Upload
vz1007183
View
59
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
nir
Citation preview
MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU
CENTAR KOLA JAVNOG ZDRAVLJA
[ k o l aj a v n o gzdravlja
UPUTSTVOZA PISANJE ZAVRNOG RADA
DIPLOMSKIH AKADEMSKIH STUDIJA
MASTERA
TEMPUS
MEDICINSKIFAKULTETUNIVERZITETAUBEOGRADU
CENTARKOLAJAVNOGZDRAVLJA
UPUTSTVO
ZAPISANJEZAVRNOGRADA
DIPLOMSKIHAKADEMSKIHSTUDIJA
MASTERA
Beograd,2009
ii
UPUTSTVOZAPISANJEZAVRNOGRADADIPLOMSKIH
AKADEMSKIHSTUDIJAMASTERA
Uputstvopripremila:SlavenkaJankovi
Izdava: MedicinskifakultetUniverzitetauBeogradu
Prepress: CIBIDMedicinskogfakultetaUniverzitetauBeogradu
Tehnikiurednik:AleksandarMandi
Lektor: NataaOgnjanovi
Tira: 500
tampa: Sprint,Beograd
ISBN978867117
iii
SADRAJStrana
I. Svrhapisanjazavrnogradateze.....................1
II. Vrstezavrnihradovateza...............................1
A.Zavrniradkojisezasnivanapodacimaizliterature.........................................................2
B.Zavrniradkojisezasnivanaprikupljenimpodacima.........................................................3
III. Kadaikakoaplikovatizavrnirad........................5
IV. Proceduraodobrenjaizradezavrnograda........6
V. Pisanjeradaiulogamentoraistudentaunjegovojizradi..................................................6
VI. Sastavnidelovizavrnogradaistilpisanja.........8
VII. Obimitehnikaizradarada..............................16
VIII. Proceduraodobrenjajavneodbranezavrnograda.....................................................18
IX. Prilozi..................................................................18
Prilog1.Formularzaprijavuzavrnograda.....19
Prilog2.Izglednaslovnestrane
zavrnograda...............................................21
Prilog3.Plagijatiuputstvokakogaizbei....22
Prilog4.Citiranjeliterature...........................27
iv
I.Svrhapisanjazavrnogradateze
Izrada zavrnog rada prua studentu priliku da razvije
svojeakademske sposobnosti iunapredi znanjeuodabranoj
tematskoj oblasti primenom odgovarajuih metoda. Zavrni
rad ukljuuje formulaciju i jasno izlaganje jednog ili vie
istraivakih pitanja, primenu metoda za izvoenje
istraivanja, postizanje rezultata, njihovu analizu,
interpretaciju, diskusiju i donoenje zakljuaka i preporuka
koje iz njih proistiu. Nezavisno istraivanje je vrhunac
akademskog iskustva,utomsmisludastudentutuaktivnost
uloi mnoge vetine steene tokom nastave i samostalnog
radauokviruodgovarajuegstudijskogprogramadiplomskih
akademskih studija mastera. Izvestan aspekt istraivanja
mora da bude originalan, bez obzira o kojoj vrsti zavrnog
radajere.Izradazavrnogradaje,presvega,iskustvotokom
kojegseui.Po formi ikvalitetu trebada jenapisan takoda
zadovoljava kriterijume publikovanja u asopisima sa
recenzijomkojisecitirajuubazamapoputCurrentContentsai
Medlinea.
II.Vrstezavrnihradovateza
Vrsta zavrnog rada moe najbolje da se odredi na
osnovu izvora informacija ipodatakakojiseunjemukoriste.
Zaizradunekihzavrnihradovaosnovneinformacijesemogu
dobitiizdokumenata,ukljuujuiknjigeilankeizasopisa.Za
izradu drugih radova mogu se koristiti podaci prikupljeni
2
specijalno za potrebe tih radova ili podaci prikupljeni za
potrebe nekog istraivakog projekta. Mada se za izradu
najveegbroja zavrnih radovakoriste ipodaci iz literature i
prikupljeni podaci,moemo da ih svrstamo u dve osnovne
kategorije:
radove koji se zasnivaju na podacima iz literature(qualitativethesisamerikihautora),kojikaoosnovni
izvorinformacijakoristepodatkeizliteraturei
radove koji se zasnivaju na prikupljenim podacima(quantitative thesis amerikih autora), koji kao
osnovniizvorkoristeprikupljenepodatke.
A.ZavrniradkojisezasnivanapodacimaizliteraturePrimeri:1. Analiza zdravstvene politike Student e izabrati
pitanje iz zdravstvene politike i odgovoriti na isto putem
sinteze ve postojeih i novih podataka. Analiza neke
zdravstvene politike obino zahteva od studenta da
identifikujevieizvorainformacijaidajasnoinaorganizovan
nain prikae postojee stavove po pitanju te politike. Za
takvu analizu, studentmoe da odabere neko kontroverzno
pitanje,dadiskutujerazliitamiljenjapotompitanju,azatim
da zastupa odreeno miljenje, koristei pri tom dokaze iz
literaturekojipodravajuiliosporavajusvaizloenamiljenja.
Izvori poput dokumenata, knjiga, lanaka iz asopisa,
studijaiizvetajakojiseodnosenaoblastizkojejerad,mogu
da se koriste za pruanje dokaza za analizu specifine
javnozdravstvenepolitike.
