Zagrebačko knjižničarsko društvoZagreb, 2020.

Uredila Ivana Hebrang Grgić

SPOMENICAZagrebačkog

knjižničarskog društva

45 godina

Urednički odborSvjetlana CiglarIvana Hebrang GrgićMaja Sever PavićAlka StropnikVlasta Šolc

Lektura i korekturaKristina Krpan

Dizajn i prijelomDaniel Ille

ISBN 978-953-48038-1-3

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišneknjižnice u Zagrebu pod brojem 001079835

Uvodnik 5

POVIJEST I SJEĆANJA 7

Povijest Zagrebačkog knjižničarskog društva 9

ZKD forum 17

Kako smo obilježili 40. obljetnicu Zagrebačkog knjižničarskog društva 21

Važnost strukovnih glasila za prepoznavanje knjižničarske struke 25

Crtica o radu Zagrebačkog knjižničarskog društva od 2008. do 2010. godine 29

Tadijinih 100 u 100 i druge aktivnosti 31

Pokretanje Novog uveza i Zlatne povelje 35

AKTIVNOSTI ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA 37

Članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva 39

Izrada mrežnog mjesta Zagrebačkog knjižničarskog društva 41

Novi oblik i struktura mrežnog mjesta ZKD-a u 2020. godini 43

Zagrebačko knjižničarsko društvo na društvenim mrežama 47

Novi uvez – glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva 51

ZKD biciklisti 53

Volonteri ZKD-a na IFLA-inoj konferenciji 57

Skitnje sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom 61

Bibliografija izvora o Zagrebačkom knjižničarskom društvu 65

PODACI O ZAGREBAČKOM KNJIŽNIČARSKOM DRUŠTVU 73

Predsjednici, potpredsjednici, tajnici i blagajnici ZKD-a 75

Počasni članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva 79

Dobitnici Zlatne povelje Zagrebačkog knjižničarskog društva 81

Biciklijade ZKD biciklista 83

SADRŽAJ

5

UVODNIK

Najveće hrvatsko regionalno knjižničarsko društvo, Zagrebačko knjižničarsko društvo (ZKD) 2020. godine slavi 45 godina djelovanja. Uzmemo li u obzir i djelovanje Podružnice Zagreb Društva bibliotekara Hrvatske, osnovane 1963. godine, možemo reći da tradicija udruživanja zagrebačkih knjižničara traje već više od pola stoljeća. Cilj ove publikacije je dati pregled djelovanja ZKD-a od osnutka do danas. Prikupljeni su prilozi 16 autora koji su, svatko na svoj način, dali značajan doprinos radu Društva.

Knjiga je sadržajno podijeljena na tri dijela. Prvi nosi naslov Povijest i sjećanja, a započinje tekstom koji je napisala Zrinka Udiljak Bugarinovski, voditeljica Knjižnično dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dugogodišnja članica Društva, a neko vrijeme i njegova potpredsjednica. Ona daje povijesni pregled Društva, od razdoblja prije osnutka pa do današnjih dana. Slijedi šest tekstova predsjednica Društva poredanih kronološki unatrag, počevši od teksta aktualne predsjednice Društva Alke Stropnik, suradnice za školske knjižnice u Matičnoj i razvojnoj službi Knjižnica grada Zagreba (KGZ). U svom se tekstu osvrnula na najznačajniji pothvat svog mandata – ZKD forum. Blaženka Peradenić-Kotur bila je predsjednica ZKD-a od 2014. do 2018. godine, a zaposlena je kao rukovoditeljica Odjela Korisničke službe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Opisala je niz aktivnosti kojima je obilježena 40. godišnjica Društva 2015. godine. Katja Matković Mikulčić, predsjednica Društva od 2010. do 2014. godine, ravnateljica je Gradske knjižnice Velika Gorica. U svom je tekstu opisala važnost strukovnih glasila za razvoj knjižničarstva na primjeru Novog uveza, glasila ZKD-a. Predsjednica Društva u razdoblju od 2008. do 2010. godine bila je Jelica Leščić, tada zaposlenica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, savjetnica za narodne knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo, sada umirovljena knjižničarka. Ona donosi kratke crtice iz rada Društva u vrijeme svog mandata – piše o skupovima, stručnim putovanjima, sudjelovanjima u projektima i sl. Dunja Marija Gabriel iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, savjetnica za narodne knjižnice, opisala je značajne aktivnosti Društva u organizaciji ZKD-a u svom mandatu od 2005. do 2008. godine. Posebno je istaknula izložbu i popratna događanja u povodu 100. rođendana Dragutina Tadijanovića. Dunja Seiter-Šverko zaposlena je u knjižnici Državnog arhiva u Rijeci, a predsjednica Društva bila je od 2002. do 2006. godine. U svom je prilogu opisala pokretanje glasila Novi uvez te ustanovljenje Zlatne povelje ZKD-a.

Drugi dio ove publikacije nosi naslov Aktivnosti Zagrebačkog knjižničarskog društva i sadrži devet tekstova o nizu ostalih aktivnosti iz pera članova koji su u tim aktivnostima intenzivno sudjelovali. Maja Sever Pavić, iz Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba, tajnica je ZKD-a i u svom tekstu prikazuje strukturu članova Društva. Tomislav Silić iz Knjižnice Augusta Cesarca Knjižnica grada Zagreba i Ivana Soljačić iz iste knjižnice, a tadašnja predsjednica ZKD-a, bili su izravno uključeni u izradu prvih mrežnih stranica Društva pa pišu o najranijim počecima prisutnosti Društva na internetu, o problemima s kojima su se susretali i koje su uspješno rješavali. Novi izgled mrežnih stranica predstavlja njihov administrator i urednik Filip Pšenica iz Knjižnično dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz slikovne priloge koji ilustriraju prilagodljivost stranica različitim korisničkim potrebama. O prisutnosti Društva na društvenim mrežama piše Marija Šimunović također iz Knjižnično dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ona je urednica društvenih mreža ZKD-a i opisuje Facebook kao najpopularniju društvenu mrežu, ali ističe i važnost prisutnosti na drugim mrežama pokazujući da ZKD prati trendove i u razvoju weba 2.0. Urednica Novog uveza, glasila ZKD-a, Ivana Matijević (Čadovska) iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu daje pregled razvoja glasila ukazujući na kontinuitet koji proizlazi iz informacijskih potreba članova Društva, ali i iz potrebe informiranja šire javnosti. Karolina Zlatar Radigović iz Knjižnice Novi Zagreb Knjižnica grada Zagreba predsjednica je radne grupe ZKD biciklisti. Opisuje niz biciklističko-knjižničarskih aktivnosti ZKD-a stavljajući ih u europski i svjetski kontekst te ukazuje na višestruku korist takve promocije knjižnica i čitanja. Sofija Konjević iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković objašnjava koncept volontiranja članova ZKD-a na primjeru IFLA-inih konferencija ističući višestruke prednosti takvog

6 7

modela sudjelovanja u radu Društva. Davorka Semenić-Premec iz Knjižnice Savski gaj Knjižnica grada Zagreba živopisno prenosi crtice s nekoliko stručnih putovanja ZKD-a ukazujući na važnost druženja i upoznavanja drugih knjižnica. I na kraju, ali iznimno važno, Vlasta Šolc iz Knjižnice Ivane Brlić Mažuranić Knjižnica grada Zagreba sastavila je bibliografiju radova o Zagrebačkom knjižničarskom društvu. Bibliografija obuhvaća tiskane i mrežne izvore te izlaganja.

Ova publikacija donosi i popis svih predsjednika, potpredsjednika, tajnika i blagajnika ZKD-a od osnutka do 2020. godine. Priložen je i popis svih počasnih članova, kao i dobitnika Zlatne povelje. Namjera je uredništva bila dati pregled 45-ogodišnjeg rada Društva, zapisati na jednom mjestu činjenice i sjećanja te zabilježiti dosadašnji razvoj, trenutno stanje i djelovanje ZKD-a. Aktivnosti ZKD-a su brojne, članovi su aktivni, sve ih je više i čini se kako je Zagrebačko knjižničarsko društvo svih ovih godina u dobrim rukama, što mu i ubuduće želimo!

Ivana Hebrang Grgić

POVIJEST I SJEĆANJA

8 9

POVIJEST ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVAZrinka Udiljak Bugarinovski

Uvod

Povijesno gledajući, knjižničari imaju tradiciju udruživanja još od davne 1876. godine kada je službeno osnovana prva knjižničarska udruga, the American Library Association, koja je imala važan utjecaj na daljnji razvoj nacionalnog i međunarodnog knjižničarstva. Slijedom američkih knjižničara, već 1877. godine na konferenciji u Londonu osniva se the Library Association of the United Kingdom. Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA, The International Federation of Library Associations and Institutions) osniva se 50 godina kasnije, tj. za vrijeme održavanja međunarodne konferencije u Edinburghu 1927. godine.1

U našem okruženju začetke formalnog udruživanja knjižničara možemo datirati nedugo nakon osnivanja IFLA-e, odnosno krajem 20-ih i početkom 30-ih godina 20. stoljeća kada se osniva Društvo jugoslavenskih bibliotekara.2 Godine 1940. osniva se Hrvatsko bibliotekarsko društvo (HBD) unutar kojeg su djelovale podružnice i ogranci, a jedna od njih je bila i Podružnica Zagreb, preteča Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske 1948. godine stavlja se „izvan snage dano odobrenje“3 za djelovanje Hrvatskog bibliotekarskog društva, što je utjecalo na odluku hrvatskih knjižničara da se udruže u novo društvo – Društvo bibliotekara Hrvatske (DBH). Godinu dana kasnije ono postaje dio Saveza društava bibliotekara Jugoslavije osnovanog 1949. godine.

DBH 1971. godine mijenja naziv u Hrvatsko bibliotekarsko društvo (HBD). Njegova reorganizacija sredinom 70-ih godina potaknula je knjižničare iz grada Zagreba i općina zagrebačkog područja da 26. svibnja 1975. godine osnuju Društvo bibliotekara Zagreb.

Prvo razdoblje djelovanja (1963. – 1990.)

Većina udruženja imala je preteče svog postojanja, pa tako zapisi upućuju da je i Zagrebačkom knjižničarskom društvu prethodila Podružnica Zagreb Hrvatskog bibliotekarskog društva osnovana 1963. godine.

Prema izvještajima podružnica i ogranaka HBD-a iz 1973. i 1975. godine „u jeseni 1973. godine, Podružnica Zagreb bilježit će desetu godišnjicu svoga djelovanja“.4, 5 Navodi se i da je ova podružnica imala sjedište u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, da je Upravnim odborom predsjedavao Branko Tomečak, funkciju tajnika obnašala je Eva Bezić, a podružnica je okupljala više od polovice članova HBD-a – ukupno 286 članova (150 iz znanstvenih i specijalnih, 127 iz narodnih knjižnica i 9 umirovljenika).

Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća dolazi do reorganizacije stručnih udruženja, pa tako i Hrvatskog bibliotekarskog društva. Knjižničari s područja grada Zagreba (Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica i Zaprešić) i općina koje su činile zagrebačko područje (Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina,

1 Vries, de J. L. The history of the International Federation of Library Associations: from its creation to the Second World War: 1927-1940: master’s thesis. Leiden: Loughborough University of Technology; IFLA, 1976. [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://www.ifla.org/files/assets/hq/history/history-of-ifla-1927-1940_de-vries_1976.pdf

2 Stokić Simončić, G. Društvo knjižničara Jugoslavije i Srpsko knjižničko udruženje: kontinuitet profesionalnog udruživanja. // Čitalište 31(2017). DOI: https://doi.org/10.19090/cit.2017.31.56-61

3 Živković, D. Hrvatsko knjižničarsko društvo: povijest. [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: www.hkdrustvo.hr/hr/o_nama/povijest

4 Izvještaj o radu Hrvatskoga bibliotekarskog društva: izvještaji podružnica i ogranaka: Podružnica Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 19, 1/4(1973), 91-92.

5 Izvještaj o radu Hrvatskoga bibliotekarskog društva između 19. i 20. skupštine: rad podružnica i ogranaka: Podružnica Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 21, 1/4(1975), 65-66.

10 11

Kutina, Samobor, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar Bistrica) smatrali su da je potrebno okupiti se i osnovati stručnu organizaciju kojoj bi cilj bio unaprjeđenje knjižničarske struke, povezivanje knjižničara i doprinošenje njihovom stručnom usavršavanju. Neposredno prije Osnivačke skupštine, knjižničari Narodne knjižnice „Petar Preradović“ u Bjelovaru donijeli su sljedeću odluku: „neće se osnivati posebno društvo u ovoj regiji, već se žele priključiti Društvu bibliotekara Zagreba. Prije sastanka konsultirali smo knjižničare u Virovitici, Koprivnici, Čazmi, Daruvaru, Pakracu, Križevcima i Garešnici…“6. Odluka se kasnije mijenja pa se 15. ožujka 1977. godine ipak osniva posebno Društvo bibliotekara Zajednice općina Bjelovar.

Ideja zagrebačkih knjižničara realizirana je 26. svibnja 1975. godine, kada je u prostorijama Gradske knjižnice u Zagrebu održana skupština na kojoj je osnovano Društvo bibliotekara Zagreb (DBZ).

Slika 1. Osnivačka izjava Zagrebačkog knjižničarskog društva

6 Odluka o priključenju Društva bibliotekara Zagreba. Narodna knjižnica „Petar Preradović“, 19. 5. 1975. [arhiva ZKD-a]

Na istoj skupštini donesen je i Statut novog Društva koji je ovjeren 22. srpnja 1975. godine pa od tada Društvo službeno počinje s radom. Društvo bibliotekara Zagreb bilo je povezano s drugim hrvatskim knjižničarskim društvima i činilo zajedničku organizaciju – Hrvatsko bibliotekarsko društvo, koje je djelovalo kao republički savez tih društava.

Na Osnivačkoj skupštini izabrana je predsjednica, potpredsjednici i tajnica te su imenovani članovi Upravnog odbora koji su činili predstavnici iz redova svih vrsta knjižnica, članovi Nadzornog odbora te 8 delegata za Upravni odbor Hrvatskog bibliotekarskog društva. Slika 1. prikazuje osnivačku izjavu s potpisima prisutnih.

U prve se dvije godine postojanja Društvo suočilo s nizom problema vezanih za financiranje, ali i provedbu zacrtanih aktivnosti za koje je rečeno da „zadiru u zadatke Republičkog savjeta za biblioteke, Matičnu službu bilo Gradske knjižnice ili NSB-a ili pak HBD-a“7. Unatoč tome, članstvo se stalno povećavalo, tako da je 1977. godine Društvo imalo 296 članova. Iz ovog razdoblja zabilježeni su i posebni uspjesi pojedinih članova gdje se ističe Eva Verona kojoj je 1976. godine Američko knjižničarsko društvo dodijelilo priznanje the Margaret Mann Citation, kao priznanje koje se dodjeljuje najboljim svjetskim stručnjacima u knjižničarstvu. Dvije godine kasnije Sabor Socijalističke Republike Hrvatske dodijelio joj je i nagradu za životno djelo.

Na 2. redovnoj skupštini Društva, održanoj 16. svibnja 1979. godine, izabrano je novo rukovodstvo za čijeg se mandata osniva Komisija za smjernice koja je svojim prijedlozima pomagala u radu Društva te ukazivala na područja na kojima Društvo treba provoditi svoju djelatnost. Za članove Komisije izabrani su Henrieta Bosnar s Ekonomskog fakulteta, Zlata Kolarec iz Radničke biblioteke i Tome Živković iz Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića. Povećao se i broj aktivnosti Društva pa su uspješno organizirana i prva predavanja za članove koje su održali Tatjana Blažeković, o 45. kongresu IFLA-e, i Aleksandar Stipčević, s temom Posjet Gutenbergovom muzeju u Mainzu. Osim toga, započelo se s organizacijom prvih stručnih putovanja u inozemstvo te je organiziran 1. plenum posvećen razvoju bibliotečno-informacijskih centara u gradu Zagrebu u petogodišnjem razdoblju od 1981. do 1985. godine (obuhvaćao je narodne, fakultetske, znanstvene i školske knjižnice te knjižnice u radnim i društvenim organizacijama). Plenum se održao zajedno s 3. redovnom skupštinom Društva 14. travnja 1981. godine u velikoj dvorani Zbora liječnika Hrvatske.

Nakon Plenuma usvojene su nove smjernice u programu rada Društva temeljem kojih je uvedena obveza organiziranja posjeta jednom godišnje svaki put drugoj knjižnici izvan Zagreba ili Hrvatske, organiziranje barem jednog predavanja stručnjaka, praćenje vitalnih problema bibliotečno-informacijskog sistema (BIS) i informiranje članova o tome te pojačana briga posvećena knjižnicama iz prigradskih općina. Nastavno na nove smjernice, u ovom razdoblju održan je niz gostujućih predavanja i projekcija filma o Kongresnoj knjižnici u Američkoj čitaonici, organiziran je jednodnevan stručni izlet u Ljubljanu (20. travnja 1982. godine), izlet za 45 članova Društva u Slavonski Brod na izložbu Pet stoljeća knjiga u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju te posjet Biblioteci Slavonskog Broda i Muzeju Brlić. Organizirana je i promocija knjige Eve Verone Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga (25. listopada 1983. godine). Istovremeno se intenzivno radilo i na povećanju broja članova animiranjem knjižničara iz prigradskih općina – tada je Društvo imalo 390 članova.

U 1985. godini donosi se novi Statut koji definira nove zadatke Društva, a to su: unaprjeđivanje knjižničarske struke i knjižnične djelatnosti općenito, pomaganje u osnivanju i razvijanju različitih vrsta knjižnica, širenje zanimanja i ostvarivanja društvenih interesa za prosvjetno djelovanje i za znanstveni rad u knjižnicama.8 Uz redovne aktivnosti, 1986. godine za članove Društva organiziran je odlazak na 11. skupštinu Saveza društva bibliotekara Jugoslavije u Ohrid, stručni posjet Nacionalnoj knjižnici Sečenji u Budimpešti te Sveučilišnoj knjižnici u Grazu koju je posjetilo oko 300 knjižničara.

Osim što se tih godina intenzivirao rad Društva, došlo je i do povećanja broja članova pa je 1988. godine Društvo imalo 407 članova. Sve to zajedno doprinijelo je tome da je Društvo bibliotekara Zagreb dobilo priznanje Gradske knjižnice Zagreb. Ona je, u povodu proslave svoje 80. godišnjice,

7 Izvještaj o radu DBZ od svibnja 1975. do svibnja 1977. godine [arhiva ZKD-a]8 Statut Društva bibliotekara Zagreb, 1985. [arhiva ZKD-a]

12 13

15. prosinca 1987. godine Društvu dodijelila Diplomu za stručni rad te uspješnu i plodnu suradnju. Uz niz organiziranih, sada već tradicionalnih, stručnih izleta, posjeta i predavanja domaćih i stranih gostiju, iz ovog razdoblja mogli bismo naglasak staviti na predavanje Philipa Bryanda, direktora Centra za bibliografsko poslovanje Sveučilišta u Bathu u Velikoj Britaniji, uz koje je organiziran i okrugli stol na temu Suvremena problematika bibliografskog zapisa. Važno je istaknuti i da je razdoblje 80-ih godina obilježeno praksom ulaska knjižničara u izdavačke savjete i to na poziv izdavača. Temeljem traženja Društva, 20. travnja 1987. godine dobiveno je upravno rješenje kojim je Društvo iz udruženja građana promijenilo status u društvenu organizaciju.

Drugo razdoblje djelovanja (1991. – 2020.)

Iako u otežanim ratnim okolnostima, Društvo bibliotekara Zagreb početkom 90-ih godina prošlog stoljeća nastojalo je održati kontinuitet svog rada. Uz provedbu programa rada prilagođenog ratnim uvjetima, Društvo je aktivno sudjelovalo u humanitarnim akcijama prikupljanja knjiga za razrušene i ratom oštećene hrvatske knjižnice u akciji Pomognimo razrušenim knjižnicama koju su organizirali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatski sabor kulture. Sudjelovalo je i humanitarnom pomoći djelatnicima Narodne knjižnice Zenica kao pomoć u osiguravanju hrane te posjetima članova mnogim knjižnicama na ratom ugroženim hrvatskim područjima. Osim toga, Društvo je izdalo i neke značajnije publikacije: letak s informacijama o razrušenim i oštećenim knjižnicama u Hrvatskoj koji se slao središnjim europskim knjižnicama te Vodič: ranjene knjižnice RH: podaci o štetama. Krajem 1994. godine Društvo je imalo 420 upisanih članova.

Sredinom 90-ih godina rad Društva počinje se normalizirati. Uz redovne aktivnosti, organizaciju predavanja i stručnih putovanja, i nadalje su se razmatrale mogućnosti pomoći ratom razorenim i oštećenim knjižnicama, suradnja sa slovenskim knjižničarima, izdvajanje Društva Krapinsko-zagorske županije i utemeljenje Glasila DBZ-a.

Temeljem zahtjeva Društva bibliotekara Zagreb, a na osnovu Rješenja Ministarstva uprave Republike Hrvatske, 4. ožujka 1998. godine odobrena je promjena naziva Društva u Zagrebačko knjižničarsko društvo, sa skraćenim nazivom ZKD. Osnovna je djelatnost udruge unaprjeđivanje knjižničarske struke i knjižnične djelatnosti, pomaganje pri osnivanju i razvijanju različitih vrsta knjižnica, unaprjeđivanje knjižničarske struke stalnim obrazovanjem djelatnika, promicanje i pomaganje u razvijanju i unaprjeđivanju kvalitetnih knjižničnih i informacijskih službi koje trebaju osigurati ravnomjeran i neograničen pristup građi i informacijama svim korisnicima, organizacija stručnih skupova, predavanja, savjetovanja, seminara i tribina za knjižnične djelatnike. Članovi Društva sudjeluju u izdavanju stručnih časopisa HKD-a i brinu se za objavljivanje ostalih publikacija vezanih za struku. Ovo razdoblje obilježeno je i nizom preporuka Vijeća Europe pa se velik broj predavanja odnosio upravo na europske preporuke za knjižnice.

Godine 2000. napravljene su mrežne stranice Društva sa svrhom lakšeg širenja informacija.

Iako se ideja o utemeljenju glasila Društva pojavila 1994. godine, prvi broj Novog uveza: glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva izdan je tek u prosincu 2003. godine i od tada kontinuirano izlazi do danas (Slika 2).

Slika 2. Prvi broj Novog uveza

Kao znak strukovnog priznanja 29. travnja 2004. godine ustanovljena je Zlatna povelja ZKD-a9 koja se dodjeljuje knjižničnim djelatnicima članovima ZKD-a za aktivan rad u knjižničarstvu i promociju struke.

Događanja u 2005. i 2006. godini u Zagrebačkom knjižničarskom društvu bila su intenzivna. U godini obilježavanja 30. obljetnice ZKD-a organiziran je niz aktivnosti, primjerice izložba Tadijinih 100 u 100 u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu kojom je, između ostalog, obilježen 100. rođendan Dragutina Tadijanovića. Tadijanović je odlukom Upravnog odbora ZKD-a od 11. listopada 2005. godine proglašen počasnim članom ZKD-a te mu je uručena Povelja počasnog člana Zagrebačkog knjižničarskog društva.

