisivanja natje aja do pu tanja u komercijalni rad 13 mjeseci, a zakonski rok 6 mjeseci oddodijele koncesije, tako da je realno o ekivati po etak rada tre eg operatora u mjesecu srpnju 2005.godine.

U studiji je utvr eno da e tre i operator nakon dolaska na telekomunikacijsko tr te,potencijalne korisnike privla iti u prvoj fazi izrazito agresivnim marketin kim pristupom, u kojem enagla avati jeftinije cijene usluga, te u drugoj fazi realizacijom visokog postotka populacijske iteritorijalne pokrivenosti. Realno je o ekivati odgovor ve postoje ih operatora koji e poku atisprije iti odljev odnosno migraciju svojih korisnika.

Iskustva operatora drugih dr ava, ekonomsko-politi ki sli nih RH, pokazuju da se nakonulaska novog operatora na telekomunikacijsko tr te zamje uje kod svih operatora tendencija rastabroja korisnika, a migracije su korisnika me u operatorima vrlo male. To ukazuje na injenicu dakorisnici ne vole promjene ukoliko one nisu zna ajno isplative.

Korisnici postoje ih operatora osjetit e smanjenje cijena, kao i vjerojatno pobolj anje usluge,dok e novi korisnici imati ve u mogu nost izbora pri odabiru GSM operatora.

Pri izboru novog operatora, prema istra ivanju tr ta metodom anketiranja, u ovom radudokazano je da je korisnicima najva nija cijena, zatim pokrivenost i udio na tr tu, a od najmanje suim va nosti dodatne usluge koje operator nudi.

Metodom vi ekriterijske analize izra en je model koji predstavlja teoretsku podlogudonositelju odluke u postupku izbora operatora mobilne telefonije u RH prema kojem veliku prednostkorisnici daju PREPAID-u u odnosu na POSTPAID, to je trend prisutan u svim europskim dr avama,a u Hrvatskoj mu djelomi no treba tra iti korijene i u nestabilnoj ekonomskoj situaciji. Korisnici vi epreferiraju razgovor unutar mre e, nego pozive van mati ne mre e, a najva niji je cjenovni faktorcijena SMS poruka. Cijena priklju ne pristojbe, odnosno po etna cijena PREPAID paketa nepredstavlja veliku va nost korisniku pri izboru operatora. Najmanji interes korisnici pokazuju zakori tenje WAP-a.

Koristi e od uvo enja tre eg operatora, osim samih korisnika, imati i Republika Hrvatska, jerosim pla anja koncesije, operator mora izvr iti znatna ulaganja u kratkom roku. Va an je podatak oprocjeni da bi novi operator mogao zaposliti oko 1000 ljudi, od kojih bi ve ina bili visokoobrazovanikadrovi.

24

Prilog 12. Primjer popisa kori tene literature

LITERATURA1. Begu , D., N. Ro : Nove komunikacijske tehnologije, Fakultet elektrotehnike,

strojarstva i brodogradnje, Hrvatski telekom-TKC Split, Split, 1999.2. Bo njak, I.: Tehnologijski marketing, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1998.3. Bo njak, I.: Telekomunikacijski promet I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.4. Bo njak, I.: Tehnologija po tanskog prometa II, Sveu ili te u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb, 1999.5. Miller, D. J.: "Keeping postal information in the frame", Postal Technology Int.'99,

UK & Int. Press, Surrey, 1999, pp. 87-90.

6. Rodriguez, J.: "Hybrid Mail to electronic commerce", Postal Technology Int. '99, UK& Int. Press, Surrey, 1999, pp. 129-132.

7. Spandow, J.: "Belts do not have to be broken for measuring dimensions", PostalTechnology Int. '99, UK & Int. Press, Surrey, 1999, pp. 170-172.

8. http://www.atmforum.com (listopad 2001.)9. http://www.ericsson.com (rujan 2001.)10. http://www.itu.int (srpanj 2001.)11. http://www.siemens.de (listopad 2001.)12. http://www.tel.hr (listopad 2001.)13. http://www.tncnet.com/ATM_Technology (rujan 2001.)

25

Prilog 13. Izgled korica diplomskog rada

SVEU ILI TE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Daniel Ivandi

KOMPARATIVNA ANALIZA OPERATORA MOBILNIHMRE A U HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2004.

26

Prilog 14.Izgled potkorice diplomskog rada

Sveu ili te u ZagrebuFakultet prometnih znanosti

DIPLOMSKI RAD

INSTRUMENTARIJ MARKETINGA ZATELEKOMUNIKACIJSKE I PO TANSKE USLUGE

Mentor: Student:Prof. dr. sc. Ivan Bo njak Ivana Ra , 2962/PT-VII

Zagreb, 2003.