3
2. Studija sluaja na primeru neke organizacije
Studijom sluaja moe detaljno da se izui organizacija ili
struktura neke ustanove za zdravstvenu zatitu ili javno
zdravlje.Aktuelnistatuste institucijemoedaseanalizirauz
uvaavanjeaktuelnihdostignuaudatojoblasti(stateofthe
art), a implikacije uvoenja promena ili inovacija mogu,
takoe, da budu predmet analize. Kao i u analizi pitanja iz
zdravstvene i javnozdravstvenepolitike, informacije ilipodaci
izdokumenata,knjigaidrugihizvoramogudasekoristetako
da se integrie iskustvo drugih u vezi sa posmatranom
organizacijom i prikae u formi studije sluaja. Kao dodatak
dokumentarnommaterijalu, studije sluaja esto ukljuuju i
temeljne intervjue sa ljudima koji poseduju kljune
informacije. U mnogim primerima studija sluaja moe da
predstavlja mikrokosmos nekog pitanja iz oblasti javnog
zdravlja. Uz kritiku relevantnih aspekata specifinih
zdravstvenih i javnozdravstvenih institucija od studenta se
oekuje da se bavi pitanjima koja ukljuuju detaljne
informacijeoustanovi,procesevaluacije,merezadostizanje
ciljeva, stepen uspeha i neuspeha, kao i pouke proizale iz
toga(lessonslearned).
B.ZavrniradkojisezasnivanaprikupljenimpodacimaPrimer:
Studija specifinih intervencija ili javnozdravstvenog
dogaaja predstavlja analizu efekata neke odreene
intervencije ili javnozdravstvenog dogaaja. Podaci koji se
koristemogu biti podaci koji su sakupljeni specijalno za tu
4
studiju ili podaci preuzeti iz drugih izvora podataka koji
odslikavaju uticaj neke intervencije ili dogaaja na
zdravstvenuzatitu.
1. Analiza sopstvenih podataka predstavlja analizu
podatakakojejestudentsamprikupiozasvojzavrnirad,bilo
da je intervjuisaoosobe ili im jepodelioupitnikedapopune.
Odstudentkojiplaniradasakupiianalizirasopstvenepodatke
oekuje se da poseduje vetine i sposobnost za izvoenje
odabranog istraivanja, to podrazumeva i pravljenje plana
(dizajna)istraivanja.
2. Analiza sekundarnih podataka predstavlja analizu
podatakakojisuvesakupljeni.Ovipodacimogudasekoriste
zabavljenjenovimpitanjima ilizatraenjenovih informacija.
Ovakva vrsta analize moe da se uradi iz podataka koji su
rutinski sakupljeni ili kao deo neke posebne studije (iz
dravnihilidrugihizvora).
Studentbitrebalodaodaberetemuzavrnogradakoja
muodgovaraikojumoedarealizuje,bezobziranatozakoji
tip rada se odlui. Obe vrste opisanih zavrnih radova
zahtevaju pregled odgovarajue literature, korienje
adekvatnih metoda rada, analiziranje dobijenih rezultata,
diskusiju i donoenje zakljuaka i preporuka. Tezamora biti
napisananajasanilogiannain.
5
III.Kadaikakoaplikovatizavrnirad
Student moe da aplikuje temu zavrnog rada posle
uraenih50%obaveza,aliradnemoedapodnesenaocenu
prenegotopoloisveobavezneiizbornenastavnepredmete
(module). Student moe da se prijavi za jednu od vie
ponuenihtemazaizraduzavrnogradakojesemogunaina
sajtuCentrakolejavnogzdravljasaimenimamentora,ilida
se sa idejom teme za zavrni rad obrati nastavniku
MedicinskogfakultetauBeogradukojijeuestvovaounastavi
studijskogprogramakojistudentpohaa.Komentor(usluaju
multidisciplinarnog pristupa, kadamentor nije kompetentan
da samostalno vodi rad) moe biti i nastavnik ili nauni
savetnik ili viinauni saradnik kojine radinaMedicinskom
fakultetu,akoji jeuestvovaounastavistudijskogprograma
diplomskihakademskihstudijamasterakojistudentpohaa.
Pri izboru teme treba voditi rauna o interesovanjima
studenta, strunosti mentora za datu oblast i izvodljivosti
teme.
Po izboru teme i konsultacije sa mentorom (i
komentoromako jeneophodnodaga ima), studentaplikuje
rad Veu za specijalistiku nastavuMedicinskog fakulteta u
Beogradu. Nain aplikacije: propisno popunjen formular za
prijavuzavrnogradamastera(Prilog1),saijimsusadrajem
saglasnipredloenimentor (ikomentor), tonakraju svojim
potpisom overava i Rukovodilac kole javnog zdravlja.
Informacije ukljuuju osnovne podatke o studentu koji
6
aplikuje rad, naziv studijskog programa, ime mentora (i
komentora), naslov rada, opravdanost i aktuelnost teme na
osnovu relevantne i aktuelne literature iz date oblasti,
hipotezu, glavne ciljeve, metod rada i spisak osnovne
literature.
IV.Proceduraodobrenjaizradezavrnograda
Predloenatemaimentor(kaoikomentor)supredmet
razmatranja Komisije koju odreuje Vee za specijalistiku
nastavuMedicinskog fakulteta. Pozitivnoocenjene aplikacije
od strane Komisije dalje se razmatraju i usvajaju na sednici
Vea za specijalistikunastavu,a zatimna sedniciNastavno
naunogveaMedicinskogfakultetauBeogradu.Pozavretku
procedure sluba Medicinskog fakulteta pisanim putem
obavetavakandidataoishoduprijavezavrnograda.Ukoliko
je potrebno, na svakoj od naznaenih instanci mogue je
traitidopunu,objanjenje ilikorekcijuobrazloenja inaslova
aplikovanograda.