U isto vrijeme počele su intenzivne pripreme oko pokretanja projekta izrade Vodiča kroz knjižnice Zagreba i Zagrebačke županije, počelo se raditi na pripremama oko organiziranja radionica u okviru programa HKD-a Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama, u kojem je ZKD bio jedan od partnera, te je u travnju i svibnju 2006. godine, nakon nekoliko godina prekida tradicije, realizirano stručno putovanje u Provansu.10

Posljednjih desetak godina na razvojni put hrvatskih knjižnica i knjižničara značajno je utjecao niz promjena u poslovanju uvjetovan ubrzanim razvojem tehnologija i pristupom informacijama, kao i put prema članstvu u Europskoj uniji te, od 2013. godine, i samo članstvo u Europskoj uniji. U tom kontekstu nametnule su se potrebe za novim knjižnicama koje imaju sposobnost oblikovanja prostora koji su od društvenog, intelektualnog i emocionalnog značaja za javnost.11 Predanim radom članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva u ovom razdoblju aktivno su sudjelovali u izradi novih zakonskih

9 Pravilnik o dodjeljivanju Zlatne povelje ZKD-a, 2020. [citirano: 2020-08-26]. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/08/Pravilnik-o-dodjeljivanju-Zlatne-povelje-ZKD-a.pdf

10 Izvještaji o radu DBZ-a [interni materijali]11 Livni, E.; Clarke, R. Millennials are the ones keeping libraries alive [online]. Quartz 2017. [citirano: 2020-03-20].

Dostupno na: https://qz.com/1039294/millennials-are-the-ones-keeping-libraries-alive/

14 15

i podzakonskih akata, organizirali mnogobrojne edukacije, stručna predavanja, gostovanja i putovanja te niz ostalih događanja.

Prateći europsku inicijativu za zagovaranje knjižnica Cycling for libraries, Zagrebačko knjižničarsko društvo 2014. godine osnovalo je Radnu grupu ZKD biciklisti. Cilj je ove Radne grupe pokretati akcije za zagovaranje kretanja na otvorenom i stvaranje pozitivnog mišljenja o knjižnicama i knjižničarima u javnosti, polazeći od toga da nove knjižnice nisu samo mjesta za posudbu knjiga i ustanove koje tek pasivno slijede nove tehnološke trendove, već žive institucije integrirane u svojim lokalnim zajednicama, koje članovima nude raznovrsne usluge i radionice.12

U povodu 40. obljetnice osnutka ZKD-a, 20. studenog 2015. godine u Kući Europe u Zagrebu organiziran je okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas, na kojem se tematizirala uloga knjižničarskih društava u suvremeno doba i uloga profesionalnog knjižničarstva u novom europskom okruženju.

Prateći moderne trendove, Društvo u novije vrijeme ostvaruje i drugi vid komunikacije sa svojim članovima i simpatizerima osuvremenjenim mrežnim mjestom i društvenim mrežama. Obol svemu je, krajem 2018. godine pokrenut, danas vrlo popularan mjesečni program ZKD forum koji obuhvaća programe stjecanja i proširivanja različitih znanja i vještina, kao i informiranje o aktualnim pitanjima u području struke, informacijskih i komunikacijskih znanosti, ali i drugih područja potrebnih u stručnom radu.

U duhu svih ovih promjena, ZKD je 2019. godine stari dugogodišnji logotip zamijenio novim, suvremenijim i atraktivnijim rješenjem. Autor Daniel Ille izveo je znak iz apstrahiranog oblika knjige te ga iskoristio za gradnju cjelovitog vizualnog jezika tvoreći kôd koji se suvereno provlači kroz niz promotivnih materijala (Slika 3).

Slika 3. Stari i novi logotip ZKD-a

Na početku 2020. godine Zagrebačko je knjižničarsko društvo najveće regionalno knjižničarsko društvo u Hrvatskoj. Ima 503 člana iz različitih vrsta knjižnica koje djeluju u okviru različitih institucija na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije: narodnih, specijalnih, visokoškolskih, školskih, znanstvenih knjižnica, nacionalne knjižnice, a članovi su i znanstvenici iz područja informacijskih znanosti, umirovljenici te osobe učlanjene kao počasni članovi.

Jačina Društva ovisi o broju i angažmanu njezinih članova, pa za kraj navodim prikladnu rečenicu knjižničara Željka Vrbanca: „Lijepa je spoznaja da svi zajedno činimo cjelinu, iako s mnogo različitosti.“

12 ZKD biciklisti. [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/zkd-biciklisti/

Izvori:

Izvještaj o radu DBZ od svibnja 1975. do svibnja 1977. godine. [arhiva ZKD-a]

Izvještaj o radu Hrvatskoga bibliotekarskog društva između 19. i 20. skupštine: rad podružnica i ogranaka: Podružnica Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 21, 1/4(1975), 65-66.

Izvještaj o radu Hrvatskoga bibliotekarskog društva: izvještaji podružnica i ogranaka: Podružnica Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 19, 1/4(1973), 91-92.

Izvještaji o radu DBZ-a. [interni materijali]

Livni, E.; Clarke, R. Millennials are the ones keeping libraries alive [online]. Quartz 2017. [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://qz.com/1039294/millennials-are-the-ones-keeping-libraries-alive/

Odluka o priključenju Društva bibliotekara Zagreba. Narodna knjižnica „Petar Preradović“, 19. 5. 1975. [arhiva ZKD-a]

Pravilnik o dodjeljivanju Zlatne povelje ZKD-a, 2020. [citirano: 2020-08-26]. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/08/Pravilnik-o-dodjeljivanju-Zlatne-povelje-ZKD-a.pdf

Statut Društva bibliotekara Zagreb, 1985. [arhiva ZKD-a]

Stokić Simončić, G. Društvo knjižničara Jugoslavije i Srpsko knjižničko udruženje: kontinuitet profesionalnog udruživanja. // Čitalište 31(2017). DOI: https://doi.org/10.19090/cit.2017.31.56-61

Vries, de J. L. The history of the International Federation of Library Associations: from its creation to the Second World War: 1927-1940: master’s thesis. Leiden: Loughborough University of Technology; IFLA, 1976. [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://www.ifla.org/files/assets/hq/history/history-of-ifla-1927-1940_de-vries_1976.pdf

ZKD biciklisti. [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/zkd-biciklisti/

Živković, D. Hrvatsko knjižničarsko društvo: povijest. [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: www.hkdrustvo.hr/hr/o_nama/povijest

16 17

ZKD FORUMAlka Stropnik

Od 2018. do 2020. godine i mnoštva aktivnosti i programa, moj mandat upravljanja Zagrebačkim knjižničarskim društvom najviše je obilježio ZKD forum.

Na sastancima Upravnog odbora tijekom 2018. godine često smo razgovarali o potrebi boljeg međusobnog povezivanja članova Društva kojih je tada bilo više od 400. Ta prednost brojnog članstva ZKD-a istovremeno je i poseban izazov, jer članovi dolaze iz različitih vrsta knjižnica pa često nemaju mogućnost susreta, upoznavanja i druženja na stručnim skupovima. Osim toga, stručni skupovi koji se održavaju u Zagrebu, ali i izvan njega, nisu svim knjižničarima jednako dostupni. Putni troškovi, smještaj, kotizacije i izostanak s radnog mjesta velik su problem „solo knjižničarima“, a potreba za usavršavanjem i stručnom komunikacijom je stalna.

Više godina u Zagrebačkom knjižničarskom društvu razgovaralo se o potrebi pokretanja platforme na kojoj bi članovi imali mogućnost, prostor i vrijeme za razgovor i raspravu o knjižničarskim pitanjima, problemima i izazovima s kojima se susreću u svakodnevnom poslu, razmjenu iskustava i međusobnom pomaganju u sličnim ili istim situacijama.

Imajući to na umu, odlučili smo se upustiti u avanturu i pokrenuti nov i posve drugačiji program na kojem će knjižničari stjecati i proširivati različita znanja i vještine, informirati se o aktualnim stručnim pitanjima, ali prije svega međusobno se upoznavati i družiti. Za kvalitetan program potrebna su financijska sredstva, simboličan honorar predavačima koji dolaze izvan knjižničarske struke, a kolegama, koji žele svoje znanje i iskustvo podijeliti s nama, barem platiti put. ZKD forum smo, kao razvojni program, prijavili na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture Republike Hrvatske za 2019. godinu i odlučili da, bez obzira dobijemo li ili ne dobijemo sredstva, krećemo s forumom od siječnja 2019. godine. Višnja Novosel, voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predložila je da se ZKD forum održava u Kongresnoj dvorani na 2. katu Knjižnice. Svjesne da je organizacija foruma u mjesečnom ritmu poveći zalogaj, Višnja i ja predložile smo članicama Upravnog odbora objavu Javnog poziva za članove programskog odbora ZKD foruma. Poziv je objavljen na stranici Facebooka i mrežnoj stranici ZKD-a, a članove smo obavijestili i elektroničkom porukom. Ubrzo je sastavljeno Uredništvo u kojem su od 2019. godine: Arijana Herceg Mićanović, Draženka Robotić, Iva Klak Mršić, Ivana Fištrek, Ivanica Beg, Lorena Martinić, Višnja Novosel i Alka Stropnik. Sastav Uredništva pokazao se dobitnom kombinacijom – javile su se knjižničarke različitih područja interesa i iz različitih vrsta knjižnica.

Krajem 2018. godine Ministarstvo kulture razveselilo nas je odlukom o sufinanciranju ZKD foruma i za početak avanture nije bilo prepreka. Od samog početka Uredništvo je odlučilo krenuti profesionalno, napraviti obrazac prijava, dijeliti potvrde o izlaganju i sudjelovanju, a poslije svakog ZKD foruma ispitati zadovoljstvo sudionika slanjem elektroničkih obrazaca za vrjednovanje. Poseban izazov bio nam je odabir tema koje bi podjednako bile zanimljive i korisne svim članovima ZKD-a. Također smo željeli potaknuti knjižničare da se i sami uključe u rad ZKD foruma – bilo predlaganjem tema, izlaganjima, moderiranjem ili barem uključivanjem u panel-rasprave iz publike. Osim toga, promovirali smo ZKD forum kao „neformalan oblik“ i od početka postavili pravilo: Dođi na forum kad stigneš, otiđi kad moraš – važno je da dođeš!

Tijekom 2019. godine održano je osam ZKD foruma.

Prva tema bila je ležernija pa je u siječnju 2019. održan forum naziva Nekonferencije knjižničara (Slika 1). Na njemu su o netipičnim konferencijama govorili knjižničari koji su sudjelovali na različitim svjetskim nekonferencijama – Karolina Zlatar Radigović (Knjižnice grada Zagreba), Marija Šimunović (Knjižnično dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu) i Petar Lukačić (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica). Nakon prvog foruma straha više nije bilo, zainteresirali smo knjižničare i uveli formulu: uvodno predavanje + panel-rasprava s pauzom za druženje.

Slika 1. Prvi ZKD forum u siječnju 2019. godine

18 19

Od veljače je ZKD forum započeo s ozbiljnijim temama. Nove PRiče iz knjižnice ticao se povećanja vidljivosti knjižnica u medijima. Na forumu je Krešimira Rendulić, direktorica agencije Prorsus komunikacije, održala predavanje o odnosima s javnošću za knjižničare, a u panel-raspravi sudjelovali su Niko Cvjetković (ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka), Kristian Benić (voditelj marketinga i inovativnih projekata Gradske knjižnice Rijeka), Alis Marić (osnivačica bloga Čitaj knjigu), Gordan Nuhanović (novinar Hrvatske radiotelevizije) i Anita Golubiček (urednica portala Dječji događaji).

Ožujak je bio posvećen temi čitateljskih klubova i biblioterapiji, odnosno važnosti čitanja i razgovora o pročitanom te organiziranjem i vođenjem čitateljskih klubova. Uvodno predavanje održala je mr. sc. Ivana Bašić (Balans centar za biblioterapiju i poetsku terapiju), a u panel-raspravi sudjelovale su voditeljice čitateljskih klubova Vesna Kurilić, Elvira Gotal, Ivana Dražić i Valentina Namesnik, dok je moderator bila Marija Ott Franolić (Udruga Blaberon).

Travanjski ZKD forum bio je posvećen poticanju čitanja djece i mladih, a nosio je naziv O čemu govorimo kad govorimo o poticanju čitanja. O Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine govorila je Maja Zrnčić, koordinatorica i inicijatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja (Ministarstvo kulture Republike Hrvatske), hrvatsku bazu podataka Čitanje – poticanje i istraživanje predstavila je Grozdana Ribičić (Komisija za čitanje Hrvatskog knjižničarskog društva), a predavanje Čitanjem do mišljenja i promjene održala je i raspravu vodila Marija Ott Franolić.

ZKD forum KEKec pleše solo u svibnju 2019. godine bio je posvećen školskim, specijalnim i drugim knjižnicama koje imaju samo jednog zaposlenog knjižničara. Forum je organiziran u suradnji s Društvom bibliotekarjev Ljubljana (Slovenija), a predavači su bili Urša Cilenšek (OŠ I. Cankarja i Gimnazija in ekonomska srednja šola, Trbovlje, Slovenija), Ivanica Beg (OŠ Ivana Cankara, Zagreb), Savina Zwitter (Gimnazija Bežigrad, Slovenija), Iva Grisogono (Tehnička škola Zagreb), Igor Zemljič (Knjižnica Inštituta za novejšo zgodovino, Slovenija), Blanka Ceković (Knjižnica Staroslavenskog instituta, Zagreb), Mojca Krmelj (Fizikalna in meteorološka knjižnica Fakulteta za matematiko in fiziku Univerze v Ljubljani, Slovenija) te Vedrana Kovač Vrana (Središnja knjižnica Slovenaca u Republici Hrvatskoj) i Katarina Todorcev Hlača (Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj).

Nakon ljetne stanke rujanski se ZKD forum održao na temu alternativnih izvora i načina financiranja knjižnica. Uvodno predavanje Osnovno o projektima – tko, što i kako? održala je Alenka Čović (voditeljica izrade i provedbe EU projekata, Otvoreno učilište Algebra). U panel-raspravi s primjerima dobre prakse sudjelovali su Višnja Novosel (voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu), Nika Čabrić (voditeljica Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba), Sanjin Brajković (stručnjak za pripremu i provedbu projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda), Ružica Rebrović Habek (knjižničarka u OŠ braće Radić), Jelena Crnek (prof. hrvatskog jezika i književnosti u X. gimnaziji „Ivan Supek”), Dragana Koljenik (voditeljica Digitalnog laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice) i Ivana Matijević (koordinatorica za razvoj sveučilišnog i znanstvenog dijela Digitalnog laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice). Moderator rasprave bila je Dijana Sabolović-Krajina (Knjižnica „Fran Galović“, Koprivnica).

U Mjesecu hrvatske knjige ZKD forum Izgubljeni u prijevodu: malo teksta, puno nedoumica bio je posvećen kvaliteti prijevoda knjiga za djecu i mlade. Predavanje Jezik u umu, na jeziku i u slikovnicama i knjigama za mlade održala je Anita Peti-Stantić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dok su u panel-raspravi sudjelovale Natalija Dragoja (Gradska knjižnica Knjižnica grada Zagreba), Smiljana Narančić Kovač (Učiteljski fakultet, Zagreb), Marija Odak Zidanić (OŠ Ivana Cankara, Zagreb), Saša Krnic (IBIS grafika) i Dorja Mučnjak (Udruga Adopta).

Na posljednjem ZKD forumu u 2019. godini naziva Vodič kroz galaksiju upravljanja knjižnicama knjižničari su se bavili uspješnim i učinkovitim upravljanjem i vođenjem knjižnice. Milka Rimac Bilušić (Ekonomski fakultet, Zagreb) održala je predavanje Knjižničari kao menadžeri: kako upravljati ljudskim potencijalima i voditi ljude?, dok su u panel-raspravi sudjelovali Jadranka Tukša (knjižnica XVI. gimnazije), Lea Škorić (voditeljica Središnje medicinske knjižnice), Mirjana Dimnjaković (ravnateljica Gradske knjižnice Samobor), Nada Bezić (voditeljica Knjižnice Hrvatskog glazbenog zavoda) i Niko Cvjetković (ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka), a moderatorica je bila Zrinka Udiljak Bugarinovski (voditeljica Knjižnično dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta u Zagrebu).

Ukupno je na ZKD forumu tijekom 2019. godine sudjelovalo 433 knjižničara, a velika posjećenost pokazala je da smo inovativnim programom stručnog usavršavanja, zanimljivim temama, predavačima i panelistima zainteresirali i na neki način utažili potrebu za razmjenom znanja i iskustava. Na ZKD forum od početka su dolazili ne samo članovi ZKD-a s područja Zagreba i Zagrebačke županije, nego i kolege iz Bjelovara, Čazme, Duge Rese, Hrvatske Kostajnice, Kapele, Koprivnice, Ludbrega, Rijeke, Petrinje, Siska, Slavonskog Broda, Splita, Varaždina, Virovitice, Zaboka, Županje, kao i 20 knjižničara iz Društva bibliotekarjev Ljubljana te Mario Hibert s Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Na ZKD forumu tijekom 2019. godine sudjelovalo je 54 stručnjaka, teoretičara i praktičara iz knjižničarstva, ali i iz drugih područja, koji su održali predavanja i/ili sudjelovali u panel-raspravama. ZKD forum je zahvaljujući zanimljivim predavačima i panelistima osigurao visoku razinu kvalitete neformalne edukacije knjižničara. Forumi su organizirani u suradnji s raznim ustanovama i udrugama u obrazovanju i kulturi, od osnovnih škola do fakulteta, s regionalnim društvima te komisijama i sekcijama Hrvatskog knjižničarskog društva. ZKD forum potaknuo je mnoge suradnje i prešao granice Hrvatske, a njime smo povezali pojedince, udruge i ustanove, studente, zaposlene knjižničare i umirovljenike sa stručnjacima različitih profila, i što nam je posebno drago – članove i nečlanove Zagrebačkog knjižničarskog društva. Sustavno smo knjižničarsku zajednicu pozivali i obavještavali o programu ZKD foruma elektroničkom poštom, objavama na mrežnim stranicama ZKD-a i HKD-a te društvenim mrežama zahvaljujući kojima su ZKD forum pratili i kolege iz susjednih zemalja (Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine).

Vrjednovanje poslije svakog održanog ZKD foruma i osobito sugestije kolega, usmjeravale su nas da svaki naredni ZKD forum bude još bolji. Prisutnima na ZKD forumima bili su dostupni razni materijali (npr. straničnici i plakati kampanje Čitaj mi!, tematski broj Hrčka o čitateljskim klubovima i dr.), a uz odobrenje predavača, prezentacije su digitalnim kanalima postale dostupne svima.

Slika 2. Članice Uredništva ZKD foruma prilikom dodjele nagrade Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković u siječnju 2020. godine

20 21

Uz naš subjektivan dojam da smo sa ZKD forumom napravili dobru stvar, u siječnju 2020. godine stigla je i potvrda „izvana“. Zagrebačko knjižničarsko društvo upravo je za ZKD forum u 2019. godini dobilo nagradu Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković u kategoriji u kojoj se nagrada dodjeljuje knjižnici, ustanovi, udruzi i pojedincu koji promiču knjižničarsku struku i knjižničarstvo općenito (Slike 2 i 3).

Slika 3. Nagrada Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković

KAKO SMO OBILJEŽILI 40. OBLJETNICU ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVABlaženka Peradenić-Kotur

U povodu 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva, Upravni je odbor pripremio više programskih aktivnosti koje su provedene tijekom 2015. godine, a predstavljale su kontinuitet aktivnog djelovanja i razvoja u promicanju i zaštiti knjižničarske profesije, kao i iskorak u odnosu na ranije aktivnosti Društva. Time smo željeli da među zagrebačkim i hrvatskim knjižničarima odjekne 40. obljetnica ZKD-a, ali i da se naglasi potreba i važnost profesionalnog organiziranja i pripadanja stručnoj knjižničarskoj udruzi. Između ostalih aktivnosti izdvajam okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas (Slika 1), jer Društvo do tada nije organiziralo stručne skupove pa je time učinjen značajan iskorak, ali i organizacijski napor i uspjeh svih sudionika.

Jednodnevan stručni skup održan je 20. studenog 2015. godine u Kući Europe u Zagrebu uz sudjelovanje maksimalnog broja članova ZKD-a i gostiju. Osobito smo ponosni što je Okrugli stol održan pod visokim pokroviteljstvom tadašnje predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović.

U Programskom i organizacijskom odboru sudjelovale su Danka Hajsig, Iva Grisogono, Vedrana Juričić, Marija Šimunović, Sanja Vukasović-Rogač, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur.

Organiziranjem Okruglog stola željeli smo naglasiti važnost zajedničkog promišljanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti knjižničarskih društava te potaknuti stručni doprinos profesionalnih udruga ne samo za pojedinca knjižničara, već i za zajednicu. Namjera je bila da predstavljanjem tema vezanih za ulogu i razvoj knjižničarskog društva u skladu s izazovima vremena potaknemo i razmjenu iskustava dobre prakse i aktivnosti knjižničarskih društava u susjednim zemljama te da unaprijedimo regionalnu suradnju. Na taj smo način željeli ukazati na ulogu profesionalnog knjižničarskog društva danas, na moguće potrebe i promjene u djelovanju društava s ciljem poboljšanja percepcije i pozicije knjižničarske struke u očima korisnika knjižnica, njihovih osnivača te pripadnika šire kulturne i znanstvene zajednice.

Okrugli stol koncipirali smo u tri dijela. U prvom dijelu sudjelovali su pozvani izlagači, predstavnici knjižničarskih društava pod vodstvom Hrvatskog knjižničarskog društva. Pozvani gosti predavači iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije primjerima dobre prakse istaknuli su posebnosti društava.

U drugom dijelu pozvanih izlaganja naglasak je bio na razvoju knjižničarskih društava u Hrvatskoj, s naglaskom na Zagrebačko knjižničarsko društvo, poticanje i sudjelovanje u izradi strateških dokumenata iz područja knjižničarstva na razini Hrvatske, na profesionalnoj etici u knjižničnom radu i funkcioniranju strukovnih društava te njegovanju i razvijanju knjižničarskih kompetencija. To su neke od tema koje su na skupu predstavile članice ZKD-a koje su i aktivno uključene u radna tijela Hrvatskog knjižničarskog društva.

U trećem dijelu održana je rasprava u kojoj su sudjelovali izlagači i publika. Rasprava je naglasila povezanost javnog interesa šire društvene zajednice i poziciju profesionalnog knjižničarskog društva danas. Zaključeno je da osiguravanje slobodnog protoka informacija i jednak pristup građi i informacijama za sve korisnike mora i nadalje biti u temeljima svih programskih zadaća profesionalnog knjižničarskog udruženja. Knjižničarsko društvo dužno je poticati raspravu o aktualnim problemima i tražiti rješenja uvijek i isključivo unutar struke, po pravilima struke i sa sudionicima iz struke.

22 23

Slika 1. Okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas 2015. godine

U raspravi je naglašena potreba promidžbe stručnih rješenja kojima knjižničarsko društvo ne osnažuje samo djelatnost zbog vlastitog probitka, već poboljšava i usluge koje struka pruža javnosti. Svrha djelovanja stručnog knjižničarskog društva nije samo dobrobit vlastite stručne zajednice, ni zastupanje isključivo interesa knjižničara i knjižničarstva. Ono zastupa javni interes i javno dobro u sferi informacija, obrazovanja, kulture i znanosti. Stručno knjižničarsko društvo zastupa i knjižnice i njihovo poslanje te se zalaže za slobodan protok vjerodostojnih informacija, slobodan pristup i razmjenu znanja. Stručno knjižničarsko društvo predstavnik je, zastupnik i zagovaratelj knjižničarske struke u javnosti te podiže svijest javnosti o ulozi i važnosti knjižnica i knjižničara u društvu.

Održavanje ovog skupa financijski su podržali, i time omogućili realizaciju ideja Programskog odbora, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. Potporu je pružila i Kuća Europe – Predstavništvo Europske komisije i Informacijskog ureda Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj koji su omogućili besplatno korištenje konferencijske dvorane. Svi izlagači i organizatori sudjelovali su u realizaciji ovog programa na dobrovoljnoj osnovi i bez honorara. Angažmanom članova Programskog i organizacijskog odbora osigurano je i sponzorstvo. U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba osigurani su promotivni materijali za sve sudionike i besplatan obilazak kulturno-povijesnih lokaliteta uz stručno vodstvo za sve prijavljene sudionike. Za Okrugli stol bila je pripremljena programska knjižica i drugi popratni materijali, a naknadno je tiskan i zbornik radova.

U povodu 40. obljetnice osnutka, Programski i organizacijski odbor Okruglog stola podržao je ideju o izradi dokumentarnog filma o Zagrebačkom knjižničarskom društvu. U realizaciju filma bili su uključeni članovi: Nada Gomerčić, Dubravka Kunštek, Dora Sečić, Dunja Marija Gabriel, Marija Šimunović, Igor Mladinić, Maja Popović i Blaženka Peradenić-Kotur. Film je premijerno prikazan na početku Okruglog stola, a u njegovu realizaciju također su bili uključeni učenici i nastavnici Tehničke škole Zagreb pod vodstvom školske knjižničarke Ive Grisogono. Film je sada dostupan na mrežnom mjestu ZKD-a i društvenim mrežama.

Istim povodom objavljen je i poseban broj Novog uveza, glasila ZKD-a. Za suradnike posebnog broja Novog uveza pozvani su svi bivši predsjednici ZKD-a te aktualna predsjednica sa svrhom da se još jednom prisjete razdoblja kada su bili na čelu Zagrebačkog knjižničarskog društva i izdvoje nešto što je obilježilo njihov

mandat. Pozivu su se odazvali i prilog napisali Katja Matković Mikulčić, Dunja Marija Gabriel, Dunja Seiter-Šverko, Željko Vrbanc i Blaženka Peradenić-Kotur. Navedeni broj također je promoviran na početku Okruglog stola, a dostupan je na adresi http://zkd.hr/poseban-broj-novog-uveza-povodom-40-godina-zkd-a/.

Četrdeseta obljetnica ZKD-a bila je medijski prisutna u radijskom programu, dnevnom tisku, a vijest su prenijeli i drugi elektronički mediji. Nedvojbeno je mišljenje ZKD-a da smo time na primjeren način obilježili 40. obljetnicu osnutka Društva.

Ohrabreni uspjehom i zadovoljni postignutim rezultatima, na poticaj članova ZKD-a 2018. godine organizirali smo 2. okrugli stol Uloga profesionalnog knjižničarskog društva danas, također uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba te uz razumijevanje Kuće Europe i besplatno korištenje kongresne dvorane. Predstavili smo teme vezane za ulogu i razvoj knjižničarskih društava u skladu s izazovima vremena, potaknuli razmjenu iskustava dobre prakse i aktivnosti knjižničarskih društava te ukazali na moguće potrebe i promjene u djelovanju društava kako bi se poboljšala percepcija knjižnica i pozicija knjižničarske profesije u očima korisnika, njihovih osnivača i pripadnika šire kulturne i znanstvene zajednice. S osobitom pozornošću naglasili smo ulogu mladih knjižničara i njihove interese za članstvo u profesionalnoj udruzi, međugeneracijsku razmjenu iskustava, prednosti članstva kao priliku za stručno napredovanje knjižničara te metode i postupke jačanja uloge knjižničara profesionalca. Drugi okrugli stol Uloga profesionalnog knjižničarskog društva danas održan je 19. travnja 2018. godine uz pozdravnu videoporuku Glòrije Pérez-Salmerón, predsjednice IFLA-e (Slika 2).

Slika 2. Videoporuka sudionicima 2. okruglog stola Uloga profesionalnog knjižničarskog društva, Glòria Pérez-Salmerón, predsjednica IFLA-e od 2017. do 2019. godine

Na Okruglom stolu sudjelovalo je 13 pozvanih predavača, od toga četvero iz inozemstva, koji su u tri tematska bloka (Predstavljanje rada knjižničarskih društava, Mladi knjižničari, profesionalci i Dvojna uloga ravnatelja knjižnice i člana profesionalnog društva) iznijeli zanimljiva postignuća u radu knjižničarskih društava i potaknuli nove ideje za unaprjeđenje rada.

Za skup se prijavio maksimalan broj sudionika – 100 knjižničara svih vrsta knjižnica iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije te predstavnika regionalnih knjižničarskih društava iz Hrvatske i inozemstva. Dojmovi i ocjene sudionika jednoglasno su pohvalne (Slika 3). Stoga s ponosom ističem da je vodstvo ZKD-a u tom razdoblju dobro procijenilo potrebu rasprave o ulozi profesionalnog knjižničarskog društva koju valja promišljati i razvijati i ubuduće.

24 25

Slika 3. Sudionici 2. okruglog stola Uloga profesionalnog knjižničarskog društva 2018. godine

VAŽNOST STRUKOVNIH GLASILA ZA PREPOZNAVANJE KNJIŽNIČARSKE STRUKEKatja Matković Mikulčić

Kad sam u siječnju elektroničkom poštom dobila zamolbu da kao jedna od bivših predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva, koje obilježava 45. godina djelovanja, napišem tekst za publikaciju koja se priprema, spremno sam to prihvatila. Temu priloga mogli smo sami odabrati i ja sam odlučila da će to biti uloga Novog uveza, strukovnog glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva kojem je cilj promoviranje temeljnih vrijednosti, postignuća i razvoja knjižničarske profesije u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Naime, bila sam predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva u dva mandata, od 2010. do 2012. i od 2012. do 2014. godine, ali ujedno i urednica Novog uveza, glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva. Uredila sam četiri broja glasila – 12 (2010.), 13 (2011.), 14 (2011.) i 15 (2012.), a ostale brojeve u mom mandatu uredila je Nika Čabrić jer sam zbog obavljanja dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice Velika Gorica bila preopterećena.

Novi uvez pokrenut je 2003. godine na inicijativu Dunje Seiter-Šverko, tadašnje predsjednice Društva, i ove godine bilježi 17 godina neprekinutog izlaženja. Pokretanje Novog uveza bilo je motivirano činjenicom da se sve što se čini i pokreće na dobrobit knjižničarske struke i korisnika, pretoči u tekst te ponudi široj knjižničarskoj zajednici kao informacija i inspiracija. Pisanje pripada jednom od oblika javnog zagovaranja jer je već odavno jasno da ono što nije zabilježeno, kao da se nije ni dogodilo. U tih 17 godina izlaženja Novog uveza ispisano je puno stranica o najrazličitijim događanjima vezanim za knjižnice i knjižničarstvo. Pisanjem u našim strukovnim glasilima ukazujemo sebi, široj društvenoj zajednici i našim osnivačima koji nas financiraju da imamo što reći, da nas treba poslušati jer se toliko toga zanimljivog i korisnog događa u prostorima naših knjižnica, ali i izvan njih, u virtualnom svijetu, te se na taj način borimo protiv loše percepcije knjižničarske profesije u trenutku kada i knjižničarstvo kao struka doživljava velike promjene vezane za razvoj novih tehnologija. Svijest o tome da razgovori u tišini među policama nikamo ne vode, kao da blijedi pred realnošću. Svoja postignuća, svoja promišljanja, inovacije treba javno iznositi, treba o njima pisati, jer ova struka doista okuplja brojne visokoobrazovane i motivirane pojedince bez kojih bi naše društvo bilo znatno siromašnije.

Knjižničari su oduvijek znali odgovoriti na sve izazove vremena i u onim najtežim situacijama. I ovaj tekst pišem u tišini doma, u izolaciji koju nam je nametnula epidemija koronavirusa (COVID-19) svjetskih razmjera, a zahvatila je i Hrvatsku i iz temelja promijenila način života građana (Slika 1). Odlukom nacionalnog Stožera civilne zaštite od 19. ožujka 2020. godine zatvorena su sva mjesta javnog okupljanja, pa tako i knjižnice i čitaonice. Kao da to nije bilo dovoljno, u ranim jutarnjim satima 22. ožujka 2020. godine potres je ozbiljno zatresao Zagreb i okolicu, što je za posljedicu imalo velik broj srušenih i oštećenih stambenih, kulturnih i vjerskih objekata. Među prvim fotografijama stradalih objekata dobila sam fotografiju posljedica potresa u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Slika 2).

26 27

Slika 1. Korisnici u redu ispred Gradske knjižnice u Zagrebu nakon popuštanja epidemioloških mjera u svibnju 2020. godine

Slika 2. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu nakon potresa 22. ožujka 2020. godine

Hrvatska kao da je utihnula, ali – nije u potpunosti. Dovoljno je pogledati mrežne stranice hrvatskih knjižnica da se shvati kako su mnoge od njih u vrlo kratkom roku odgovorile na situaciju zatvaranja. Možda će baš ovi nemili događaji dovesti do učinkovitijeg korištenja društvenih mreža s ciljem promocije knjižnice, novog načina povezivanja s korisnicima i pružanja novih usluga. Vjerujem da će netko u budućnosti sve to istražiti i zabilježiti kao još jedan pokazatelj važnosti knjižnica u društvu koje su spremne u kratkom roku odgovoriti na nepredvidive situacije.

Još u prvom broju Novog uveza koji sam uredila, ukazala sam na to da se moramo više truditi, biti glasniji, javno zagovarati važnost naše profesije i svog rada. Moramo znati gledati korak ispred sebe, što nas očekuje sutra, koliko smo svjesni vlastite snage u društvu u kojem je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o važnosti i širini uloge knjižnica pred naletom tržišne konkurencije, a sada i sveopće

ekonomske krize za koju se očekuje da će nastupiti nakon završetka epidemije koronavirusa. U Novom uvezu br. 13 (2011.) istaknula sam kreativan potencijal koji se krije u svim vrstama knjižnica, da bih to još više istaknula u uvodniku Novog uveza br. 14 (2011.) gdje sam navela da je mreža knjižnica poput krvotoka koji brojnim žilicama, žilama, venama i aortama hrani ljudski organizam, kao što knjižnice hrane društveni organizam. Koliko su toga ljudi svjesni? No, i mi sami moramo biti svjesni da posao knjižničara nije poput sjaja „zvijezda“ koje se brzo ugase. To je zvanje na duge staze, koje se ne smije zamoriti ili ugasiti jer s njime umiru sva ostala društvena zvanja. Nekad je teško shvatiti da onaj koji u rukama nosi svjetlo, ostaje najmanje vidljiv. To nas ne smije pokolebati, učiniti malodušnima. Naprotiv, mora probuditi još jači motiv za opstankom.

Novi uvez izlazi dva puta godišnje i svi poslovi vezani za njegovu pripremu i objavljivanje obavljaju se volonterski. Ritam izlaženja utječe na to da su u glasilu zastupljeni više izvještajni nego istraživački tekstovi i to ponajviše knjižničara iz narodnih knjižnica koji su najbrojniji u strukturi članova ZKD-a. Zabilježeni su tu brojni događaji u knjižnicama, obljetnice, okrugli stolovi, projekti, stručna putovanja, inozemna iskustva, intervjui i dr. Pragmatizam u pisanju doveo je do stvaranja tekstova dvaju i više autora. Smatram da još uvijek nedostaje više stručnih analiza, rasprava i dijaloga unutar struke. Nedostaju prikazi istraživanja i statistike u cilju unaprjeđenja struke. Nije da se ne rade, samo oni često ostaju sami sebi svrha, za potrebe nekog rada, seminarskog ili diplomskog. Možda bi njihovo objavljivanje pomoglo u sagledavanju pojedinih segmenata knjižničarske struke. Pred nama je vrijeme brojnih izazova i neizvjesnosti. U ovom trenutku moramo se ponovno zapitati kakva je budućnost knjižnica, pisaca, znanstvenika, nakladnika, tiskara i knjižara u okruženju novih tehnologija te iznova propitivati moguće odgovore na ta pitanja. Međutim, ostati samo u okvirima strukovnih glasila otvara pitanje koliko su ona u stanju odgovoriti na velike izazove koji su pred nama. Strukovna glasila imaju neka svoja pravila, ona uglavnom obavještavaju članove društva o strukovnim pitanjima i rjeđe su dostupni ljudima izvan strukovne zajednice. Nama je neophodno biti prisutnima u svim klasičnim medijima koji će promicati struku u javnosti izvan knjižničarskih krugova i to kontinuirano, a ne sporadično. Gotovo sve vrste knjižnica susreću se s istim problemima: neadekvatnim i nedovoljnim prostornim kapacitetima, ograničenim sredstvima za nabavu knjižne i neknjižne građe, nedovoljnim brojem zaposlenih, maćehinskim odnosom osnivača prema knjižnicama i dr. Kada ste o tome pročitali ili čuli neki analitički članak ili emisiju u bilo kojem od klasičnih medija? Tu dolazimo do pitanja strateškog komuniciranja knjižničarske zajednice u Hrvatskoj.

Jesmo li mi uopće spremni za to? Što je ostalo od kampanje iz 2015. godine Budimo aktivni, zagovarajmo zajedno? Usudim se reći – jako malo.

28 29

CRTICA O RADU ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA OD 2008. DO 2010. GODINEJelica Leščić

Zagrebačko knjižničarsko društvo postoji od 1975. godine i najveće je regionalno knjižničarsko društvo u Hrvatskoj u čijem okrilju djeluju knjižnice u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Ima brojno članstvo koje čine knjižničari iz svih vrsta knjižnica, ima upravna, izvršna i stručna tijela koja vode njegov rad u skladu sa Statutom i drugim pratećim dokumentima te dogovaraju i usvajaju načela i smjerokaze njegova djelovanja u knjižničarskoj zajednici i zajednici općenito. Društvo je oduvijek željelo djelovati na polju unaprjeđenja knjižničarske profesije te knjižnica i njihove prihvaćenosti u zajednici, a u skladu s nacionalnim i međunarodnim smjernicama.

U sada već davnom razdoblju od 2008. do 2010. godine osnovni je cilj Društva bio slijediti rad iz prethodnog uspješnog razdoblja njegova djelovanja i zadržati dostignutu razinu rada uz nastojanja da se možebitno doprinese daljnjem unaprjeđenju rada Društva. U promatranom je razdoblju Društvo proaktivno sudjelovalo u radu svog krovnog Hrvatskog knjižničarskog društva te surađivalo s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu kao središnjom knjižnicom hrvatskog knjižničnog sustava, Knjižnicama grada Zagreba koje okupljaju više od 40 knjižnica te s brojnim drugim ustanovama, udrugama, organizacijama, tvrtkama.

Društvo je, kako bi moglo ostvariti ili početi ostvarivati zacrtane, dogovorene i željene ciljeve i namaknuti sredstva potrebna za ostvarivanje planiranih programa i projekata, sudjelovalo na natječajima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport te na natječajima pojedinih tvrtki.

U domeni djelovanja Društva bila je i nakladnička djelatnost – nastavljeno je objavljivanje glasila Novi uvez u elektroničkom obliku. Planirana je i izradba Vodiča kroz knjižnice grada Zagreba i Zagrebačke županije, a zbog sve snažnije informatizacije knjižnica razmatrana je i mogućnost objavljivanja vodiča u elektroničkom obliku, tj. mogućnost pokretanja višegodišnjeg projekta Portal Knjižnice grada Zagreba i Zagrebačke županije kao suvremenog načina prikaza podataka o knjižnicama koji se u elektroničkom obliku može jednostavnije održavati i osuvremenjivati.

Organizirane su tribine, predavanja i promocije te stručna putovanja i po Hrvatskoj i u inozemstvo.

Godina 2008. bila je Držićeva godina, godina obilježavanja 500. obljetnice njegova rođenja. U znaku Marina Držića bio je i nastup hrvatskih nakladnika na Sajmu knjiga u Frankfurtu, najvećem i najstarijem europskom sajmu svjetske knjižarske industrije. Zagrebačko je knjižničarsko društvo obilježilo obljetnicu hrvatskog velikana nizom događanja, na primjer, objavljivanjem publikacije Vodič kroz galaksiju za ljude nazbilj i ljude nahvao: uz 500. obljetnicu rođenja Marina Držića. Posebno je bila atraktivna i među članovima Društva s oduševljenjem i simpatijama prihvaćena radioemisija Ljudi nazbilj koju su osmislili i realizirali učenici Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina iz Velike Gorice sa svojom profesoricom Ninom Selman Hrvatić.

Ostvarena su stručna putovanja koja su pobudila zamjetan interes članova Društva: u Hercegovinu (usput su članovi Društva posjetili i Imotski – crkvu sv. Franje, franjevački samostan s bogatom knjižnicom, tvrđavu Topanu s crkvicom Gospe od Anđela te Hrvatsku franjevačku arheološku zbirku u Gorici, a organizatorica puta bila je Iva Plejić Brnčić), Hrvatsko zagorje (dvorac Golubovec i zbirku Kajkaviana Croatica), potom u Beč, Pulu, Dubrovnik i dr. Treba spomenuti i odlaske na skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva i neizostavno sudjelovanje na najvažnijim knjižničarskim skupovima – Savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Proljetnoj školi školskih knjižničara i Danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica te seminarima Arhivi, knjižnice, muzeji – mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture.

Međunarodni su stručni skupovi također bili predmetnom interesa članova Društva koje je organiziralo sudjelovanje na zasjedanju IFLA-e, europskoj konferenciji o čitanju, konferenciji LIDA-e i dr.

30 31

Suradnja knjižnica s udrugama ostvarena je, na primjer, kroz suradnju s Društvom osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Zagrebu.

Tematska predavanja obuhvatila su širok raspon tema – poticanje čitanja i pismenosti (Nacionalni kviz za poticanje čitanja i niz drugih aktivnosti), izradba knjižničnih novina, predavanje o 90. obljetnici Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Održano je i predavanje o osnivanju, misiji i djelovanju Zbirke knjiga o Domovinskom ratu pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, posebice s aspekta prikupljanja i obradbe građe za Zbirku te njezinog korištenja, o čemu je govorio voditelj Zbirke Tomica Vrbanc.

Iznimno aktualna izlaganja članova Društva našla su svoje mjesto i u Novom uvezu, kao predavanje Aleksandre Horvat vezano za knjižničarsko obrazovanje pod naslovom Od studija do modula – knjižničarsko obrazovanje za 21. stoljeće.

Istaknutim su članovima Društva dodijeljena priznanja – Zlatna povelja i Povelja počasnog člana Zagrebačkog knjižničarskog društva. Društvo je bilo sudionikom velikih hrvatskih tradicionalnih kulturnih manifestacija vezanih za knjigu i čitanje, kao što su Mjesec hrvatske knjige i Interliber.Podupiralo je uređenje prostora knjižnica, a osobito izgradnju i otvaranje novih knjižnica te je upravo u ovom razdoblju (2009. godine) otvorena Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jasno je da nisu svi zacrtani ciljevi za ovo kratko razdoblje bili u cijelosti ispunjeni, mahom zbog okolnosti koje su mijenjale njihov tijek. Ipak, valja vjerovati da su postignuća Zagrebačkog knjižničarskog društva bila u skladu s mogućnostima, okruženjem i onodobnim promišljanjima knjižničarstva kao stručne i opravdane, potrebne i dobrodošle djelatnosti koju treba i dalje razvijati i promicati te usklađivati s njezinim suvremenim tijekovima, a u suglasju s interesima zajednice u kojoj knjižnice djeluju.

TADIJINIH 100 U 100 I DRUGE AKTIVNOSTIDunja Marija Gabriel

Djelovanje Zagrebačkog knjižničarskog društva od veljače 2005. do lipnja 2008. godine bilo je vrlo intenzivno. Posve neplanirano, odlaskom tadašnje predsjednice iz osobnih razloga prije službenog završetka mandata, u veljači 2005. godine održana je izvanredna izborna skupština Društva. Skupštinu je obilježilo tajno glasovanje za izbor između dvaju kandidata za predsjednika, što je tada predstavljalo demokratski iskorak i izazov u odnosu na uobičajenu praksu isticanja jedne kandidature za predsjednika Društva. Ovakav nov način izbora predsjednika Društva bio je izabranom predsjedniku dodatan poticaj i obaveza da u svom mandatu opravda ukazano povjerenje članova.

Informacije o radu Društva redovito su se ažurirale na mrežnoj stranici kako bi bile javno dostupne knjižničarima, knjižnicama i zainteresiranoj javnosti, a stručni rad knjižničara promoviran je i trajno zabilježen u glasilu Novi uvez u pet brojeva koji su objavljeni u razdoblju od 2005. do 2008. godine. Dva puta godišnje organizirana su predavanja, predstavljanja knjiga i tribine o aktualnim temama iz knjižničarstva u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba. Nakon prekida od nekoliko godina ponovo je pokrenuto organiziranje stručnih putovanja knjižničara u inozemstvo (2006. Francuska – Provansa, 2007. Austrija, Grčka i Bosna te 2008. Turska – Istanbul), a knjižničarska je zajednica o rezultatima stručnih putovanja obavještavana predavanjima održanim u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.

Nastavljena je suradnja s Hrvatskim knjižničarskim društvom kao savezom hrvatskih regionalnih knjižničarskih udruga čiji je ZKD član i ima svoje predstavnike u njegovim upravnim i stručnim tijelima. Tijekom 2007. godine organizirano je prikupljanje primjedbi članova ZKD-a na novi Prijedlog Zakona o knjižnicama koje su proslijeđene kao radni materijal za raspravu o novom Prijedlogu Zakona u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Također je izrađen prijedlog novog Statuta ZKD-a 2006. godine, a 2007. godine organizirana je javna rasprava o Statutu u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.

U radu Društva od 2005. do 2008. važno je izdvojiti nekoliko aktivnosti koje su obilježile rad knjižničara u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Odmah nakon konstituiranja Upravnog odbora ZKD-a, u ožujku 2005. godine pristupilo se opsežnim pripremama za obilježavanje 30. obljetnice rada Društva u okviru manifestacije Mjesec hrvatske knjige, te godine pod motom A mi se vratimo pjesmama pa ih čitajmo. Osmišljen je i organiziran program proslave rođendana pjesnika Dragutina Tadijanovića koji je i u 100. godini uspješno pisao, objavljivao, uređivao i nastupao na brojnim književnim susretima. Zagrebačko je knjižničarsko društvo u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu 4. studenog 2005. godine organiziralo izložbu pod nazivom Tadijinih 100 u 100 i pridružilo se proslavi 100. rođendana Dragutina Tadijanovića koji se obilježavao diljem Lijepe Naše. Dragutin Tadijanović, ugledni kulturni djelatnik, zagovornik i prijatelj knjižnica, odlukom Upravnog odbora ZKD-a od 11. listopada 2005. godine proglašen je počasnim članom Zagrebačkog knjižničarskog društva (Slika 1).