V. Pisanje rada i ulogamentora i studenta unjegovojizradi
Poto je radodobren, studentpristupanjegovoj izradi
uzpomomentorakoji jeduandamudaosnovnesmernice
radaidakanalieikontrolienjegovrad.
Aktivnosti na izradi rada trebalo bi da se odvijaju po
planu s kojim su se prethodno sloili i student i mentor.
Trebalo bi da se dogovore i oko toga kako e se definisati
7
napredak na izradi rada, o uestalosti konsultacija i nainu
rada da li e kontaktirati po zavretku odreenih faza u
izradirada,iliuodreenimvremenskimintervalima.Studenti
mentormogudasesloe,naprimer,dase tezapregledapo
zavrenimodeljcima.Onotojebitnojedazajednodiskutuju
o svakom odeljku rada pre zapoinjanja njegovog pisanja.
Ukoliko plan zahtevamodifikacije, trebalo bi da ih zajedno
urade.Studentnesmedamenjametodrada,adaotomene
obavestisvogmentora.
Mentor je vodea figura u izradi studentskog rada,
ekspert kojidetaljno ita i komentarie radu svim fazama i
dajestudentupredlogezanjegovopoboljanje.
Student je odgovoran da sledi dogovoreni plan izrade
rada. Tokom tog procesa student bi trebalo da se rukovodi
predlozima koje je dobio od mentora, da na vreme prua
povratnu informaciju, prati unapred dogovoreni plan rada i
izvetavamentora o njegovom napretku, pregleda svoj rad
prenego togapredamentoruna itanje,ukljuujui iprvu
verziju. Kako bi olakao posao mentoru, student treba sve
verzije rada da preda u propisanoj formi sa navedenim
referencama, ak i kada rad nije kompletiran, kao i da ih
oznaiaktuelnimdatumima,kakonebidolodozabune.
Student bi trebalo da bude u kontaktu samentorom,
ak iakonemanapredovanjau radu iliakonovaverzija rada
jouveknije spremna. To eomoguitimentoru dabude u
tokusaaktuelnimstatusomstudentovograda.
8
VI.Sastavnidelovizavrnogradaistilpisanja
Naslovnastrana
IzglednaslovnestranejedatuPrilogubr.2.Tastranica
trebadasadripunnazivMedicinskogfakulteta,imeiprezime
studenta, naslov rada, naziv studijskog programa, ime i
prezime mentora (i komentora) i godinu u kojoj je rad
odbranjen.FontiveliinaslovadatisuuPrilogu2.
Naslov rada bi trebalo da predstavlja koncizni saetak
temerada. Iako jefunkcijanaslovada informieitaocaoradu,
ontakoesluiikaoreferenca.Potosunasloviestoindeksirani
i sakupljenikao referentna literatura, treba izbegavati reikoje
nemajunikakvu svrhu.Rei metod, rezultat ili studijane
trebakoristitiunaslovujersepodrazumevaju.
StranicasazahvalnicomiliposvetomOva stranicanijeobavezna,meutim,pruaprilikuda
seizrazizahvalnostljudimakojisunabilokojinain(savetima
ili finansijski) pomogli tokom izrade rada, kao i da se oda
priznanje autorima i izdavaima korienogmaterijala, kao i
mentoruukolikojenapravinainvriosvojufunkciju.
StranicasaspiskomlanovaKomisijezaocenuzavrnog
radainjihovimpotpisima
SadrajradaUsadrajusenalazesvinaslovi ipodnaslovirada idati
sunaidentiannainkaouteksturada.Brojevistranasudati
udesnomdelustranice inalazese iza isprekidanih linijakoje
vodeodnaslova,odnosnopodnaslova.
9
Kratak saetak rada na srpskom i engleskom jeziku i
kljunereiNaposebnojstranici,napoetkurada,posleSadraja,a
preUvoda, treba dati kratak Saetak rada (rezime rada) do
400 rei, na srpskom i na engleskom jeziku Abstract (na
posebnim stranicama). On moe biti strukturisan i
nestrukturisanuzavisnostiodvrsterada.
Strukturisan saetak rada sadri sledee celine: ciljeve
rada, metod rada, rezultate rada i zakljuke rada. U delu
rezultati rada treba navesti najvanije rezultate (ako je
mogue navesti brojane podatke i njihovu statistiku
znaajnost/neznaajnost). Na kraju saetka potrebno je
nabrojatidopetkljunihreiilifraza.
Kratkabiografijakandidata(do200rei)
TekstzavrnogradaTekst rada zapoinje uvodnim delom, a zatim slede
metod rada, rezultati rada,diskusija i zakljuak rada.Tokom
pisanja rada treba potovati Jednoobrazne zahteve za
objavljivanje radova u biomedicinskim asopisima (engl:
Uniform Requirements for Manuscripts Submitted to
Biomedical Journals: Writing and Editing for Biomedical
Publication) dostupne na sajtu: http://www.icmje.org/
(updatedOctober,2008).
10
A. UvodU uvodu treba objasniti problem i njegov znaaj.
Poinjeseodopteg,iregkontekstainajpresepieoonome
toseveznaitojeveuraenouvezitogproblema.Zatim
treba opisati ono to se o njemu ne zna i na kraju izloiti
aspekteproblemakojieseistraivatiuraduikojiinetemu
rada. Istraivako pitanje ne mora da bude po prvi put
postavljeno.Inavepostavljenopitanjemoedaseodgovori,
aliuzupotrebunovih,aktuelnihpodataka.