32 33

Slika 1. Uručivanje Povelje počasnog člana ZKD-a Dragutinu Tadijanoviću 2005. godine

Koliko je izazovno bilo organizirati takvo događanje na sâm Tadijanovićev rođendan na dostojan i primjeren način, znaju tadašnji članovi Upravnog odbora ZKD-a jer je cijela Hrvatska baš tog dana željela ugostiti slavnog gosta, a ZKD je u tome i uspio. Prigodom rođendanske proslave, otvaranja izložbe i obilježavanja 30. obljetnice Zagrebačkog knjižničarskog društva, predsjednica ZKD-a Dragutinu Tadijanoviću uručila je Povelju počasnog člana Zagrebačkog knjižničarskog društva u kojoj je zapisano: „Pjesniku, uglednom javnom i kulturnom djelatniku, zagovorniku i prijatelju knjižnica, za osobito zalaganje u promicanju pisane riječi u knjižnicama i suradnju s knjižničarima.“ Na otvorenju izložbe u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljeno je izdanje posebne marke Hrvatske pošte s likom Dragutina Tadijanovića i prigodan katalog – brošura serije poštanskih maraka Znameniti Hrvati. Glazbena umjetnica Lidija Bajuk izvela je uglazbljene Tadijanovićeve pjesme, dramska umjetnica Nada Subotić interpretirala je nekoliko njegovih pjesama, a autorica izložbe Tadijinih 100 u 100 Višnja Čanjevac predstavila je izložbu od stotinu različitih izdanja Tadijanovićevih knjiga odabranih iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vinko Brešić, profesor novije hrvatske književnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorio je o Tadijanoviću i njegovu djelu.

Tijekom 2006. godine Zagrebačko knjižničarsko društvo počelo je raditi na opsežnim pripremama za organiziranje radionica u okviru programa Hrvatskog knjižničarskog društva Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama (2005. – 2007.) kao jedna od deset knjižničarskih udruga partnera u programu koji je financirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u suradnji s Nizozemskim udruženjem narodnih knjižnica (NPLA). Provedbom programa doprinijelo se osposobljavanju djelatnika narodnih knjižnica za pronalaženje, korištenje i daljnje širenje informacija o Europskoj uniji, informiranje lokalne zajednice o europskim integracijskim procesima i pozicioniranje narodnih knjižnica kao mjesta javnog pristupa umreženim informacijama svim građanima. U organizaciji ZKD-a u 2006. godini održane su tri radionice za knjižničare narodnih knjižnica Grada Zagreba i Zagrebačke županije u prostorima Gradske knjižnice u Zagrebu i Knjižnici Vladimira Nazora. U okviru navedenog programa ZKD je imenovao predstavnika Društva iz Knjižnice Augusta Cesarca za stručni posjet i usavršavanje po nizozemskim narodnim knjižnicama. Društvo je u okviru spomenutog programa tiskalo promotivan materijal u obliku

tjednog planera i kalendara za 2007. godinu namijenjenog svim članovima ZKD-a te suradnicima i prijateljima Društva.

Godina 2007. bila je godina kada su obilježene dvije velike obljetnice knjižnica – 400. obljetnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i 100. obljetnica Gradske knjižnice u Zagrebu, čijom je prigodom ZKD organizirao tribinu. Na skupštini Društva podržan je prijedlog o kandidaturi Knjižnica grada Zagreba za dodjelu Nagrade Grada Zagreba te prijedlog i proglašenje Josipa Stipanova, tada glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice, počasnim članom ZKD-a.

U 2008. godini održani su sastanci u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport sa stručnom savjetnicom za knjižničnu djelatnost zbog potrebe slanja zahtjeva za dodatnim financiranjem ZKD-a. To se odnosilo na prijavu višegodišnjeg projekta izrade Vodiča kroz knjižnice Zagreba i Zagrebačke županije u elektroničkom obliku kao važnog alata u zagovaranju knjižnica, izdavanje stručno-znanstvenog recenziranog časopisa Knjižničar te novčanu potporu za sudjelovanje 28 delegata na Skupštini HKD-a.

Tijekom 2008. godine intenzivno se radilo na pripremi izborne skupštine ZKD-a te su prvi put definirani jasni kriteriji za redovno članstvo u ZKD-u (uključujući umirovljenike kao redovne članove ZKD-a koji su odlukom Skupštine 2007. i 2008. godine bili oslobođeni plaćanja članarine), kriteriji za izbor članova Upravnog i Nadzornog odbora ZKD-a te kriteriji za izbor delegata ZKD-a za skupštinu HKD-a. Kriteriji su obuhvaćali ravnomjernu zastupljenost predstavnika svih vrsta knjižnica u upravnim tijelima ZKD-a, kao i delegata ZKD-a (u skladu s omjerom broja članova ZKD-a iz pojedinih vrsta knjižnica), zainteresiranost i osoban angažman u radu Društva u razdoblju prije predlaganja kandidata za izbor u Upravni odbor ZKD-a te prethodno stečeno iskustvo u radu upravnih tijela ZKD-a, kao preduvjet za izbor u Nadzorni odbor ZKD-a. Provedba aktivnosti predviđenih u prvom dijelu 2008. godine, zbog isteka mandata predsjednika, ostala je novom predsjedniku Društva u idućem dvogodišnjem mandatnom razdoblju.

Foto

grafi

ja: V

esna

Zed

nik

34 35

POKRETANJE NOVOG UVEZA I ZLATNE POVELJEDunja Seiter-Šverko

Svaka strukovna udruga, pa tako i Zagrebačko knjižničarsko društvo, u osnovi svog djelovanja promiče dobrobit srukovnoj zajednici, 2000. godine imenovana sam tajnicom Zagrebačkog knjižničarskog društva. U to vrijeme predsjednica je društva bila Ivana Soljačić te kasnije Željko Vrbanc.

Bilo je to vrijeme u kojem smo promišljali na koji način kolegice i kolege iz svih vrsta knjižnica aktivnije uključiti u djelovanje strukovne udruge, kojim alatima se koristiti u povećanju broja članova, kao i načinima djeltruke, razmjenu znanja i vještina svojih članova te poziciju i bolju vidljivost struke unutar određene zajednice. Ovo je najveće regionalno društvo u Hrvatskoj i njegovi članovi aktivno sudjeluju i u radu krovnog Hrvatskog knjižničarskog društva.

Iako članicom od početka svog profesionalnog rada u Knjižnicama grada Zagreba, želeći aktivnije doprinijeti stovanja u knjižničarskoj zajednici.

Na Izbornoj skupštini 2002. godine izabrana sam za predsjednicu ZKD-a. Uz Upravni odbor i tajnicu Jagodu Matovinu (Ille) započeli smo mandatno razdoblje realizacijom informativnog letka s osnovnim podacima o ZKD-u, nastavili sa stručnim putovanjima (npr. jednodnevan izlet u Graz koji je 2003. godine bio Europska prijestolnica kulture) te sudjelovanjem na brojnim manifestacijama. Informativni je letak bio alat kojim smo željeli potaknuti sudjelovanje knjižničara u radu strukovne udruge. Njegova je distribucija ukazala na tadašnji problem protoka informacija prema specijalnim i školskim knjižnicama.

Društvo je tijekom 2003. godine sudjelovalo i u izradi i ažuriranju baze članova Hrvatskog knjižničarskog društva, a taj je proces dokazao kako je ZKD najveće hrvatsko regionalno društvo. Ipak, najvrjednijim ostvarenjima svog predsjedanja Zagrebačkim knjižničarskim društvom izdvajam dva projekta: pokretanje glasila Novi uvez i uspostavljanje Zlatne povelje ZKD-a.

Prepreke protoka informacija (ne samo prema specijalnim i školskim knjižnicama) željeli smo premostiti pokretanjem glasila ZKD-a koje će donositi novosti iz rada Društva, preglede aktivnosti članova, prikaze novih naslova u knjižnicama, ali i pružiti priliku članovima Društva da pišu o projektima svojih knjižnica, stručnim susretima i putovanjima. Ideja kojom smo se vodili bila je otvoreni pristup glasilu na mrežnim stranicama Društva s mogućnošću preuzimanja, dijeljenja i korištenja uz poštivanje autorskih prava. Novi uvez nastao je i iz potrebe da Zagrebačko knjižničarsko društvo i njegov rad budu vidljiviji članstvu, ali i sa snažnom željom da se glasilom dodatno motiviraju članovi na aktivniji doprinos Društvu. Naslov glasila predložila je tadašnja tajnica Društva Jagoda Ille na jednom od sastanaka Upravnog odbora ZKD-a u Knjižnici Prečko.

Uvjet za pokretanje glasila bila je i aktivna mrežna stranica te je zalaganjem Tomislava Silića ona i uspostavljena, osigurana je nova domena i prostor na poslužitelju CARNET-a.

Na taj su se način stekli uvjeti za pokretanje prvog broja glasila te je on predstavljen 11. prosinca 2003. godine na godišnjoj Skupštini Zagrebačkog knjižničarskog društva. Bila sam prva urednica Novog uveza pa i danas osjećam ponos što Novi uvez još uvijek izlazi predviđenim uredničkim ritmom te aktivnim sudjelovanjem kolegica i kolega.

Među najznačajnijim nagradama u hrvatskom knjižničarstvu jesu nagrade Hrvatskog knjižničarskog društva – Kukuljevićeva povelja za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unaprjeđenju knjižničarske djelatnosti te nagrada Eva Verona za mlade, osobito uspješne knjižničare. Za te je nagrade jedan od važnijih uvjeta znanstveni i stručni rad knjižničara. Mnogi knjižničari (i pomoćni, i diplomirani, i viši knjižničari, kao i knjižničarski savjetnici) ne dostignu te nagrade, a ipak su osobito značajni u radu Zagrebačkog knjižničarskog društva. S tom namjerom predložila sam, a Upravni je odbor ZKD-a na

36 37

sjednici 29. travnja 2004. godine prihvatio, ideju o ustanovljenju Zlatne povelje ZKD-a te je donesen Pravilnik o dodjeli sa sljedećim odredbama:

„1. Ustanovljuje se Zlatna povelja ZKD-a kao znak strukovnog priznanja, a dodjeljuje se jednokratno knjižničnim djelatnicima – članovima ZKD-a za aktivni rad u knjižničarstvu i promociju knjižnične struke. Povelja uključuje i simboličnu novčanu nagradu.

2. Pravo predlaganja kandidata imaju svi osnovni članovi ZKD-a, knjižnice i članovi Upravnog odbora. Obrazloženi prijedlozi dostavljaju se tajniku/-ci ZKD-a.

3. Povelja se dodjeljuje na Skupštini ZKD-a na prijedlog Upravnog odbora.

4. Kriteriji za dodjeljivanje Povelje su visoka razina stručnog rada, dugogodišnje članstvo u Društvu, rad na edukaciji knjižničara i korisnika knjižničnih usluga, javno zagovaranje struke, profesionalna etičnost i doprinos struci.

5. O dodijeljenim Poveljama tajnik/-ca vodi posebni Upisnik.

6. ZKD upoznaje javnost o dobitniku/-ci Povelje putem tiska i drugih sredstava informiranja.“1

Shvaćajući kako je nužna i suradnja s knjižničarskim zajednicama izvan Hrvatske u svrhu razmjene iskustava i upoznavanja, u mandatnom razdoblju u kojem sam bila predsjednicom ZKD-a pokrenuli smo akciju suradnje s kulturnim zastupništvima zemalja koje imaju svoje predstavnike u Zagrebu. Akcija je rezultirala učlanjenjem Knjižnice Goethe-Instituta i Informacijskog centra Veleposlanstva SAD-a kao podupirućih članova Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Za predsjednicu ZKD-a ponovno sam izabrana 2004. godine. Međutim, krajem te iste godine otišla sam iz Knjižnica grada Zagreba raditi u Ministarstvo kulture. S obzirom na to da sam smatrala da je za vrijeme rada izvan knjižničarske zajednice potrebno ne biti aktivnom članicom strukovne udruge, na izvanrednoj sjednici 2005. godine podnijela sam ostavku kao predsjednica.

Ponovno sam aktivna članica Zagrebačkog knjižničarskog društva postala 2011. godine dolaskom u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na mjesto glavne ravnateljice.

Iako sam 2018. godine napustila Zagreb te se zaposlila u knjižnici Državnog arhiva u Rijeci, i dalje sam članica Zagrebačkog knjižničarskog društva, jedinstvene strukovne udruge, koja uvijek iznova promišlja nove oblike i alate u svom aktivnom djelovanju svjedočeći kako je knjižničarstvo struka koja okuplja visokomotivirane djelatnike te kako je uloga strukovnih udruga, općenito, promicanje važnosti i vrijednosti, bolje pozicioniranje i vidljivost te doprinos samosvijesti određene struke.

Izvori:

Pravilnik o dodjeljivanju Zlatne povelje ZKD-a, 2020. [citirano: 2020-08-26]. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/08/Pravilnik-o-dodjeljivanju-Zlatne-povelje-ZKD-a.pdf

1 Pravilnik o dodjeljivanju Zlatne povelje ZKD-a, 2020. [citirano: 2020-08-26]. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/08/Pravilnik-o-dodjeljivanju-Zlatne-povelje-ZKD-a.pdf

AKTIVNOSTI ZAGREBAČKOG

KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

38 39

ČLANOVI ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVAMaja Sever Pavić

Zagrebačko knjižničarsko društvo okuplja knjižničare iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije od 1975. godine. U osnivačkoj izjavi datiranoj 19. svibnja 1975. godine navedeno je da se Društvo bibliotekara Zagreb (kako se Društvo zvalo do 1998. godine) osniva kao društvena i stručna organizacija kojoj je cilj unaprjeđivanje knjižničarske struke i knjižnične djelatnosti, pomaganje u osnivanju i razvijanju različitih vrsta knjižnica, širenje zanimanja i ostvarivanje društvenih interesa za prosvjetno djelovanje i za znanstveni rad u knjižnicama, društveno povezivanje knjižničnih radnika, njihovo stručno usavršavanje i zaštita.

Dana 26. svibnja 1975. godine održana je Osnivačka skupština Društva bibliotekara Zagreb. Na toj je skupštini donesen Statut Društva ovjeren 22. srpnja 1975. godine. Na popisu je bilo 58 članova osnivača Društva.

Prema danas važećem Statutu,1 članovi Društva prema vrsti mogu biti redovni, počasni, pridruženi i podupirući. Većina članova su redovni – oni djelatni, ali i oni u mirovini. Počasnim članovima Društva postaju oni članovi koji su tijekom godina dali značajan doprinos razvoju knjižnica i knjižnične djelatnosti. Pridruženim članovima postaju osobe izvan knjižničarske struke koje doprinose razvoju knjižničarstva, a podupirućim članom osobe koje moralno i materijalno podupiru djelatnosti Društva. Počasne, pridružene i podupiruće članove Društva imenuje Skupština ZKD-a na prijedlog Upravnog odbora. Tajnik i blagajnik ZKD-a zaduženi su za vođenje i ažuriranje baze članova.

Statut ZKD-a navodi prava i obveze članova Društva. Prava članova su:

- da biraju i budu birani u upravna tijela Društva i budu predstavnici u udruženjima kojih je Društvo član (samo redovni članovi)

- da budu birani u radne skupine i povjerenstva

- da predlažu i ostvaruju godišnji, srednjoročni ili dugoročni program i ciljeve Društva

- da budu obaviješteni o općim aktima, radu i poslovanju Društva i svih njegovih upravnih tijela

- da usmeno ili pismeno daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Društva.

Obveze članova su:

- pridržavati se odredaba Statuta i drugih općih akata Društva

- redovito plaćati članarinu (redovni, pridruženi i podupirući članovi)

- čuvati i podizati ugled Društva

- poticati učlanjivanje novih članova.

Broj članova ZKD-a tijekom godina kontinuirano raste. Elektronička baza članova Društva aktivna je od 2003. godine i redovito se ažurira. Od nekoliko desetaka članova 1975. godine, danas ZKD broji svoje članove u stotinama. Do povećanja broja članova posebno dolazi zadnjih desetak godina, pogotovo

1 Statut Zagrebačkoga knjižničarskog društva [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/12/Statut-ZKD-a-2019.pdf

40 41

od mandata predsjednice Blaženke Peradenić-Kotur (od 2014. do 2018. godine) kada Društvo postaje još vidljivije u knjižničarskoj zajednici. Brojnim aktivnostima i promocijom Društvu pristupa sve više članova. U navedenom mandatu povećana je i aktivnost ZKD-a na društvenoj mreži Facebook, zbog čega je i broj pratitelja Društva na spomenutoj društvenoj mreži s 300 porastao na gotovo 800.

Članovi Društva redovito primaju sve obavijesti vezane za rad Društva elektroničkom poštom. Sve obavijesti objavljuju se i na mrežnim stranicama ZKD-a, kao i na stranici Facebooka Društva. Osim obavijesti o događajima vezanima za rad ZKD-a, članove se informira i o ostalim događanjima u knjižničarskoj i kulturnoj zajednici. Osim toga, Zagrebačko knjižničarsko društvo danas nudi događanja koja privlače sve veći broj članova (na primjer ZKD forum, aktivnosti ZKD biciklista ili volontera na IFLA-inim konferencijama).

U 2020. godini Zagrebačko knjižničarsko društvo broji 503 aktivna člana iz svih vrsta knjižnica – najviše je članova iz narodnih knjižnica, iza čega slijede članovi iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Aktivni su i članovi iz školskih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica. Članovi Društva su i studenti knjižničarstva, profesori na odsjecima za informacijske znanosti nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj, a aktivni u Društvu su i dalje mnogi knjižničari umirovljenici.

Izvori:

Statut Zagrebačkoga knjižničarskog društva [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/12/Statut-ZKD-a-2019.pdf

IZRADA MREŽNOG MJESTA ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVATomislav SilićIvana Soljačić

Prilikom svakog pokušaja unaprjeđivanja određenog segmenta ljudske djelatnosti potrebna je sinergija nekoliko ključnih elemenata. U našem je slučaju to bio poticaj predsjedništva Zagrebačkog knjižničarskog društva za izradu mrežnog mjesta, osmišljavanje sadržaja i prikupljanje materijala za digitalizaciju dokumenata, volja i želja osoba koje će obavljati posao inicijalnog programiranja stranica, njihove buduće administracije i ažuriranja sadržaja, pronalazak adekvatnog pružatelja usluge (engl. provider) koji će obavljati poslove smještaja mrežnog mjesta (engl. web hosting), registracije mrežne domene www.zkd.hr i slično.

Sredinom 1999. godine održan je sastanak tadašnjeg predsjedništva ZKD-a na kojem je razmatrana ideja o povećanju transparentnosti djelovanja Društva, kao i o jednostavnijem i učinkovitijem obavještavanju članova o aktivnostima. Na tom su sastanku sudjelovali tadašnja predsjednica ZKD-a Ivana Soljačić, tajnica Vesna Martinović, blagajnica Ira Jovanović i član Tomislav Silić, koji je na sastanak pozvan zbog iskustva u izradi i održavanju mrežnog mjesta međunarodnog projekta Za djecu s ključićem oko vrata širom svijeta – Latchkey children around the world i mrežnog mjesta Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sastanak se održao u prostoru Knjižnice Božidara Adžije. Na njemu je nakon iznošenja brojnih konstruktivnih prijedloga odlučeno da se krene s izgradnjom mrežnog mjesta ZKD-a kao najboljom mogućnosti s najvećim potencijalom za unaprjeđivanje budućeg rada Društva. Predsjedništvo je nakon inicijalnih dogovora poslove vezane za izradu budućeg mrežnog mjesta Društva povjerilo Tomislavu Siliću koji ga je prihvatio volonterski izraditi. U to je rano doba interneta u Hrvatskoj bio prilično ambiciozan zadatak pronaći zadovoljavajućeg pružatelja usluge, registrirati domenu, izraditi cjelokupno mrežno mjesto i obaviti ostale poslove vezane za administraciju i ažuriranje. Treba se prisjetiti činjenice da je Predrag Pale sa suradnicima uveo internet u Hrvatsku krajem 1991. godine. U to vrijeme brzih DSL veza nije bilo, većina kućnih računala se spajala na internet modemima CARNET-ovim (Croatian Academic and Research Network) vezama brzine 9 600, 14 400 ili maksimalno 28 800 kbps. Zanimljiv je podatak da su npr. Facebook i YouTube osnovani u Sjedinjenim Američkim Državama čak nekoliko godina kasnije, 2005. godine, a kod nas su još neko vrijeme bili nedostupni zbog premalih brzina pristupa, cijene širokopojasnog interneta i tehnologija koje još nisu bile spremne u potpunosti udovoljiti svih zahtjevima. Nije bilo jednostavno pronaći adekvatnu i povoljnu tvrtku koja bi uz kvalitetno održavanje nudila i FTP (engl. File Transfer Protocol) uslugu podrške za administraciju cjelokupnog mrežnog mjesta, kao i skripte potrebne za parcijalnu automatizaciju i slično. Smještaj mrežnog mjesta obuhvaća prostor za pohranu datoteka na poslužiteljskim diskovima (engl. file server) kako bi daljinski, odnosno internetom bile dostupne administratorima i posjetiteljima. FTP je standardni mrežni protokol za prijenos, učitavanje i preuzimanje (engl. upload, download), i upravljanje datotekama na mrežnom poslužitelju.

Nakon određenog vremena provedenog u istraživanju prednosti i nedostataka tržišta komercijalnih pružatelja mrežnih usluga, odabrana je najpovoljnija tvrtka. Uz navedeno trebalo je registrirati i domenu www.zkd.hr. Domena je mrežna adresa koja predstavlja jedinstvenu mrežnu lokaciju. Istovremeno ne mogu biti registrirane dvije iste domene pa zato registraciju domene nadgleda ICANN (engl. Internet Corporation for Assigned Names and Numbers), a u Hrvatskoj za domenu .hr to obavlja CARNET. Posjetitelji pronalaze stranice ili adrese elektroničke pošte pomoću domena, stoga je bitno izabrati domenu koja će kvalitetno predstavljati sadržaj mrežnog mjesta. Registracija domene je postupak u kojem se dobiva pravo korištenja određene domene na određeno vremensko razdoblje.

Nakon odabira pružatelja usluge i registracije domene trebalo je osmisliti funkcionalan, profesionalan izgled i sadržaj cjelokupnog mrežnog mjesta kako bi on bio informativan i pregledan te na kraju

42 43

ono najvažnije, trebalo je programirati sve dijelove mrežnog mjesta i spojiti ih u cjelinu koja će se svidjeti korisnicima, biti jednostavna za navigaciju i, naročito važno, biti relativno jednostavna za osuvremenjivanje (Slika 1).

Slika 1. Prvi izgled mrežnog mjesta ZKD-a

Tada je to predstavljalo zahtjevan posao. Nakon osmišljavanja izgleda i arhitekture mrežnih stranica ZKD-a, stranice mrežnog mjesta izrađene su programiranjem u HTML-u (engl. Hyper Text Markup Language). Jezikom HTML-a Tomislav Silić ovladao je iz dostupne literature, a ponešto i komunikacijom s programerima na tadašnjim „društvenim“ mrežnim servisima kao što su bile newsgrupe (engl. usenet) i raznim forumima. Na kraju je tekstualne podatke obogatio grafičkim dokumentima i fotografijama. Nakon nekoliko probnih verzija odlučili smo da glavnu indeks.html mrežnu stranicu oblikujemo s navigacijskim okvirom u kojem bi se nalazio izbornik, stranicu naslovnice s logotipom ZKD-a, nekoliko uvodnih rečenica o Društvu kao što su opis svrhe, ciljeva i zadaća te nekoliko važnih poveznica na tadašnje referentne stranice kao što su stranice Hrvatskog knjižničarskog društva, IFLA-e, EBLIDA-e i stranice Europske unije. Ostale stranice sadržavale su kontaktne podatke, informacije o povijesti Društva, novosti i obavijesti, relevantne dokumente, zapisnike, arhivu i slično. Nekoliko godina kasnije na mrežne stranice počeli smo stavljati elektroničku inačicu, tada novog, glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva Novi uvez u PDF-u. Nove, potpuno funkcionalne mrežne stranice Zagrebačkog knjižničarskog društva započele su s radom 15. lipnja 2000. godine. Tomislav Silić na poslovima vezanim za mrežno mjesto ZKD-a zadržao se do 2017. godine. Godine 2002. mrežne stranice ZKD-a preselili smo na novi CARNET-ov poslužitelj, a na istom poslužitelju one ostaju do danas. U vrijeme weba 2.0 nakon 2005. godine za postupke u izradi mrežnih stranica izrađuju se gotova programska rješenja jednostavna za administraciju. To su sustavi za upravljanje sadržajem (engl. Content Management System, CMS), a postoji i mnoštvo tvrtki koje se profesionalno bave izradom mrežnih stranica. Godine 2013. tadašnje predsjedništvo ZKD-a na sastanku Upravnog odbora odlučuje da se mrežno mjesto modernizira CMS-om za administraciju, a oblikovanje novih stranica povjeri profesionalnoj komercijalnoj tvrtki. Među nekoliko ponuda odabrana je u to vrijeme najpovoljnija tvrtka koja je napravila tadašnje mrežno mjesto Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Ovim smo člankom željeli pokazati kako je predsjedništvo Zagrebačkog knjižničarskog društva i u rano doba uvođenja interneta u Hrvatsku, kao i kasnije, znalo prepoznati pravi trenutak za promociju knjižničarske struke i unaprjeđenje poslovanja vlastitim snagama i znanjem.

NOVI OBLIK I STRUKTURA MREŽNOG MJESTA ZKD-A U 2020. GODINIFilip Pšenica

Komunikacija mrežnim stranicama sastavni je dio komunikacije Zagrebačkog knjižničarskog društva. Mrežne stranice omogućavaju predstavljanje poslovanja Društva, pružaju sve potrebne informacije o Društvu te donose bitne novosti i obavijesti iz svijeta knjižnica i knjižničarstva. Prilikom oblikovanja mrežnog mjesta zkd.hr iznova, korišten je WordPress sustav i tema koja je prilagođena vizualnom identitetu Društva u suradnji s grafičkim studijima Adore i Dizajn zona 42.

Profesionalnost i privlačnost odlike su nanovo oblikovane stranice, a jednostavnost korištenja te skladno korištenje elemenata poput fonta teksta, boja i slika stvara snažan i pozitivan dojam. Važna nova značajka mrežnih stranica svakako je tzv. responzivan, odnosno prilagodljiv izgled – stranice su oblikovane tako da se prilagođavaju veličini i obliku zaslona uređaja na kojem se prikazuju, što je važno ako je riječ o vrlo uskim zaslonima poput zaslona pametnih telefona (Slika 1). Prijelazom na mali zaslon izbornik se sažima u gumb s tri crtice, dok se okviri sa sadržajem slažu jedan ispod drugog. Također, izgled se razlikuje ovisno o položaju zaslona (pejzažno ili portretno).

Slika 1. Prikaz na zaslonu pametnog telefona

44 45

Stranice sadrže sve bitne elemente poput zaglavlja, podnožja i glavnog dijela što ih čini informativnim, modernim, funkcionalnim i korisnim.

Logotip, navigacija, tražilica i poveznice na društvene mreže prikazane su ujednačeno – uvijek na istom mjestu na stranicama te vizualno jednako. U sve elemente ugrađena je plava boja logotipa čime su sve podstranice mrežnog mjesta vizualno povezane jedna s drugom, ali i s naslovnom (Slika 2). Na taj način mrežne stranice dobile su prepoznatljiv vizualni identitet.

Slika 2. Zaglavlje mrežne stranice – navigacija

Jasna i vidljiva navigacija omogućuje posjetitelju mrežnog mjesta da brzo i jednostavno dođe do bilo kojeg sadržaja. Korištenje polja za pretragu, odnosno tražilice u zaglavlju, olakšava i ubrzava dohvaćanje željenog sadržaja. Sliku zaglavlja čini galerija s četiri izmjenjujuće fotografije na kojima se nalaze citati iz opisa Društva prikazani kao slogani (Slika 3).

Slika 3. Slogani u galeriji

Glavni, središnji dio naslovne stranice rezerviran je za prikaz objava, odnosno sadržaja pojedinih objava. Tekst je pisan jednom vrstom fonta, a za razmak između odlomaka, slika i objava koristi se tzv. white space (Slika 4). Optimalna udaljenost sadržaja i više bijelog prostora daju stranici sofisticiraniji izgled koji je ujedno prozračan, pregledniji i jednostavniji za upotrebu. Mrežno mjesto ZKD-a koristi i tzv. CTA (engl. call to action) poveznice koje pozivaju posjetitelja da pregleda i stranice ZKD biciklista i glasila Novi uvez (Slika 5). Podnožje stranice prikazuje bitne informacije Društva: naziv, adresu, OIB, e-adresu te poveznicu kojom se želi privući nove članove (Slika 6).

Slika 4. Objave na naslovnoj stranici

46 47

Slika 5. Call to action poveznice

Slika 6. Postani član ZKD-a

Mrežno mjesto ZKD-a može se pohvaliti modernim i responzivnim novim izgledom, dobrom strukturom i optimizacijom za mrežne pretraživače (engl. Search Engine Optimization, SEO) te kvalitetnim tekstualnim i vizualnim sadržajem koje priprema Uredništvo mrežnih stranica i društvenih mreža ZKD-a. S obzirom na to da se trendovi u oblikovanju mrežnih stranica mijenjaju, a tehnologije napreduju, Uredništvo će i nadalje osuvremenjivati mrežne stranice kako bi predstavljale ogledalo našeg Društva u online svijetu.

ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO NA DRUŠTVENIM MREŽAMAMarija Šimunović

Zbog sve većeg utjecaja društvenih mreža u komunikaciji, članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva prepoznali su važnost uključivanja u nove komunikacijske kanale. Službena stranica ZKD-a na društvenim mrežama prvo je otvorena na mreži Facebook (6. lipnja 2013. godine). Tada je popularnost društvenih mreža Facebook i Twitter bila rastuća te su bilježile velik porast broja korisnika i u Hrvatskoj. Podaci iz 2009. godine govore o malom broju knjižnica zastupljenih na društvenoj mreži Facebook, svega 20-ak knjižnica,1 dok je taj broj u 2012. godini narastao na 74.2 Stoga je Zagrebačko knjižničarsko društvo u relativno kratkom vremenu aktiviralo svoju stranicu na društvenoj mreži Facebook te je Uredništvo već prvim objavama odredilo smjer informiranja i aktiviranja članova Društva.

Tadašnja predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva Katja Matković Mikulčić, zajedno s administratorom mrežnih stranica ZKD-a Tomislavom Silićem i urednicom mrežnih stranica Ingeborg Rudomino, prionula je izradi nove mrežne stranice Društva na adresi www.zkd.hr te je Tomislav Silić iste godine predložio i realizirao pokretanje stranice Zagrebačkog knjižničarskog društva na društvenim mrežama s idejom osnivanja Uredništva. Na nanovo oblikovanoj mrežnoj stranici Društva postavljene su i poveznice na novokreirane stranice na popularnim društvenim mrežama. U tom periodu otvoren je kanal Youtubea, stranica Facebooka, račun na Twitteru i Google+ (Slika 1).

Slika 1. Početna stranica Zagrebačkog knjižničarskog društva 2013. godine

Od svih kreiranih kanala, stranica i računa na društvenim mrežama najveća aktivnost zabilježena je na društvenoj mreži Facebook. Prva službena obavijest na toj mreži objavljena je 27. lipnja 2013. godine, a odnosila se na novi izgled stranica ZKD-a (Slika 2).

1 Pažur Vojvodić, I. Hrvatske knjižnice na društvenoj mreži Facebook. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske strukture: zbornik radova. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 260-277.

2 Hebrang Grgić, I. „Facebook knjižničar“: umijeće komuniciranja na društvenim mrežama. // Slobodan pristup informacijama: 12. okrugli stol: zbornik radova. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. Str. 33-46.

48 49

Slika 2. Prva objava na Facebooku 27. lipnja 2013. godine

Godine 2014. dolazi do promjene na čelu Društva te nova predsjednica Blaženka Peradenić-Kotur nastavlja rad na aktivnom korištenju mrežne stranice i društvenih mreža za informiranje članova, knjižničara i simpatizera Društva, u mrežnom zagovaranju aktivnosti i programa knjižnica i knjižničara u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Nova urednica društvenih mreža Zagrebačkog knjižničarskog društva postaje tadašnja tajnica Društva Marija Šimunović koja nastavlja rad uz pomoć ostalih članova Uredništva. Tada dolazi do novog definiranja aktivnosti te se objavljuju informacije podijeljene u tematske cjeline: Iz svijeta, Iz Hrvatske, Najave i Zanimljivosti. Pojačavaju se aktivnosti na društvenim mrežama – sve više knjižničara i knjižnica diljem Hrvatske koristi društvene mreže te dolazi do velikog umrežavanja knjižničara, knjižnica i knjižničarskih društava na društvenim mrežama. Umrežavanje je rezultiralo značajnim povećanjem broja članova gdje se od početnih 300 pratitelja stranice ZKD-a na Facebooku (2014. godine) taj broj do 2016. godine povećao na 800 pratitelja, a 2018. godine brojka je prešla 1 250 pratitelja. Do sredine 2020. godine bilo ih je gotovo 1 800. Zahvaljujući pojačanim aktivnostima Društva u međunarodnom knjižničarskom okruženju, Zagrebačko knjižničarsko društvo sve je više umreženo s gotovo svim knjižnicama u Hrvatskoj i Europi, a posebice s drugim regionalnim knjižničarskim društvima u Hrvatskoj. Umrežavanje je povećalo aktivnost na stranici te se povećao i broj posjeta. Primjerice, prema podacima iz službenih izvještaja ZKD-a za razdoblje od 10. srpnja do 10. prosinca 2018. godine stranice ZKD-a na Facebooku posjetila su ukupno 4 052 (tzv. jedinstvena) korisnika, dok su dnevno objave ZKD-a dosegle 36 677 korisnika Facebooka.

Godine 2018. dolazi do nove promjene u vodstvu Društva te na čelo dolazi nova predsjednica Alka Stropnik koja je također prepoznala važnost brze i transparentne komunikacije unutar i izvan Društva. U dogovoru s aktivnom urednicom društvenih mreža, Marijom Šimunović, raspisan je javni poziv za članove Uredništva mrežne stranice i društvenih mreža 28. studenog 2019. godine. Ideja je bila pozvati sve članove koji imaju malo iskustva, želju za učenjem i ideje da se pridruže Uredništvu, kako bi se time rasporedili poslovi i stvorili novi sadržaji u svrhu promocije rada Društva, pojedinaca iz Društva, knjižnica te kreativnih i jedinstvenih aktivnosti koje knjižnice provode. Konstituirajuća sjednica Uredništva društvenih mreža Zagrebačkog knjižničarskog društva održana je 17. siječnja 2020. godine.

Članovi Uredništva društvenih mreža su Marija Šimunović (urednica), Lorena Martinić, Branka Bacinger, Nikolina Štrbac, Ana Šafran Modrić, Jagoda Ille, Mihael Bily, Danijela Petaros Globan, Vesna Mravunac i Ivana Kežić Pucketić. Osnivanjem Uredništva dolazi do jakog, pozitivnog zamaha u aktivnostima Društva na društvenim mrežama. Otvorene su nove i osuvremenjene stare stranice, odnosno računi na mrežama Facebook, Twitter, Instagram, Pinterest, LinkedIn, Youtube (dodani su novi i svi arhivski materijali koje Društvo posjeduje) i novoj popularnoj društvenoj mreži TikTok. Sve su stranice i računi osuvremenjeni novim logotipom, informacijama o Društvu i ponekim arhivskim materijalima. Članovi Uredništva stvorili su profil ZKD-a na Canvi, popularnoj aplikaciji za grafičko oblikovanje, te su krenuli u izradu vlastitog sadržaja za sve društvene mreže. Do sada je dogovoreno i ostvareno kreiranje vlastitog tematskog sadržaja i to: Knjižničarski putopisi, Lica ZKD-a, Naše knjižnice, Kod autora doma, ZKDruženje, ZKD tehnološki park i ZKD izazov. Svaki član Uredništva zadužen je za provedbu određenog sadržaja koji se dogovara na redovnim mjesečnim sastancima aplikacijom Zoom. Komunikacija unutar Uredništva vrlo je aktivna i transparentna te se članovi koriste i popularnom aplikacijom WhatsApp za prosljeđivanje dnevnih obavijesti, dijeljenje informacija i slično.

S obzirom na vrlo kratko razdoblje od osnutka Uredništva do danas, možemo biti ponosni na trenutne rezultate ovakvih planskih aktivnosti. Stranice na popularnim društvenim mrežama Facebook i Instagram jako su aktivne i popularnost im samo raste (Slika 3). Primjerice, od početka prisutnosti na Instagramu do sredine 2020. godine ZKD ima 872 pratitelja i ta je brojka dosegnuta bez plaćenog oglašavanja. Stranica Društva na Facebooku također je vrlo aktivna te do sredine 2020. godine broji 1 796 pratitelja s tjednim dosegom objava od 1 157 pregleda. Početkom 2020. godine otvoren je i račun LinkedIna na kojem se redovito objavljuju informacije te koji, unatoč kratkom vremenskom periodu od otvaranja, već broji više od 160 pratitelja. Također treba naglasiti da ZKD na novootvorenom računu (siječanj 2020.) na popularnoj mreži TikTok ima mali broj pratitelja (9), ali zato ima stvorena vlastita 3 videouratka. Na društvenoj mreži Twitter bilježi se mali broj pratitelja (43), ali znatan broj objava i također značajan broj pregleda tih objava.

Slika 3. Statistika pratitelja na društvenim mrežama ZKD-a 17. siječnja 2020.

50 51

Za kraj je važno napomenuti da su svi članovi Uredništva (Slika 4), prošli i sadašnji, radili s velikim entuzijazmom, malim ili nikakvim sredstvima, znatnom podrškom uprave Društva te velikom voljom i motiviranošću za promocijom knjižnica, knjižničara, knjižničarskih društava, aktivnosti, programa, knjižničarskih šala i doskočica te raznih ideja i projekata u Hrvatskoj i svijetu. Priključite se naporima Uredništva te komentirajte, dijelite, „lajkajte“ i na taj način i sami budite dio ove lijepe i aktivne priče o našem Društvu!

Slika 4. Uredništvo društvenih mreža ZKD-a

Izvori:

Hebrang Grgić, I. „Facebook knjižničar“: umijeće komuniciranja na društvenim mrežama. // Slobodan pristup informacijama: 12. okrugli stol: zbornik radova. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. Str. 33-46.

Pažur Vojvodić, I. Hrvatske knjižnice na društvenoj mreži Facebook. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske strukture: zbornik radova. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 260-277.

NOVI UVEZ – GLASILO ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVAIvana Matijević

Novi uvez službeno je glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva koji od 2003. godine u kontinuitetu izlazi u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Društva u jednom do tri broja godišnje. Zagrebačko knjižničarsko društvo kao najveće regionalno knjižničarsko društvo u Hrvatskoj zainteresiranim članovima i suradnicima redovito pruža mogućnost objave stručnih radova i osvrta u Novom uvezu, stoga danas glasilo svake godine izlazi dva puta – u ljetnom i zimskom izdanju.

Ideja o pokretanju glasila proizašla je na jednom od sastanaka Upravnog odbora ZKD-a sa željom da se dodatno informira članove i da se oni aktiviraju te da rad ZKD-a bude vidljiviji. Tadašnja tajnica Društva Jagoda Matovina (Ille) predložila je naziv, koji je na kraju usvojen i zadržan do danas. Prva urednica Novog uveza bila je Dunja Seiter-Šverko, a članovi Uredništva Jagoda Matovina, Irena Pilaš, Tomislav Silić i Željko Vrbanc. Slijedi popis svih urednika i članova Uredništva:

1. Dunja Seiter-Šverko – uredila 2 broja: god. 1, br. 1 (2003.) i god. 2, br. 2 (2004.); članovi Uredništva: Jagoda Matovina, Irena Pilaš, Tomislav Silić i Željko Vrbanc

2. Dunja Marija Gabriel – uredila 5 brojeva: god. 3, br. 3 (2005.), god. 4, br. 4 (2006.), god. 4, br. 5 (2006.), god. 5, br. 6 (2007.) i god. 6, br. 7 (2008.); članovi Uredništva: Višnja Čanjevac, Božica Dragaš-Matijević, Zrinka Krišković, Jagoda Matovina, Irena Pilaš, Tomislav Silić, Željko Vrbanc

3. Jelica Leščić – uredila 4 broja: god. 6, br. 8 (2008.), god. 6, br. 9 (2009.), god. 7, br. 10 (2009.) i god. 8, br. 11 (2010.); članovi Uredništva: Dunja Marija Gabriel, Tomislav Silić

4. Katja Matković Mikulčić – uredila 4 broja: god. 8, br. 12 (2010.), god. 9, br. 13 (2011.), god. 9, br. 14 (2011.) i god. 10, br. 15 (2012.); članovi Uredništva: Lorenka Bučević-Sanvincenti, Katja Matković Mikulčić, Elizabeta Rybak-Budić, Tomislav Silić

5. Nika Čabrić – uredila 11 brojeva: god. 10 , br. 16 (2012.), god. 11, br. 17 (2013.), god. 11, br. 18 (2013.), god. 12, br. 19 (2014.), god. 12, br. 20 (2014.), god. 12, br. 21 (2014.), god. 13, br. 22 (2015.), god. 14, br. 26/1 (2016.), god. 14, br. 26/2 (2016.), god. 15, br. 27/1 (2017.), god. 15, br. 27/2 (2017.); članovi Uredništva: Svjetlana Ciglar, Ivana Čadovska, Petra Dolanjski, Katja Matković Mikulčić, Irena Pilaš, Jelena Pisačić, Tomislav Silić

6. Irena Pilaš – uredila 3 broja: god. 13, br. 23 (2015.), god. 13, br. 24 (2015.), god. 14, br. 25 (2016.); članovi Uredništva: Svjetlana Ciglar, Katja Matković Mikulčić, Tomislav Silić

7. Ivana Čadovska – uredila 5 brojeva do početka 2020. godine: god. 15, br. 28 (2017.), god. 16, br. 29 (2018.), god. 16, br. 30 (2018.), god. 17, br. 31 (2019.), god. 17, br. 32 (2019.); članovi Uredništva: Petra Dolanjski, Anja Đurđević, Kristina Krpan, Jelena Pisačić, Ljiljana Radovečki, Jasmina Sočo, Indira Šamec Flaschar, Vlasta Šolc.

Od 2019. godine Uredništvo je prošireno tako da članovi predstavljaju različite vrste knjižnica, odnosno srodne ustanove. Od prvog broja glasilo ima grafičkog urednika. Do 2017. godine bio je to Tomislav Silić, a nadalje Filip Pšenica. Zahvaljujući njima, svaki broj ima drugačiju naslovnicu, a izgled se kroz godine mijenjao i osuvremenjivao. Nakon promjene vizualnog identiteta ZKD-a početkom 2020. godine, nanovo je osmišljen izgled i za Novi uvez (Slike 1 i 2).

Novi uvez nastoji pratiti mnogobrojna događanja i aktivnosti Društva i njegovih članova na skupovima i konferencijama u zemlji i inozemstvu, donosi novosti iz knjižničarske struke te predstavlja programe i projekte iz knjižnica na području Zagreba i Zagrebačke županije. Od 2003. do početka 2020. godine objavljena su 34 broja u kojima je 520 autora objavilo više od 450 radova na više od 1 020 stranica. U prosjeku se po broju objavi 13 radova različite tematike. Najveći broj radova prati događanja iz struke u zemlji i inozemstvu te aktivnosti Društva, a slijede događanja i novosti iz pojedinih knjižnica, kao

52 53

i obilježavanje obljetnica. Novi uvez redovito objavljuje intervjue s novim ravnateljima i voditeljima knjižnica u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, kao i s predsjednicima ZKD-a i Hrvatskog knjižničarskog društva. Također, redovito se objavljuju izvještaji sa skupština ZKD-a i HKD-a.

Slika 1. Izgled Novog uveza u lipnju 2019. godine Slika 2. Izgled Novog uveza u prosincu 2019. godine

U povodu 40. obljetnice ZKD-a, od 2015. godine pokrenuta je nova rubrika pod nazivom Rubrika gosta – Top 10, u kojoj se objavljivala lista deset najdražih knjiga poznatog gosta iz svijeta kulture, znanosti ili umjetnosti. Iste godine objavljen je poseban broj posvećen velikoj obljetnici Društva. Od broja 29 objavljenog u 2018. godini uvedene su stalne rubrike – ZKD događanja, Skupovi i konferencije u zemlji i inozemstvu i Iz naših knjižnica. Novost od 2019. godine je rubrika Tema broja. Prvi tematski broj bio je posvećen ZKD forumu, a drugi (novim) prostorima knjižnica. Treba istaknuti i broj 30 u kojem je objavljen hrvatski prijevod sažetka izvješća IFLA-ine Globalne vizije, u suradnji s Ivanom Faletar Horvatić.

U ime cijelog Uredništva Novog uveza zahvaljujemo svim autorima koji su doprinijeli izgradnji i kontinuitetu izlaženja Novog uveza te pozivamo sve zainteresirane kolegice i kolege da i dalje aktivno sudjeluju u osmišljavanju glasila te se jave s novim idejama i prijedlozima.