Znaajpredmetakojiseprouavamoeseidentifikovati
objanjenjima o veliini problema (npr. podaci o incidenciji,
prevalenciji ilimortalitetunekogporemeajazdravlja,podaci
o ceni ili istorijskom znaaju izuavanog problema).
Aktuelnost i znaaj problema obavezno treba podrati
odgovarajuomliteraturom.
Nakrajuuvoda trebanapisaticilj iliciljeve istraivanja
akoihjevieiradnuhipotezu,odnosnohipoteze.
B. MetodeimaterijalOvaj odeljak detaljno opisuje kako je obavljen
rad/studija. Ukoliko je studija zasnovana na iskustvu u
odreenim zdravstvenim okruenjima ili geografskim
podrujima,onda i taokruenja trebaopisati.Zavrni radovi
koji se zasnivaju na prikupljenim podacima (kvantitativne
studije)trebalobidaukljueinformacijeopopulacijiizkojeje
uzet uzorak, nainu formiranja uzorka i varijablama koje e
biti korieneu studiji (naprimerpol, vreme radana studiji
itd.), kao i o nainu sakupljanja podataka i statistikim
11
testovimakojisukorieniuanalizipodataka.Ukolikoserad
bazira na izvorima podataka, kao to su razna dokumenta,
knjige, asopisi,nauni lanci i informacije iz studija sluaja,
trebalo bi jasno naznaiti razlog zato su ba ti materijali
korieni,anenekidrugi.
Dobro opisana metoda trebalo bi da omogui
ponavljanjedatestudijekasnijimistraivaima.
Student kojiplaniradaupotrebipodatke sakupljeneu
okviru neijeg tueg istraivanjamora prethodno da dobije
pisanu potvrdu ustanove/osobe koja je te podatke sakupila,
kaoiostalihkojisuutoistraivanjebiliukljueni.
C. RezultatiUkoliko su primarni ili sekundarni podaci analizirani,
ovaj odeljak sumira te podatke i njihovu statistiku analizu.
Podacibitrebalodaseorganizujuutabele igrafikonekojisu
jasnoobeleeni.Isterezultatenetrebaprikazivatiitabelarnoi
grafiki,veseopredelitizajednuodtedveopcije.
Tekst odeljka o Rezultatima trebalo bi da obezbedi
konceptualnu vezu izmeu sakupljanja podataka i analize u
smislu znaenja relevantnih podataka za rad. Na taj nain,
propratni tekst bi trebalo da se odnosi na podatke date u
tabelama i trebalo bi da naglasi glavna otkria i kratka
objanjenja tih otkria, a ne da se svaka tabela doslovce
prepriava. U radu ne treba prikazati samo pozitivne,
oekivanerezultateveinegativnerezultaterada.Diskusijuo
rezultatima vezanim za ranija otkria (sopstvena ili drugih
autora)trebaostavitizasledeiodeljak.
12
Uanalizizdravstvenepolitikeiliustudijisluaja(radkoji
se bazira na podacima iz literature) nalazi potiu iz
dokumenata,lanakaistudijakojesluekaoizvoriinformacija
uvezisapitanjemkojeseizuava.Njihbitrebaloorganizovati
nalogiannainipodelitinamanjeceline.
D. DiskusijaOvajdeointerpretirateoretskoznaenjerezultatarada.
Diskusijatrebadadaodgovornapitanjezatojeradraen,na
odnos izmeunjega iprethodnih slinih radova iz teoblasti,
kao ikoji jenjegovdoprinos.Zaovajodeljakesto jekorisno
pozivanjenaUvodukome jedatpregled literature izoblasti
kojom se rad bavi, kako bi se omoguilo itaocu da prati
ispunjenost svrhe rada. Na primer, zavrni rad moe da
potvrdi ili ospori nalaze drugih autora,moe da predstavlja
manjiiliveikorakurazumevanjunekogproblemailimoeda
pokaedajenekaintervencijaimaladobarililoefekat.
Diskusija moe, takoe, da prui komentare o
ogranienjimarada,nastalimnpr.usledogranienostiresursa
kojimajestudentimaopristupiliusledodlukadonetihtokom
planiranjarada.Uovomdeluradatrebaprikazatiiprednostii
nedostake korienog metoda, kao i naine kojima je
pokuanodaseoniprevaziu.
E. ZakljuciUovomodeljkuiznosesezakljuciradakojimorajubiti
kratki (do nekoliko reenica) i povezani sa ciljevima rada.
13
Iskljuivose temeljenasopstvenim rezultatimaprikazanimu
radu.Njihovznaajnetrebaprenaglaavati.
Taj deo rada treba da sadri i preporuke na osnovu
dobijenih rezultata rada,mada onemogu biti napisane i u
posebnomodeljku.
F. Literatura(reference)Citiranje literature vodi itaoca do izvora materijala
pomenutogilicitiranoguradu,usvrhupotvrivanjaautorove
tvrdnjeilidabisenauilovieodatojtemi.Literaturakojase
citirauradutrebadaseodnosinatemuradauiremsmislui
da podrava metodski plan (dizajn) i statistike testove i
tehnikekorieneuradu.
Referencebitrebalodasuauriraneipotpunotane.Iz
tograzloga,svecitatebitrebalopreuzetiizoriginalnihizvora,
kako bi se obezbedilo da su tani u svakom detalju. Sve
citiranebibliografske jedinice(citati)dateutekstumorajuda
buduukljueneu spisak literature (referenci)nakraju rada i
svakareferencasatogspiskamoradajecitiranautekstu.