ZKD BICIKLISTIKarolina Zlatar Radigović

Knjižničari biciklisti okupljeni su unutar radne grupe Zagrebačkog knjižničarskog društva pod nazivom ZKD biciklisti, a svojim djelovanjem već sedmu godinu zagovaraju knjižničarsku profesiju i knjižničnu djelatnost i to na jedan potpuno nov način. Spojiti ljubav prema knjižnici i čitanju s onom prema vožnji biciklom naizgled se može učiniti kao da se želi povezati nešto nespojivo. Ali, dobro je poznata činjenica da čitanje knjiga utječe na naš intelektualni razvoj jer usvajanjem novih sadržaja proširujemo osobnu razinu znanja koja nam pak pruža mogućnost da napravimo iskorak i prikupljenim spoznajama postanemo otvoreniji te lakše prihvatimo nove životne izazove. I to je samo jedna od mnogih dobrobiti koje nam čitanje knjiga nudi. S druge strane, mnogi relevantni čimbenici govore u prilog tome kako je bicikl danas najrasprostranjenije prijevozno sredstvo na svijetu. Postoje podaci koji govore da ih trenutno naš planet ima i više od milijardu te da je postao popularniji nego ikad u proteklih 200 godina kad su i nastali prvi prototipovi današnjih najčešćih prometala. Jedna britanska radiopostaja 2005. godine mrežno je anketirala svoje slušatelje o najvažnijem otkriću nakon 1800. godine. Titulu najznačajnijeg izuma premoćno je odnio upravo bicikl kojem je 59 % ispitanika dalo svoj glas. Drugo mjesto prema toj anketi zauzeo je tranzistor s 8 % glasova. Treba naglasiti kako su se u konkurenciji nalazili računalo, internet, nuklearna energija, komunikacijski sateliti, motori s unutarnjim izgaranjem, cjepiva, deoksiribonukleinska kiselina (DNK) te druga znanstvena i tehnološka dostignuća. Peter Golkin, informator arlingtonske gradske knjižnice, možda je najljepše spojio ova dva fenomena, čitanje i vožnju biciklom, rekavši kako su njegove dvije najdraže stvari u životu upravo knjižnice i bicikli jer oboje guraju ljude prema naprijed ništa ne trošeći. Za njega je savršen dan onda kad vozi bicikl do knjižnice. I mnogi bi se knjižničari i zaljubljenici u knjižnice, čitanje i bicikle pronašli upravo u njegovim riječima. Na tragu takvog razmišljanja bili su i finski knjižničari Jukka Pennanen i Mace Ojala kada su uz podršku lokalnih i međunarodnih organizacija, ali i knjižničarskih zanesenjaka upoznali stručnu javnost s jednim potpuno drugačijim načinom zagovaranja knjižnica. Bilo je to 2010. godine na IFLA-inoj konferenciji u Göteborgu kada je odvožena i prva knjižničarsko-biciklistička ruta na relaciji Borås – Göteborg. Njihov san o vožnji biciklom Europom u društvu kolega knjižničara koji dijele razmišljanja o knjižnicama i njihovoj ulozi u budućnosti postao je stvarnost. Ubrzo nakon prve „neslužbene“ vožnje stekli su se uvjeti za organizaciju velike biciklističke ture pod nazivom Cycling for Libraries za 80 knjižničara koji su u devet dana za knjižnice odvozili 650 kilometara dugu dionicu od Kopenhagena do Berlina. Ovakva događanja imaju oblik nekonferencija jer se na njima priča o važnim sadržajima za knjižničarsku zajednicu, ali ne postoje uloge predavača i publike kao kod uobičajenih konferencija. O unaprijed zadanim temama, koje su nastale kao rezultat želja sudionika, razgovaraju svi prisutni. Tako su teme ove nekonferencije bile neoliberalna ekonomija i knjižnice, Google generacija i knjižnice, autorska prava, uloga knjižnica u ruralnim područjima, ključne uloge knjižnica u 21. stoljeću i druge. Smisao ovakvih događaja ujedno je privući pažnju i upoznati javnost s onim čime se knjižničari bave i za što se zalažu, a to im osigurava pažnju koju privlače kolone biciklista koje zatvaraju raskrižja, voze uz policijsku pratnju ili zvonjavom najavljuju svoj dolazak u grad ili mjesto. Ljudi se osvrću, pljeskom odobravaju ovakve akcije, a knjižničari na te načine privlače i medijsku pažnju, kao i pažnju na društvenim mrežama. Upravo je organizacija ovakvog velikog i uspješnog međunarodnog knjižničarskog skupa u pokretu bila poticaj za daljnji razvoj te se ovakve akcije kontinuirano održavaju. S obzirom na zahtjevnost organizacije takvog događanja, od 2013. godine osnovano je Međunarodno udruženje za zagovaranje knjižnica (engl. International Association for Library Advocacy) pa Cycling for libraries postaje kampanja koja djeluje u okvirima navedenog udruženja. Ciljevi udruženja su zagovaranje knjižnica i njihove uloge u društvu, jačanje mreže knjižničara, ostvarivanje bolje suradnje među knjižničarima i korisnicima knjižnica u ostvarivanju kvalitetnijih usluga te stvaranje podrške za knjižnice. Te su godine knjižničari prošli 400 kilometara dug put od Amsterdama do Bruxellesa gdje su predali svoj proglas o značenju knjižnica za društvo i na taj način doprinijeli nastanku pisane deklaracije o narodnim knjižnicama The Impact of Public Libraries in European Communities. Time je događanje poprimilo i širi politički kontekst. Važnost je tim veća što su prisustvovali knjižničari iz cijelog svijeta. Finska, Danska, Njemačka, Norveška, Latvija, Belgija, SAD, Velika

54 55

Britanija, Ukrajina, Rumunjska, Rusija, Katar, Indija, Australija i Hrvatska samo su neke od zemalja koje su imale svoje predstavnike na ovim nekonferencijama. Ne čudi stoga želja da se knjižničari okupe i na regionalnim razinama. Jedna od poznatijih je francuska tura Ciclo-biblio, ali jednako uspješne su i one u organizaciji rumunjskih, ruskih, latvijskih i američkih knjižničara. Kao što je već napisano, ova inicijativa privukla je i pozornost hrvatskih knjižničara. Sudionice kampanje Cycling for libraries, među ostalima, bile su Vesna Stričević i Marija Šimunović, aktivne članice Zagrebačkog knjižničarskog društva. Upravo je njihova ljubav prema knjižnicama i vožnji biciklom dovela do organizacije prve knjižničarsko-biciklističke ture kod nas. U izuzetno kratkom roku i pod okriljem Zagrebačkog knjižničarskog društva uspjele su okupiti dvadesetak entuzijasta i odvoziti relaciju od Zagreba do Siska gdje se održavala proslava obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica. Bilo je to 2014. godine. Upravo se nakon prve odvožene rute pojavila potreba za učestalijim druženjima knjižničara koji bi na neformalan način zagovarali ulogu knjižnica u društvu, ali i profesiju kojom se bave. Na taj je način nastao i projekt Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije kojem je cilj okupiti knjižničare i zaljubljenike u knjižnice i čitanje koji se vole voziti biciklom kako bi upoznali knjižnice i zanimljive programe koje one nude, stvarajući pritom pozitivnu sliku u javnosti o onome čime se knjižničari bave. Knjižničari biciklisti do sada su posjetili narodne knjižnice u Samoboru, Ivanić-Gradu, Zaprešiću, Bistri i Dugom Selu. Ovakav uspješan program proširio se i na cijelu Hrvatsku pod nazivom Biciklom kroz knjižnice Hrvatske, a do sada su domaćini bile gradske knjižnice u Karlovcu i Vrbovskom. Zbog lakšeg organiziranja programa, a i predstavljanja u javnosti, Zagrebačko knjižničarsko društvo u vrijeme predsjednice Blaženke Peradenić-Kotur uz podršku Upravnog odbora osniva prvu radnu grupu – ZKD biciklisti. Članice radne grupe su Ivana Freškura, Andreja Husnjak, Tuga Kustić, Jelena Lešaja, Vesna Stričević, Marija Šimunović, Silvija Turk i Karolina Zlatar Radigović. Na prvom sastanku ove radne grupe, 19. ožujka 2017. godine, odlučeno je kako će predsjednica biti Karolina Zlatar Radigović, zamjenica Vesna Stričević i tajnica Marija Šimunović. Knjižničari biciklisti i svojim drugim aktivnostima skreću pozornost na svoj rad pa se tako redovito predstavljaju na stručnim skupovima i manifestacijama poput Noći knjige, Zelenom festivalu – Okrenimo na zeleno, Festivalu znanosti, Europskom tjednu mobilnosti, konferenciji Let’s go green!, ali i unutar Društva podržavajući nove programe poput ZKD foruma. O svojem djelovanju stručnu javnost obavještavaju u glasilima Novi uvez i HKD Novosti. Uredništvo Novog uveza odabralo je fotografiju ZKD biciklista u pokretu za svoj jubilarni 30. broj, dok je Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu predstavila ZKD bicikliste u 14. broju Kulturnog lifta. Na taj su se način knjižničari biciklisti povezali s brojnim institucijama, surađivali s izdavačima (Naklada Semafora, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade te Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“), ali su i ponosni promicatelji Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! te prve nacionalne kampanje za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja Čitaj mi!.

Slika 1. Naslovnica Novog uveza iz prosinca 2018. godine

Također, knjižničari biciklisti redovito sudjeluju na međunarodnim nekonferencijama. Tako su Jelena Lešaja i Karolina Zlatar Radigović sudjelovale na knjižničarsko-biciklističkoj turi Cycling for libraries Around the Sound (Danska – Švedska) 2017. godine, dok su Andreja Husnjak i Ivana Freškura bile hrvatske predstavnice na drugoj regionalnoj nekonferenciji u Rumunjskoj pod nazivom CicloBiblio 2018. – od obale Crnog mora do delte Dunava. U kontekstu UN-ove Agende 2030 knjižničari biciklisti prepoznali su se upravo zbog kulture vožnje biciklom kao općeprihvaćene vrste održive mobilnosti, ali i drugim, izuzetno važnim ciljevima koji uključuju kulturu, kvalitetno obrazovanje, suradnju, zdrav život i brigu o zajednici. Svoju su biciklističko-knjižničarsku zajednicu predstavili i na međunarodnom skupu knjižničara u Ateni pod nazivom Knjižnice: dijalog za promjene. U posterskoj sesiji, koja je trajala tri dana, o svom su radu upoznali sve zainteresirane. Mnogi od njih bili su i sami sudionici akcija kampanje Cycling for libraries pa je ovo ujedno bila i prilika da se međusobno upoznamo, razmijenimo kontakte i dogovorimo buduće suradnje. U sedmoj godini djelovanja, uz podršku predsjednica Blaženke Peradenić-Kotur i Alke Stropnik te Upravnog odbora, knjižničari biciklisti Zagrebačkog knjižničarskog društva organizirali su osam biciklijada u kojima je sudjelovalo više od 200 knjižničara i prijatelja knjižnica i čitanja. Odvozili su više od 500 kilometara za knjižnice, posjetili su 11 gradova, 10 knjižnica, 5 muzeja te druge kulturne i prirodne znamenitosti (Slike 2 i 3). Gostovali su u radijskim i televizijskim prilozima, o njima se pisalo u novinama, priče su se širile novinskim portalima i društvenim mrežama. ZKD biciklisti su danas mozaik dobrih vibracija, inkubatori novih ideja, ali i nevjerojatnih mogućnosti. Svojim su predanim radom dokazali da su spremi i na korak više, organizaciju međunarodne knjižničarsko-biciklističke ture Cycling for libraries u Hrvatskoj.

Programski i organizacijski odbor, osnovan za tu manifestaciju, u 2020. godini organizirao je petodnevnu međunarodnu biciklijadu na relaciji Zagreb – Rijeka. Ideja je bila povezati glavni grad naše domovine s Europskom prijestolnicom kulture 2020. na nesvakidašnji način. Prijave su bile otvorene u veljači 2020. godine. U izuzetno kratkom roku prijavilo se 25 sudionika (kapacitet je bio 50 knjižničara biciklista). Sukladno okolnostima vezanim za nastalu epidemiološku situaciju, cijela međunarodna nekonferencija morala je biti odgođena za 2021. godinu. U očekivanju tog događaja, knjižničari biciklisti i dalje će se družiti i tražiti poticaj za buduće suradnje u svrhu promoviranja knjižnične djelatnosti.

Slika 2. Knjižničari biciklisti ZKD-a 2018. godine

56 57

Slika 3. Knjižničari biciklisti u posjetu knjižnici 2018. godine

VOLONTERI ZKD-A NA IFLA-INOJ KONFERENCIJISofija Konjević

Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (engl. International Federation of Library Associations and Institutions, IFLA) krovna je knjižničarska organizacija koja zastupa interese knjižničara i njihovih korisnika, brine o međunarodnoj suradnji i razvoju knjižničarstva, donosi standarde i smjernice, izdaje časopis IFLA Journal i druge publikacije s temama iz knjižničarstva.

IFLA je osnovana 1927. godine u Edinburghu, kao neovisno međunarodno nevladino tijelo. Sve do Drugog svjetskog rata u Savezu su pretežno bile europske zemlje i SAD. Sedamdesetih godina 20. stoljeća članstvo se širi i na zemlje u razvoju, čime Savez potvrđuje svoje međunarodno djelovanje. Prvotno je IFLA zamišljena kao savez isključivo knjižničarskih društava, no kasnije je članstvo omogućeno i institucijama (1976.) pa su nazivu Saveza dodane i ustanove, ali je akronim ostao isti.1

Jedna od djelatnosti po kojima je IFLA poznata su i godišnje konferencije Saveza (engl. World Library and Information Congress, WLIC). Na skupu 1969. godine sudjelovalo je 490 sudionika, dok se nakon 2002. godine taj broj kreće između 3 000 i 5 000 sudionika,2 a sudionici dolaze iz više od 100 zemalja. S obzirom na brojnost i široku zemljopisnu pokrivenost, konferencija predstavlja jedan od najznačajnijih knjižničarskih skupova.

Volonteri, bez kojih održavanje ovako velike konferencije ne bi bilo moguće, od samih početaka imaju ključnu ulogu. Čine ih knjižničari, umirovljeni knjižničari, kao i studenti informacijskih znanosti. Na 54. IFLA-inoj konferenciji, održanoj u Sydneyju u Australiji 1988. godine, sudjelovalo je 87 volontera, a njihov je rad prvi put usustavljen tako da volonteri tijekom konferencije rade u rotirajućim smjenama.3

Kako broj sudionika raste, tako je potreban sve veći broj volontera. Stoga organizatori u novije vrijeme traže približno 300 volontera objavljivanjem natječaja. Volonteri su oslobođeni plaćanja kotizacije, osigurani su im ručak i kava, mogu prijaviti izlaganje, a kad nisu na dužnosti, mogu prisustvovati i predavanjima. Volonteri su raspoređeni na različite dužnosti poput rada na prijavnom pultu i distribuciji materijala, pružanju informacija, pomoći u dvorani ili uredima, a također mogu pratiti konferenciju i informirati o njoj na društvenim mrežama i sl.

Volonteri pretežno dolaze iz zemlje domaćina, no kad je potrebno, uključuju se i volonteri iz drugih zemalja. Tako je za konferenciju u Wrocławu u Poljskoj 2017. godine (Slika 1) objavljen poziv za velik broj volontera iz drugih zemalja. Osim što nisu plaćali kotizaciju, bili su im osigurani ručak i kava, besplatan gradski prijevoz, a ponuđen im je i povoljan smještaj u studentskom domu. Priliku su iskoristile dvije predstavnice iz Hrvatske, članice Zagrebačkog knjižničarskog društva, Marija Šimunović (Knjižnično dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta Zagreb) i Sofija Konjević (Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković). Predstavljen je i poster Zagrebačkog knjižničarskog društva Transforming the communication channels (Library associations, libraries and librarians) Blaženke Peradenić-Kotur i Marije Šimunović.

1 Lor, J. P. IFLA: looking to the future. // Library Management 27,1/2(2006), 38-47. DOI: https://doi.org/10.1108/01435120610647938

2 Lor, J. P. IFLA: looking to the future. // Library Management 27,1/2(2006) 38-47. DOI: https://doi.org/10.1108/01435120610647938

3 From the IFLA Secretariat. // IFLA Journal 14, 4(1988), 361-371. DOI: https://doi.org/10.1177/034003528801400409

58 59

Slika 1. Volonteri na IFLA-inoj konferenciji u Wrocławu 2017. godine

Volontiranje na ovakvom događanju jedinstveno je iskustvo, lijepo je biti dio tako nečeg velikog, naučiti nešto novo, upoznati se i družiti s kolegama iz različitih zemalja te prenijeti informacije kolegama u Hrvatskoj.

Svoje iskustvo hrvatske volonterke podijelile su kratkim osvrtima u publikacijama knjižničarskih društava, a Marija Šimunović, koja je kao predstavnica Zagrebačkog knjižničarskog društva sudjelovala i na konferenciji 2018. godine, održala je nekoliko izlaganja o IFLA-inim godišnjim konferencijama iz 2017. i 2018. godine te najavila onu za 2019. godinu (prema izvještajima Zagrebačkog knjižničarskog društva za 2017. i 2018. godinu).4

Zagrebačko je knjižničarsko društvo o mogućnostima volontiranja na IFLA-inoj konferenciji 2019. godine pravovremeno obavijestilo članstvo društvenim mrežama i elektroničkom poštom u prosincu 2018. godine. Zainteresirani članovi našli su se na preliminarnom sastanku kako bi ih se informiralo o ispunjavanju prijave i dužnostima koje ih očekuju na konferenciji. Cijelo vrijeme od podnošenja prijave do objave prihvaćanja prijave volontera, ZKD je bio u kontaktu s volonterima, a također ih je i financijski podržao plaćanjem smještaja u Ateni (Slika 2).

Slika 2. Volonteri na IFLA-inoj konferenciji u Ateni 2019. godine

4 Izvješća o radu Društva [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/dokumenti/

Zahvaljujući podršci Zagrebačkog knjižničarskog društva, na IFLA-inoj konferenciji 2019. godine sudjelovalo je šest volontera iz Hrvatske: Vlasta Šolc, Ana Šafran Modrić, Karolina Zlatar Radigović te Nikolina Štrbac iz Knjižnica grada Zagreba, Borna Udatny iz knjižnice Osnovne škole Hrvatski Leskovac i Sofija Konjević iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković (Slika 3).

Slika 3. Volonteri ZKD-a u Ateni 2019. godine

Zagrebački volonteri predstavili su i tri posterska izlaganja: Inkluzija starijih osoba kroz projekt 65 plus Knjižnica grada Zagreba (Snježana Ercegovac, Vlasta Šolc, Ira Tuzlančić), Kvalitetno učenje ne mora koštati cijelo bogatstvo: radionice stranih jezika u Knjižnicama grada Zagreba (Ana Šafran Modrić, Vlasta Šolc, Nikolina Štrbac) i Hrvatski cikloknjižničari i održivi razvoj (Karolina Zlatar Radigović).

Povratkom u Zagreb volonteri su o svojem sudjelovanju izlagali na ZKD forumu, Informativnom utorku i Informativnoj srijedi, stručnom skupu Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, kao i izvijestili u Novom uvezu i HKD Novostima. U cilju promocije volontiranja i davanja podrške budućim volonterima, osnovana je i grupa Volonteri IFLA-e Zagrebačkog knjižničarskog društva.5

Zahvaljujući promotivnim aktivnostima za konferenciju IFLA-e 2020. godine, koja se trebala održati u Dublinu u Irskoj, prijavilo se do početka 2020. godine sedam volontera iz Zagreba i jedna volonterka iz Siska. Njihove su prijave bile prihvaćene. Grupa Volonteri IFLA-e Zagrebačkog knjižničarskog društva održala je i prvi sastanak s budućim volonterima u cilju međusobnog upoznavanja, organizacije odlaska na konferenciju te upoznavanja s dužnostima koje ih tamo očekuju. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa konferencija je otkazana.

Zahvaljujući promotivnim aktivnostima može se očekivati da će sve više knjižničara odabirati volontiranje kao mogućnost stjecanja iskustva i sudjelovanja na IFLA-inim konferencijama.

Izvori:

From the IFLA Secretariat. // IFLA Journal 14, 4(1988), 361-371. DOI: https://doi.org/10.1177/034003528801400409

Izvješća o radu Društva [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/dokumenti/

Lor, J. P. IFLA: looking to the future. // Library Management 27,1/2(2006), 38-47. DOI:https://doi.org/10.1108/0143512061064793

ZKD IFLA volonteri [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/kontakti/zkd-ifla-volonteri/

5 ZKD IFLA volonteri [citirano: 2020-03-20]. Dostupno na: https://zkd.hr/kontakti/zkd-ifla-volonteri/

60 61

SKITNJE SA ZAGREBAČKIM KNJIŽNIČARSKIM DRUŠTVOMDavorka Semenić-Premec

Moto jednog Mjeseca hrvatske knjige bio je Tko čita, (ne) skita!. Pa eto, knjižničari skiću čitajući, i čitaju skićući i sve tako nekako. A posljednjih su se 20-ak godina naskitali i naputovali u organizaciji Zagrebačkog knjižničarskog društva. Svake godine, ili gotovo svake, Društvo organizira veće stručno putovanje, ali i pokoji kraći izlet, kako bismo upoznali poslovanje europskih knjižnica. Na tim se putovanjima uvijek posjete arheološka i povijesna mjesta, stare i nove građevine, stare i nove knjižnice, vinski podrumi, polja, tvornice, rudnici, pivovare… Sve u svemu, obično se mogu vidjeti mjesta i stvari koje jesu, ali i one koje nisu, u uobičajenoj turističkoj ponudi.

Putovali smo tako 2003. godine Provansom, prolazili rimskim cestama, pokraj rimskih hramova i amfiteatara pa zavirivali u srednjovjekovne utvrđene gradove i tako došli do belle époque i odredišta modernog jet seta. Putovanje Provansom nije bilo samo putovanje kroz vrijeme, nego i mirisno putovanje – kroz polja lavande, preko vinograda i podruma odličnih vina, kroz maslinike, stotinjak vrsta sireva i parfema. Upoznali smo mnoge knjižnice, među ostalima i onu u Avignonu, Medijateku Ceccano iz 14. st. s više od 7 000 rukopisa sačuvanih još iz doba avinjonskih papa.

Nakon Provanse, 2006. godine putovali smo malo prema jugu… u Grčku, u samo ishodište europske kulture i civilizacije. Autobus nas je kao vremeplov vozio u prošlost, sve dalje i dalje… Od Meteora, prirodnih visokih stijena, na kojima su od 10. do 14. stoljeća monasi sagradili 23 manastira s očuvanim freskama, ikonama i starim knjigama, preko Delfa, proročišta iz 8. stoljeća prije Krista, u Atenu ususret božicama i bogovima na Akropoli, Zeusovom hramu, Platonovoj Akademiji, kroz Hadrijanova vrata u Nacionalni muzej pa natrag u sadašnjost na Trg Sintagma, do zgrade Parlamenta, Narodnog kazališta, Atenske akademije i Sveučilišta, Nacionalne knjižnice. Ljudi su srdačni i neposredni, osobito na Plaki, najstarijem stalno naseljenom dijelu grada, znaju za Zagreb preko nogometa (!) jer njihovi navijači Panathinaikosa znaju za Dinamo. Na Plaki se trguje svim i svačim i ona je zapravo kraj Europe i početak Orijenta. Obišli smo i lokalitete blizu Atene, uključujući i Pirej s asocijacijom na Melinu Mercouri i njezinu ulogu u filmu Nikad nedjeljom i naslovnu pjesmu Djeca Pireja. Na najjužnijem rtu Atike, Sounionu, posjetili smo Posejdonov hram. Na Peloponezu smo vidjeli Apolonov hram i Julijevu baziliku, ispreplitanje antičkih i kršćanskih simbola u kamenu i nastavili do Mikene, s ostacima palača i grobovima Agamemnona i Klitemnestre. Obišli smo i neoklasicistički Nafplio, prvu grčku prijestolnicu novog doba. Naša grčka avantura završila je u Epidauru, terapeutskom i religijskom središtu posvećenom Asklepiju, bogu liječništva s fascinantnim amfiteatrom i najakustičnijim antičkim kazalištem.

Iduće, 2007. godine odvila se nova knjižničarska avantura – obilazak gradova, franjevačkih samostana i knjižnica središnje Bosne s vođom puta Ivom Pranjkovićem. Prošli smo pokraj Dervente, Doboja, Maglaja, Žepča, Zenice poznate po željezari i Zenicabluesu, pjesmi nekad vrlo popularne rock-grupe Zabranjeno pušenje, Kaknja s rudnikom ugljena i nalazištima koja su poslužila Radoslavu Katičiću za istraživanje predkršćanskih slavenskih vjerovanja. Posjetili smo Kraljevu Sutjesku s franjevačkim samostanom iz 1385. godine u kojem se nalaze muzej, arhiv i knjižnica s arhivskim dokumentima i starim knjigama. U Sarajevu, gradu koji je unatoč ratnim razaranjima zadržao nekim čudom svoj bosanski dobri duh i sposobnost prevladavanja zla kao u romanu Salijevanje strave Midhata Ajanovića, sarajevskog književnika sa švedskom adresom, vidjeli smo Biblioteku grada Sarajeva. Nakon toga posjetili smo također Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine, osnovanu u zgradi Vijećnice 1945. godine, koja se danas nalazi u krugu sveučilišnog kampusa jer je tijekom srpske opsade Sarajeva, u jednoj noći uslijed bombardiranja, u stravičnom plamenu nestala. U razgledu samog grada obišli smo Franjevački samostan i crkvu svetog Ante, crkvu svetog Josipa, Katedralu, staru pravoslavnu crkvu na Varoši, Gazi Husref-begovu džamiju iz 1530. godine, Baščaršiju, Sahat-kulu, Latinsku ćupriju, odnosno Principov most, i još svašta… Na svom bosanskom putu posjetili smo još arheološko područje Mile i Franjevačku klasičnu gimnaziju u

62 63

Visokom koja ima muzej i knjižnicu s predmetima i knjigama iz predturskog i turskog razdoblja. Slijedeći znakove pored puta, stigli smo u Travnik, mjesto rođenja nobelovca Ive Andrića, te na kraju posjetili i Jajce na obalama Vrbasa i Plive, grad svjetla, kamena i vode – muzej pod vedrim nebom.

Iduće smo se godine, 2008., zaputili u Zapadnu Hercegovinu kako bismo nastavili i zaokružili ono što smo vidjeli i doživjeli u Bosni. Na putu prema Hercegovini posjetili smo imotski franjevački samostan s bogatom knjižnicom i muzejom pa nastavili preko Crvenog, najdubljeg krškog jezera u Europi, i Modrog jezera iznad kojeg je tvrđava Topana i gdje je bila utvrđena nekadašnja granica između Turske i Venecije te današnja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nama zanimljivo mjesto jer je na njemu ispjevana Hasanaginica, usmena balada iz 15. stoljeća. U Gorici smo posjetili starokršćansku baziliku iz 4. stoljeća izgrađenu na ostacima antičke bazilike, ali i crkvu iz 19. stoljeća utemeljenu na preko 200 stećaka pronađenih u okolici. U Humcu se nalazi Humačka ploča, pisana bosančicom, pandan Bašćanskoj ploči kao jedan od najstarijih spomenika hrvatske pismenosti te najstarija knjižnica u Bosni i Hercegovini. Posjetili smo još i Međugorje, Počitelj, otomanski srednjovjekovni grad, prelijep Mostar s franjevačkim samostanom s knjižnicom te Blagaj na rijeci Buni, srednjovjekovni grad hercega Stjepana Kosače. A onda… Vratili smo se, Zagrebe, tebi…

. . . do putovanja na Siciliju 2009. godine. Plovili smo na tri mora, Jadranskom, Jonskom i Tirenskom. Svakog dana novi grad: Ancona, Assisi, Napulj, Pompeji, Palermo, Monreale, Erice, Agrigento, Piazza Armerina, Catania, Taormina, Siracusa. Sicilija je otok sunca, antičkih ostataka i odlične hrane. Ovaj najveći mediteranski otok vjekovno je sjecište putova između Istoka i Zapada, juga Europe i sjevera Afrike. Inače volim njihove sušene rajčice kad ih u Zagrebu uspijem naći. Kad smo već kod potraga, i ona bi potraga za autorom mogla stati baš na Siciliji, točnije u Agrigentu, gradu Luigija Pirandella. U Cataniji smo razgledali veliku knjižnicu smještenu u zgradi nekadašnjeg samostana. Knjižnica i danas čuva srednjovjekovne knjige na pergamentu, inkunabule i drugu vrijednu građu. Vjerojatno je i to jedan od razloga što se tamo snimao film Ime ruže, ali i mnogi drugi. Sicilija je čarobna u svakom pogledu, jedno od mjesta kojem biste se željeli vratiti.

Mala pauza bila je do 2015. kada smo se uputili na studijsko putovanje u Češku. Uživali smo na kružnom putovanju po zemlji bogate povijesne i kulturne tradicije i prirodnih ljepota, smještene u srcu Europe. U Brnu smo posjetili Moravsku knjižnicu. U sedmokatnoj zgradi čuvaju se povijesne zbirke srednjovjekovnih rukopisa, inkunabula i starih grafika. Ima preko 4 milijuna svezaka s 30 000 registriranih korisnika. U Pragu smo posjetili knjižnicu Samostana Strahov, povijesnu jezgru Hradčani, Katedralu sv. Vita, Praški dvorac, Malu Stranu, Karlov most, Staro Mesto te Klementinum, staro sveučilište u kojem su radili mnogi europski astronomi, glazbenici i filozofi, a među njima i hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić. Naša češka avantura nastavljena je u Plzeňu, Europskom gradu kulture 2015. godine, u kojem smo bili gosti Knjižnice Zapadnočeškog muzeja, gdje smo između ostalog pogledali izložbu vrijednih hrvatskih izdanja: Povijest Hrvata Vjekoslava Klaića, Stolna crkva u Đakovu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te grafičku mapu Zagreb Vladimira Kirina objavljenu 1925. godine. Iza toga, predahnuli smo u termalnom lječilištu Karlovy Vary. Grad je to s elegantnim zgradama, paviljonima, šetnicama u kojima na svakom koraku možeš natočiti vodu. Divno je bilo zamišljati tko je sve tu šetao u doba Habsburške Monarhije. Uz češko pivo u Pragu i diskoteku s glazbom iz 80-ih priveli smo putovanje kraju. Na putu prema Zagrebu posjetili smo České Budějovice i državnu češku pivovaru Budweiser te se od Češke rastali u gradu pod UNESCO-ovom zaštitom – Češkom Krumlovu. Zahvaljujući odličnoj turističkoj vodičici, Ani, saznali smo zašto se u Češkoj ne slika fotoaparatom, jer biste mogli ispasti jako prosti. Pa, ako vas put nanese u Češku, istražite kako fotografirati bez slikanja.

Nakon Češke bez greške, We take Berlin, bez Leonarda Cohena, ali opet sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom. Posjetili smo gradove Regensburg, Nürnberg, Potsdam, Berlin i Dresden. Uz obilaske povijesnih znamenitosti, razgledali smo i njihove knjižnice. Berlin je najveći grad Njemačke i drugi po veličini, iza Londona, u Europskoj uniji. Obilazak grada počeo je u manjoj prigradskoj knjižnici Checkpoint Bibliothek – Jungs in die Bibliothek, dakle knjižnica za djecu i mlade koja, osim na njemačkom, nabavlja knjige i na drugim jezicima jer se nalazi na području gdje žive doseljenici iz drugih zemalja. Do Humboldtovog sveučilišta razgledali smo grad iz čamca. Vožnja nam je omogućila pogled na mnoge znamenitosti, ali i obalu rijeke Spree koja izgleda kao veliko izletište mnogih Berlinaca. Posjetili smo Reichstag na vrhu kojeg je staklena kupola koja služi kao vidikovac. U blizini je i mjesto nekadašnjeg Zida i Checkpoint Charlie,

svojevrsni granični prijelaz iz doba dvaju Berlina. Poseban je bio posjet Filološkoj knjižnici Slobodnog sveučilišta u Berlinu, jednoj od 50 najljepših knjižnica svijeta koju zbog specifičnog izgleda zovu Berlinski mozak. Knjižnica je otvorena 2005. godine i ima 4 kata sa 700 000 svezaka. Na kraju putovanja posjetili smo Dresden, saski glavni grad u dolini Labe. Osnovali su ga Slaveni u 12. stoljeću. Dresden je poznat kao grad umjetnosti. Nakon Drugog svjetskog rata u kojem je bio gotovo potpuno uništen, obnovljen je prema predratnom izgledu. S Balkona Europe, terase i šetališta dugog oko pola kilometra, dijela nekadašnjeg dresdenskog bedema, pruža se veličanstven pogled na Labu i drugu obalu. Nismo stigli sve vidjeti, no kako je ovo bilo drugo putovanje u Berlin u organizaciji ZKD-a, računamo i na treće.

Slika 1. Članovi ZKD-a u Jagielonskoj sveučilišnoj knjižnici u Krakovu

Sljedeće putovanje, posljednje u ovom prikazu i posljednje veće na kojem smo do sada bili u organizaciji ZKD-a, bilo je ono u Brno i Krakov 2019. godine (Slika 1). Brno, drugi po veličini češki grad, političko je i kulturno središte Južne Moravske i dinamičan studentski grad. Moravska knjižnica druga je najveća po veličini u Češkoj. Obilazeći knjižnicu imali smo pristup i prostorijama koje inače nisu za javnost pa smo vidjeli primjerke stare i rijetke građe, uključujući i kartu Königreich Kroatien. Nakon Brna, stigli smo u Krakov, drugi po veličini i jedan od najstarijih gradova u Poljskoj. Akademsko je, kulturno, umjetničko, ekonomsko i turističko središte Poljske. Posjetili smo poznatu knjižnicu Jagielonskog sveučilišta, otvorenu za javnost još 1747. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata, najvrjedniji dio fonda Knjižnice – gotovo 800 000 registriranih predmeta – zauvijek je izgubljen. Od rijetkih rukopisa koji se ipak tu još uvijek čuvaju, vidjeli smo, među ostalim, Mozartove, Beethovenove i Chopinove originalne notne zapise. Osobito je potresan bio posjet Auschwitzu – spomeniku patnjama, podsjetnik na ljudsku zloću koja je nažalost i danas prisutna. Od knjižnica, posjetili smo još i Regionalnu narodnu knjižnicu te Arteteku, umjetničku knjižnicu s raznovrsnom građom, medijima i uslugama koja izgleda kao idealna knjižnica za mlade. Prošetali smo i Starim gradom koji se širi od kraljevskog dvorca Wawela i stare židovske četvrti Kazimierz smještenih uz obalu rijeke Visle, zavirili smo u svaki kutak i svaku kulu, vješto izbjegavajući zmajeve, probali poljske slastice, a posljednjeg se dana uputili u rudnik soli. Obilazak rudnika uključivao je 22 različite prostorije. Na dnu su nas već stvarno zaboljele noge. Ali, vrijedilo je. Kroz povijest rudnika mnoge su prostorije urezane u stijene od kamene soli – od spavaonica za rudare, do kapela i crkvenih dvorana. S dubine od 135 metara vratili smo se rudarskim liftom u koji stane jedva devetero ljudi. Srećom, trebala mu je samo minutu da nas digne na površinu.

Naputovali smo se do sada i svašta vidjeli, od najstarijih natpisa do suvremenih medija, od malih do velikih knjižnica, vratili smo se u naše knjižnice na naš najljepši posao na svijetu, obogaćeni novim informacijama i novim iskustvima.

64 65

BIBLIOGRAFIJA IZVORA O ZAGREBAČKOM KNJIŽNIČARSKOM DRUŠTVUVlasta Šolc

Cilj je ove bibliografije prikupiti, usustaviti i objaviti izvore o Zagrebačkom knjižničarskom društvu objavljene od njegova osnivanja 1975. godine do listopada 2020. godine. Uvršteni su tiskani i mrežni izvori, izlaganja o razvoju i redovnom djelovanju Društva te aktivnostima (stručnim skupovima, putovanjima, dobrotvornim akcijama i sl.) koje je Društvo organiziralo. Bibliografija je primarno podijeljena prema vrsti izvora (knjiga, članci iz časopisa, mrežni izvori i izlaganja), a izvori su sekundarno popisani abecednim redom.

Knjiga

1. Uloga stručnog knjižničarskog društva danas: u povodu 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva: zbornik radova / uredile Marija Šimunović i Sanja Vukasović-Rogač. Zagreb: Zagrebačko knjižničarsko društvo, 2018.

Članci iz časopisa

2. Barberić, M. Publikacije regionalnih društava. // HKD Novosti 58(2013). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/621

3. Bučević-Sanvincenti, L. 150. obljetnica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. // Novi uvez 9, 13(2011), str. 2-3. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_13.pdf

4. Bučević-Sanvincenti, L. Knjižnica: partner u obrazovanju: cjeloživotno učenje. // HKD Novosti 45(2009). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/172

5. Bučević-Sanvincenti, L. Međunarodni dan pismenosti: stručni skup Zagrebačkog knjižničarskog društva i Hrvatskoga čitateljskog društva ogranak Zagreba i Zagrebačke županije. // Novi uvez 8, 12(2010), str. 3-4. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_12.pdf

6. Bučević-Sanvincenti, L. Stručno putovanje na Siciliju. // Novi uvez 7, 10(2009), str. 7-10. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_10.pdf

7. Bučević-Sanvincenti, L. Stručno putovanje u Provansu: posjet knjižnicama u Avignonu i Aix-en-Provanceu. // Novi uvez 4, 4(2006), str. 10-13. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_4.pdf

8. Bučević-Sanvincenti, L. Uspješnije poslovanje knjižnice: koncepcije marketinga i menadžmenta usmjerene na korisnike. // Novi uvez 9, 14(2011), str. 2-5. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_14.pdf

9. Cahun, I. Donacija knjiga za Općinsku narodnu knjižnicu Drenovci. // Novi uvez 14, 25(2016), str. 26-27. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_25.pdf

10. Cahun, I. Zagrebački knjižničari u Noći knjige. // Novi uvez 14, 25(2016), str. 7-9. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_25.pdf

66 67

11. Ceković, B.; M. Marinić Čuljak. Peti ZKD forum: KEKec pleše solo. // Novi uvez 17, 31(2019), str. 11-13. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_31.pdf

12. Čanjevac, V. Stručno putovanje u Grčku. // Novi uvez 5, 6(2007), str. 12-13. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_6.pdf

13. Čičko, H. Jesen u Češkoj: studijsko putovanje knjižničara u organizaciji Zagrebačkog knjižničarskog društva 7. – 11. listopada 2015. // Novi uvez 13, 24(2015), str. 6-8. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_24.pdf

14. Čonč, T. Izborna skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva. // HKD Novosti 63(2014). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/950

15. Gomerčić, N. Dvadesetdruga redovna skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Osijek, lipnja 1979.: rad regionalnih društava bibliotekara: Društvo bibliotekara Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 24, 1/4(1979/1980), str. 254-256.

16. Freškura, I. 7. biciklijada ZKD biciklista: Karolinskom cestom do Vrbovskog. // Novi uvez 18, 32(2020), str. 34-36. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_32.pdf

17. Freškura, I. CicloBiblio 2018. u Rumunjskoj: od obale Crnog mora do delte Dunava. // Novi uvez 16, 30(2018), str. 13-14. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2018/12/novi_uvez_30.pdf

18. Gabriel, D. M. Izvješće o radu Hrvatskoga bibliotekarskoga društva za razdoblje od 22. rujna 1994. do 26. rujna 1996.: izvješće o radu regionalnih društava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 3/4(1996), str. 88-91.

19. Gabriel, D. M. Izvještaj o radu Hrvatskoga knjižničarskog društva: 26. rujna 1996. – 7. listopada 1998.: izvještaj o radu regionalnih društava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 41, 1/4(1998), str. 157-163.

20. Gabriel, D. M. Izvještaj o radu Hrvatskoga knjižničarskog društva: 7. listopada 1998. – 20. rujna 2000.: izvještaj o radu regionalnih društava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 4(2000), str. 201-207.

21. Gabriel, D. M. Izvještaj o radu Hrvatskoga knjižničarskog društva: 20. rujna 2000. – 25 rujna 2002.: izvještaj o radu regionalnih društava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), str. 226-235.

22. Gabriel, D. M. Pregled rada ZKD-a od 2005. do 2008. i obilježavanje 30.-te obljetnice Društva. // Novi uvez 13, 23(2015), str. 10-13. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_23.pdf

23. Gabriel, D. M. Riječ „nove“ urednice. // Novi uvez 3, 3(2005), str. 1. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_3.pdf

24. Gabriel, D. M. Riječ urednice. // Novi uvez 4, 4(2006), str. 1-3. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_4.pdf

25. Gabriel, D. M. Riječ urednice. // Novi uvez 5, 6(2007), str. 1-2. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_6.pdf

26. Gabriel, D. M. Riječ urednice. // Novi uvez 6, 7(2008), str. 1-2. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_7.pdf

27. Gabriel, D. M. Stručni izlet zagrebačkih i koprivničkih knjižničara u Beč. // Novi uvez 5, 6(2007), str. 11-12. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_6.pdf

28. Gabriel, D. M. Uvodnik: zašto nam treba Vodič kroz knjižnice Zagreba i Zagrebačke županije?. // Novi uvez 4, 5(2006), str. 1-2. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_5.pdf

29. Gabriel, D. M. Izvještaj o radu Hrvatskoga knjižničarskog društva: 23. rujna 2004. – 27. rujna 2006. : izvještaj o radu regionalnih društava: Zagrebačko knjižničarsko društvo. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 3/4(2006), str. 201-203. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/254/vbh/God.49(2006),br.3-4

30. Gomerčić, N. XXI. redovna skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Split 1977.: rad regionalnih društava bibliotekara: Društvo bibliotekara Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 23, 1/4(1977/1978), str. 107-108.

31. Gradiček, G. Izborna skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva. // HKD Novosti 78(2018). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1542

32. In memoriam Vjeri Bendiš, predsjednici Zagrebačkog knjižničarskog društva od 1977. do 1979. // Novi uvez 13, 24(2015), str. 27. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_24.pdf

33. Intervju s Alkom Stropnik. // Novi uvez 16, 30(2018), str. 2-3. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2018/12/novi_uvez_30.pdf

34. Izvješće s izborne sjednice Zagrebačkog knjižničarskog društva. // Novi uvez 14, 26=1(2016), str. 1. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_26-1.pdf

35. Juričić, V. Dvije noći u 2015. u suradnji sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom. // Novi uvez 13, 24(2015), str. 8-10. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_24.pdf

36. Kalanj, K. 2. okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas: zagovaranje načela Europske unije. // Novi uvez 16, 29(2018), str. 8-10. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_29.pdf

37. Kalanj, K. 16. Festival znanosti u suradnji sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom: izložba „Zelena biciklijada cikloknjižničara“ radne grupe ZKD biciklisti u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. // Novi uvez 16, 29(2018), str. 14-15. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_29.pdf

38. Kalanj, K. Izložba „Knjige i knjižničari – u fokusu“ i Zagrebačko knjižničarsko društvo u Noći knjige 2017. // HKD Novosti 74(2017). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1385

39. Konjević, S.; V. Šolc; K. Zlatar Radigović. Naša grčka avantura: volonteri Zagrebačkog knjižničarskog društva na IFLA WLIC-u 2019. // HKD Novosti 82(2020). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1668

40. Kunštek, D. Treća redovna skupština i Plenum Društva bibliotekara Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 26, 1/4(1982), str. 171-174.

41. Lalić, M. Posjet Gradskoj knjižnici Beč. // HKD Novosti 25(2004), str. 18-19. Dostupno i na: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/37

42. Lešaja, J.; K. Zlatar Radigović. Cycling for libraries: Around the Sound 19. i 20. 05. 2017. // Novi uvez 15, 28(2017), str. 22-24. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_28.pdf

43. Leščić, J. Izvještaj Zagrebačkoga knjižničarskog društva. // HKD Novosti 46(2009). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/207

68 69

44. Leščić, J. Uvodna riječ. // Novi uvez 6, 6(2008), str. 1-2. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_8.pdf

45. Leščić, J. Zagrebačko knjižničarsko društvo: izvještaj o radu: rujan 2008. – svibanj 2010. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), str 219-221. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/1013/vbh/God.53(2010),br.3-4

46. Leščić, J. Zagrebačko knjižničarsko društvo: izvještaj o radu: rujan 2006. – listopad 2008. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51, 1/4(2008), str. 223. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/721/vbh/God.51(2008),br.1-4

47. Leščić, J. Zagrebačko knjižničarsko društvo: djelovanje i planovi rada. // HKD Novosti 44(2009). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/132

48. Matković Mikulčić, K. Djelatnost Zagrebačkoga knjižničarskog društva 2010. – 2012. i 2012. – 2014. // Novi uvez 13, 23(2015), str. 7-10. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_23.pdf

49. Matovina, J. Godišnja skupština Zagrebačkoga knjižničarskog društva. // HKD Novosti 25(2004), str. 11-12. Dostupno i na: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/37

50. Matovina, J. Zagrebačko knjižničarsko društvo: izvještaj o radu: rujan 2002. – rujan 2004. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 3/4(2004), str. 151-152. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/66/vbh/God.47(2004),br.3-4.

51. Marin, A. Redovna skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva održana 10. rujna 2015. godine. // Novi uvez 13, 24(2015), str. 5-6. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_24.pdf

52. Matijević, M. Stručno putovanje Advent u Ljubljani. // Novi uvez 18, 32(2020), str. 27-28. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_32.pdf

53. Morandini, I. 8. biciklijada ZKD biciklista: Zagreb – Dugo Selo. // Novi uvez 18, 32(2020), str. 37-39. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_32.pdf

54. Morandini, I. Stručno putovanje Proljeće u Krakovu. // Novi uvez 17, 31(2019), str. 16-23. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_31.pdf

55. Novosel, V. ZKD forum: nauči, podijeli, stvori. // Novi uvez 16, 30(2018), str. 17. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2018/12/novi_uvez_30.pdf

56. Odabran novi logotip Zagrebačkog knjižničarskog društva. // Novi uvez 17, 31(2019), str. 14-15. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_31.pdf

57. Peradenić-Kotur, B. Okrugli stol: Uloga stručnog knjižničarskog društva danas: u povodu 40. obljetnice osnutka ZKD. // Novi uvez 13, 24(2015), str. 3-4. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_24.pdf

58. Peradenić-Kotur, B. Zagrebačko knjižničarsko društvo danas. // Novi uvez 13, 23(2015), str. 5-7. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_23.pdf

59. Peradenić-Kotur, B. Zagrebačko knjižničarsko društvo od 2016. do 2018. godine. // Novi uvez 16, 29(2018), str. 3-7. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_29.pdf

60. Peradenić-Kotur, B. Zagrebačko knjižničarsko društvo u razdoblju od 2014. do 2016. godine. // Novi uvez 14, 25(2016), str. 3-6. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_25.pdf

61. Pichler, M. Stručni posjet Društva bibliotekara Zagreb Grazu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 29, 1/4(1986), str. 143-144.