Studentmoedakoristevankuverskiiliharvardskistil
citiranjaliterature(referenci).
Ukolikosekoristivankuverskistil,citiranebibliografske
jedinice (reference) obeleavaju se u samom tekstu rada
arapskimbrojevima,premaredosledupojavljivanja.
Usluajukorienjaharvardskogstilau tekstu radase
piu autorovo prezime i godina publikovanja citirane
reference. Ako postoje samo dva autora piu se prezimena
14
oba autora, a ako ih je vie,pie seprezime prvog autora i
dodaje:idr.(engl:etal.).
Spisak literature,datuodeljku Literatura,nalazi sena
kraju rada, poinje na posebnoj stranici i sadri samo
referencekojesucitiraneuteksturada.
Kod vankuverskog stila redosled referenci je odreen
redosledom njihovog pojavljivanja u tekstu rada i belei se
arapskim brojevima, dok je kod harvardskog stila on dat
azbunim/abecednimredom,ukomsluajusenepiubrojevi
ispredreferenci.
O izboru jednogoddvastila,kao iofinesamacitiranja
trebaseunapreddogovoritisamentorom.
Primeri citiranjanajee korienih vrsta referencina
oba naina nalaze se u prilogu (Prilog 4: Citiranje literature
harvardskimivankuverskimstilom).
Detaljnouputstvozacitiranjereferenci(engl.Patrias,K.
Citingmedicine:theNLMstyleguideforauthors,editors,and
publishers [Internet].2nd ed.Wendling,DL, technical editor.
Bethesda (MD): National Library of Medicine (US); 2007
[updated 2009 Jan 14;]. nalazi se na sajtu Amerike
nacionalnebiblioteke:http://www.nlm.nih.gov/citingmedicine
Elektronska pota (email), bilteni, slubena pisma ili
diskusije unutar grupe strunjaka, smatraju se linom
komunikacijom,jernisupristupanisvima.Linakomunikacija
se,akojetoneophodno,moecitiratisamouokviruteksta(u
malojzagradi)inesmedabudenastranicisareferencama.
15
G. SpisakprilogaH. Prilozi. U poglavlju Prilozi nalazi se odgovarajuipomonimaterijal(npr.upitnikkojijekorienuraduili
spisak korienih varijabli i sl.). Ovaj deo rada nije
obavezan.
I. Spisak skraenica korienih u tekstu (ukolikopostojivieskraenicakojesekoristeuradu).
StilpisanjaStil pisanja treba da je jednostavan i lako razumljiv.
Studentu se preporuuje da tokom pisanja koristi neki od
prirunikaogramatikimpravilimapisanja (upotrebavelikog
slova, interpunkcijski znaci, skraenice i sl.). Poeljno je da
kandidat kojinepoznajenajboljegramatikapravila srpskog
jezikadaradnalekturuzatostrunojosobilektoruzasrpski
jezik. Saetak na engleskom (abstract) takoe treba dati na
lekturulektoruzaengleskijezik.
PlagijatPlagijat, bilo kopiranjem delova rada drugih autora ili
izostavljanjem izvora informacija (reference) kojiupuujena
raddrugihautora, smatra seprekrajem.Dabistega izbegli
proitajteuputstvodatouprilogu(Prilog3:Plagijatiuputstvo
kakogaizbei).
16
VII.Obimitehnikaizradarada
Rad jepotrebnoodtampatinabelompapiru formata
A4 i to samo sa jedne strane lista.Rad,ne raunajuikratak
sadraj, spisak literature i dodatke (priloge) treba da je
napisannanajvie30stranica.
Da bi rad bio pregledan i lako itljiv, treba potovati
sledeezahteve:
1) svemargine (gore,dole, levo idesno) trebadabudu 2,5
cm;
2) koristiti prored od 1,5 za tekst, a jednostruki prored za
naslove i podnaslove, naslove tabela, fusnote, citate i
reference;
3)fontslova:TimesNewRoman12;
2)brojke i tekstugrafikonima, tabelama i legendamamogu
dabudusitniji,alipoduslovomdasurazgovetni.
PaginacijaSve stranice rada moraju biti obeleene brojevima,
ukljuujui i stranice sa izjavama zahvalnosti, sadrajem i
dodacima koje se obeleavajumalim rimskim brojevima na
sredinidonjegdelastrane. Iakosenaslovnastranasmatraza
stranuitajbrojsenepojavljuje;drugestranicesapomenutim
sadrajemseobeleavajubrojevimaii,iii,iv,v,itd.Poeviod
Uvoda (strana 1, ali se broj ne pojavljuje), itav tekst rada
trebaobeleitiarapskimbrojevima(poredu),kojisenalazeu
donjemdesnomuglustranice.
17
UmnoavanjeFotokopije treba da su itke, dobro vidljive. Rad se
predajeu5primeraka.Ukolikokandidatosimmentora ima i
komentora,radtrebapredatiu6primeraka.
CitatiCitati moraju biti apsolutno tani (koristiti iste rei i
interpunkcijukaouoriginalnomradu) imorajubitiobeleeni
znacimanavoda.
Tabele,grafikoniislikeMarginaod2,5cmvai izatabele igrafikone.Treba ih
obeleitiarapskimbrojevimakrozceorad,poeviodbroja1
(Tabela1,Grafikon1).Onisu,popravilu,sastavnideoodeljka
Rezultatirada.