62. Pilaš, I. Stručno putovanje Proljeće u Berlinu. // Novi uvez 14, 25(2016), str. 18-24. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_25.pdf

63. Plejić Brnčić, I. Stručni put Zagrebačkog knjižničarskog društva u Zapadnu Hercegovinu. // Novi uvez 6, 9(2009), str. 13-18. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_9.pdf

64. Popović, M. Održana Redovna skupština ZKD-a. // HKD Novosti 67(2015). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1115

65. Pšenica, D. Dan hrvatskih knjižnica. // Novi uvez 12, 20(2014), str. 32. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_20.pdf

66. Putovanja... putovanja... putovanja...: stručna putovanja u organizaciji ZKD-a. // Novi uvez 1, 1(2003), str. 12. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_1.pdf

67. Rudomino, I. Nove web stranice ZKD-a. // Novi uvez 11, 17(2013), str. 2-3. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_17.pdf

68. Seiter-Šverko, D. Zapamćene godine. // Novi uvez 13, 23(2015), str. 13-15. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_23.pdf

69. Silić, T. Stručno putovanje zagrebačkih knjižničara u Bosnu Srebrenu. // Novi uvez. 6, 7(2008), str. 12-18. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_7.pdf

70. Silić, T. Stručno putovanje u Nizozemsku: posjet narodnim knjižnicama Nizozemske. // Novi uvez 4, 4(2006), str. 13-17. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_4.pdf

71. Silić, T. Zagrebačko knjižničarsko društvo. // HKD Novosti 22/23(2003), str. 18. Dostupno i na: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/19

72. Stubičan, Đ. Proslava stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića u organizaciji ZKD-a i NSK (Zagreb, 4. studenoga 2005.). // Novi uvez 4, 4(2006), str. 3-5. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_4.pdf

73. Šafran Modrić, A.; N. Štrbac; B. Udatny. Volonteri ZKD-a na IFLA WLIC-u 2019. u Ateni. // Novi uvez 18, 32(2020), str. 29-33. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_32.pdf

74. Šimunović, M. Cycling for Libraries 2015: New Nordic. // Novi uvez 13, 24(2015), str. 22-23. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_24.pdf

75. Šimunović, M. Zagrebačko knjižničarsko društvo na IFLA World Library and Information Congress 2017. // Novi uvez 15, 28(2017), str. 2-3. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_28.pdf

76. Tukša, J. Izborna skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva. // Novi uvez 16, 30(2018), str. 8-9. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2018/12/novi_uvez_30.pdf

77. Vrbanc, Ž. Bilo jednom u ZKD-u. // Novi uvez 13, 23(2015), str. 15-18. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_23.pdf

78. Vrbanc, Ž. Djelovanje ZKD-a u prva tri mjeseca 2002. godine. // HKD Novosti 19(2002), str. 6. Dostupno i na: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/16

70 71

79. Vrbanc, Ž. Rad Zagrebačkog knjižničarskog društva. // HKD Novosti 20(2002), str. 10. Dostupno i na: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/18

80. Vrbanc, Ž. Zagrebačko knjižničarsko društvo. // HKD Novosti 16(2001), str. 9-10. Dostupno i na: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/13

81. Zagrebačko knjižničarsko društvo: izabrano vodstvo za mandatno razdoblje 2014. – 2016. // Novi uvez 12, 20(2014), str. 32. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_20.pdf

82. Zlatar, K. Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije: Zagreb – Ivanić Grad. // Novi uvez 14, 25(2016), str. 30-31. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_25.pdf

83. Zlatar Radigović, K. Biciklom kroz knjižnice Hrvatske: Zagreb – Karlovac: 5. biciklijada Zagrebačkog knjižničarskog društva, 19. svibnja 2018. // Novi uvez 16, 29(2018), str. 11-13. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_29.pdf

84. Zlatar Radigović, K. Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije: Zagreb – Bistra. // Novi uvez 16, 30(2018), str. 15-16. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2018/12/novi_uvez_30.pdf

85. Zlatar Radigović, K. Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije: Zagreb – Zaprešić. // Novi uvez 15, 27-1(2017), str. 38-39. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_27-1.pdf

86. Zlatar Radigović, K. Cikloknjižničari na zelenom festivalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Novi uvez 15, 28(2017), str. 25-26. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_28.pdf

87. Zlatar Radigović, K. Cikloknjižničarska zajednica i održivi razvoj. // HKD Novosti 82(2020). Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1657

88. Zlatar Radigović, K. Posjet članova ZKD-a Knjižnici Muzeja suvremene umjetnosti. // Novi uvez 15, 27-2(2017), str. 29-30. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2020/02/novi_uvez_27-2.pdf

89. Zlatar Radigović, K. ZKD biciklisti i svijet (ne)konferencija na 1. ZKD forumu. // Novi uvez 17, 31(2019), str. 2-3. Dostupno na: https://zkd.hr/wp-content/uploads/2019/06/novi_uvez_31.pdf

90. Živković, D. Izvještaj o radu Hrvatskoga bibliotekarskog društva od 14. travnja 1989. do 6. svibnja 1992.: izvještaj o radu regionalnih društava: Društvo bibliotekara Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35, 3/4(1992), str. 127-128.

91. Živković, D. Izvještaj o radu Hrvatskoga bibliotekarskog društva za razdoblje 7. 5. 1992. – 22. 9. 1994.: izvještaj o radu regionalnih društava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 37, 3/4(1994), str. 139-142.

92. Živković, D. Izvještaj o radu Hrvatskog bibliotekarskog društva za razdoblje od 25. 5. 1987. do 14. 4. 1989.: izvještaj rada regionalnih društava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32, 1/4(1989), str. 187-191.

93. Žugčić, M. Izvještaj Društva bibliotekara Zagreb: Dvadesetčetvrta redovna skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Plitvice, 1983.: rad regionalnih društava bibliotekara: izvještaj Društva bibliotekara Zagreb. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 27, 1/4(1983/1984.), str. 93-96.

Mrežni izvori

94. Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije (23. 4. 2016.). // Culture.net. Dostupno na: https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=70085

95. Čitanjem do uključenosti (9. 10. 2020.). // Hrvatska riječ. Dostupno na: http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5812/citanjem-do-ukljucenosti/?fbclid=IwA

96. Dokumenti. // Zagrebačko knjižničarsko društvo. Dostupno na: https://zkd.hr/dokumenti/

97. Zagrebačko knjižničarsko društvo: dobitnik nagrade Zaklade za ZKD forum (14. 1. 2020.). // Zaklada Dr. Ljerka Markić Čučuković. Dostupno na: https://ljmc-zaklada.ffzg.unizg.hr/vijesti/zagrebacko-knjiznicarsko-drustvo-dobitnik-nagrade-zaklade-za-zkd-forum/

98. Zagrebačko knjižničarsko društvo slavi 40. godišnjicu osnutka (19. 11. 2015.). // Zagreb.info. Dostupno na: https://www.zagreb.info/ritam-grad/kultura/zagrebacko-knjiznicarsko-drustvo-slavi-40-godisnjicu-osnutka/23522/

99. Zagrebačko knjižničarsko društvo slavi 40. rođendan (19. 11. 2015.). // Laudato.hr. Dostupno na: http://laudato.hr/Novosti/Hrvatska/Zagrebacko-knjiznicarsko-drustvo-slavi-40-ro%C4%91endan.aspx

100. Zagrebačko knjižničarsko društvo slavi 40. rođendan (18. 11. 2015.). // Večernji.hr. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/zagreb/zagrebacko-knjiznicarsko-drustvo-slavi-40-rodendan-1038315

Izlaganja

101. Bily, M.; A. Šafran Modrić; M. Šimunović. Zagrebačko knjižničarsko društvo: aktivni na društvenim mrežama. // 45. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva: knjižnice u doba krize (Zagreb, 7. - 10. 10. 2020.).

102. Čabrić, N. Predstavljanje Novog uveza: glasila Zagrebačkoga knjižničarskog društva. // Informativni utorak Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 3. 3. 2015.).

103. Čičko, H. „Jesen u Češkoj“: studijsko putovanje u organizaciji Zagrebačkog knjižničarskog društva, Češka 7. – 11. listopada 2015. // Informativni utorak Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 1. 12. 2015.).

104. Konjević, S.; V. Šolc; K. Zlatar Radigović. Naša grčka avantura: volonteri ZKD-a na IFLA WLIC-u u Ateni. // ZKD forum (Zagreb, 25. 9. 2019.).

105. Lešaja, J.; K. Zlatar Radigović. Cycling for libraries: Around the Sound 19. – 20. 5. 2017. // Skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva (Zagreb, 10. 10. 2017.).

106. Matković Mikulčić, K. Novi uvez: glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva: kako dalje?. // 38. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva: knjižnice – ukorak s promjenama (Osijek, 26. – 28. 9. 2012.).

107. Peradenić-Kotur, B. 40 godina Zagrebačkog knjižničarskog društva. // Okrugli stol „Uloga stručnog knjižničarskog društva danas: u povodu 40. obljetnice osnutka ZKD-a“ (Zagreb, 20. 11. 2015.).

108. Peradenić-Kotur, B. Doprinos Zagrebačkog knjižničarskog društva razvoju i unapređenju hrvatskog knjižničarstva: uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030. // 43. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva: uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030 (Opatija, 10. – 13. 10 2018.).

109. Peradenić-Kotur, B. Predstavljanje Zagrebačkoga knjižničarskog društva. // Informativni utorak Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 3. 3. 2015.).

72 73

PODACI O ZAGREBAČKOM

KNJIŽNIČARSKOM DRUŠTVU

110. Peradenić-Kotur, B. Zagrebačko knjižničarsko društvo: postignuća i izazovi: knjižnice: fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike. // 41. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva: knjižnice: fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike (Primošten, 12. – 15. 10. 2016.).

111. Peradenić-Kotur, B.; M. Šimunović. Transforming the communication channels (Library associations, libraries and librarians). // IFLA WLIC 2017: Libraries, Solidarity, Society (Wroclaw, 19. – 25. 8. 2017.).

112. Stričević, V. Cycling for libraries. // Informativna srijeda Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 12. 4. 2017.).

113. Stropnik, A. Visokoškolski knjižničari u Zagrebačkom knjižničarskom društvu: priča bez kraja. // Svečanost obilježavanja sedamdeset godina Čitaonice periodike i četrdeset godina Centralne matematičke biblioteke (Zagreb, 10. 12. 2019.).

114. Šafran Modrić, A.; V. Šolc; N. Štrbac; K. Zlatar Radigović. Naša grčka avantura: volonteri ZKD-a na IFLA WLIC-u u Ateni. // Informativna srijeda Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 9. 10. 2019.).

115. Šafran Modrić, A.; N. Štrbac; B. Udatny. Volontiranje na IFLA WLIC 2019. // Informativni utorak Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 1. 10. 2019.).

116. Šimunović, M. O IFLA-i, ZKD aktivnostima i ZKD biciklistima. // Skupština društva knjižničara Karlovačke županije (Karlovac, 11. 9. 2018.).

117. Šimunović, M. Usput o biciklima, volontiranju, knjižničarskim društvima i Ateni. // Fokus dan: radno mjesto. // Europski tjedan sporta (Zagreb, 27. 9. 2018.).

118. Šimunović, M. IFLA 2018./2019. // Županijsko stručno vijeće knjižničara srednjih škola i učeničkih domova I., II. i XXI. županije (Zagreb, 26. 10. 2018.).

119. Šimunović, M. IFLA 2018./2019. // Informativni utorak Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 6. 11. 2018.).

120. Šimunović, M. Projekt Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije. // Informativna srijeda Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 12. 4. 2017.).

121. Šimunović, M. Sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova IFLA 2017. // Božićni domjenak Zagrebačkog knjižničarskog društva i Gradske knjižnice KGZ-a (Zagreb, 18. 12. 2017.).

122. Šolc, V. Volontiranje na IFLA WLIC-u u Ateni 2019.: tko, što, kada, gdje, zašto i kako?: izlaganje iz Zagrebačkog knjižničarskog društva. // Bibliokon: stručni skup Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja (Đurđevac, 29. 11. 2019.).

123. Zlatar Radigović, K. Croatian Cyclolibrarians and Sustainable Development. // IFLA WLIC 2019: Libraries: dialogue for change (Atena, 24. – 30. 8. 2019.). Dostupno na: http://library.ifla.org/2727/

124. Zlatar Radigović, K. Zeleni festival: karlovačka zelena priča: zelena priča ZKD biciklista. // Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ (Karlovac, 18. 9. 2020.).

125. Zlatar Radigović, K. ZKD Biciklisti: radna grupa ZKD-a. // Informativna srijeda Knjižnica grada Zagreba (Zagreb, 12. 4. 2017.).

126. Zlatar Radigović, K.; J. Lešaja; M. Šimunović. Cikloknjižničarska zajednica i održivi razvoj: doprinos Zagrebačkog knjižničarskog društva razvoju i unapređenju hrvatskog knjižničarstva. // 43. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva: uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030 (Opatija, 10. – 13. 10. 2018.).

74 75

PREDSJEDNICI, POTPREDSJEDNICI, TAJNICI I BLAGAJNICI ZKD-A

Slijedi popis izbornih skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva, popis predsjednika, potpredsjednika, tajnika i blagajnika. Popis je sastavljen prema arhivskoj dokumentaciji.

1. izborna skupština 11. 5. 1977.

Predsjednica: Vjera Bendiš

Potpredsjednici: Gordana Potočnik, Dinko Tusun

Tajnica: Đurđa Frank

Blagajnica: Eva Berić

2. izborna skupština 16. 5. 1979.

Predsjednica: Dubravka Kunštek

Potpredsjednici: Dubravko Štiglić, Irina Pažameta

Tajnica: Zlatica Tomljanović

Blagajnica: Irena Jovanović

3. izborna skupština 14. 4. 1981.

Predsjednica: Dubravka Kunštek

Potpredsjednici: Dubravko Štiglić, Margareta Hršak

Tajnica: Zlatica Tomljanović

Blagajnica: Irena Jovanović

4. izborna skupština 30. 5. 1983.

Predsjednica: Marija Pichler

Potpredsjednice: Dubravka Kunštek, Cvijeta Fabris

Tajnica: Marinka Perišić

Blagajnica: Irena Jovanović

5. izborna skupština 15. 4. 1985.

Predsjednica: Marija Pichler

Potpredsjednice: Dubravka Kunštek, Cvijeta Fabris

Tajnica: Marinka Perišić

Blagajnica: Irena Jovanović

76 77

6. izborna skupština 22. 4. 1987.

Predsjednica: Srna Vuković-Mottl

Potpredsjednice: Ana Kampari, Viktorija Krnjević

Tajnica: Đurđica Barić

Blagajnica: Irena Jovanović

7. izborna skupština travanj 1989.

Predsjednica: Srna Vuković-Mottl

Potpredsjednice: Ana Kampari, Viktorija Krnjević

Tajnica: Đurđica Barić

Blagajnica: Irena Jovanović

8. izborna skupština 6. 5. 1991.

Predsjednica: Ljerka Lušičić

Potpredsjednici: Vladimir Sebök, Viktorija Krnjević

Tajnica: Maja Lalić

Blagajnica: Irena Jovanović

9. izborna skupština 5. 5. 1993.

Predsjednica: Ljerka Lušičić

Potpredsjednici: Vladimir Sebök, Viktorija Krnjević

Tajnica: Maja Lalić

Blagajnica: Irena Jovanović

10. izborna skupština 15. 9. 1994.

Predsjednica: Višnja Bošnjak

Potpredsjednice: Ljerka Lušičić, Viktorija Krnjević

Tajnica: Maja Lalić

Blagajnica: Irena Jovanović

11. izborna skupština 17. 9. 1996.

Predsjednica: Višnja Bošnjak

Potpredsjednice: Ljerka Lušičić, Viktorija Krnjević

Tajnik: Zorislav Lukić, a od lipnja 1997. Vesna Martinović

Blagajnica: Irena Jovanović

12. izborna skupština 28. 9. 1998.

Predsjednica: Ivana Soljačić Richter

Tajnica: Vesna Martinović

Blagajnica: Irena Jovanović

13. izborna skupština 20. 6. 2000.

Predsjednik: Željko Vrbanc

Tajnica: Dunja Seiter-Šverko

Blagajnica: Irena Jovanović

14. izborna skupština 16. 9. 2002.

Predsjednica: Dunja Seiter-Šverko

Potpredsjednica: Jadranka Stojanovski

Tajnica: Jagoda Matovina

Blagajnica: Irena Jovanović

15. izborna skupština 3. 6. 2004.

Predsjednica: Dunja Seiter-Šverko

Potpredsjednica: Jadranka Stojanovski

Tajnica: Jagoda Matovina

Blagajnica: Irena Jovanović

Izvanredna skupština 17. 2. 2005.

Predsjednica: Dunja Marija Gabriel

Tajnica: Jagoda Matovina

Blagajnica: Irena Jovanović

16. izborna skupština 13. 6. 2006.

Predsjednica: Dunja Marija Gabriel

Tajnica: Karolina Holub

Blagajnica: Irena Jovanović

17. izborna skupština 12. 6. 2008.

Predsjednica: Jelica Leščić

Tajnica: Karolina Holub

Blagajnica: Irena Jovanović

78 79

18. izborna skupština 28. 5. 2010.

Predsjednica: Katja Matković Mikulčić

Potpredsjednice: Mirjana Dimnjaković, Tanja Sušec

Tajnica: Ivana Dorotić, a od travnja 2011. Dino Alujević

Blagajnica: Irena Jovanović

19. izborna skupština 19. 6. 2012.

Predsjednica: Katja Matković Mikulčić

Potpredsjednice: Mirjana Dimnjaković, Tanja Sušec

Tajnica: Marija Grozdanić, a od rujna 2013. Maja Sever Pavić

Blagajnica: Irena Jovanović

20. izborna skupština 5. 6. 2014.

Predsjednica: Blaženka Peradenić-Kotur

Potpredsjednice: Sanja Vukasović-Rogač, Zrinka Udiljak Bugarinovski

Tajnica: Maja Sever Pavić, a od studenog 2014. Marija Šimunović

Blagajnica: Irena Jovanović

21. izborna skupština 29. 6. 2016.

Predsjednica: Blaženka Peradenić-Kotur

Potpredsjednice: Ivančica Đukec Kero, Kristina Kalanj

Tajnica: Inja Cahun

Blagajnica: Maja Sever Pavić

22. izborna skupština, 14. 6. 2018.

Predsjednica: Alka Stropnik

Potpredsjednice: Kristina Kalanj, Jadranka Tukša

Tajnik: Goran Gradiček

Blagajnica: Maja Sever Pavić

23. izborna skupština, 5. 6. 2020.

Predsjednica: Alka Stropnik

Potpredsjednice: Ivana Čadovska, Alma Lušetić

Tajnica: Maja Sever Pavić

Blagajnica: Ines Halapir

POČASNI ČLANOVI ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

Slijedi abecedni popis počasnih članova Zagrebačkog knjižničarskog društva. Slike 1 i 2 prikazuju primjere Povelja počasnog člana ZKD-a sa starim i novim izgledom.

Auslender, Bjanka

Belan-Simić, Alemka

Bendiš, Vjera

Bijelić, Dragica

Blažeković, Tatjana

Blažević, Dorica

Čveljo, Katarina

Fabris, Cvijeta

Gomerčić, Nada

Hanž, Branko

Hibert, Mario

Horvat, Aleksandra

Katić-Crnković, Anka

Krnjević, Viktorija

Lalić, Maja-Marija

Malnar, Aleksandra

Paro, Nedjeljka

Pichler, Marija

Sečić, Dora

Stančin-Rošić, Dubravka

Štiglić, Dubravko

Stipanov, Josip

Stipčević, Aleksandar

Tadijanović, Dragutin

Tomečak, Branko

Vuković-Mottl, Srna

Slika 1. Povelja počasnog člana ZKD-a dodijeljena Josipu Stipanovu 2007. godine

Slika 2. Povelja počasnog člana ZKD-a dodijeljena Mariju Hibertu 2020. godine

80 81

DOBITNICI ZLATNE POVELJE ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

Slijedi kronološki popis dobitnika Zlatne povelje Zagrebačkog knjižničarskog društva. Slike 1 i 2 prikazuju primjere Zlatnih povelja ZKD-a sa starim i novim izgledom.

2004.Jovanović, Irena

2008.Bošnjak, Višnja

2009.Sečić, Dora

2010.Blažević, Dorica

2017.Bastić, Davorka

2018.Udiljak Bugarinovski, Zrinka

2020.Novosel, VišnjaPeradenić-Kotur, Blaženka

Slika 1. Zlatna povelja ZKD-a dodijeljena Ireni Jovanović 2004. godine

Slika 2. Zlatna povelja ZKD-a dodijeljena Višnji Novosel 2020. godine

82 83

BICIKLIJADE ZKD BICIKLISTA

Od 2014. godine održano je 8 biciklijada ZKD biciklista u trima programima te je jedna za sada odgođena. U biciklijadama je sudjelovalo ukupno 205 sudionika, a sveukupna dužina prijeđenih staza iznosi 520 km. Slijedi popis biciklijada s podacima o relaciji i broju sudionika.

1. Dan hrvatskih knjižnica

2014. godina: Zagreb – Velika Gorica – Sisak (50 km) – posjet Gradskoj knjižnici Velika Gorica i Narodnoj knjižnici i čitaonici „Vlado Gotovac“ u Sisku, 20 sudionika

2. program Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije

2015. godina: Zagreb – Samobor – Zagreb (65 km) – posjet Gradskoj knjižnici Samobor, 34 sudionika

2016. godina: Zagreb – Ivanić-Grad (70 km) – posjet Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad, 23 sudionika

2017. godina: Zagreb – Zaprešić (60 km) – posjet Gradskoj knjižnici Ante Kovačića, 32 sudionika

2018. godina: Zagreb – Bistra (95 km) – posjet Knjižnici Podsused (KGZ) i Općinskoj knjižnici i čitaonici Bistra, 26 sudionika

2019. godina: Zagreb – Dugo Selo (60 km) – posjet Gradskoj knjižnici Dugo Selo, 20 sudionika

2020. godina: Zagreb – Vrbovec – odgođeno zbog nepovoljne epidemiološke situacije

3. program Biciklom kroz knjižnice Hrvatske

2018. godina: Zagreb – Karlovac (65 km) – posjet Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“, 43 sudionika

2019. godina: Zagreb – Vrbovsko (55 km) – posjet Gradskoj Knjižnici Ivana Gorana Kovačića, 7 sudionika

2020. godina: Zagreb – Karlovac – Vrbovsko – Rijeka – odgođeno za 2021. godinu zbog nepovoljne epidemiološke situacije

NakladnikZagrebačko knjižničarsko društvoStarčevićev trg 6, 10 000 Zagrebwww.zkd.hrinfo@zkd.hr

Za nakladnikaAlka Stropnik

TisakKerschoffset d.o.o.

Tiskano u studenom 2020.

Naklada700 primjeraka