Tabeleukljueneu tekst trebastavitiuzdeo tekstana
koji seodnose, kad god je to tehniki izvodljivo.Poeljno je
koristiti to jednostavnije tabele (bez vertikalnih i
horizontalnih linija unutar same tabele, kad god je to
mogue).
Grafikone treba dati jednodimenzionalno u crnobeloj
varijanti,kadgod je tomogue.Umestoboja, trebakoristiti
tehnikerafiranja.
Iste rezultatene trebaprikazivati i tabelarno igrafiki,
veseopredelitizajednuodtedveopcije.
Ukoliko su u radu neophodne slike, one treba da su
jasne.Mogusedatiuuboji,madanijeneophodno.
18
VIII. Procedura odobrenja javne odbranezavrenograda
Po zavretku rada student predaje neukorieni rad
mentoru (i komentoruukoliko ga ima) i tek posleusvojenih
korekcijakojeimstavljanauvid,injihovogpisanogodobrenja,
neukorieniradzvaninopredajeSlubiMedicinskogfakulteta
u 5, odnosno 6 primeraka (ukoliko ima i komentora), sa
molbomdaseradoceniidaseodobrinjegovajavnaodbrana.
UdaljojprocedurinaVeu za specijalistikunastavubira se
Komisijazaocenuzavrenograda,ijilanovipregledajuradi
svoj izvetaj o radu dostavljaju Veu u za to predvienom
roku. Student je duan da po usvojenim sugestijama svih
lanovaKomisijekorigujeradidagaukorienog(u5,odnosno
6 primeraka) preda Slubi za specijalistiku nastavu. Po
prihvatanju pozitivnog izvetaja Komisije, Vee na svojoj
sednici odreuje Komisiju pred kojom e kandidat javno
braniti rad.U dogovoru sa lanovima Komisije i Slubom za
specijalistiku nastavu, odreuje se datum javne odbrane
rada.
IX.PriloziPrilog1.Formular zaprijavu zavrnog radadiplomskih
akademskihstudijamastera
Prilog2.Izglednaslovnestranezavrnograda
Prilog3.Plagijatiuputstvokakogaizbei
Prilog4.Citiranjeliterature
19
Prilog1.PRIJAVAZAVRNOGRADADIPLOMSKIH
AKADEMSKIHSTUDIJAMASTERA(Upitnikpopunitikompjuterskinanajvie2stranice,fontslova:TimesNewRoman12)
IMEIPREZIMESTUDENTA:
GODINAIMESTOROENJA:
NAZIVFAKULTETANAKOMEJEKANDIDATDIPLOMIRAO:
KUNAADRESA,TELEFONIEMAIL:
ADRESAITELEFONUSTANOVEUKOJOJKANDIDATRADI:
NAZIVDIPLOMSKIHAKADEMSKIHSTUDIJAIGODINAUPISA:
NASLOVRADA:
MENTOR:
KOMENTOR:
OPRAVDANOSTIAKTUELNOSTTEMERADA(Ukratko obrazloiti aktuelnost rada i potkrepiti referencama primenitivankuverskistilcitiranja)
20
CILJEVIIHIPOTEZERADA
METODRADA
LITERATURA(najvie5referencicitiranihutekstu,nestarijih
od5godinavankuverskistil):
1.
2.
3.
4.
5.
Potpismentora
Potpisstudenta
Potpiskomentora
Datumpodnoenjaprijave
PotpisrukovodiocaCJZ
21
Prilog2
MEDICINSKIFAKULTET
UNIVERZITETAUBEOGRADU
Imeiprezimestudenta
NASLOVRADA
Zavrniraddiplomskihakademskihstudijamastera
izzdravstvenepolitikeimenadmenta
Imeiprezimementora(ikomentora)
Beograd,godina
22
Prilog3
PLAGIJATIUPUTSTVOKAKOGAIZBEIRe plagijat potie od engleske rei plagiarism, iji
koreni vode poreklo od latinske rei koja znai pljakanje
(engl. plunder) stvari i kidnapovanje ljudi. U renicima,
definicija plagijata glasi: prisvojiti ideje, delove ideje i tome
slino iz tueg rada ilioddrugogautora (HanksP,ed,1979,
CollinsDictionaryoftheEnglishLanguage,p.1119).
Jasnu definiciju, za akademske potrebe, dao je Spatt:
namerno prisvajanje rada neke druge osobe, u formi ideja,
strategijaiistraivanja,kaoionogtojedrugaosobanapisala,u
formi reenica, fraza i inovativne terminologije (SpattB,1983,
WritingfromSources,p436,St.MartinsPress,NewYork).
Plagijat znai ukrasti rei ili ideje drugih ljudi. U
akademskom pisanju, ukoliko ne naznaite odakle je ideja
preuzeta, italacpretpostavljada je tovaa lina ideja.Zbog
toga, kad god je ova situacija nejasna, treba uvek istai
referencu,tj.izvor/porekloinformacija.
Svakinamerniplagijatsesmatraprekrajemipovredom
dobreakademskeprakse.
tajepogrenouplagijatu?
Plagijat:- sniavarenomeFakultetaiUniverziteta,- ako ukljuuje kopiranje, spreava studenta da razvije
sopstvenevetineiznanje,
- dovodi,ukolikoseneotkrije,donepotenogocenjivanja,- moeukljuitiinelegalnonaruavanjeautorskihprava.
23
Plagijat,direktnimkopiranjemradadrugihilinamernim
izostavljanjem izvora informacija (reference) kojiupuujena
raddrugih,jesteprekraj.Akojeplagijatirokorasprostranjen
ontetiFakultetuismanjujevrednostdiplomakojesestiuna
njemu.
AkodozvolitenekomdrugomdakopiraVaereiiideje,
Vipomaeteizvrenjuplagijata.
Akopreuzmete radove sa internetabezupuivanjana
izvor, Vi takoe krite zakon o autorskim pravima i neete
uspetidaprikaetesvojesopstveneakademskesposobnosti.
KaostudentnapostdiplomskimstudijamaVimorateu
svakom aspektu svog rada (ukljuujui i radne verzije) da
korektno koristite sve mogunosti i tehnike i tekstualne
strategijezapravilnonavoenjeizvorainformacija.
KakoizbeiplagijatPlagijat moe biti izbegnut navoenjem izvora,
reference, na pravilan akademski nain, kao i isticanjem
doprinosakojisudrugiimalinarazvojVaihidejainakvalitet
Vaegrada.
Plagijattrebaizbeitakotoete:
- usvojitiuniverzitetskaifakultetskapravilaoindividualnomizajednikomradu,
- upoznatisesapravilimanavoenjareferenciuoblastisvogstudiranja,
24
- koristiti sopstvene rei,kolikogod je tomogue,prilikompisanja radova, izvetaja, magistarskih teza, disertacija i
zavrnihradova.
- jasno isticati direktnonavoenje tuih rei (citat) i jasnodefinisatiizvor,
- naznaiti izvor informacija za svako indirektnonavoenjeiliparafraziranje,
- koristitipaljivo sumiranje sopstvenim reima,gdegod jetomogue,vodeiraunadajeporekloinformacijadatou
tekstuibibliografijirada,izvetaju,magistarskojdisertaciji,
istraivakojtezi,zavrnomradumastera,
- proveritiradividetidalisusvapravilanavoenjareferenciispotovana,
- pitatizapomoisavetpredavaeimentora,
- paljivo voditi beleke sa potpunim podacima o izvoruinformacija(reference),tanimbrojemstranegdeseneto
nalazi, onim redosledom kojim prikupljate podatke za
temu,praveirazlikuizmeucitataisopstvenihreikojima
netosumirate,
- uitidakoristitepostojeisistemnavoenjareferenci.Kaoi za svaku drugu vetinu, i za ovladavanje sistemom
navoenjareferencipotrebnisuvremeipraksa.
Preuzetosahttp://www.ppd.bham.ac.uk/policy/cop/pgplag2.htm16/9/03)
25
Primeri:Primerikojisledeilustrujumogunostinavoenjaidejai
reidrugihljudiusopstvenomradu.
OriginalJasno je da je itav niz trinih formi relevantan i za
nauekonomiju(Lipsey,1983).
Studentskirad/esej(verzija1)Postoje razliite forme trita, kao to su monopol i
oligopol.Sveusvemu,itavniztrinihformijerelevantaniza
nauekonomiju.
OVO JE PLAGIJAT: STUDENT JE UKRAO REI I NIJE
REKAOODAKLESUPREUZETE!
Studentskirad/esej(verzija2)Postoje razliite forme trita, kao to su monopol i
oligopol.Meutim, jasno je da sve one odgovaraju i naoj
ekonomiji.
OVO JE PLAGIJAT: STUDENT JE UKRAO IDEJU I NIJE
REKAOODAKLEJEPREUZETA.
Studentskirad/esej(verzija3)Postoje razliite forme trita, kao to su monopol i
oligopol. Lipsey (1983) istie: itav niz trinih formi je
relevantanizanauekonomiju.
OVO NIJE PLAGIJAT: STUDENT JE CITIRAO ORIGINAL I
NAZNAIOPOREKLOCITATA.
Studentskirad/esej(verzija4)
26
Postoje razliite forme trita, kao to su monopol i
oligopol. Lipsey (1983) istie da sve one odgovaraju i naoj
ekonomiji.
OVO NIJE PLAGIJAT: STUDENT JE PARAFRAZIRAO
ORIGINALIISTAKAOPOREKLOIDEJE.
Daliuvekmoratedastavitereferencu?Izvor informacija, tj. poreklo reference nemorate da
stavljate kada iznosite optepoznate i prihvaene ideje ili
injenice.
Original
Nae razumevanje rada je napredovalo u drugojpolovinidvadesetogveka(Eysenck&Keane,1990).
Ovojeopta izjavaooiglednoj istinikojudele imnogi
drugiljudi,prenegooriginalnaizjavanastalaodstraneautora,
ikaotakvanezahtevanavoenjeizvora.Usvakomsluaju,ne
bitrebalodakompletnokopirateovakveizjaveusopstvenom
radu.Preuzetosahttp://www.ppd.bham.ac.uk/policy/cop/pgplag4.htm(16/9/03).
27
Prilog4
CITIRANJELITERATURE
IHARVARDSKISTILKod ovog stila u tekstu rada se navode autorovo
prezime igodinapublikovanjacitirane reference,auodeljku
Literatura reference su poreane azbunim ili abecednim
redompoprezimenuautora.
Primercitiranjautekstusamograda:
Autor diskutuje uticaj datih predloga na nacionalnu
zdravstvenu slubu u svom drugom radu (Loft, 1991).Drugi
autorisudalisvojekomentarena istutemu, itoLane(1992,
1994)iLewis(1995).Izprimerasevididaseprezimeautorai
godina publikovanja nalaze u zagradi, sem ukoliko autorovo
prezimenijedeoreenice.
Ukoliko se citiraju dva rada istog autora i ako su oba
publikovana istegodine,ondaprvomcitiranom radu trebau
tekstu,uzgodinuizlaenja,dodatimaloslovoa,drugommalo
slovobitd.(Loft1997a),azatim(Loft1997b),itd.
Ukolikosudvaautora,uteksturadauzagradisestavlja
prezime oba autora (Loft i Lane, 1993), a ukoliko ima vie
autora u zagradi se pie prezime prvog autora i dodaje i
sar.(Loftisar,1998).
Preporuuje seda se referenceu tekstu radakod
obastilastavljajunakraju reenice,aovonaroitovai
zaharvardskistil.
28
U spisku Literature reference suporeanealfabetskim
redosledompremaprezimenuautora.
PrimercitiranjaupoglavljuLiteratura:
Annas GJ. (1997a), New drugs for acute respiratorydistresssyndrome,NewEnglandJournalofMedicine,
vol.337,no.6,pp.435439.
Grinspoon L. & Bakalar JB. (1993), Marijuana: theforbiddenmedicine,YaleUniversityPress,London.
Razliitiuniverziteti,kao i razliiti asopisi, imaju svoje
modifikacijeharvardskogstilacitiranjaliterature.
29
IIVANKUVERSKISTILVankuverski(numeriki)stilserazlikujeodharvardskog
potometozaoznaavanjereferencikoristibrojeve.
Primercitiranjautekstusamograda:
Autor diskutuje uticaj datih predloga na nacionalnu
zdravstvenu slubuu svomdrugom radu (1).Drugiautori su
dalisvojekomentarenaistutemu,itoLane(2,3)iLewis(4).
UspiskuLiteraturereferencesereajuonim
redosledomkojimsepojavljujuuteksturada.Imeasopisase
skrauje,alinatanoregulisannain,kakojetopropisano:
(http://www.bioscience.org/atlases/jourabbr/all.htm).
PrimercitiranjaupoglavljuLiteratura:
1. AnnasGJ.Newdrugsforacuterespiratorydistresssyndrome.NEnglJMed.1997;337:4359.
2. GrinspoonL,Bakalar JB.Marijuana: the forbiddenmedicine.London:YaleUniversityPress;1993.
3. Feinberg TE, Farah MJ, editors. Behaviouralneurology and neuropsychology. 2nd ed. New
York:McGrawHill;1997.
Glavnaprednostovogstilajetosetekstradalakeita.
Primericitiranjanajeekorienihreferencilanakuasopisu:
Vukovi D, Bjegovi V, Vukovi G. Prevalence of chronic
diseases according to socioeconomic status measured by
wealth index: health survey in Serbia. Croat Med J. 2008;
49(6):83241.
30
Navode se imena najvie est autora, a ako ih je vie, iza
estogsedodajeidr.,odnosnoetal.ukolikojereferenca
napisananaengleskomjeziku:
JankoviS,VlajinacH,BjegoviV,MarinkoviJ,ipetiGrujii
S,MarkoviDeniLjetal.Theburdenofdiseaseandinjuryin
Serbia.EurJPublicHealth2007;17(1):805.
Studentimasepreporuujedanavodesveautore,ukolikose
samentoromnedogovoredrugaije.
Trebauvekpisatioriginalneskraeniceasopisakojesemogu
nainasledeemsajtu:
http://www.bioscience.org/atlases/jourabbr/all.htm
Poglavljeuknjizi:
JovicVranesA,JankovicS.Knowledge,AttitudesandPractice
among HCWsregarding HIV/AIDS. In Eddington IP, Mastolli
VU,editors.HealthKnowledge,attitudesandPractices.New
York:NovaPublishers;2008.p.1120.
Knjiga:
Radovanovi Z. Terenska epidemiologija Istraivanje
epidemije.Beograd:MedicinskiFakultetBeograd,2000.
lanakskongresailisastanka:
VukoviB,eguljevZ,Virusnihepatitisiaktuelanepidemioloki
problem 32. Dani preventivne medicine. Ni, 1998. Zbornik
rezimea.Institutzazatituzdravlja,Ni,1998;5164.
Disertacija
Radosavljevi V. Faktori rizika za nastanakmalignih tumora
mokranebeike.Doktorskadisertacija.Beograd:Univerzitet
uBeogradu;1999.
31
CitiranjematerijalasaInterneta:
Knjiga:
Richardson ML. Approaches to differential diagnosis in
musculoskeletalimaging[Internet].Version2.0.Seattle(WA):
UniversityofWashingtonSchoolofMedicine;c2000 [revised
2001 Oct 1; cited 2006 Nov 1]. Available from:
http://www.rad.washington.edu/mskbook/index.html
lanakuasopisu:
TerauchiY,TakamotoI,KubotaN,MatsuiJ,SuzukiR,Komeda
K,etal.GlucokinaseandIRS2arerequiredforcompensatory
beta cell hyperplasia in response to highfat dietinduced
insulin resistance. J Clin Invest [Internet]. 2007 Jan 2 [cited
2007 Jan 5];117(1):24657. Available from:
http://www.jci.org/cgi/content/full/117/1/246
Webstranicanainternetu:
Complementary/Integrative Medicine [Internet].
Houston:UniversityofTexas,M.D.AndersonCancerCenter;
c2007 [cited 2007 Feb 21]. Available from:
http://www.mdanderson.org/departments/CIMER/.
Detaljno uputstvo za citiranje radova se nalazi na sajtu:
http://www.nlm.nih.gov/citingmedicine
32
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False
/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice